Službena stranica Vlade HNŽ/K
PREMIJER HERCEG UPUTIO ČESTITKU POVODOM 31. GODIŠNJICE HVO-A
Premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg primio je u svom kabinetu članove predsjedništva Udruženja hrvatskih vojnih invalida Domovinskoga rata (HVIDR-a) Mostar, predsjednika Darka Drmaća i člana Predsjedništva Marija Cvitkovića. Razgovarali su o planiranim aktivnostima mostarskog ogranka ovog udruženja koje okuplja stradalničku populaciju hrvatskih boraca, a premijer Herceg je i ovom prilikom naglasio posebnu osjetljivost Vlade kada su u pitanju borci i Domovinski rat, poručivši kako će ostati uz Hvidru i njezine aktivnosti.
S obzirom na činjenicu da je 8. aprila Dan Hrvatskog vijeća obrane, premijer Herceg iskoristio je današnju priliku i svim pripadnicima HVO-a, na poseban način stradalnicima, veteranima i porodicama poginulih hrvatskih boraca, čestitao 31. godišnjicu njegovog ustroja i početka časnog oslobodilačkog puta njegovih postrojbi.
CIVILNOJ ZAŠTITI HNK URUČENA SPECIJALIZIRANA SAVREMENA OPREMA ZA SPAŠAVANJE
„Vlada godinama ulaže velike napore i sredstva kako bi, putem naše Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo, osigurala efikasan sistem zaštite koji se oslanja upravo na prevenciju, pripravnost i brzi odgovor na svaki oblik nesreće i katastrofe. Radili smo i radimo na uvezivanju jakih protupožarnih snaga, izgradili smo savremeno opremljen Operativni centar civilne zaštite, u cjelini organiziran prema modelima država članica Evropske unije, i premrežen kroz cjelokupan kantonalni geografski i administrativni prostor“, rekao je dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona, prilikom događaja „Zajednički odgovor za bolji sistem zaštite i spašavanja“, na kojem je specijalizirana savremena oprema za spašavanje uručena civilnoj zaštiti HNK.
Dodao je i to kako je Vlada usvojila i Zakon o zaštiti od požara i vatrogastvu u HNK kojim je riješen i status samih vatrogasaca, ojačavši i njihove finansijske i materijalne uslove rada.
„Kao što prirodne nepogode ne poznaju administrativne i državne granice, tako niti saradnja u oblasti civilne zaštite ne smije poznavati granice. Dobar primjer uspostavljanja regionalne saradnje i prekograničnog partnerstva upravo je projekat „Zajednički odgovor“ sa svojih 590.000 eura ukupne vrijednosti od kojih nam Evropska unija osigurava 490.000 eura bespovratnih sredstava“, naglasio je premijer Herceg istaknuvši kako je Uprava za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNK prepoznala važnost ovog projekta i doprinos sistemu civilne zaštite i spašavanja te, u saradnji sa Udruženjem LiNK Mostar i Fondacijom za razvoj sjevera Crne Gore, krenula u njegovu provedbu.
„Obuke organizirane u okviru projekta, nabavka opreme za zaštitu i spašavanje, više su nego dragocjen iskorak za sve naše djelatnike interventnih službi koji se na terenu suočavaju sa različitim izazovima, od onih uzrokovanih prirodom, do onih koje prouzroči čovjekova nepažnja ili čovjekova zloća, protiv čega se ponekad najteže boriti. Na modelu „Zajedničkoga odgovora“, uz podršku EU-a, možemo nastaviti i dalje neumorno raditi na zaštiti naših građana, njihovih života i imovine. Zahvaljujem svima uključenima u ovaj projekat i upućujem čestitke rukovodstvu kantonalne Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo želeći nam svima što manje razloga za aktiviranje ove opreme i pripadnika ovih prijeko potrebnih službi“, zaključio je prvi čovjek Vlade HNK.
Osim njega, prisutnima se obratio i šef Odjela operacija za društveni razvoj, civilno društvo i prekograničnu saradnju Delegacije Evropske unije u BiH Gianluca Vannini, v. d. direktora Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNK Eugen Ćubela i predsjednik Udruženja za preduzetništvo i posao LiNK Tomislav Majić. Potom je predstavljena i službeno uručena specijalizirana oprema namijenjena različitim službama Civilne zaštite, u cilju unapređenja spasilačkih intervencija te je izvedena interventna vježba spašavanja s visina koju su izveli pripadnici Hercegovačke gorske službe spašavanja i Gorske služba spašavanja Crne Gore.
Događaj je organizovan u okviru projekta „Zajednički odgovor“ koji radi na unapređenju sistema prevencije, intervencije i procesa oporavka od katastrofa uzrokovanih klimatskim promjenama u prekograničnom području BiH i Crne Gore, te fleksibilnosti sistema odgovora na nove izazove kroz jačanje kapaciteta lokalnih usluga i poboljšanja prekogranične saradnje. Projekat finansira Evropska unija u okviru Programa prekogranične saradnje BiH i Crne Gore. Provedba je započela 1. jula 2022. godine i trajat će dvije godine.
OSIGURANA SREDSTVA ZA PROVOĐENJE PROLJETNE DEZINFEKCIJE, DEZINSEKCIJE I DERATIZACIJE
Na danas održanoj 198. sjednici, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona usvojila je Odluku o odobravanju utroška novčanih sredstava za nabavku metadona u iznosu od 100.000,00 KM za potrebe liječenja ovisnika registriranih u Centru za prevenciju i vanbolničko liječenje ovisnosti Mostar.
Vlada i Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK, u saradnji sa Centrom za prevenciju i vanbolničko liječenje ovisnosti Mostar i UNDP-om BiH, osigurali su sufinansiranje projekta u cilju razmjernog povećanja aktivnosti na smanjenju štete bolesti ovisnosti intravenoznih korisnika droga i zamjenske terapije u liječenju ovisnosti o opijatima u HNK.
Također, usvojena je Odluka o odobravanju i načinu utroška novčanih sredstava utvrđenih Budžetom HNK za 2023. godinu za Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK za finansiranje proljetnih mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije u iznosu od 120.000,00 KM.
Na prijedlog Ministarstva za pitanja boraca, Vlada je razmotrila Pravilnik o kriterijima i postupku ostvarivanja prava na pomoć u projektima samozapošljavanja, otvaranja radnih mjesta i drugih oblika radnoga angažiranja za borce i članove njihovih porodica. Ministarstvo za pitanja boraca, slijedeći svoju misiju i viziju, izgrađuje sveobuhvatan sistem podrške resocijalizaciji boraca i u tom smislu proaktivno pristupa segmentu zapošljavanja boraca i članova njihovih porodica. Cilj ovog ministarstva je ublažiti negativne posljedice rata borcima kao i članovima njihovih porodica, kao i njihove integracije u društvenu zajednicu kroz zapošljavanje, te omogućiti im da preduzetničkom aktivnošću mogu postati i pokretači društvenog razvoja. Vlada će se o ovom Pravilniku izjasniti na narednoj sjednici.
Usvojena je i Odluka o davanju saglasnosti na Ugovore o kupoprodaji osam stanova u vlasništvu Ministarstva za pitanja boraca, tri stana koja pripadaju kategoriji porodice poginulog borca u domovinskom ratu, a pet stanova koji pripadaju kategoriji ratnih vojnih invalida.
Vlada je primila k znanju Informaciju u vezi sa projektom „Izgradnja i obnova određenog broja bolnica u BiH“ u kojoj su istaknuti građevinski radovi, izgradnja i obnova objekata bolnica, te opremanje bolničkih ustanova u HNK. Podsjećamo kako su predstavnici Fonda za razvoj Saudijske Arabije i Delegacije BiH zaključili Sporazum o kreditnom angažmanu za HNK čija sredstva su usmjerena za projekat izgradnje i opremanja Klinike za dječje bolesti-Pedijatrije Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, zatim izgradnje, obnove i opremanja više odjela u RMC „Dr. Safet Mujić“ Mostar, kao i izgradnje i opremanja više odjela u Općoj bolnici Konjic. Planirani i realizirani projekti su od iznimnog značaja za sve građane HNK.
Nastavljajući aktivnosti na jačanju privrednog razvoja HNK, Vlada je usvojila niz odluka o davanju saglasnosti na prijedlog ugovora o koncesijama za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prenosa i distribucije električne energije za više elektroenergetskih objekata na području Mostara, Jablanice i Stoca.
PREMIJERU HERCEGU I VLADI HNK POVELJA I ODLIKOVANJE LOVAČKOGA SAVEZA HERCEG-BOSNE
Premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg sastao se danas sa čelnicima Lovačkog saveza Herceg-Bosne, predsjednikom Draganom Gubercom i sekretarom Ivicom Lučićem. Tom je prilikom čelnik LS-a Herceg-Bosne dr. Hercegu uručio Povelju Vladi HNK povodom 30. godišnjice osnivanja Saveza te Lovačko odlikovanje za premijerov lični doprinos razvoju i unapređenju lovstva i zaštiti prirode.
Guberac je istaknuo kako se, nakon tri decenije postojanja, a na osnovu statističkih podataka o pojedinim aktivnostima, može prepoznati jedan uzlazni, pozitivan trend, što je jako dobro i ohrabrujuće za cjelokupno članstvo i Savez kao takav.
''Savez trenutno broji otprilike 10.000 članova, organiziranih u 42 članice, a njegov cilj je djelovanje na području lovstva u smislu planiranja i provođenja jedinstvene lovne politike, razvoja i unapređenja lovstva, uzgoja, zaštite i korištenja divljači, očuvanja prirodnoga staništa divljači te biološke i ekološke raznolikosti, lovne naobrazbe, njegovanja lovačke etike i običaja, kao i zaštite prirode i ljudskog okoliša. U institucionalnom, organizacijskom i stručnom smislu, Savez je danas nezaobilazan faktor, učesnik i tvorac svih pozitivnih procesa u lovstvu, i dostojan promotor lovnih, kulturnih, historijskih i nacionalnih znamenitosti hrvatskog lovca i čovjeka u BiH'', rekao je čelni čovjek Lovačkog saveza Herceg-Bosne.
Zahvalivši na uručenim Povelji i Odlikovanju, premijer Herceg je istaknuo iznimnu važnost lovstva, ali i poštivanja lovačke etike, poručivši kako je dužnost svakog lovca održavanje normalnog eko-sistema, uzgoj i zaštita divljači odnosno kako su lovci istinski zaštitnici našeg prirodnog bogatstva, ravnoteže i raznolikosti.
VLADA HNK: 8,8 MILIONA KM ZA CESTE I 4,3 MILIONA KM ZA POTICAJE U POLJOPRIVREDI
Na drugom dijelu 197. sjednice, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona, na prijedlog Ministarstva saobraćaja i veza, donijela je Odluku o stavljanju na raspolaganje i odobravanju utroška razgraničenih prihoda iz 2022. godine Upravi za ceste Ministarstva saobraćaja i veza, u iznosu od 8.824.865,44 KM. Sredstva će biti utrošena za projekte te za pojačano investicijsko održavanje cestovnog saobraćaja. Također, usvojena je i Odluka o usvajanju Plana i programa Uprave za ceste Ministarstva saobraćaja i veza HNK za 2023. godinu kojim su obuhvaćene mjere i aktivnosti koje se provode u cilju očuvanja postojeće cestovne infrastrukture i sigurnosti na cestama.
Na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, usvojena je Odluka kojom je, u cilju provođenja mjera podrške izvozno orijentiranim klijentima, osiguran iznos od 300.000,00 KM. Odlukom je usvojen i Program utroška novčanih sredstava za novčane podrške u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambeno-prerađivačkoj proizvodnji za 2023. godinu, u iznosu od 4.300.000,00 KM.
Vlada je prihvatila Informaciju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede o realizaciji dodijeljenih koncesija i ugovora o zakupu za korištenje poljoprivrednoga zemljišta u državnom vlasništvu na području HNK, zaključno sa 31. decembra prošle godine i uputila je Skupštini na razmatranje, kao i Informaciju o izvršenju Programa utroška sredstava sa pozicije ''Namjenska sredstva vodnih naknada'' za 2022. godinu.
Na nastavku sjednice donesena je i Odluka o izdvajanju 500.000,00 KM za podršku nauci i mladim naučnicima. Istaknuto je kako je ta odluka nastavak kontinuiranih aktivnosti Vlade u cilju promicanja, razvoja i unapređenja nauke, sa osobitim akcentom na podršku mladim naučnicima. Sredstva će biti dodijeljena na osnovu Javnog poziva i precizno utvrđene metodologije.
Također, usvojena je i Odluka o odobravanju dijela novčanih sredstava predviđenih Budžetom HNK za 2023. godinu Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta sa pozicije ''Strateški projekti od značaja za HNK'' u iznosu od 200.000,00 KM koja će biti raspoređena Sveučilištu u Mostaru i Univerzitetu Džemala Bijedića.
Vlada je usvojila i Odluku kojom je Ministarstvu unutrašnjih poslova odobrila nabavku jedanaest novih motornih vozila putem leasinga, za što je osiguran iznos od 576.000,00 KM. Jednoglasno je prihvaćena i Uredba o izmjenama i dopunama uredbe o utvrđivanju plata, platnih razreda i koeficijenata za policijske službenike Ministarstva unutrašnjih poslova HNK.
Vlada je, na prijedlog Ministarstva finansija, usvojila Izvještaj o izvršenju Budžeta i Izvještaj o izvršenju Tekuće rezerve za period od 1. januara do 31. decembra 2022. godine.
USVOJENA STRATEGIJA ZA MLADE I OSIGURANA SREDSTVA ZA OPREMANJE ZGRADE SKUPŠTINE
Na danas održanom prvom dijelu 197. sjednice, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona usvojila je Odluku o unutrašnjoj preraspodjeli novčanih sredstava utvrđenih Budžetom HNK za 2023. godinu za kantonalnu Skupštinu. Za potrebe završetka radova rekonstrukcije, dogradnje i opremanja zgrade Skupštine, u Budžetu za 2023. godinu Vlada je osigurala ukupno 850.000,00 KM. Odlukom o unutrašnjoj preraspodjeli, usvojenoj na današnjoj sjednici, dio sredstava u iznosu od 350.000,00 KM bit će utrošeno za nabavku opreme sale za održavanje sjednica Skupštine.
Usvojena je Odluka o davanju saglasnosti na Izmjene i dopune Finansijskoga plana Zavoda za zdravstveno osiguranje HNK za 2023. godinu. Nastavljajući kontinuiranu podršku primarnoj zdravstvenoj zaštiti, usvojenim Finansijskim planom osigurana su sredstva u iznosu od 3.000.000,00 KM za domove zdravlja u Kantonu.
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona usvojila je Odluku o usvajanju Prijedloga Strategije za mlade HNK za period 2023.-2028. godina, kao i Akcioni plan za 2023. godinu. Vlada HNK, sa Ministarstvom obrazovanja, nauke, kulture i sporta kao nositeljem aktivnosti izrade Strategije za mlade, odlučila se strateškim dokumentom analizirati probleme i potrebe mladih te utvrditi realne strateške ciljeve koji će omogućiti mladima programe koji će poboljšati njihov status u svim životnim aspektima. Strategija je urađena u skladu sa važećim propisima i smjernicama te u skladu sa Strategijom razvoja HNK za period 2021.-2027. godine. Posebna pitanja prilikom izrade Strategije usmjerena su na to da bude realno ostvariva te usmjerena na probleme koji se mogu riješiti u okviru nadležnosti kantonalnog nivoa vlasti, uključujući nezaobilaznu saradnju sa općinskim/gradskim nivoima, kao i drugim institucijama i organizacijama koje mogu dati svoj doprinos u procesu realizacije i ostvarivanja prioriteta.
Vlada je danas prihvatila Izvještaj o provedbi Lokalnoga akcionog plana za rješavanje problema Roma u oblasti stambenoga zbrinjavanja, obrazovanja, zdravstvene i socijalne zaštite, jačanja institucionalnih kapaciteta romskih zajednica i nevladinih organizacija, te zapošljavanja u HNK 2021.-2024. godina za 2022. godinu.
Usvojena je i Odluka o davanju saglasnosti na Spisak poslovnih subjekata za subvencioniranje kamata na odobrena kreditna sredstva, u skladu sa Protokolom o saradnji između Razvojne banke FBiH i HNK. Na osnovu važećih propisa, u cilju pomoći privrednicima, i provedenog Javnog poziva načinjen je Preliminarni spisak potencijalnih korisnika kreditnih sredstava koji je dostavljen Razvojnoj banci FBiH. Razvojna banka obavijestila je Kabinet predsjednika Vlade HNK o odobrenim kreditima za subjekte koji su na Preliminarnom spisku.
Vlada je usvojila i Odluku o usvajanju Plana utroška novčanih sredstava za 2023. godinu za Upravu za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNK sa pozicije ''Izdaci iz namjenskih sredstava za zaštitu od požara i vatrogastvo'', u iznosu od 47.023,63 KM.
Na prijedlog Uprave za prognane i izbjeglice, Vlada je usvojila Odluku o usvajanju Programa utroška sredstava utvrđenih Budžetom HNK za 2023. godinu sa pozicije ''Pomoć raseljenim osobama i povratnicima Aneks 7'', ''Zaštita raseljenih osoba i povratnika'', ''Pomoć u održivom povratku'' i ''Tekući transferi neprofitabilnim organizacijama'' u iznosu od 460.000,00 KM.
Također, usvojena je i Odluka o utvrđivanju visine iznosa uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje raseljenih osoba i povratnika za 2023. godinu kojom je utvrđena visina uplate doprinosa u iznosu od 8,00 KM, kao i Odluka o utvrđivanju visine naknade za podmirenje troškova ukopa raseljenim osobama i povratnicima za 2023. godinu u iznosu od 800,00 KM te Odluka o plaćanju troškova održavanja kolektivnih centara za 2023. godinu u iznosu od 30.800,00 KM.
Vlada je danas usvojila i Odluku o načinu utroška novčanih sredstava i utvrđivanju kriterija, uslova i načina raspodjele sredstava utvrđenih Budžetom HNK za 2023. godinu za Upravu za prognane i izbjeglice sa pozicije ''Tekući transferi neprofitabilnim organizacijama za finansiranje projekata putem Javnoga poziva na polju pomoći povratnicima, fondacijama i udruženjima za 2023. godinu u HNK'' u iznosu od 50.000,00 KM.
Na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite, Vlada je usvojila Izvještaj o radu i Finansijski izvještaj Ustanove ''Dom za socijalno i zdravstveno zbrinjavanje osoba s invaliditetom i drugih osoba'' Stolac. Ta je ustanova u 2002. godini pružila smještaj za 155 korisnika, od kojih je njih 125 smješteno putom referentnih centara za socijalni rad iz kantona FBiH, a 30 u privatnom smještaju. Svim korisnicima, kao i prethodnih godina, osigurani su cjelodnevna zdravstvena zaštita te redovni pregledi psihijatara i doktora opće prakse.
Vlada je usvojila i Odluku o usvajanju Tromjesečnog izvještaja o realizaciji programa finansijske konsolidacije Kantonalne bolnice dr. Safeta Mujića Mostar i Opće bolnice Konjic. Vlada je, također, dala saglasnost na Statut Javne ustanove Odgojni centar HNK.
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5

















