Službena stranica Vlade HNŽ/K
USVOJEN ZAKON KOJI GARANTIRA PRAVO NA DJEČIJI DODATAK ZA DJECU SA POTEŠKOĆAMA U RAZVOJU ILI INVALIDITETOM
Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona danas je usvojila Izmjene i dopune Zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom u HNK-a kojima je uvedeno pravo na dječiji dodatak za djecu sa poteškoćama u razvoju ili invaliditetom koje će ostvariti sva djeca kojima je nalazom i mišljenjem nadležnog stručnog organa utvrđeno kako imaju poteškoće u razvoju ili invaliditet, bez obzira na visinu prihoda zajedničkog kućanstva.
Pravo na dječiji dodatak ostvaruje i dijete sa poteškoćama u razvoju ili invaliditetom koje u trenutku podnošenja zahtjeva posjeduje nalaz, ocjenu i mišljenje Stručne komisije za utvrđivanje preostale sposobnosti i kategorizaciju djece ometane u fizičkom ili psihičkom razvoju ili Instituta za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja. Visina dodatka iznosi 19 % najniže plate u FBiH, utvrđene u skladu sa odredbama Zakona o radu, a za tu su namjenu u Budžetu HNK-a osigurana sredstva u iznosu od 1.000.000,00 KM.
Na ovaj će način djeca s poteškoćama u razvoju ili invaliditetom, sa prebivalištem u HNK-a, koja dolaze iz kućanstava u kojima ukupni mjesečni prihodi po članu ne prelaze 40 % najniže plate u FBiH ostvarivati pravo i prema zakonu sa federalnog i prema zakonu sa kantonalnog nivoa, dok će djeca s poteškoćama u razvoju ili invaliditetom koja dolaze iz kućanstava u kojima ukupni mjesečni prihodi po članu prelaze navedeni iznos pravo na dječiji dodatak ostvarivati samo prema kantonalnom zakonu.
Skupštinski su poslanici također prihvatili Zakon o dopuni Zakona o dopunskim pravima boraca i članova njihovih porodica u HNK-a. Razlog njegovog donošenja jest u činjenici da je stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravima boraca i članova njihovih porodica FBiH, sve u cilju utvrđivanja jedinstvene primjene prioriteta pri zapošljavanju boraca i članova njihovih porodica. Predmetne zakonske dopune ne iziskuju dodatna finansijska sredstva za njihovo provođenje.
Na sjednici je danas usvojena i Odluka o davanju saglasnosti na Prijedlog izmjena i dopuna Prostornog plana Grada Čapljine. Također, data je saglasnosti i na Statut Zavoda za javno zdravstvo HNK-a kojim se organizacija i poslovanje Zavoda usklađuje sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i propisima donesenim na osnovu tog zakona.
POČINJE OBAVEZNA JESENSKA DERATIZACIJA NA PODRUČJU HNK-a
Iz Zavoda za javno zdravstvo Hercegovačko-neretvanskog kantona najavili su provođenje obavezne preventivne jesenske deratizacije na području cijelog kantona, tokom tekućeg mjeseca. Cilj je, naravno, smanjenje broja glodavaca na biološki prihvatljiv nivo za održavanje povoljne epidemiološke situacije, a akcija će biti provedena postavljanjem otrovne mase na javne površine u pojasu gradskih i prigradskih naselja, po grobljima, riječnim obalama, u kanalizacijske šahtove, na odlagališta otpada, u ruševne objekte, obrazovne i zdravstvene ustanove, vjerske i druge javne objekte.
- Deratizacija se provodi savremenim, efikasnim sredstvima za uništavanje glodavaca. Postavljeni mamci su otrovni pa upozoravamo stanovništvo da ih ne dodiruje i ne pomjera sa postavljenih mjesta – saopštili su iz Zavoda za javno zdravstvo HNK-a, pozvavši vlasnike životinja na dodatni nadzor nad svojim ljubimcima, u skladu sa zakonskim propisima.
Inače, Vlada HNK-a u aktuelnom sazivu uspostavila je, još preuzimanjem dužnosti, redovni proces deratizacije na prostoru svih gradova i općina HNK-a, u proljetno i jesensko doba godine. Aktuelni krug postavljanja otrovnih mamaca za smanjenje broja glodavaca biće, u skladu sa najavom iz Zavoda za javno zdravstvo HNK-a, proveden prema narednom rasporedu: Mostar od 9. do 21. oktobra, Konjic od 9. do 16. oktobra, Jablanica od 17. do 19. oktobra, Čitluk i Prozor-Rama 23. i 24. oktobra, Stolac 25. oktobra, Čapljina 26. i 27. oktobra, Ravno 27. oktobra te Neum 31. oktobra.
VLADA HNK-A SA 110.000,00 KM POMOGLA NABAVKU SPECIJALIZIRANOG VOZILA ZA OŠ ZA DJECU SA POSEBNIM POTREBAMA
Premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg učestvovao je danas na svečanosti Osnovne škole za djecu sa posebnim potrebama Mostar, organiziranoj povodom završetka velike akcije ''Ti si moj anđeo'' kojom su prikupljena sredstva za nabavku školskog mini-busa odnosno specijaliziranog vozila za djecu sa posebnim potrebama za čiju je kupovinu Vlada HNK-a izdvojila 110.000,00 KM, od ukupno 162.000,00 KM koliko je vozilo koštalo.
Iskazavši posebnu zahvalu Vladi HNK-a i premijeru Hercegu, direktorica škole Maja Mustapić istaknula je kako će specijalizirano vozilo, nabavljeno u okviru ove akcije, u velikoj mjeri olakšati rad sa korisnicima njihovih usluga, tim prije što njihovi štićenici dolaze iz svih gradova i općina na području HNK-a.
Ne krijući zadovoljstvo zbog činjenice da je kantonalna vlada dala izniman doprinos provođenju ovog humanog projekta, premijer Herceg ovom je prilikom podsjetio na to da Vlada kontinuirano podržava brojna udruženja i ustanove koje provode različite projekte vezane za socijalnu zaštitu i zaštitu djece, osobito onih pojedinaca koji su u potrebi posebne brige i njege.
- Prepoznavši napore i trud ljudi koje je okupio projekat ''Ti si moj anđeo'', sa radošću smo prihvatili biti dio ove vrijedne akcije. Radostan sam što i danas vidim konkretne rezultate pružene podrške, osobito što smo bili u mogućnosti pomoći rad ove ustanove koju neizmjerno cijenim i koja mi je, iskreno, bliska srcu – poručio je Herceg, zahvalivši djelatnicima Osnovne škole za djecu sa posebnim potrebama Mostar na njihovom nesebičnom zalaganju u osposobljavanju učenika osnovnim znanjima, navikama i vještinama prilagođen individualnim potrebama učenika, sve u cilju njihove izgradnje u ravnopravne članove naše društvene zajednice.
PREMIJER HNK-A NA PROSLAVI DANA GRADA ČAPLJINE
Premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg učestvovao je danas na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Grada Čapljine povodom proslave Dana Grada.
- Zadovoljstvo mi je, lično i u ime Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona, srdačno vam čestitati Dan Grada Čapljine, ujedno i praznik vašeg nebeskog zaštitnika, svetog Franje Asiškog. Ovdje sam zaista čest gost, ali se uvijek iskreno osjećam kao kod kuće, kao dobrodošao prijatelj. Ovo je grad koji raste, koji se užurbano razvija, koji prkosi poteškoćama i savladava izazove. Ovo je grad kojem ljudi dolaze - rekao je ovom prilikom premijer Herceg, dodavši kako ljudi ovog kraja u sebi nose jednu jaku snagu pozitivne energije koja, pretočena u djelovanje, daje rezultat izvrsnosti.
- Mi u Vladi HNK-a uvijek smo bili i ostat ćemo podrška i prijatelj Gradu Čapljini, svima vama, tako i odgovornim dužnosnicima na gradskom upravljačkom nivou, vašem vrijednom gradonačelniku dr. Smiljanu Vidiću i njegovom timu. Naravno, kako se Čapljina ne zaustavlja na prosječnom razvojnom nivou, tako vas i mi nastojimo pratiti, pružati još jaču podršku, u skladu sa objektivnim budžetskim i svim drugim mogućnostima – poručio je premijer Herceg istaknuvši kako je Vlada HNK-a u Gradu Čapljini uspješno provela ili pomogla provesti niz razvojnih, infrastrukturnih, administrativnih i drugih projekata na polju poljoprivrede, obrazovanja, kulture, sporta, turizma, zdravstva, sigurnosti, saobraćaja…, sve sa jedinstvenim ciljem stvaranja novih vrijednosti i još boljih preduslova za jačanje životnog i radnog standarda i unapređenja životne sredine.
- Ono što se na tom planu događa u Čapljini može biti samo na primjer i drugim našim jedinicama lokalne samouprave – zaključio je Herceg.
SUSRET PREMIJERA HERCEGA I GUVERNERA MARSILIA
Premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg, u okviru službene posjete talijanskoj regiji Abruzzo sa administrativnim sjedištem u L'Aquili, susreo se sa predsjednikom Regije dr. sc. Marcom Marsiliom koji ga je, u društvu najbližih saradnika, primio u predsjedničkoj palači Silone. Sastanku su, naime, prisustvovali i dopredsjednik regije Abruzzo dr. sc. Emanuele Imprudente te generalni direktor Regije dr. sc. Antonio Sorgi, a susret je dobio značajnu medijsku pozornost tamošnjih medija.
Sagovornici su, u srdačnom ambijentu, razgovarali o mogućnostima saradnje i zajedničkim ciljevima HNK-a i Abruzza, a posebno je velikim zanimanjem razmatrana mogućnost ponovnog uspostavljanja direktne zračne linije između Pescare i Mostara.
- Taj bi iskorak osjetno pogodovao turističkoj i trgovačkoj razmjeni naših dvaju područja i jako smo zainteresirani za mogućnost ponovnog uspostavljanja ovog redovnog direktnog leta. Privredna i trgovinska saradnja zajednički su nam cilj i radit ćemo na promovisanju razmjene među našim preduzećima, stvarajući nove prilike za rast i zapošljavanje – poručio je predsjednik Marsilio, poručivši kako, kao osvjedočeni prijatelj Bosne i Hercegovine, želi uspješan i brz ulazak BiH u Evropsku uniju.
S obzirom na činjenicu da je dr. Marsilio blizak saradnik talijanske predsjednice Vlade Giorgie Meloni, na sastanku je bilo riječi i o nekim strateškim sigurnosnim pitanjima, u prvom redu o jačanju prekogranične i uopće saradnje u evropskim projektima te o problematici migrantskih ruta, one balkanske i one koja iz smjera afričkoga kontinenta prema EU ide preko Italije.
- Iskoristio sam priliku pozvati kolege iz Italije na još jaču podršku evroatlantskom putu BiH koji bi zasigurno olakšao rješavanje nekih unutrašnjih poteškoća u našoj zemlji. Dali smo zajedničku izjavu o tomu kako Evropa po pitanju migrantske krize i sigurnosti naših zemalja mora imati jasan i nepodijeljen stav, bez obzira na to radi li se o zemlji članici EU-a ili ne. Problemi ove vrste jednako nas ugrožavaju odnosno predstavljaju visok sigurnosni, socijalni, politički i svaki drugi rizik koji usložnjava stanje u našim i susjednim zemljama, sa čim se Evropa mora strateški pozabaviti – izjavio je ovom prilikom premijer Herceg, pozdravivši poziv domaćina na jačanje privredne i trgovinske saradnje te obnovi zračne saobraćajne povezanosti HNK-a i Abruzza.
- Mogu, sa zadovoljstvom, ocijeniti kako je ova posjeta Italiji bila više nego uspješna i kako je potvrdila naše dugotrajne prijateljske odnose, osobito kroz Jadransko-jonsku evropsku makroregiju, čiji je dr. Marsilio dopredsjednik, a ja član kao predstavnik našeg kantona. Svakako smo potvrdili punu opredijeljenost nastavku saradnje na nizu započetih evropskih projekata, sa spremnošću ulaska i u nove koji će, bez dvojbi, donijeti napredak i toliko potreban opći rast našim sredinama. Također, imao sam priliku susresti se i s predstavnicima Privredne komore koje sam pozvao u posjetu Sajmu privrede Mostar naredne godine – komentirao je Herceg koji se prethodno susreo i s Paolom Di Salvatore, ranijom voditeljicom Upravljačkog tijela IPA Jadranskoga programa a danas direktoricom Agencije za obrazovanje Regije Abruzzo, te rektorom Sveučilišta L'Aquila prof. dr. sc. Edoardom Alesseom koji je pozvao na uspostavljanje prijateljstva i saradnje između Sveučilišta u Mostaru i Sveučilišta L'Aquila.
U VLADI HNK-A POTPISANI UGOVORI SA 150 NOVIH PRIPRAVNIKA
Današnjim potpisivanjem ugovora u zgradi Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona, završen je prvi krug prijema 150 novih pripravnika, mladih ljudi koji su se prijavili po konkursu raspisanom u junu ove godine, a koji će jednogodišnji pripravnički staž odraditi u kantonalnim ministarstvima, zavodima i drugih tijelima kantonalne uprave, kao i u realnomu sektoru.
- Sve ovo što radimo je još jedna snažna potvrda činjenice da Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona nastavlja s uspješnim provođenjem ovog hvale vrijednoga projekta zahvaljujući kojem je, u našemu sazivu, gotovo hiljadu i po ljudi dosad dobilo životno važnu priliku da steknu prvo radno iskustvo. Ne krijem ponos zbog te činjenice – rekao je ovom prilikom premijer dr. sc. Nevenko Herceg koji je lično pozdravio novoprimljene pripravnike koji su danas preuzeli svoje prve radne ugovore.
Premijer Herceg je podsjetio da je Vlada HNK-a, u saradnji sa Federalnim zavodom za zapošljavanje te Službom za zapošljavanje HNK-a, i ove godine osigurala potrebna budžetska sredstva za ovu svrhu.
- Osigurali smo 6 miliona KM budžetskih sredstava, a jednak iznos planiramo i za sljedeću, 2024. godinu, sve u cilju održavanja ovog važnog projekta – akcentirao je Herceg, najavljujući i skori drugi krug prijema pripravnika. Čestitavši današnjim potpisnicima ugovora, izrekao je uvjerenost da će se novoprimljeni pripravnici kroz predstojeći jednogodišnji period rada usavršiti i nadograditi fakultetski stečene vještine i znanja, naučiti radne procese u tijelima kantonalne uprave i pridonijeti njihovom radu.
Posebno je akcentirao da je ova aktivnost još jedna u nizu potvrda da su mladi u vrhu prioriteta rada Vlade HNK-a.
- Pored redovnoga safinansiranja naša dva univerziteta, studentskih centara, niza zajedničkih institucija, osiguravamo i redovne stipendije za čak tri hiljade studenata, dok za više stotina njih safinansiramo smještaj u studentske domove. Za učenike osnovnih škola osigurali smo besplatne udžbenike za svih devet razreda, a kontinuirano finansiramo i prevoz učenika po jedinicama lokalne samouprave. Takođe, prva smo vlada koja je osigurala pomoć i podršku mladim naučnicima, kao i asistente u nastavi, a otpočeli smo i aktivnosti uvođenja psihologa u nastavni proces. S nekoliko mjera pomažemo nezaposlene, podižemo radni standard zaposlenih kroz kontinuirana povećanja ličnih dohodaka i niza radnih i drugih prava kroz 16 dosad potpisanih kolektivnih ugovora u našem mandatu. Sve su to, i niz drugih aktivnosti, mjere koje direktno pridonose ostanku ljudi na ovim prostorima, prije svega mladih familija, što direktno utječe na hitnost demografske obnove što je problem s kojim se nose sve sredine u BiH. Zato, uvijek pa i ovom prilikom, javno pozivam i sve naše gradove i općine da, ako to nisu već uradile, slijede kantonalne primjere, posebno po pitanju pripravnika, da bi zajedničkim naporima osigurali preduslove za ostanak i unaprijedili život na ovim prostorima – poručio je prvi čovjek kantonalne vlade.
Inače, za kandidate za pripravnički staž koji nisu odabrani za prijem u prvom krugu, planiran je dodatni prijem koji će Vlada HNK-a finansirati u cijelosti, a biće proveden sukladno finansijskim mogućnostima HNK-a, o čemu će kandidati i javnost biti blagovremeno obaviješteni.
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5
