• Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti. - Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite. - Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja. Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije. - Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
  • Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić: Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete? - Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove. Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata. - To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze? - To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH. Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda. Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni. Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite? - Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da  ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene  trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou. Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu? - Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema. Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu. - Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
  • Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač u svom se kabinetu susrela sa rukovodstvom Hercegovačkog udruženja uljara i maslinara (HUUM), predvođenim predsjednikom Božom Mustapićem. Predstavnici Udruženja upoznali su premijerku sa nizom tekućih i planiranih aktivnosti, posebno istaknuvši nastavak promocije maslinarstva kroz projekat Ceste maslinovih ulja Hercegovine, zatim finalizaciju postupka zaštite oznake izvornosti Zlatne kapi Hercegovine pri institucijama Evropske unije, unapređenje proizvodnih i tržišnih standarda u skladu sa evropskim regulativama te pokretanje sveobuhvatne promidžbene kampanje. Upravo će kroz tu kampanju da upoznaju domaću i međunarodnu javnost sa ovim velikim uspjehom u radu HUUM-a, ali i sa dugoročnim potencijalom sektora maslinarstva u BiH. Uključit će digitalne sadržaje, promociju na društvenim mrežama, reklamne panoe na strateškim saobraćajnicama i slične aktivnosti, sve u cilju jačanja prepoznatljivosti domaćih brendova i poticanja potrošnje domaćeg ekstra djevičanskog maslinova ulja. Naglasivši važnost povezivanja proizvođača i institucija odnosno osiguranja dugoročne održivosti maslinarstva na našem podneblju, kao poljoprivredne grane sa velikim potencijalom, premijerka Buhač iskazala je spremnost da podrži inicijative koje doprinose unapređenju domaće poljoprivrede i promociji domaćeg maslinova ulja na međunarodnom tržištu.

OTVOREN FESTIVAL VRHUNSKIH VINA ''BLAŽ ENOLOGY 2023.''

Na svečanosti otvaranja Festivala vrhunskih vina ''BLAŽ Enology 2023.'' u Sportskom centru Međugorje premijeru Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenku Hercegu uručena je zahvalnica za uspješnu dugogodišnju saradnju i podršku koju on i Vlada HNK-a kontinuirano pružaju u organizaciji tog festivala.

Herceg je tom prilikom čestitao organizatorima, vinarima i vinogradarima na organizaciji ove sada tradicionalne manifestacije te akcentirao da je Vlada HNK-a, na čijem je čelu, prepoznala BLAŽ kao ozbiljan turistički i promocijski potencijal za naš kanton.

- Sve ove godine u iskrenom sam prijateljstvu s ovim događajem, ovim zaista vrhunskim gastronomsko-enološkim performansom koji našu Hercegovinu pozicionira na evropsku, pa i svjetsku vinsku kartu, ravnopravno s nekim od najpoštovanijih vinskih festivala. Kao što je Brotnjo simbol žilavke i blatine, tako je i BLAŽ simbol jednog značajnog turističko-enološkog iskoraka našeg područja. Zato i jesmo, kao Vlada, prepoznali vrijednost ovog festivala koji promoviše snagu Hercegovine kao vinske regije. Organizatorima čestitam na ukupnoj predanosti koji svjedoče iz godine u godinu, pozivajući ih da ustraju i dalje – rekao je Herceg.

Inače, Vlada HNK-a pokrovitelj je Festivala vrhunskih vina BLAŽ koji okuplja mnoštvo domaćih vinara i vinogradara te promoviše kulturu pijenja vina kroz promovisanje znanja o vinu, uz prateću gastronomsku ponudu delicija našeg područja.

02-09-2023, 9:28

HERCEG ŠKOLARCIMA: BEZBRIŽNA I USPJEŠNA IZOBRAZBA STUP JE VAŠE BUDUĆNOSTI

Premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg tradicionalno je čestitao početak nove školske, uskoro i akademske godine, poželjevši svim školarcima, studentima i njihovim roditeljima puno uspjeha i sretnih trenutaka u vremenu stjecanja izobrazbe i životu uopće.

- Lično i u ime Vlade HNK-a svim učenicima, opet na poseban način ovogodišnjim prvaćićima, njihovim roditeljima, prosvjetnim djelatnicima i svim zaposlenicima u prosvjetnim ustanovama želim sretnu i uspješnu novu školsku godinu s puno lijepih uspomena koje će nastati u školskim klupama. Prvaćiće s razlogom uvijek izdvojimo, čestitajući im veliku životnu prekretnicu sa željom da im početak školskog perioda u životu bude bezbrižan i radostan i da kroz učenje i stvaranje novih, često cjeloživotnih prijateljstava, steknu prva znanja, i postave snažnu osnovu za buduće razvijanje svojih sposobnosti, nadarenosti i ukupnoga životnog potencijala. Zdrav i uspješan početak izobrazbe stup je svih njihovih postignuća u budućnosti, a na nama je osigurati im sve uslove, stabilno i zdravo okružje za njihov razvoj i rast – poručio je premijer Herceg.

Ovo je svakako prilika podsjetiti kako je Vlada HNK-a prošle godine svim osnovnoškolcima u kantonu, njih više od 16 hiljada u rasponu od 1. do 9. razreda, osigurala besplatne udžbenike. Prošle je sedmice, pak, pripadajućom odlukom osigurala sredstva za nabaku novih nedostajućih primjeraka kako bi i ove godine učenike svih osnovnih škola u svim gradovima i općinama HNK-a također na klupama dočekali besplatni udžbenici.

- Besplatni su udžbenici itekako značajna podrška našim porodicama s mališanima koje treba opremiti za nastavu. Zaista sam ponosan na činjenicu da smo cjelokupan mandat, počevši još od 2015. posvetili stalnomu unaprjeđivanju našega prosvjetnog sistema, posebno kroz stalno poboljšavanje životnoga i radnog standarda naših prosvjetnih djelatnika. Teško je i pobrojati sve učinjeno, ali svakako je jedna od najznačajnijih stavki obnova, dogradnja i uređenje gotovo svih osnovnih i srednjih škola i njihovih sportskih dvorana u cijenom kantonu. Riješili smo radno-pravne statuse za čak 700 djelatnika u prosvjeti koji su godinama radili u statusu ''na određeno'', u više smo navrata odnosno kroz nekoliko kolektivnih ugovora povećali primanja i opseg radnih prava zaposlenika u prosvjeti, potpuno osuvremenili školske prostore, osiguravši poticajno školsko ozračje za učenje i napredovanje – podsjetio je prvi čovjek Vlade HNK-a, dodavši kako je prošle sedmice data saglasnost i na Prijedlog organizacijskih shema srednjih škola u kantonu, čime je Vlada još jednom iskazala razumijevanje i dala puni doprinos rješavanju problema tehnološkoga viška u školama.

Usvojena je i Odluka o povećanju plata za asistente u nastavi za djecu s poteškoćama u razvoju u osnovnim i srednjim školama za novu školsku godinu, kao i visina naknade za topli obrok koja će biti utvrđena u jednakom iznosu kao i za sve korisnike koji platu primaju iz Budžeta HNK-a. Također, u završnoj su etapi i procedure za konačno uvođenje psihologa u nastavni proces.

Uz premijerovu čestitku, podsjećamo na to kako će školska 2023. / 2024. godina u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, kako je to i Zakonom predviđeno, otpočeti u ponedjeljak, 4. septembra 2023. godine.

01-09-2023, 9:07

VLADA HNK-A USVOJILA STRATEGIJU RAZVOJA MALE PRIVREDE

Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona na danas održanoj 206. sjednici primila je na znanje Informaciju o toku izrade Izmjena i dopuna Budžeta za 2023. godinu te usvojila Nacrt odluke o usvajanju Dokumenta okvirnoga Budžeta za period 2024. – 2026. uz Zaključak da resorna ministarstva i druga tijela uprave u roku od sedam dana dostave sve primjedbe i prijedloge na predloženi dokument.

Usvojena je i Odluka o usvajanju Izvještaja o izvršavanju Budžeta HNK-a za period 1.1. - 31.3.2023. godine i 1.1. - 30.6.2023. godine te Odluka o usvajanju Izvještaja o izvršavanju tekuće pričuve HNK-a za ista razdoblja.

Vlada je, na prijedlog Ministarstva privrede, usvojila Strategiju razvoja male privrede u HNK-a za period 2023. – 2027. godina. Ta strategija predstavlja integrirani, multisektorski strateški dokument Hercegovačko-neretvanskog kantona i utvrđuje politike razvoja sektora male privrede, strateške ciljeve i prioritete koji predstavljaju putokaz za sveukupni društveni razvoj. Strategija razvoja male privrede HNK-a za period 2023. – 2027. godina utvrđena je, prije svega, u skladu s razvojnim pravcima, utvrđenim Strategijom razvoja HNK-a za period 2021. – 2027., kao i drugim relevantnim strateškim dokumentima HNK-a, BiH i FBiH, dokumentima relevantnim za proces evropskih integracija i drugim međunarodno preuzetim obavezama Bosne i Hercegovine. Značaj izrade toga sektorskog dokumenta ogleda se u planskom usmjeravanju razvoja maloga i srednjega preduzetništva na nivou HNK-a.

Na prijedlog Ministarstva saobraćaja i veza, Vlada je usvojila Odluku o konačnomu odabiru, odobravanju i prijenosu novčanih sredstava utvrđenih Budžetom HNK-a za 2023. godinu za lokalne ceste jedinicama lokalne samouprave u HNK-a u iznosu od 1.500.000,00 KM. Ovom će odlukom, za poslove rekonstrukcije i saniranja lokalnih prometnica, Gradu Mostaru biti doznačeno 795.000,00 KM (rekonstrukcija Ulice kralja Petra Krešimira IV., završna faza rekonstrukcije Ulice braće Fejić…), Gradu Stocu 305.000,00 KM, Gradu Konjicu 250.000,00 KM, Općini Neum 150.000,00 KM i Općini Jablanica 50.000,00 KM.

Vlada je usvojila i Odluku o davanju saglasnosti Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta na Prijedlog organizacijskih shema srednjih škola u HNK-a. Prihvaćanjem organizacijskih shema, Vlada je još jednom iskazala razumijevanje

i dala puni doprinos rješavanju problema tehnološkoga viška u srednjim školama.

Usvojena je i Odluka o povećanju plata za asistente u nastavi za djecu s poteškoćama u razvoju u osnovnim i srednjim školama u HNK-a za školsku 2023. / 2024. godinu i visina naknade za topli obrok koja će biti utvrđena jednakom u iznosu kao i za sve korisnike koji platu primaju iz Budžeta HNK-a.

Danas je usvojena i Odluka o produženju važenja Odluke o upotrebi udžbenika i priručnika u osnovnim i srednjim školama u školskoj 2023. / 2024. godini. Također, Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta odobren je utrošak u iznosu od 350.942,00 KM za nabavku nedostajućih udžbenika za učenike osnovnih škola u HNK-a. S obzirom na činjenicu da je Vlada prošle godina nabavila udžbenike za sve učenike od 1. do 9. razreda osnovne škole, današnjom su Odlukom, a nakon prikupljenih informacija od direktora škola i obavljenih razgovora s osnivačima, osigurana sredstva i za nabavku nedostajućih udžbenika. Realizacijom ove odluke svi učenici u HNK-u od 1. do 9. razreda osnovne škole i ove će godine dobiti besplatne udžbenike.

Vlada je usvojila i Odluku o davanju saglasnosti na Izmjene i dopune Finansijskog plana Zavoda zdravstvenoga osiguranja HNK-a za 2023. godinu.

Vlada je danas prihvatila i Izvještaj o radu, kao i Finansijski izvještaj Ustanove ''Dom za socijalno i zdravstveno zbrinjavanje osoba s invaliditetom i drugih osoba Stolac'' za period od 1.1. do 30.6.2023. godine.

Usvojena je Odluka o davanju saglasnosti na Popis poslovnih objekata za subvencioniranje kamata na odobrena kreditna sredstva u skladu sa Protokolom o saradnji između Razvojne banke FBiH i HNK-a.

Iz resora Ministarstva za pitanja boraca, Vlada je usvojila Odluku o odobravanju jednokratnih novčanih pomoći utvrđenih Budžetom HNK-a za 2023. godinu za rješavanje socijalnoga stambenog zbrinjavanja, nužnoga smještaja boraca i članova njihovih porodica i Odluku o odobravanju jednokratnih novčanih pomoći utvrđenih Budžetom HNK-a za 2023. godinu za pokrivanje troškova liječenja.

Vlada je dala i Saglasnost na Program Ministarstva za pitanja boraca HNK-a o stjecanju radnoga iskustva i usavršavanju prioritetnih kategorija djece boraca u tijelima uprave i ustanovama HNK-a 2023., za što je osigurano 120.000,00 KM.

Vlada HNK-a prihvatila je i Informaciju o realizaciji potpisanih ugovora o koncesijama iz područja vodoprivrede, zaključno s 31.12.2022. godine koje su date na području općina Prozor-Rama i Neum te Grada Konjica.

Razmotrena je i prihvaćena Informacija o stanju tradicionalnih i starih obrta na području HNK-a u 2022. godini kojom je istaknut njihov veliki značaj, kao i smjernice za njihovo očuvanje i unapređenje.

Usvojeno je i niz drugih odluka, zaključaka, informacija i rješenja.

29-08-2023, 16:01

HERCEG SVEČANO OTVORIO 5. MEĐUNARODNE DANE MEDITERANA U NEUMU

Premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg svečano je otvorenim proglasio prodajno-izložbenu manifestaciju poljoprivrednih dobara pod nazivom 5. Međunarodni dani Mediterana u Neumu. Uputivši čestitke organizatoru, vodećim ljudima Općine koji su još jednom dokazali da neumorno doprinose razvoju privrede, ugostiteljstva i turizma u HNK-u, poručio je da su Dani Mediterana iznimno vrijedna manifestacija kako za HNK tako i za čitavu hercegovačku regiju.

''Ovdje se otvaraju vrata domaćim poljoprivrednicima i privrednicima za promovisanje njihovih proizvoda, ujedno i za doprinos razvoju našeg turizma, Općine Neum i neumskog zaleđa. Vlada HNK-a od početka prepoznaje i nesebično podržava ovakve ideje i projekte. Nebrojeno puta smo pokazali i dokazali da smo Vlada čitavog kantona, svih naših gradova i općina. Kontinuirano izdvajamo finansijska sredstava kao podršku ugostiteljima, turističkim radnicima, poljoprivrednicima i privrednicima svih grana. Podržavamo rad privrednih manifestacija, sajmova i promotivnih skupova, sve u cilju promocije ploda rada našeg čovjeka koji i jest glavni pokretač promjena, uspjeha i napretka ovog našeg životnog prostora'', rekao je ovom prilikom premijer Herceg i dodao da samo sinergijom svih nivoa vlasti i odgovornošću svih sudionika u turizmu, ugostiteljstvu, poljoprivredi i privredi možemo graditi i izgraditi kvalitetne proizvode i ostvariti održivost na svim područjima.

Inače, Dani Mediterana dvodnevna su manifestacija poljoprivrednih dobara koja se po peti put održava u Neumu i čiji je cilj da omogući domaćim poljoprivrednicima promociju njihovih proizvoda i da tako pridonese i obogati turističku ponudu, a i potakne razvoj poljoprivrede u neumskom zaleđu. Izložene su brojne poljoprivredne mediteranske kulture poput smokve, grožđa, maslina, šipka, kao i njihovih prerađevina, više vrsta vina, rakija, pršuta, sira i meda te ljekovito bilje i rukotvorine.

Osim premijera Hercega, nazočnima su se obratili ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva HNK-a Donko Jović i načelnik Općine Neum Dragan Jurković.

05-08-2023, 9:10

HERCEGU ZAHVALNICA ZA PODRŠKU HKD-U NAPREDAK MOSTAR

Premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg primio je u posjetu predsjednika HKD-a Napredak Glavne podružnice Mostar Miroslava Landeku. Razgovarali su o dosadašnjem radu Napretka koji ostavlja izniman trag na kulturu ovog područja, a čiji je osnovni cilj očuvanje i jačanje hrvatske nacionalne svijesti u BiH i promocija hrvatske kulturne baštine uopće.

Landeka je upoznao premijera Hercega s planiranim aktivnostima, a u znak zahvalnosti za podršku koja je kroz proteklih osam godina kontinuirano pružana organizovanju Napretkovih kulturnih sadržaja, uručio mu je prikladnu zahvalnicu.

''Raduje me to što imam mogućnost biti i uz Napredak i uz brojna druga društva i institucije koje njeguju i razvijaju naš identitet, našu kulturu i baštinu. Mostarski Napredak spada među najbolje podružnice velike Napretkove familije i Vlada HNK-a će nastaviti da prati njihov uspješan rad'', rekao je premijer Herceg.

 

 

01-08-2023, 10:24

ZA OBAVEZE SADRŽANE U PRIJEDLOGU KOLEKTIVNOG UGOVORA IZ OBLASTI ZDRAVSTVA POTREBNO DODATNIH 55.472.690,73KM

Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona je na sjednici održanoj 6. jula 2023. godine, raspravljajući Inicijativu za pokretanje postupka kolektivnog pregovaranja i zaključivanja Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i radnika u oblasti zdravstva na području HNK dostavljene od  Nezavisnog sindikata zaposlenika Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, a na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite, donijela nekoliko zaključaka.

Na osnovu jednog od zaključaka, resorno Ministarstvo je od svih zdravstvenih ustanova zatražilo izračun potrebnih finansijskih sredstava u odnosu na zahtjeve iznesene u poglavlju Plate i naknade u prijedlogu Kolektivnog ugovora.

Sve zdravstvene ustanove su u ostavljenomu roku dostavile izračune iz kojih je vidljivo da bi za ispunjenje novonastalih obaveza iz prijedloga Kolektivnog ugovora u prvoj godini njegove primjene bilo potrebno dodatnih 26.052.851,48 KM, a u drugoj 29.419.840,25 KM (u privitku se nalazi tablica- izračun koji su sačinile zdravstvene ustanove).

Izračun o potrebnim dodatnim sredstvima Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite tokom dana dostavit će svim osnivačima zdravstvenih ustanova i Zavodu zdravstvenoga osiguranja HNK, sa pozivom za očitovanje glede osiguranja po jedne trećine potrebnih sredstava.

Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona opredijeljena je ići u susret rješavanju ove problematike, te je spremna preuzeti na sebe jednu trećinu dodatnih obaveza koje proizlaze iz prijedloga Kolektivnog ugovora.

21-07-2023, 11:07

U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ

Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.

- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.

- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.

Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.

- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.

07-11-2025 17:41

INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST

Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:

Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?

- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.

Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.

- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?

- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.

Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.

Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.

Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?

- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da  ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene  trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.

Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?

- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.

Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.

- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.

07-11-2025 16:00

ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO

Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.

- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.

07-11-2025 15:11
13-03-2025 11:45
11-06-2024 10:00