Službena stranica Vlade HNŽ/K
PETNAESTI GRANSKI U AKTUELNOM SAZIVU: POTPISAN KOLEKTIVNI UGOVOR ZA OSNOVNO OBRAZOVANJE
Granski Kolektivni ugovor o pravima i obvazama poslodavaca i djelatnika iz djelatnosti osnovnoga odgoja i obrazovanja potpisan je danas između Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona i dvije sindikalne organizacije koje okupljaju zaposlenike u osnovnim školama HNK. Uz u prisutnosti premijera dr. sc. Nevenka Hercega, ugovor su potpisali ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK dr. sc. Rašid Hadžović, predsjednik Sindikata učitelja HNK Goran Miličević i predsjednik Sindikata osnovnoga odgoja i obrazovanja HNK Edin Sarajlić.
Premijer Herceg istaknuo je kako je, u periodu prije aktuelnoga saziva kantonalne vlade, bilo nezadovoljstva socijalnih partnera koje je često izražavano čak i prosvjedima.
''Mi smo od samoga početka uspostavili korektan i kontinuiran razgovor sa svim sindikatima, što je izraslo u konstruktivnu saradnju i rezultiralo potpisivanjem čak 14 granskih kolektivnih ugovora, na što sam izrazito ponosan. Svim tim kolektivnim ugovorima, bilo da je riječ o prosvjeti, zdravstvu, policiji, pravosuđu, državnim službenicima i namještenicima, neprestano smo poboljšavali materijalne i radno-pravne statuse zaposlenika. Danas, umjesto prosvjeda i nezadovoljstva, imamo korektnu saradnju i zadovoljstvo zaposlenika, time i njihovih sindikalnih organizacija. Na tomu tragu, nakon jubilarne 200. redovite sjednice Vlade u ovomu sazivu, danas svjedočimo i potpisivanju svojevrsnoga jubilarnog 15. kolektivnog ugovora, u konkretnomu slučaju sa sindikatima osnovnoga obrazovanja'', poručio je premijer Vlade.
Pojasnio je kako se tim kolektivnim ugovorom ispravlja višegodišnja nepravda prema učiteljima i nastavnicima koju su, sa istom stručnom spremom i za isti posao, bili manje plaćeni od njihovih kolega zaposlenih u srednjim školama.
''Važno je danas naglasiti kako smo znatno popravili i materijalni status izvannastavnoga osoblja koje je, zbog ozbiljnoga porasta cijena i životnih troškova, a s najmanjim primanjima za svoj rad, bilo posebno izloženo svim tim poremećajima. Nakon što smo riješili naslijeđene probleme kada su u pitanju radno-pravni status djelatnika u školama, izražavam zadovoljstvo i ponos činjenicom da smo današnjim potpisivanjem ovoga kolektivnog ugovora riješili još jedan naslijeđeni problem, važan za naše nastavno osoblje. Čestitam svim članovima pregovaračkoga tima, sindikalnim čelnicima, i cijeloj Vladi, koji su jednoglasno podržali ovo moje i ministrovo nastojanje, jer ovo je zaista zaslužilo biti pozdravljeno'', dodao je Herceg.
Ministar Hadžović u izjavi je rekao kako je današnji čin još jedan sretan završetak pregovora sa socijalnim partnerima.
''Nakon pet mjeseci pregovora, uspjeli smo se dogovoriti da se izvrši izjednačavanje koeficijenata zaposlenih u osnovnim školama s koeficijentima zaposlenih u srednjim školama na području HNK. To znači da će zaposlenici u osnovnim školama i srednjim školama imati jednaka primanja. Gledano od 2015. godine, u ovisnosti od kategorije, riječ je o povećanju plata u iznosima od 50 do 60 posto. Dakle, standard naših zaposlenika u prosvjeti značajno je unaprijeđen. Za ovo što smo danas ovjenčali potpisom i pečatom osigurali smo cca 2,5 milijona KM, što nije proizvoljni nego održivi dogovor. Važna je činjenica da smo utvrdili i povećanje primanja za čistačice, domare i za administrativno-računovodstvene djelatnike u svim školama'' zaključio je resorni ministar.
Vidno zadovoljni, čelnici dvaju sindikalnih organizacija istaknuli su kako je ovo prvi put u cjelokupnomu poslijeratnom razdoblju da su primanja u osnovnomu i srednjem obrazovanju izjednačena, podsjetivši da su ona u osnovnom dosad bila niža za 20 posto.
''Ovim su činom naša primanja dosegnula sami vrh kada je u pitanju FBiH i plate u osnovnomu obrazovanju. Konačno je osnovno obrazovanje postavljeno na mjesto koje mu i pripada, s obzirom na njegov značaj u društvu uopće, ali i na činjenicu da, u usporedbi s kolegama u srednjim školama, radimo jednak ili jako slično složen posao. Konačno je prepoznata naša važnost i djelatnici naših osnovnih škola danas zaista mogu biti jako sretni. Zahvaljujemo ovom prilikom premijeru Vlade i resornom ministru na korektnosti i na ukupnom zalaganju za bolji status prosvjetnih djelatnika u osnovnom obrazovanju. Nadamo se kako će kantonalna vlast i u budućim sazivima slijediti primjer ove Vlade kada je u pitanju odnos prema prosvjeti i da će odgovorni hitno krenuti u proces izrade i donošenja novoga zakona o osnovnomu odgoju i obrazovanju, kao i svega onoga što je potrebno kako bi naš prosvjetni sistem funkcionirao bez problema'', zajednička je poruka gospode Miličevića i Sarajlića.
Učesnici događaja zajednički su izrazili duboko žaljenje i ljudski izraz sućuti cjelokupnom srbijanskom društvu zbog tragedija koje su pogodile glavni grad Republike Srbije. Tom je prilikom premijer Herceg naglasio koliko je bitno raditi na preventivnim rješenjima mogućih problema.
''U našem smo mandatu osigurali oko 150 asistenata u nastavi za djecu s poteškoćama u razvoju, sljedeća će školska godina otpočeti s psiholozima koji će stalno nadzirati socio-psihološki razvoj učenika i biti na raspolaganju i nastavnomu osoblju, ali i roditeljima. Pomažemo porodicama naših mališana, osigurali smo školske udžbenike za sve osnovnoškolce u Kantonu, obnovili i osuvremenili gotovo sve školske zgrade i dvorane, značajno unaprijedili standarde života i rada svih zaposlenika u prosvjeti, riješili radno-pravne statuse za čak 700 prosvjetnih djelatnika dosad angažiranih na određeno, osigurali besplatan prevoz učenika, i to je samo dio onoga što smo učinili na polju prosvjete, bez spominjanja zdravstva, sigurnosti, policije, kulture, sporta i svega onoga za što smo mjerodavni. Učinivši ovaj kanton liderom na brojnim područjima, od kakvoće života i primanja, do sigurnosti i razvoja, svoj mandat završavamo uzdignute glave, sa željom da nas i kolege koji će doći slijede na putu koji smo zacrtali'', poručili su Herceg i Hadžović.
VLADA HNK: 4 MILIONA KM ZA VANSUDSKE NAGODBE
Na danas održanoj 200. sjednici Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona je, nastavljajući aktivnosti vezane za rješavanje pravosnažnih sudskih rješenja i vansudskih nagodbi, usvojila Odluku o pokretanju postupka za zaključivanje ugovora o vansudskoj nagodbi i isplati potraživanja po zaključenom ugovoru u iznosu od 4.000.000,00 KM. Ovom Odlukom obuhvaćena su potraživanja tražitelja po zaprimljenim prijavama i zahtjevima koji se odnose na penzionisanja, bolesti tražitelja, potraživanja ili bolest člana porodice, kao i zaprimljene prijave po kojima je uzeta u obzir pravosnažnost presude i dužina trajanja sudskog postupka.
Vlada je usvojila Odluku o usvajanju izvještaja o radu i poslovanju zdravstvenih ustanova čiji je osnivač odnosno suosnivač HNK za 2022. godinu i to: Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Kantonalne bolnice ''Dr. Safet Mujić'' Mostar, Opšte bolnice Konjic i Zavoda za javno zdravstvo HNK.
Resorni ministar uvodno je upoznao članove Vlade o izvještajima o kojima su opširnije govorili predstavnici zdravstvenih ustanova. U svom obrazlaganju predstavnici zdravstvenih ustanova izrazili su zahvalnost Vladi, koja je redovitim budžetskim sredstvima, ali i izvanrednim odlukama o finansijskim podrškama značajno pomogla u stabiliziranju poslovanja njihovih ustanova. Također su istaknuli kako bi bez razumijevanja i podrške Vlade bolnice bile u puno težoj finansijskoj situaciji, a njihovo poslovanje dodatno otežano. Usvojeni izvještaji upućeni su u daljnju skupštinsku proceduru.
Na prijedlog Ministarstva za pitanja boraca Vlada je utvrdila Prijedlog Zakona o dopuni Zakona o dopunskim pravima boraca i članova njihovih porodica u HNK i uputila ga u daljnju skupštinsku proceduru.
Razlog za donošenje dopuna Zakona o dopunskim pravima boraca i članova njihovih porodica u HNK proizlazi iz činjenice da je stupio na snagu federalni Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravima boraca i članova njihovih porodica, a sve u cilju utvrđivanja jedinstvene primjene prioriteta pri zapošljavanju boraca i članova njihovih porodica u HNK.
Vlada je usvojila Prijedlog izvještaja o radu Vlade, te izvještaje o radu ministarstava, uprava, upravnih organizacija i Kantonalnog javnog pravobranilaštva za 2022. godinu.
Istaknuto je kako je Vlada i tokom 2022. godine nastavila provoditi aktivnosti i projekte u svim područjima djelovanja - privredi, turizmu, poljoprivredi, obrazovanju, kulturi, sportu, brizi za socijalne kategorije, te boračkoj populaciji.
Na prijedlog Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo Vlada je usvojila Odluku o povećanju prihoda i rashoda u Budžetu HNK za 2023. godinu Upravi za civilnu zaštitu i vatrogastvo u iznosu od 624.894,09 KM za izdatke iz namjenskih sredstava za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda.
Također je razmotrila i prihvatila Program rada za izradbu/ažuriranje Plana zaštite od požara HNK, kao i Plan korištenja sredstava posebne naknade za zaštitu i spašavanje u 2023. godinu, te Izvještaj o radu Kantonalnog štaba civilne zaštite za 2022. godinu.
U cilju jačanja privrednog razvoja HNK, Vlada je usvojila više odluka o izmjeni odluke o dodjeli koncesija i više odluka o davanju saglasnosti na prijedlog ugovora o koncesiji za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije na području Mostara i Stoca.
Nastavljajući višegodišnju praksu prijema pripravnika u kantonalna tijela uprave, upravne organizacije i druge službe, tijela i institucije Hercegovačko-neretvanskog kantona, Vlada je donijela Odluku o pokretanju procedure za raspisivanje Javnog konkursa za prijam 100 pripravnika.
Inače, Vlada je do sada za više od 1000 mladih ljudi omogućila osposobljavanje za rad u struci i stjecanje prvog radnog iskustva u zvanju za koje su se školovali, te im na taj način omogućila integriranje na tržištu rada.
Usvojen i niz drugih odluka, zaključaka i rješenja.
OTVOREN 24. MEĐUNARODNI SAJAM GOSPODARSTVA ''MOSTAR 2023.''
Premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg tradicionalno je učestvovao na svečanosti otvaranja 24. Međunarodnog sajma gospodarstva ''Mostar 2023.'', regionalno važne sajamske manifestacije uz koju i Vlada HNK-a ostaje godinama.
Ovogodišnja zemlja partner je Izrael, a u programu otvaranja, kojem je prisustvovalo mnoštvo uglednih uzvanika iz zemalja okruženja, Evrope i svijeta, istaknuto je da će, u sklopu pet sajamskih dana, izlagači iz 30 zemalja predstaviti svoje proizvode i poslovanja. Najavljeni su i stručni skupovi, okrugli stolovi i druga važna događanja.
PREMIJER HERCEG OTVORIO PRVI MEĐUNARODNI NOGOMETNI TURNIR ''TIKI-TAKA 2023.''
Premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg danas je u Sportskom centru mostarskog naselja Rodoč svečano otvorio Prvi međunarodni nogometni turnir za djecu ''TIKI-TAKA 2023.''. Tom prilikom istaknuo je da ga raduje što je mogao svjedočiti rađanju jednog novog sportskog projekta.
''Posebno što to dolazi od kolektiva uz koji sam godinama i koji smo mi u Vladi HNK-a s razlogom prepoznali kao vrijednog naše pažnje i naše podrške. Škola nogometa TIKI-TAKA počastila nas je Prvim međunarodnim nogometnim turnirom i već s ovim početnim iskorakom u Mostar uspjela dovesti 48 momčadi iz čak šest država, što je samo po sebi vrijedno poštovanja. Posebno veseli što je riječ o mladim ljudima, rođenim 2011. i mlađima, koji će ovaj vikend razvijati nova poznanstva i prijateljstva, stvarati nove uspomene i snažiti zdravi konkurentski duh za bolje sutra i njih i svih nas. I kao prvi čovjek Vlade HNK-a, ali i kao dugogodišnji sportski radnik, organizatorima od srca čestitam, uz obećanje da ćemo i nadalje imati razumijevanje za sport, posebno za ovakav entuzijazam i predanost'', rekao je Herceg.
SKUPŠTINA HNK: OKVIRNI BUDŽET, STRATEGIJA ZA MLADE, KREDITNO ZADUŽENJE ZA BOLNICE
Poslanici u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona na današnjoj su, šestoj sjednici primili k znanju Informaciju o dokumentu Okvirnoga budžeta za period 2022. – 2024. i 2023. – 2025., u kojima je prikazan sveobuhvatan i konsolidiran okvir planiranja prihoda i primitaka te rashoda i izdataka na nivou cijeloga kantona, ujedinjujući podatke o fiskalnom stanju kantona, gradova, općina i vanbudžetskih fondova HNK. Njihovo prihvaćanje predstavlja prvu etapu u budžetskom procesu za promatrani period izrade budžeta za narednu godinu i okvirne iznose za naredne dvije godine.
Usvojen je i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o policijskim službenicima kojim je osiguran preduslov da se otkoče procesi i otklone poteškoće u radu Ministarstva unutrašnjih poslova, kao i da se izvrše činovanja policijskih službenika, unaprijede policijski službenici ali i otvori mogućnost za prijem novih djelatnika u Ministarstvo unutrašnjih poslova što je ključan preduslov i garancija sigurnosti za sve građane u HNK.
Donesena je i Odluka o usvajanju Prijedloga Strategije za mlade HNK za period 2023. – 2028., kao i Akcioni plan za 2023. godinu. Vlada HNK, sa Ministarstvom obrazovanja, nauke, kulture i sporta kao nositeljem aktivnosti izrade Strategije za mlade, odlučila se strateškim dokumentom analizirati probleme i potrebe mladih te utvrditi realne strateške ciljeve koji će omogućiti mladima programe koji će poboljšati njihov status u svim životnim aspektima. Strategija je urađena u skladu sa važećim propisima i smjernicama te u skladu sa Strategijom razvoja HNK 2021. – 2027. Posebna pitanja usmjerena su na to da bude realno ostvariva te usmjerena na probleme koje je moguće riješiti u okviru nadležnosti kantonalnog nivoa vlasti, uključujući nezaobilaznu saradnju sa općinskim / gradskim nivoima, kao i drugim institucijama i organizacijama koje mogu dati svoj doprinos u procesu realizacije i ostvarivanja prioriteta.
Skupština je danas usvojila i Odluku o izmjeni Odluke o kreditnom zaduženju HNK za realizaciju projekta izgradnje, obnove i opremanja bolnica u Kantonu. Naime, nakon što je preuzela sve obaveze iz kredita Saudijskog fonda za razvoj u iznosu od 32 miliona KM za projekat izgradnje i obnove tri bolnice, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona dodatno će se zadužiti kod Razvojne banke FBiH s ukupno 13 miliona KM za dovršenje svih radova na Klinci za dječje bolesti te za projekte izgradnje, obnove i opremanja Kantonalne bolnice dr. Safeta Mujića i Opće bolnice Konjic.
Skupština je primila k znanju Informaciju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK o realizaciji dodijeljenih koncesija i ugovora o zakupu za korištenje poljoprivrednoga zemljišta u državnom vlasništvu na području HNK, zaključno sa 31. decembrom prošle godine.
Također, usvojen je i Zaključak o informatizaciji rada Skupštine, kao i Zaključak o rukovođenju Skupštinom Hercegovačko-neretvanskog kantona.
HERCEG ZA FENU: PREDLOŽENOM STRATEGIJOM DOPRINOSIMO RJEŠAVANJU PROBLEMA I ZADOVOLJAVANJU POTREBA MLADIH
Na dnevnom redu današnjeg zasjedanja Skupštine Hercegovačko-neretvanskog kantona je i Odluka o usvajanju Strategije za mlade HNK za period od 2023. do 2028. godine, zajedno sa pripadajućim Akcionim planom. Premijer HNK, Nevenko Herceg za Fenu je izjavio kako je Vlada HNK, vođena idejom da mladi moraju imati svoj zagarantiran prostor u društvenim kretanjima i stvarnu mogućnost uticaja na procese, donijela Strategiju za mlade sa namjerom otvaranja prostora mladim ljudima za razvijanje kreativnosti i slijeđenja ambicija na putu razvoja lokalne zajednice.
-Na izradi Strategije radili su relevantni pojedinci, stručnjaci iz različitih oblasti djelovanja, a u radnoj su grupi bili i predstavnici mladih osoba koji su dali snažan doprinos provedbi istraživanja, analizi rezultata i stvaranju teksta Strategije. Taj dokument utvrđuje probleme i potrebe mladih, razvija strateške smjerove djelovanja i ciljeve kako bismo unaprijedili položaj mladih i zadovoljili njihove potrebe. Sve je bazirano na ishodima provedenih istraživanja, komentirao je Herceg.
Pojasnio je kako su u Strategiji razrađeni programi za oblasti obrazovanja, kulture, zapošljavanja, stambene politike, socijalne i zdravstvene politike, potom oblasti slobodnog vremena i mobilnosti, sigurnosti mladih i dr.
-Ova je Vlada višestruko posvjedočila svoju okrenutost pružanja podrške mladima u brojnim segmentima življenja, školovanja i rada. Ponosan sam na činjenicu da smo vlastitim sredstvima i, dijelom, u saradnji sa Federalnim zavodom za zapošljavanje te Službom za zapošljavanje HNK, u našem mandatu osigurali prvo radno iskustvo za više od 1000 mladih ljudi u zvanjima za koja su se školovali, dok smo u Budžetu za 2023. za tu namjenu planirali dodatnih 5 miliona KM. Stipendiramo više od 3000 studenata, prvi smo pokrenuli programe podrške mladim naučnicima, obnavljamo i unapređujemo školske zgrade, školske sale, podsjetio je prvi čovjek kantonalne vlade.
Strategijom su utvrđena četiri strateška cilja. Prvi je promovisati i unaprijediti programe zapošljavanja mladih i usmjeriti stambene politike za mlade. Drugi je unaprijediti uslove za ostvarivanje prava mladih iz područja socijalne i zdravstvene zaštite. Treći je poboljšati aktivno i kreativno slobodno vrijeme i mobilnost mladih u sigurnom okruženju. Četvrti je promicati važnost odgojno-obrazovnoga sistema i kulturno-umjetničkog aktivizma.
-Kvaliteta Strategije ogleda se u njezinoj razradi. Tako su za svaki navedeni cilj utvrđene mjere i aktivnosti koje direktno utiču na rješavanje problema i zadovoljavanje potreba mladih. Radom na ispunjavanju utvrđenih ciljeva, bit će stvoreni uslovi za afirmisanje mladih, smanjen odlazak mladih iz zemlje, izgrađen konstruktivan i partnerski odnos sa organizacijama koje okupljaju mladež, sve u cilju postizanja višeg nivoa dobrobiti mladih ljudi u društvu. Sve to u konačnici će doprinijeti i privrednom, kao i društvenomu razvoju Kantona, poručio je Herceg.
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5
