Službena stranica Vlade HNŽ/K
KOLEKTIVNI UGOVOR IZMEĐU VLADE HNK I SINDIKATA POLICIJE: STATUS I OPREMLJENOST POLICIJE HNK U SAMOM VRHU BIH
Premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg i predsjednik Upravnog odbora Sindikata policije HNK Nail Balić potpisali su danas u zgradi Vlade HNK Kolektivni ugovor između Vlade i Sindikata policije. Premijer Herceg tom je prilikom rekao kako je potpisivanje Kolektivnog ugovora ishod konstruktivnih dijaloga kojima se došlo do prihvatljivih i obostrano zadovoljavajućih rješenja.
''S ponosom mogu reći kako se do konačnog teksta Kolektivnog ugovora došlo iskrenim socijalnim dijalogom i korektnim razgovorima koji će dodatno poboljšati materijalno-pravni status djelatnika našeg Ministarstva unutrašnjih poslova. Nije zanemarivo reći kako su pregovori tekli sa visokim nivoom razumijevanja i kooperativnosti te kako je ovaj dokument, inače treći kolektivni ugovor koji potpisujemo sa kantonalnom policijom u našem mandatu, čisti izraz obostrane volje, ali i objektivnih materijalnih mogućnosti kantonalnog budžeta. Naša je opredijeljenost imati jaku, efikasnu i vrhunski opremljenu policiju i na tome kontinuirano radimo već godinama'', naglasio je Herceg zahvalivši svim članovima pregovaračkog tima Vlade i Sindikata.
Sindikalni čelnik Nail Balić zahvalio je premijeru Hercegu i Vladi HNK što su još jednom dokazali kako imaju sluha za iskazane potrebe policijskih djelatnika, jednako tako i svim članovima pregovaračkoga tima.
''Sva bi naša nastojanja bila uzaludna da nismo imali ove ljude iza sebe i ovoliko razumijevanje kantonalne vlade za naše stvarne potrebe. Danas su policijska primanja i opremljenost policijskih snaga i njihovih službenih objekata u Hercegovačko-neretvanskom kantonu u samom vrhu Bosne i Hercegovine i mogu se mjeriti i sa onima u zemljama okruženja. Naš kolektivni ugovor čak ima i neka od prava koja nema niti jedan drugi kantonalni MUP u FBiH. Naši policajci nose vrhunsku opremu, uniforme i naoružanje, imaju nova vozila, ulažu se novci u proširenje, dogradnju i opremanje policijskih stanica. Prije šest godina, kada sam izabran za predsjednika Sindikata, naši su policajci bili šesti u rangu visine plata u FBiH, u čemu danas prednjačimo, čak i u usporedbi sa nekim susjednim državama. Imamo zadovoljne policajce, spremne odgovoriti svakoj zadaći koja pred njih bude postavljena'', poručio je policijski sindikalni čelnik.
Ministar unutrašnjih poslova HNK Slađan Bevanda i sam je uputio zahvale Vladi koja je dala snažnu podršku izradi ovoga dokumenta koji će znatno poboljšati status naših policijskih djelatnika.
''Radimo na tome da riješimo sve probleme koji se decenijama gomilaju unutar ministarstva unutrašnjih poslova te stvorimo uslove koji će za sve nas biti najbolji i najprihvatljiviji. Riješili smo vodeća kadrovska pitanja u Ministarstvu, kontinuirano radimo na opremanju i poboljšanju materijalno-tehničkih uslova rada, prije svega nabavkom novih vozila, naoružanja, uniformi i druge opreme. Naša su službena policijska vozila na nivou onih u najrazvijenijim zemljama EU-a, konstantno uvodimo obuke i edukacije postojećeg kadra, kao i nove tehnologije za uspješniji rad svih naših djelatnika'', rekao je ministar Bevanda, dodavši kako je stanje koje je ova vlada zatekla u MUP-u HNK i ono današnje potpuno neusporedivo.
Ministar finansija HNK Adnan Faladžić sa zadovoljstvom je istaknuo kako je Vlada jasno pokazala stalnu opredijeljenosti odgovoriti na finansijske potrebe djelatnika kantonalnog MUP-a, ali jednako tako i iznaći značajna sredstva za stalno opremanje i službenih objekata i policijskih kadrova. Komesar Uprave policije MUP-a HNK Robert Perić i zamjenik komesara Uprave policije MUP-a HNK Ramiz Hasić iskazali su danas zadovoljstvo zbog uspostavljenog socijalnog dijaloga i snažnih nastojanja i Vlade i Sindikata Policije da se dođe do najboljih rješenja, što je u konačnici i postignuto, na zadovoljstvo i policijskih službenika, ali i svih stanovnika Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Današnjem potpisivanju Kolektivnog ugovora između Vlade HNK i Sindikata policije HNK prisustvovao je i šef Kabineta predsjednika Vlade HNK Marko Arapović, zajedno sa članovima Upravnog odbora Sindikata policije HNK.
PREMIJER HERCEG ČESTITAO USKRS PO JULIJANSKOM KALENDARU
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona, povodom Uskrsa po julijanskom kalendaru, stanovnicima Hercegovačko-neretvanskog kantona koji proslavljaju taj praznik, uputio je, lično i u ime Vlade HNK, čestitku u kojoj stoji:
''Vjernicima pravoslavne vjeroispovijesti upućujem iskrene čestitke povodom nadolazećeg praznika Uskrsa. Praznik Uskrsa podsjeća nas i upućuje na trajne kršćanske vrijednosti razumijevanja, tolerancije, uvažavanja i zajedništva među ljudima. Neka nam svima uskršnje svjetlo daruje mir i blagostanje.
Hristos voskrese!''
VODITELJ MISIJE OSCE-A U BIH KOD PREMIJERA HNK
Nakon uspješne konferencije ''Lokalni akcioni plan za poboljšanje položaja Roma u HNK'', organizirane od strane Stručnog tima Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona, uz podršku mostarskog ureda Misije OSCE-a, premijer HNK dr. sc. Nevenko Herceg primio je u svom kabinetu NJ.E. ambasadora Briana Aggelera, voditelja Misije OSCE-a u BiH.
Razgovarali su o ukupnom radu Vlade i o aktuelnoj situaciji u HNK, s akcentom na pitanja ljudskih prava, obrazovanja i drugih područja za koja je OSCE posebno zainteresiran. Potaknuti temom ravnopravnosti kako manjinskih zajednica tako i konstitutivnih naroda na cjelokupnom prostoru BiH, osvrnuli su se na posljednje izmjene Ustava HNK kojima je osigurana konstitutivnost Srba u ovom kantonu.
''Naša je opredijeljenost biti Vladom svih naroda i svakoga građanina, što smo na konkretnim primjerima u više navrata i dokazali. Rješavanjem pitanja ustavne konstitutivnosti Srba u HNK jasno smo poručili kako je ova država jedino moguća ukoliko se neotuđiva nacionalna prava zajamče kroz najvažnije dokumente, za svaki narod i za svakoga građanina na cijelom njenom prostoru'', poručio je premijer Herceg.
Također je dodao kako je Vlada, osim zajedničkog projekta u vezi sa obrazovanjem romske djece, na jednoj od nedavno održanih sjednica usvojila i Odluku o usvajanju Prijedloga strategije za mlade HNK za period od 2023. do 2028. godine, kao i Akcioni plan za 2023. godinu.
''Odlučili smo se strateškim dokumentom analizirati probleme i potrebe mladih te utvrditi realne strateške ciljeve koji će omogućiti mladima programe koji će poboljšati njihov status u svim životnim aspektima. Strategija je urađena u skladu sa važećim propisima i smjernicama, kao i sa Strategijom razvoja HNK za period do 2027. godine'', rekao je prvi čovjek Vlade HNK, istaknuvši kako se kod izrade Strategije posebna vodilo računa o tome da ona bude realno ostvariva te usmjerena na probleme koje je moguće riješiti u okviru mjerodavnosti kantonalnog nivoa vlasti, uključujući nezaobilaznu saradnju sa općinskim / gradskim nivoima, kao i drugim institucijama i organizacijama koje mogu dati svoj doprinos u procesu realizacije i ostvarivanja prioriteta.
Dokazom kako je Vlada HNK u vrh svojih prioriteta stavila mlade, osim opsežnih obnova i ''utopljavanja'' školskih objekata i stipendiranja više od 3000 studenata, jest činjenica da iz godine u godinu provodi projekat sticanja prvog radnog iskustva te u organima kantonalne uprave omogućava obavljanje jednogodišnjeg pripravničkog staža, potom da finansijski pomaže mlade naučnike, itd.
Čestitavši na uspješnoj realizaciji konferencije na kojoj su predstavljeni rezultati provođenja Lokalnog akcionog plana za poboljšavanje položaja Roma u HNK, ujedno i zahvalivši domaćinu na srdačnoj dobrodošlici, ambasador Aggeler istaknuo je zadovoljstvo nivoom uspostavljene saradnje između Vlade HNK i Misije OSCE-a istaknuvši kako ju je spreman i unaprijediti kroz kontinuiranu razmjenu informacija i međusobne susrete te saradnju na novim konkretnim projektima.
KONFERENCIJOM O POLOŽAJU ROMA U HNK OBILJEŽEN SVJETSKI DAN ROMA
Stručni tim Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona za nadzor i provedbu Lokalnog akcionog plana za poboljšanje položaja Roma u HNK, u saradnji i uz podršku Misije OSCE-a u BiH, organizirao je danas u Hotelu Mostar konferenciju pod nazivom ''Lokalni akcioni plan za poboljšanje položaja Roma u HNK 2021.-2024. – Iskustva, potrebe, izazovi i unapređenje u provedbi''. Cilj je prezentiranje iskustava, dobre prakse i dosad provedenih aktivnosti kao i izazova i planova na unapređenju u provedbi LAP-a. Konferencija je bila i prilika za obilježiti Svjetski dan Roma te je i na taj način pružena podrška toj najvećoj nacionalnoj manjini u BiH.
Pozdravnim govorom Konferenciju je otvorio premijer HNK dr. sc. Nevenko Herceg iskazavši zadovoljstvo što je HNK prvi kanton u FBiH koji je na cjelovit način i putem jedinstvenog dokumenta pristupio rješavanju svih pitanja vezanih za Rome.
Podsjetio je na činjenicu kako je Vlada HNK, u saradnji s Uredom OSCE-a u Mostaru, 2019. pokrenula aktivnosti u vezi sa donošenjem Akcionog plana za poboljšanje položaja Roma u našem kantonu i imenovala radnu grupu koja će raditi na izradi Nacrta Plana. U oktobru 2020. usvojen je Lokalni akcioni plan za rješavanje problema romske populacije u HNK. Plan se odnosi na period 2021.-2024. godina, a izrađen je u saradnji s Misijom OSCE-a i predstavnicima lokalnih zajednica u kojima žive Romi.
''Njime je predviđeno rješavanje problema ove zajednice u važnim oblastima poput stambenog zbrinjavanja, obrazovanja, zapošljavanja, zdravstvene i socijalne zaštite, odnosno uopće snažnija integracija Roma u sve aktivnosti društvene zajednice. HNK je prvi kanton u FBiH koji je na cjelovit način i putem jedinstvenog dokumenta pristupio rješavanju svih pitanja vezanih za Rome. Ponosan sam na činjenicu da smo prvi načinili taj važan iskorak. Naš Akcioni plan, koristeći inkluzivan i intersektorski pristup, važan je dokument i može biti čvrsta osnova i drugima da slijede naš pozitivan primjer u izradi njihovih planova, na što pozivam sve kantone u FBiH'', poručio je Herceg, pohvalivši rad Stručnog tima Vlade i zahvalivši svim dionicima u procesu provedbe Plana, s jasnom porukom kako je HNK opredijeljen ovu praksu nastaviti i u ubuduće.
Nazočnima se obratio i ambasador Brian Aggeler, šef Misije OSCE-a u BiH, koji je između ostalog rekao: ''Napori Hercegovačko-neretvanskog kantona uloženi u izradu i usvajanje prvog intersektorskog kantonalnog akcionog plana za svaku su pohvalu, zato svi koji su na bilo koji način učestvovali u njegovoj izradi mogu biti ponosni. Nama je drago što smo mogli podržati ovaj proces te izražavam nadu da ćemo i dalje, dosljednom sistemskom intersektorskom saradnjom, nastaviti raditi zajedno, sve u cilju poboljšanja položaja Roma u ovom kantonu. Misija OSCE-a vjeruje da primjeri dobre prakse moraju biti promovisani jer to potiče saradnju i razmjenu iskustava među vlastima širom države. Svjesni smo da je ostalo još puno toga da se uradi kako bi se poboljšao status i položaj Roma. Zato su institucijska podrška i djelovanje, onako kako smo to vidjeli ovdje u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, snažan iskorak u pravom smjeru.''
Na Konferenciji su predstavljene oblasti iz Lokalnog akcionog plana za rješavanje problema Roma i to: stambeno zbrinjavanje, obrazovanje, zdravstvena i socijalna zaštita, jačanje institucionalnih kapaciteta, romskih zajednica i nevladinih organizacija te zapošljavanje u Hercegovačko-neretvanskom kantonu.
Inače, konferenciji su prisustvovali predstavnici Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, Odbora za Rome pri Vijeću ministara BiH, Kantona Sarajevo, predstavnici jedinica lokalne samouprave u HNK te predstavnici institucija koje su obuhvaćene Lokalnim akcionim planom.
USKRSNA ČESTITKA PREMIJERA NEVENKA HERCEGA
Premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg uputio je uskrsnu čestitku cjelokupnom vjerničkom katoličkom puku:
''Svim katolicima u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i širom svijeta od srca želim obilje božjeg blagoslova, radosti i porodičnog zajedništva povodom najvećeg kršćanskog blagdana, Uskrsa. Neka nam svima ovaj blagdan spasenja, pobjede života nad smrću i vjere nad beznađem bude poticaj i snaga za činjenje dobra i promicanje vrijednosti mira, zajedništva i razumijevanja.''
JAVNI POZIV ZA PROGRAM PREKOGRANIČNE SURADNJE IZMEĐU RH I BIH ZA 2023. GODINU
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije RH raspisalo je Javni poziv za dostavu prijedloga projekata za Program prekogranične saradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine za 2023. godinu.
Poziv je dostupan na sljedećem linku: https://razvoj.gov.hr/vijesti/javni-poziv-za-program-prekogranicne-surad...
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5

















