• Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti. - Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite. - Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja. Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije. - Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
  • Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić: Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete? - Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove. Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata. - To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze? - To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH. Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda. Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni. Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite? - Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da  ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene  trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou. Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu? - Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema. Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu. - Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
  • Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač u svom se kabinetu susrela sa rukovodstvom Hercegovačkog udruženja uljara i maslinara (HUUM), predvođenim predsjednikom Božom Mustapićem. Predstavnici Udruženja upoznali su premijerku sa nizom tekućih i planiranih aktivnosti, posebno istaknuvši nastavak promocije maslinarstva kroz projekat Ceste maslinovih ulja Hercegovine, zatim finalizaciju postupka zaštite oznake izvornosti Zlatne kapi Hercegovine pri institucijama Evropske unije, unapređenje proizvodnih i tržišnih standarda u skladu sa evropskim regulativama te pokretanje sveobuhvatne promidžbene kampanje. Upravo će kroz tu kampanju da upoznaju domaću i međunarodnu javnost sa ovim velikim uspjehom u radu HUUM-a, ali i sa dugoročnim potencijalom sektora maslinarstva u BiH. Uključit će digitalne sadržaje, promociju na društvenim mrežama, reklamne panoe na strateškim saobraćajnicama i slične aktivnosti, sve u cilju jačanja prepoznatljivosti domaćih brendova i poticanja potrošnje domaćeg ekstra djevičanskog maslinova ulja. Naglasivši važnost povezivanja proizvođača i institucija odnosno osiguranja dugoročne održivosti maslinarstva na našem podneblju, kao poljoprivredne grane sa velikim potencijalom, premijerka Buhač iskazala je spremnost da podrži inicijative koje doprinose unapređenju domaće poljoprivrede i promociji domaćeg maslinova ulja na međunarodnom tržištu.

JAVNI POZIV ZA PRIJEM PRIPRAVNIKA U ORGANE KANTONALNE UPRAVE

Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona objavila je Javni poziv za prijem 100 pripravnika u kantonalne organe uprave, upravne organizacije i druge službe, organe i institucije Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Pripravnici će obavljati poslove u svrhu osposobljavanja za rad u okviru svoje struke i stjecanja potrebnog radnog iskustva za polaganje ispita općeg znanja odnosno stručnog ispita.

Ugovor s pripravnikom bit će zaključen na 12 mjeseci.

Prijave na Javni poziv dostavljaju se do 1. 7. 2023. godine.

Javni poziv i obrazac prijave mogu se preuzeti na web-stranici Vlade HNK - www.vlada-hnz-k.ba

01-06-2023, 12:32

VISOKA DELEGACIJA UJEDINJENOG KRALJEVSTVA U POSJETI VLADI HNK

Premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg ugostio je danas, u zgradi Vlade, visoku delegaciju Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, predvođenu lordom Stuartom Peachom, posebnim izaslanikom premijera Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske za zapadni Balkan.

Na sastanku su učestvovali i britanski ambasador u BiH NJ.E. Julian Reilly, zamjenici predsjedavajućeg Skupštine HNK Tomislav Martinović i Džafer Alić, ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK dr. sc. Rašid Hadžović, v.d. predstojnice Ureda za zakonodavstvo HNK dr. sc. Sanja Bazina Crnokić, savjetnica premijera Hercega Martina Ćosić savjetnica lorda Peacha Anna Plan, voditeljica Političkog odjela britanske ambasade Helen Flewker i predstojnica ambasadorskog ureda Ediba Bakira Trbonja-Kapić.

Ocijenivši saradnju britanske ambasade u BiH i predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti u HNK izrazito dobrom, premijer Herceg, zajedno sa kolegama iz kantonalne skupštine, naglasio je opredijeljenost za njezinim jačanjem i unapređenjem. U razgovoru su se dotaknuli nekoliko važnih tema, prije svega aktuelnih dešavanja u zemlji, sa akcentom na HNK i perspektive daljega procesa njezina privrednog i društvenog razvoja. Složili su se kako evropska i NATO perspektiva stabilne i ravnopravne BiH, uz puno poštivanje svih ustavom i zakonima zagarantiranih nacionalnih i građanskih prava nema alternativu.

''Način na koji djelujemo ovdje, u HNK, uz maksimalno međusobno poštivanje i spremnost na kompromise i dogovor, može i treba biti primjer cijeloj BiH. Bez političke ravnopravnosti konstitutivnih naroda i političke stabilnosti nema ni stabiliziranja društvenih procesa ni privrednog razvoja, time ni budućnosti koja bi ovdje zadržala mlade čiji odljev moramo zaustaviti. Upravo na tom tragu, a vođeni idejom da mladi moraju imati svoj zagarantiran prostor u društvenim kretanjima i stvarnu mogućnost uticaja na procese, izradili smo Strategiju za mlade za period do 2028. godine, zajedno sa pripadajućim Akcionim planom, sa namjerom otvaranja prostora mladim ljudima za razvijanje kreativnosti i slijeđenja ambicija na putu razvoja lokalne zajednice'', podsjetio je prvi čovjek Vlade HNK.

Govoreći o sigurnosnoj situaciji, dr. Herceg je istaknuo kako je HNK kanton sa posebnim statusom i ta činjenica traži stalni i kontinuirani dijalog i uvažavanje svih naših posebnosti.

''Takav  pristup doveo je do toga da smo riješili pitanje koje godinama niko nije uspio riješiti, a to je imenovanje ključnih ljudi kantonalnog MUP-a odnosno komesara i zamjenika komesara policije. No, premda je Ministarstvo unutrašnjih poslova radilo u dosta otežanim uslovima, prije svega zbog nedostatka policijskih službenika, sigurnost građana nikada nije bila upitna i na tu smo činjenicu osobito ponosni. Djelatnici našeg MUP-a imaju najbolje materijalno-tehničke uslove za rad, a kada su u pitanju njihova primanja na prvom smo mjestu u BiH'', zaključio je premijer Herceg.

Zahvalivši domaćinima na srdačnom prijemu i predočenim pokazateljima o ukupnom stanju u Kantonu, ali i cijeloj zemlji, lord Peach je poručio kako njegova zemlja bez zadrške ostaje prijatelj i saveznik BiH, spremna nastaviti pružati joj dalju podršku u nužnim reformskim procesima.

''Ujedinjeno Kraljevstvo nastavit će sa ulaganjima u infrastrukturu BiH i prostora zapadnog Balkana, u cilju pridonošenja povećanju energetske nezavisnosti, zaposlenosti, proširenju proizvodnih kapaciteta, a time i povećanju privredne konkurentnosti. Čvrsto  vjerujem kako BiH, zajedno s drugima na ovom prostoru, ima potencijal biti središtem po pitanju jačanja evropske energetske sigurnosti odnosno može iskoristiti svoj ogromni potencijal za obnovljive izvore kako bi Evropu opskrbila čistom energijom'', rekao je lord Peach, složivši se s konstatacijom kako HNK uistinu jest sjajan primjer zdrave političke saradnje, dogovora i društva međusobnog poštivanja, primjer koji treba slijediti.

25-05-2023, 16:08

PREMIJER HERCEG NA PROSLAVI DANA OPĆINE ČITLUK

Premijer Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg učestvovao je danas u radu svečane sjednice Općinskoga vijeća Čitluka, organiziranoj u povodu tradicionalne proslave Dana Općine. Tim povodom, premijer Herceg je istaknuo kako je Čitluk jedan od onih krajeva koji nosi neku posebnu energiju i u kojima se uvijek osjeća kao dobrodošao prijatelj.

''O tomu koliko su Brotnjaci radišni i u svome radu uspješni mogli bismo dugo govoriti, možemo navesti bezbroj primjera u privredi, turizmu, kulturi, sportu, ali ću samo istaknuti kako ste istinski inspirativni primjeri drugima, ostalim mjestima ne samo našeg kantona nego i cijele BiH. Jasno je da živimo u izazovnim vremenima, ali se ovdje ti izazovi uspješno premošćuju i očito je kako ovaj kraj raste, kako se razvija, što i mene lično čini sretnim'', rekao je Herceg, poručivši kako Vlada HNK jest i kako će ostati prijatelj i partner Čitluka.

''Obećavam kako ćemo nastaviti bez oklijevanja podupirati sva nastojanja općinskih vlasti da ovo područje, ovaj bogomdani životni prostor, razvijate u smjeru izvrsnosti i napretka'', dodao je, čestitavši svim Brotnjacima Dan Općine i zaželjevši im da se vesele u duhu iskrene radosti zbog prosperiteta i uspjeha koji je očit u svim segmentima života.

24-05-2023, 14:31

HERCEG: ZA ZGRADU KANTONALNOG SUDA U MOSTARU OKO MILION KM

Premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg, u pratnji kantonalnog ministra pravosuđa Suada Balića i predsjednika Kantonalnog suda Mostar Zorana Krtalića, obišao je danas obnovljenu i osavremenjenu zgradu te važne pravosudne institucije. Obnovu je, putem Projekta energetske efikasnosti, obnove, izgradnje i rekonstruiranja javnih objekata u HNK, u cjelini finansirala Vlada HNK sa 971.769,19 konvertibilnih maraka uloženih sredstava.

''Obećali smo, u septembru prošle godine najavili i evo realizirali. Opsežnim Projektom energetske efikasnosti obuhvatili smo i zgradu Kantonalnog suda u Mostaru za čiju smo obnovu i ''utopljavanje'' osigurali gotovo milion maraka. S razlogom sam iznimno ponosan na sve što je učinjeno u okviru ovog projekta. Premda to nije naša obaveza, Vlada HNK obnovila je gotovo 40 javnih objekata na prostoru cijelog Kantona, među kojima je najviše zgrada osnovnih i srednjih škola, potom domova zdravlja, policijskih i sudskih zdanja. Sve to učinjeno je u ovom sazivu kantonalne vlade, počevši od 2015. godine'', podsjetio je Herceg u obraćanju novinarima.

Premda je 2015. HNK u ovaj proces ušla relativno zakašnjelo, jer je na drugim prostorima krenuo ranije, načinom na koji je prihvaćeno i provođeno ono što je zacrtano, izrasla je u istinskog predvodnika realizacije samog projekta na prostoru cijele FBiH.

''Konačan nam je cilj obnova svih javnih objekata u HNK, a obnovljena zgrada Kantonalnog suda u Mostaru korak je bliže tom cilju. U Projekat energetske efikasnosti ulažemo značajna finansijska, budžetska, donatorska i kreditna sredstva. Osobito me raduju iznimno pozitivne povratne informacije i dobivena podrška korisnika obnovljenih objekata, ali i činjenica kako i na ovaj način pružamo snažnu podršku našim jedinicama lokalne samouprave koje su vlasnici gotovo svih obuhvaćenih objekata'', podsjetio je premijer Vlade, dodavši kako ovaj konkretan pothvat nije bilo lagan iz više razloga, a osobito zbog činjenice da zgrada datira iz 1892. godine i da se prostire na 2210 četvornih metara površine koju je trebalo štititi kao gradsko i kantonalno graditeljsko naslijeđe.

''U tome smo uspjeli. Očuvana u izvornom obliku, zasjala je novim sjajem i danas s ponosom svjedočimo dovršetku radova i predaji samog objekta njegovoj namjeni. Čestitam i ovom prilikom gosp. Krtaliću i njegovim saradnicima, uz obećanje kako će Vlada i nadalje davati svoj maksimum za osiguranje najboljih mogućih uslova za rad naših pravosudnih organa, prije svega na dobrobit naše cjelokupne zajednice'', zaključio je Herceg.

Zoran Krtalić, predsjednik Kantonalnog suda Mostar zahvalio je Vladi HNK i premijeru Hercegu na realizaciji ovog projekta kojim su osigurani još bolji uslovi za rad sudaca i djelatnika ovog suda.

22-05-2023, 11:49

HERCEG I HADŽOVIĆ NA PROSLAVI GOŠK-OVA OSVAJANJA NASLOVA PRVAKA PRVE LIGE FBIH

Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona, prisustvovao je jučerašnjoj proslavi Nogometnoga kluba GOŠK u povodu osvajanja naslova prvaka Prve lige FBIH 2022. / 2023. i povratka ovoga uspješnog kluba u Premijer ligu BiH. Čestitavši klupskomu predsjedniku Luji Iliću i njegovim saradnicima, kao i cjelokupnoj momčadi na izvrsnim rezultatima, naglasio je kako su učinili jedan zaista istorijski iskorak.

''Sav znoj, trud i ostavljeno srce na terenu pretočili ste u rezultat za istoriju i priredili svima nama koji se radujemo svakom vašem postignuću dvostruko slavlje. Osvojili ste naslov prvaka Prve lige FBiH, ujedno ste se izborili i za plasman u Premijer ligu koja se od sljedeće sezone vraća na hercegovački jug“, rekao je premijer Herceg dodavši kako njihov trud i rad svjedoče jednu iskrenu i nesebičnu ljubav prema sportu, prema zacrtanome cilju, prema svojem području.

''Dokazali ste kako ste vrijedni biti na tronu, kako vrijedite imena i naslova prvaka i ovaj ste naraštaj upisali u anale GOŠK-a koji je danas jedan od najsnažnijih brendova cijele neretvanske doline. Ne samo kao čelni čovjek kantonalne vlasti, nego i kao dugogodišnji sportski djelatnik, imam posebno razumijevanje za naše sportaše i za sport u cjelini. U meni lično, jednako tako i u Vladi HNK imate i imat ćete prijatelja i partnera. Novi su ciljevi sada pred vama, ali večeras je noć za zasluženo slavlje i uživajte u svim postignućima'', zaključio je prvi čovjek Vlade HNK.

Na proslavi su, pored premijera Hercega, prisustvovali  i ministri u Vladi HNK dr. sc. Rašid Hadžović  i Donko Jović.

22-05-2023, 8:35

PREDSTAVLJENA NOVA TURISTIČKA PONUDA HUTOVA BLATA

Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona, zajedno s članovima Vlade, resornim ministrima, učestvovao je danas u predstavljanju nove turističke ponude Parka prirode ''Hutovo blato'', razvijene kroz Interreg IPA Program prekogranične saradnje HR-BH-MNE 2014. – 2020. godine.

U sklopu predstavljanja, zajedno s direktorom Parka Nikolom Zovkom, obišli su novouređeni vidikovac Orlov kuk, pristanište za brodice, poučne staze, promatračnice za ptice, interpretacijsko središte kao i pristanište za nove solarne brodice ''Vodenom stazom Hutova blata'' kreiranom u sklopu novoga turističkog proizvoda ''Plave propusnice''.

''Tokom današnje posjete Parku prirode ''Hutovo blato'' na konkretnim smo se rezultatima uvjerili u ispravnost naše opredijeljenosti da učestvujemo u projektima prekogranične saradnje. Naime, Vlada HNK već je ranije prepoznata kao poželjan partner na ovakvim i sličnim projektima, a mi smo spoznali da upravo kroz ovu saradnju, ovakve programe, možemo značajno osnažiti našu turističku ponudu i naše turističke kapacitete učiniti još atraktivnijima. Učestvovanje u projektima  EXChAngE i ePATH, Park prirode ''Hutovo blato'' obogatio je i proširio svoju turističku ponudu te obučio osoblje kako svim zainteresiranim turistima približiti ove naše Bogom dane prirodne ljepote. Direktoru i upravi Parka, kao i svim partnerima,  čestitam na iznimno uspješno obavljenomu poslu, a svima koji će doći posjetiti ovaj Park unaprijed izdržavam dobrodošlicu. Ovo je jedna od destinacija koju itekako vrijedi posjetiti'', rekao je ovom prilikom premijer Herceg.

Direktor Zovko istaknuo je kako su ovi projekti od iznimne važnosti za daljnji razvoj turističke ponude Parka, ali i čitave regije i kako će rezultirati daljnjim unaprjeđenjem ponude te doprinijeti održivomu razvoju Hutova kao svjetski priznatoga, jedinstvenog močvarnog područja.

Inače, projekti EXChAngE i ePATH dva su projekta EU-a koje Park prirode Hutovo blato implementira na svom području tokom posljednje dvije godine, a sve s ciljem jačanja i diversifikacije turističke ponude kroz prekograničnu saradnju i poboljšanje upravljanja te održivoga korištenja kulturne i prirodne baštine.

19-05-2023, 12:26

U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ

Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.

- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.

- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.

Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.

- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.

07-11-2025 17:41

INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST

Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:

Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?

- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.

Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.

- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?

- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.

Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.

Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.

Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?

- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da  ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene  trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.

Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?

- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.

Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.

- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.

07-11-2025 16:00

ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO

Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.

- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.

07-11-2025 15:11
13-03-2025 11:45
11-06-2024 10:00