Službena stranica Vlade HNŽ/K
VLADA HNK-A OSIGURALA 25.800 KM ZA UČENIKE GENERACIJE U KANTONU
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona danas je, na 203. redovnoj sjednici, usvojila Odluku o usvajanju smjernica ekonomske i fiskalne politike HNK-a za period 2024. – 2026. godina kojima su utvrđeni smjer i ciljevi ekonomske i fiskalne politike za predstojeći trogodišnji period. Razvojni ciljevi, između ostalih, su: ubrzan privredni razvoj, prosperitetan i inkluzivan društveni razvoj, kao i resursno efikasan i održiv razvoj te transparentan, efikasan i održiv javni sektor.
Prihvaćen je Prijedlog zaključka o usvajanju Informacije Kantonalnog javnog pravobranilaštva o radu te institucije na provođenju postupaka o vansudskim nagodbama u periodu od 1. novembra 2015. do 5. juna 2023. godine. U raspravi je istaknuto kako je Vlada, provodeći kontinuirane aktivnosti u vezi sa rješavanjem pravomoćnih sudskih rješenja, na ime vansudskih nagodbi dosad izdvojila više od 35 miliona KM budžetskih sredstava, dok je sklapanjem tih nagodbi dosad ostvarila više od 25 miliona KM ušteda budžetskog novca isključenjem kamata na dosuđene iznose.
Vlada je danas, po prvi put, usvojila Odluku o odobravanju 25.800,00 KM koji će biti raspoređeni učenicima generacije u iznosu od 300,00 KM po nagrađenom učeniku. Riječ je o 86 učenika iz osnovnih i srednjih škola s prostora HNK-a koji su, na osnovu odluka škola, nagrađeni kao učenici generacije za školsku 2022. / 2023. godinu.
Usvojena je Odluka o davanju saglasnosti za sklapanje Ugovora o zakupu poslovnih prostorija sa Gradom Mostarom kojom je regulisan nastavak boravka institucija Vlade HNK-a u zgradi Đačkoga doma, kao i nastavak izmirenja finansijskih obaveza prema Gradu, do konačnog prelaska Vlade u novu zgradu koja će biti uređena u prostorima bivšega hotela Ero.
Na današnjoj je sjednici prihvaćen Izvještaj o radu Inspektorata Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK-a za 2022. godinu. Istaknuto je kako je, u ovom sazivu Vlade, provedeno više od 400 općih i kontrolnih inspekcijskih nadzora u svim predškolskim, osnovnoškolskim i srednjoškolskim ustanovama u Kantonu te kako sistem u svim obrazovnim institucijama HNK-a danas funkcionira na visokom nivou.
Prihvaćen je i Izvještaj o stanju na polju lovstva za 2022. / 2023. godinu za područje HNK-a. Zaključeno je kako HNK ima velike potencijale u lovstvu koji nisu dovoljno iskorišteni te kako je neophodno poduzeti aktivnosti o dodijeli u zakup lovišta koja dosad nisu bila predmetom zakupa, a istodobno zaštitu divljači podići na znatno veći nivo.
Vlada je danas donijela i niz drugih odluka, rješenja i zaključaka.
POTPISAN NALOG ZA ISPLATU GOTOVO 3,8 MILIONA KM ZA VANSUDSKE NAGODBE
Nastavljajući kontinuirane aktivnosti u vezi sa rješavanjem pravosnažnih sudskih rješenja, danas su premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg i kantonalni ministar finansija Adnan Faladžić potpisali nalog za isplatu dodatnih 3.782.211,31 KM za vansudske nagodbe.
Svjesna koliko je naslijeđeni problem sudskih tužbi ozbiljna prijetnja finansijskoj stabilnosti Kantona, Vlada je još 2016. godine započela sa aktivnostima i donijela potrebne odluke kojima je svima koji posjeduju ovršne sudske odluke na teret Budžeta HNK-a ponudila mogućnost sklapanja vansudskih nagodbi. Dosad je za ovu namjenu izdvojeno više od 35 miliona KM budžetskih sredstava. Ovakvom politikom i pristupom Vlade riješeni su mnogi naslijeđeni problemi, a istovremeno su, obzirom na nagodbe kojima su isključene kamate i drugi izdaci, ostvarene iznimne budžetske uštede.
PREMIJER HERCEG NA KONFERENCIJI O TURIZMU I UGOSTITELJSTVU
U današnjem obraćanju na Konferenciji naziva ''Edukacija i zadržavanje radne snage u turizmu i ugostiteljstvu'', održanoj u Centru za posjetitelje na Buni, u organizaciji Turističkog klastera Hercegovina, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg naglasio je kako je iznimno važno što je ova tema otvorena u sinergiji predstavnika različitih nivoa vlasti, predstavnika akademske zajednice, potom nevladinih udruženja i, dakako, stručnjaka koji se, djelujući u resoru turizma, ''svakodnevno nose sa poteškoćama i izazovima koje želimo jasno identificirati i pokrenuti procese njihova nadvladavanja''.
Njegov govor prenosimo u cjelini:
''Javnosti je dobro poznato kako smo u Vladi HNK od samog početka našeg mandata, dakle od 2015. godine, pozicionirali turizam kao jednu od naših strateških privrednih grana, ali također smo jednako svjesni činjenice kako je turizam podložan 'udarcima' velikih mijena. Pomogli smo i kontinuirano pomažemo turistički sektor, boreći se za njegov oporavak.
Održivi razvoj turizma, uz zaštitu okoliša, jedan je od najvažnijih ciljeva sadržanih i u multisektorskoj integrisanoj Strategiji razvoja HNK za period 2021. – 2027. godine, kao i Strategiji ruralnog razvoja HNK za isti period. Naša je misija ojačati proces kojim ćemo Kanton pretvoriti u još privlačniju i privredno konkurentniju regiju uravnoteženog i održivog razvoja, privlačne prirodne i kulturne baštine i visoke kvalitete života. Međutim, osjetljivost ove grane, nažalost, itekako je posvjedočena nesretnom pandemijom izazvanom koronavirusom, a potom i aktuelnim prijetećim izazovima sa kojim se danas suočava ukupna evropska pa i svjetska sigurnosna situacija.
Upravo zbog tih izloženosti, rizika, opasnosti i izazova, nužno je gledati 'van okvira', gledati preko administrativnih barijera i promišljati regionalna povezivanja, projekte prekogranične saradnje, stvaranje novog, jedinstvenog turističkog proizvoda koji neće biti skučen unutar ovih ili onih međa i granica. Naša je Vlada, zajedno sa Ministarstvom turizma i športa Republike Hrvatske, upravo na tu temu, u okviru lanjskog Sajma privrede Mostar, organizirala uspjelu međunarodnu konferenciju koja je otvorila važno pitanje kreiranja jedinstvene turističke ponude, ako hoćete turističkog paketa 'Južni Jadran i dolina Neretve'. Riječ je o prirodnoj cjelini koju želimo predočiti svijetu kao novi turistički biser, što ona u stvarnosti i jest.
Iskreno smatram kako su osnova svih budućih kretanja, kada govorimo o razvoju turističkog sektora, zajedništvo, povezivanje i saradnja. U tim vrijednostima vidim jak zamašnjak jer stalna razmjena znanja, sjedinjavanje volje i nova snaga koja se iz tog rađa, imaju kapacitet iznijeti nužan preokret i osigurati našem podneblju bolju i prosperitetniju sutrašnjicu. Prije svega, daleko bolju vidljivost Hercegovine na svjetskoj turističkoj mapi.
Vlada, unutar svojih objektivnih mogućnosti, pa i van njih, kontinuirano potiče na promjene, iskorake i jačanje ove privredne grane. Kao konkretan primjer zajedništva kao stvarne snage, podsjetit ću nakratko na tri važna međunarodna sajma na kojima smo nastupili, podupirući inicijative našeg Turističkog klastera Hercegovine. Riječ je o prestižnim turističkim sajmovima u Tel Avivu, Londonu i Berlinu. Tamo smo se, tri susjedna kantona, dakle HNK, ZHK i HBK, i Turistički klaster Hercegovine, predstavili zajedničkim štandom i, mogu reći, ostavili vrhunski dojam. Ma koliko ovo pretenciozno zvučalo, bili smo hit. Bili smo mjesto koje je okupljalo svjetske dužnosnike, turističke djelatnike, medije. To ističem kao jedan dobar pokazatelj što sve povezivanje može iznjedriti.
Vlada HNK ostaje snažno na tragu pružanja pune podrške našem turizmu, obnovi i razvoju naših lokalnih turističkih organizacija, za što smo usvojili i zakonski okvir. Na poseban način, ostajemo na tragu snažnog povezivanja sa našim prijateljima i van državnih granica, prije svih sa gradovima, općinama i županijama iz Republike Hrvatske, osobito onima sa kojima smo susjedski povezani.
Dijeljenje znanja, kreiranje projekata, privlačenje evropskih fondova, ulaganje u turistički razvoj… To su važne teme na kojima svi zajedno moramo raditi. Jedan sjajan aktuelni primjer jest osavremenjivanje i nadogradnja turističke ponude Hutova blata, provedena evropskim sredstvima, u okviru prekogranične saradnje Hrvatske, BiH i Crne Gore odnosno tri turistička odredišta u te tri države. Hoću jasno poručiti kako se može, samo nam treba hrabrosti, volje i znanja.
Naši biseri, atraktivni i snažni turistički potencijali čekaju na procvat, onaj procvat koji će polučiti novi turistički zamah i našeg grada i našeg kantona i naše regije Hercegovine. No, naš potencijal traži još veću ozbiljnost i poduzetnost u ponašanju i radu svih odgovornih u turističkom sektoru, na svim nivoima.
Turizam se ne 'događa' tek tako, pukim slučajem, sam od sebe. Bog nam je podario blagodati i rijetko viđene prirodne i svake druge ljepote. Ali, ono što ćemo plasirati svijetu i način na koji ćemo postati globalno vidljiviji, na nama je samima, na našem radu, na razmjeni iskustava i stvaranju novih vrijednosti, nove ponude i njihova jasno koordiniranoga plasmana na tržište. Ukoliko svi zajedno budemo na tom tragu – očekivani rezultat zasigurno neće izostati!
Naše podneblje itekako ima što ponuditi i reći svijetu. Vrijeme je da progovori, glasno progovori, i da ga turisti čuju i prepoznaju. Naša sredina ima bogatu historiju, vrijednu baštinu, bogomdane prirodne ljepote, more, rijeke, jezera, šume, planine, arheološku, geološku, gastronomsku, tradicijsku, sportsku, pustolovnu i svaku drugu jedinstvenost koju trebamo jasno pozicionirati, brendirati, ispričati njezinu (ne)ispričanu priču.
Vlada HNK ostaje pouzdan i predan partner našem turističkom sektoru i kontinuirano će nastaviti pružati snažan poticaj razvoju turizma kao strateške privredne grane u našem kantonu. One koji kontinuirano prate rad Vlade HNK, naše stalno pružanje maksimalne moguće podrške projektima koji razvijaju turizam, naše davanje vjetra u jedra projektima koji podižu nivo svijesti o nužnosti još snažnijeg i još organiziranijeg promovisanja naše prekrasne sredine, naš neumoran rad na snažnom pozicioniranju ovog podneblja na evropskoj i svjetskoj turističkoj mapi, njih neće čuditi to što smo zdušno podržali i ovu ideju koja je potekla od Turističkog klastera Hercegovine.
Potencijal ovoga prostora u resursno-atrakcijskoj osnovi i turističkoj infrastrukturi, a opet osobito u ljudima, a ovdje u prvi plan i stavljamo važnost ljudskih resursa u turizmu i objektivnu problematiku sa raspoloživom i stručnom radnom snagom, nužno je ispravno kanalizirati i njime valjano upravljati. Uvjeren sam u to kako sinergijom i odgovornošću svih dionika u turizmu i ugostiteljstvu, saradnjom i edukacijom kadra možemo graditi i izgraditi kvalitetne turističke proizvode i razvijati održivi turizam, što nam je u konačnici zajednički cilj.''
VLADA HNK-A UZ TROFEJNE MOSTARSKE STOLNOTENISAČE
Premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg primio je danas rukovodstvo Stolnoteniskog kluba Mostar, nakon ostvarivanja istorijskog uspjeha odnosno osvajanja naslova državnog šampiona, pobjednika Kupa BiH, naslova seniorskog šampiona FBiH i medalje za pojedinačnog seniorskog državnog šampiona koju je ponio kapiten Kluba Luka Matković.
Predsjednik Stolnoteniskog kluba Mostar Dragan Palameta, u pratnji glavnog trenera Tonija Vranjića i zamjenika kapitena Marka Šimunovića, zahvalio je ovom prilikom premijeru Hercegu za kontinuiranu podršku koju godinama pruža radu njihovog kluba, kao i za nagradu koju su dobili za najnovije rezultate. Podsjetio je da je Vlada HNK-a, osim klupske nastupe, finansijski snažno pomogla i uređenje reprezentativne stolnoteniske sale u sklopu OŠ Ivana Gundulića u Mostaru, kao i nabavku potrebne sportske infrastrukture.
''Još od početka mandata, podršku sportu izdigli smo na jedan jako visok nivo i s ponosom ističemo da smo jedni od najistaknutijih pokrovitelja kako klupskih tako i pojedinačnih sportskih projekata i uspjeha u cijelom HNK-u. I lično, kao dugogodišnji sportski radnik, imam jedno posebno razumijevanje za sport, a ovakvu predanost potrebno je zaista snažno podržati jer deveti put ovi momci u Mostar donose duplu krunu'', kazao je ovom prilikom premijer Herceg.
VLADA HNK-A DODIJELILA 520.000 KM KULTURNIM I SPORTSKIM KOLEKTIVIMA
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona, na prijedlog Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK-a, donijela je, na 202. sjednici, odluke o odabiru korisnika po stavkama ''Ostali izdaci za kulturu'' i ''Ostali izdaci za sport + uspješnim pojedincima''.
Predmetnim odlukama odabrani su gotovo svi kandidati koji su ispunili postavljene formalno-tehničke uslove iz javnih poziva, a izdvojeno je ukupno 520.000,00 KM budžetskih sredstava za direktnu podršku radu i projektima kulturnih i sportskih kolektiva, kao i uspješnih pojedinaca s prostora čitavog kantona, i to 240.000,00 KM za kulturu i 280.000,00 KM za sport.
U prilogu su kopije lista odabranih korisnika po predmetnim stavkama, kao i kopije pripadajućih odluka Vlade.
POTPISAN KOLEKTIVNI UGOVOR O PRAVIMA I OBAVEZAMA POSLODAVACA I DJELATNIKA SREDNJEG ODGOJA I OBRAZOVANJA U HNK
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona i dr. sc. Rašid Hadžović, ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta danas su sa predstavnicima Sindikata srednjih škola u HNK potpisali Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i djelatnika iz djelatnosti srednjeg odgoja i obrazovanja.
„Posao oko potpisivanja Kolektivnoga ugovora za oblast srednjeg obrazovanja u našem kantonu kojeg smo imali namjeru potpisati prošle sedmice, na zadovoljstvo svih okončali smo danas“, rekao je premijer Herceg dodavši kako je današnje potpisivanje Izmjena i dopuna Kolektivnoga ugovora za oblast srednjeg obrazovanja u HNK još jedna potvrda da ova Vlada ima korektan i kontinuirani dijalog sa socijalnim partnerima o čemu, pored ovog današnjeg potpisivanja, svjedoči i 15 granskih kolektivnih ugovora koje je ova Vlada ranije potpisala.
„Na tu sam činjenicu izrazito ponosan osobito iz razloga što je svakim od ovih kolektivnih ugovora, bilo da se radi o obrazovanju, zdravstvu, policiji, pravosuđu ili državnim službenicima i namještenicima, poboljšan materijalni i radno- materijalni status uposlenika.
Ovakav pristup rješavanju svih otvorenih pitanja doveo je do toga da tokom naše odgovornosti za kanton nije bilo prosvjeda i nezadovoljstva.
Za razliku od svih poteškoća i finansijskih dubioza koje smo zatekli kada smo preuzeli odgovornost za Kanton, danas, a što sa ponosom želim istaknuti Vladi koja će doći iza nas, ostavljamo punu riznicu.
Naime, stanje na svim našim transakcijskim računima je vrlo pozitivno i naš Budžet je u plusu oko 70 miliona KM.
Stabilnost u kojoj ostavljamo Kanton rezultat je našeg odgovornog pristupa i racionalnog upravljanja javnim finansijama.
Takav naš pristup Vladi koja će doći nakon nas osigurao je pretpostavke da može promišljati o daljem povećanju primanja budžetskih korisnika, ali i o još jačim podrškama svim segmentima našeg društva, kako bi svi zajedno lakše nosili teret ozbiljnih poremećaja na tržištu i inflatornih pritisaka“ zaključio je premijer Herceg čestitavši resornom ministru i njegovim saradnicima kao i predstavnicima Sindikata na postignutom dogovoru.
Ministar Hadžović je, također, izrazio zadovoljstvo okončanim pregovorima sa Sindikatima srednjeg obrazovanja i današnjim potpisivanjem Kolektivnog ugovora.
„Kroz ovaj ugovor povećane su plate našim uposlenicima na način da smo mijenjali koeficijente. Po prvi put u Hercegovačko-neretvanskom kantonu imamo jedinstvene koeficijente za osnovne i srednje škole, posebno stručnih saradnika i administrativnog osoblja. Razlika je jedino u platama nastavnika u osnovnim i profesora u srednjim školama. To je dogovor i pristanak i jednih i drugih sindikata. Kao ministar ponosan sam na sve što smo uradili do sada, kao i na sve što je postignuto ovim Kolektivnim ugovorom i Odlukom koju je Vlada donijela. Stoga se kao resorni ministar želim zahvalim svim članovima Vlade na podršci“, rekao je ministar Hadžović.
„Mi smo u Sindikatu uputili dopis Vladi kojim smo tražili povećanje plate od 10 %. Odgovor iz Vlade uslijedio je vrlo brzo a nas je osobito obradovao dio u kojem se Vlada izjasnila da prihvaćaju naše zahtjeve. Istina, mi smo tražili da to bude odmah, a Vlada je dala prijedlog da to bude 5 % od 1. 9. 2023. i to 5 % od 1. 1. 2024. godine. Članovi Sindikata izrazili su zadovoljstvo prijedlogom Vlade koji su i prihvatili. Na tom tragu smo neke sitne detalje promijenili u Kolektivnom ugovoru tako da danas mogu reći da smo jako zadovoljni postignutim dogovorom. Nakon današnjeg dana s pravom možemo reći kako su uposlenici u srednjim školama naredne dvije godine mirni jer imamo dobar Kolektivni ugovor, a imamo povećanja kakvima smo se nadali.
Hvala cijeloj Vladi, na poseban način premijeru i resornom ministru, na socijalnoj osjetljivosti i partnerstvu koje je uistinu na jednom zavidnom nivou“, istaknuo je Josip Milić, predsjednik Unije neovisnih sindikata.
„Ja bih istaknula dvije stvari kojima smo na poseban način zadovoljni, a to je da smo prvi put dobili povećanje plata bez ijednog štrajka upozorenja i bez protesta te druga stvar da su koeficijenti nakon 14 godina pomjereni, jer smo sva povećanja do danas imali preko osnovice.
Jako smo zadovoljni, mada tu postoje još neke sitne stvari na kojima treba raditi. Posla uvijek ima i uvijek će ga biti, ali mislim da cjelokupno članstvo treba biti izuzetno zadovoljno s ovim što smo postigli“, rekla je Edina Čomić, predsjednica Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture HNK.
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5
