Službena stranica Vlade HNŽ/K
PODRŠKA PREMIJERA HERCEGA PROSLAVI 135. ROĐENDANA HRVATSKE GLAZBE MOSTAR
Premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg primio je danas glavnog sekretara i predsjednika Skupštine Hrvatske glazbe Mostar Darka Šunjića i Damira Zadru. Zahvalivši mu na dugogodišnjoj podršci radu Glazbe, Šunjić i Zadro predstavili su premijeru Hercegu projekat pripreme obilježavanja 135. godišnjice postojanja Hrvatske glazbe Mostar koja će biti proslavljena u maju naredne godine.
- Riječ je o jednoj od najstarijih aktivnih muzika u cjelokupnoj BiH, ujedno o jednom od najstarijih društava u Mostaru uopće. Prateći historijski razvoj, sve nedaće i iskušenja kroz koja smo prošli, zapravo dobrim dijelom pratite ukupnu mostarsku historiju od kraja 19. vijeka do danas, na što smo izrazito ponosni. Tim povodom odlučili smo izdati veliku monografiju koja će zaokružiti naše dosadašnje djelovanje, prikazati jedan značajan dio mostarske prošlosti, i biti zavrijeđeni spomen na sve naše prijatelje koji su bili dijelom Hrvatske glazbe Mostar – rekli su Šunjić i Zadro.
Premijer Herceg najavio je finansijsku podršku proslavi ove velike godišnjice i izdavanju prigodne knjige, rekavši kako i lično rado prati rad mostarskih muzičara.
- Njihove prvomajske budnice jedno su od nezaobilaznih obilježja našeg grada, a posebno mi se sviđa iskorak koji su napravili sa sjajnim ljetnim koncertima kojima tradicionalno daruju svoje sugrađane. Prepoznajući njihovu vrijednost i predanost, ali i poštujući njihovo trajanje, rado sam se odazvao pozivu pružiti podršku planovima Hrvatske glazbe Mostar za respektabilnu 135. godišnjicu – poručio je ovom prilikom Nevenko Herceg.
OBAVIJEST KANDIDATIMA ZA PRIPRAVNIKE – RASPORED ODRŽAVANJA INTERVJUA
Iz Vlade HNK-a obavještavaju kandidate koji su se prijavili na Javni poziv za prijem 100 pripravnika u kantonalne organe uprave, upravne organizacije i druge službe, organe i institucije Hercegovačko-neretvanskog kantona da će intervju biti održan u zgradi Vlade HNK, Stjepana Radića 3, Mostar, po narednom rasporedu:
Ponedjeljak, 17. jula:
- Kandidati sa šifrom: P0001 do P0050 u 9:00 sati
- Kandidati sa šifrom: P0051 do P0100 u 11:30 sati
Utorak, 18. jula:
- Kandidati sa šifrom: P0101 do P0150 u 9:00 sati
- Kandidati sa šifrom: P0151 do P0200 u 11:30 sati
Srijeda, 19. jula:
- Kandidati sa šifrom: od P0201 i dalje u 9:00 sati.
ODRŽANA PETA SJEDNICA KOLEGIJA ZA EVROPSKE INTEGRACIJE
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko- neretvanskog kantona danas je bio prisutan na petoj sjednici Kolegija za evropske integracije koja je odražena u Sarajevu, a na poziv gđe Borjane Krišto, predsjedateljice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
Na sjednici se između ostalog raspravljalo o Poziciji Bosne i Hercegovine za 5. sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje između Bosne i Hercegovine i Evropske unije, Izvještaju o realizovanim aktivnostima u okviru izrade Programa integrisanja Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, o Spornim pitanjima nastalim u izradi Programa integrisanja Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, te Informaciji o radu na Akcionom planu za realiziranje 14 prioriteta i aktivnostima na uspostavi ministarskih konferencija.
Ovom prilikom premijer Herceg je još jednom istaknuo kako Vlada HNK u potpunosti dijeli evropske vrijednosti integrisanja.
''U više sam navrata istaknuo, ali želim to ponovo ponoviti - Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona u potpunosti dijeli evropske vrijednosti integrisanja i čvrsto je opredijeljena da se, kroz partnerstvo i saradnju, još snažnije uključi u taj proces i tako doprinese što skorijem pristupu BiH u članstvo EU,“ rekao je premijer Herceg dodavši kako je svjestan da BiH, kao država u procesu pristupanja, mora ispuniti sve kriterije i da to ovisi isključivo o nama i našoj spremnosti da u potpunosti preuzmemo i implementiramo evropske vrijednosti.
Inače, Kolegij za evropske integracije predstavlja vrhovno političko tijelo čija je funkcija da osigura usuglašenost stavova o ključnim strateškim i političkim pitanjima u oblasti EU integracija.
PRODUŽENA ODLUKA O PRIVREMENIM RJEŠENJIMA O KATEGORIZACIJI UGOSTITELJSKIH OBJEKATA ZA SMJEŠTAJ
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona na svojoj redovnoj sjednici usvojila je Odluku o privremenim rješenjima izdanim na osnovu Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti čime je produžila rok važenja Privremenih rješenja o odobrenju za rad kategoriziranih ugostiteljskih objekata do 30. juna 2024. godine. Odlukom su, naime, utvrđeni uslovi za pribavljanje privremenih rješenja o kategorizaciji ugostiteljskih objekata, kao i konačni rok njihovog važenja.
Tako je Vlada omogućila velikomu broju ugostiteljskih objekata, prvenstveno s područja Općine Čitluk, da posluju unutar sistema i zakonskih okvira i da zadrže postojeće smještajne kapaciteta za turističku sezonu 2023./2024. čime je obezbjeđeno i čuvanje velikog broja radnih mjesta.
Ovim je Vlada HNK-a još jednom izašla u susret vlasnicima ugostiteljskih objekata koji imaju neriješene imovinsko-pravne odnose, kao i onima kojima su potrebna velika novčana sredstava za legalizaciju objekata. Institut privremenog rješenja o kategorizaciji ugostiteljskih objekata za smještaj primjenjuje se na temelju Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti kojim je propisano da će se rješenje o ispunjavanju minimalnih uslova i uslova za kategoriju ugostiteljskih objekata za smještaj ugostitelju izdati i u slučaju ako je za poslovni prostor podnešen zahtjev za legalizaciju nadležnom organu i tako rješenje može biti privremeno najduže dvije godine, s mogućnošću jednog produženja.
HERCEGOVINA U NAJNOVIJEM BROJU NATIONAL GEOGRAPHICA
Hercegovina kao turistička destinacija prezentirana je u novom izdanju časopisa ''National Geographic'', za mjesec jul i avgust. Izdvojeno je nekoliko avanturističkih ponuda za koje su naglasili da ih posjetilac ne smije propustiti. Inače, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona strateški je partner realizovanja ovog projekta.
''Globalna vidljivost ključna je za rast i razvoj turizma, a mi smo, kao Vlada, spremno podržali inicijativu Turističkog klastera Hercegovina za objavu ovog članka. Nema svijet ono što Hercegovina ima'', kazao je ovom prilikom premijer HNK-a dr. sc. Nevenko Herceg.
Originalni je članak dostupan na sljedećem linku: https://www.nationalgeographic.com/travel/article/paid-content-outdoor-adventures-herzegovina
ODRŽANA 204. REDOVNA SJEDNICA VLADE HERCEGOVAČKO-NERETVANSKOG KANTONA
Danas je, na 204. redovnoj sjednici Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona, u cilju poticanja učestvovanja njenih organa u provođenju prekograničnih i drugih EU projekata, dana saglasnost Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta za prijavu na ADRION INTERREG projekat pod nazivom ''Partnerstvo za borbu protiv erozije plaža''. Radi se o projektu u kojem učestvuju partneri iz Albanije, Crne Gore, Grčke, Hrvatske i Italije, a koji se realizuje u svrhu provođenja sljedećih ciljeva: utvrditi i provoditi okvire politike, strategije i aktivnosti zasnovane na zaštiti i poboljšanju prirodnih i kopnenih i morskih staništa, identificirati i prenijeti dobre prakse u odabranim pilot područjima (općina Neum u HNK), utvrditi akcione planove za jačanje provođenja postojećeg / novog Integrisanog upravljanja obalnim područjem te razviti i provesti zajedničke strategije na Jadranskom i Jonskom moru za očuvanje bioraznolikosti, također uzimajući u obzir antropogene djelatnosti na moru: turizam, akvakulturu, naselja i dr.
Vlada je usvojila i Informaciju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede o prijavi na INTERREG IPA CBC PROGRAM Hrvatska-BiH-Crna Gora Adrion Interreg te Informaciju o prijavi prijedloga projekta na poziv Interreg-IPA ADRION program.
Usvojena je i Odluka o davanju saglasnosti na Spisak poslovnih subjekata za subvencionisanje kamata na odobrena kreditna sredstva u skladu sa Protokolom o saradnji između Razvojne banke FBiH i Vlade HNK.
Na prijedlog Ministarstva privrede danas je usvojena Odluka o davanju saglasnosti na prijedlog Ugovora o koncesiji za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prenosa i distribucije električne energije izgradnjom elektroenergetskih objekata Raštani Mostar 1, 2, 3, 4 i 5, zatim LIWNO 1, 2, 3, 4, 5 i 6 na lokalitetu Polog Mostar, FNE E SOLAR 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7 i 8 na lokalitetu Raštani Mostar, zatim FNE Ravnice 1 i 2 na području Blagaja Mostar, FNE JURIĆ Rodoč Mostar i POWER SOLAR 5 na lokaciji Blizanci Čitluk.
Vlada je dala saglasnost Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta za raspisivanje Javnog poziva za pomoć naučnicima i mladim naučnicima-istraživačima sa pozicije ''Grant pojedincima'' u iznosu od 240.000,00 KM. Tom će odlukom Vlada pružati podršku mladim naučnicima u istraživačkim projektima i realizaciji njihovih naučnih radova.
Vlada HNK danas je raspravljala o Strategiji za razvoj ljudskih resursa u strukturama državne službe FBiH za period 2022.-2027. te time izrazila opredijeljenost za učestvovanje u procesu usklađivanja i dogovaranja jedinstvenih načela javne uprave u FBiH sa predstavnicima Federalnog ministarstva pravosuđa i drugih kantona.
Na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK, donesena je Odluka o usvajanju Kvartalnog izvještaja realizacije Programa finansijske konsolidacije Kantonalne bolnice dr. Safeta Mujića Mostar za prvo četveromjesečje 2023. godine.
Također, Vlada je, nakon opsežne rasprave u vezi sa problematikom zdravstvenih djelatnika, a na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite, usvojila sljedeće zaključke:
- Dostavljeni prijedlog Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i radnika u oblasti zdravstva na teritoriju HNK upućuje se svim zdravstvenim ustanovama (poslodavcima) sa zahtjevom za njihovo mišljenje glede cjelokupnog prijedloga Kolektivnog ugovora.
- Traži se finansijska procjena potrebnih sredstava za svaku zdravstvenu ustanovu u pogledu zahtjeva iznesenih u poglavlju V. Plate i naknade Prijedloga kolektivnog ugovora.
- Mišljenje i procjenu potrebnih finansijskih sredstava zdravstvene ustanove dužne su dostaviti Vladi HNK u roku od sedam dana od dana primitka zahtjeva. Dostavljena mišljenja o Prijedlogu kolektivnog ugovora i procjene potrebnih finansijskih sredstava od strane zdravstvenih ustanova bit će dostavljeni njihovim osnivačima i zatraženo očitovanje o njima koje će dostaviti Vladi HNK u roku od sedam dana od dana prijema.
- Po primitku svih očitovanja, Vlada HNK će u roku od sedam dana Nezavisnom sindikatu zaposlenika Sveučilišne kliničke bolnice Mostar uputiti odgovor koji će sadržavati stajalište Vlade prema Prijedlogu kolektivnog ugovora.
- Ovi Zaključci stupaju na snagu danom donošenja i bit će dostavljeni svim zdravstvenim ustanovama, njihovim osnivačima i Nezavisnom sindikatu zaposlenika SKB-a Mostar.
Za realizaciju ovih zaključaka Vlada je zadužila Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite.
Također je usvojila i Zaključak kojim je zadužila Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave i Ured za zakonodavstvo Vlade HNK da se hitno očituju u vezi sa nadležnošću Vlade u vođenju pregovora za pokretanje postupka i zaključivanje Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i radnika u oblasti zdravstva na području HNK, u skladu sa Zakonom o radu i zahtjevom Nezavisnoga sindikata zaposlenika SKB-a Mostar.
Vlada je danas dala saglasnost Ministarstvu za pitanja boraca za potpisivanje Sporazuma po Projektu sufinansiranja zapošljavanja i samozapošljavanja djece poginulih boraca i Projektu sufinansiranja zapošljavanja djece ratnih vojnih invalida za 2023. godinu, u iznosu od 400.000,00 KM. Usvojila je i Odluku o odobravanju jednokratnih novčanih pomoći za pokrivanje troškova liječenja boraca i članova njihovih porodica.
Vlada je primila k znanju Informaciju Ministarstva finansija HNK o aktivnostima koje provodi na izradi Prednacrta izmjena i dopuna Budžeta HNK za 2023. godinu. Usvojen je i niz drugih odluka, zaključaka i rješenja.
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5

















