Službena stranica Vlade HNŽ/K
BUHAČ I KATICA O RAZVOJU RURALNOG TURIZMA
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač primila je danas u svom kabinetu gđu Dijanu Katicu, predsjednicu Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj ''Klub članova selo''.
Gđa Katica upoznala je premijerku Buhač o aktivnostima Udruge ''Klub članova selo'', posebno istaknuvši da je Udruga organizator 6. Međunarodnog kongresa o ruralnom turizmu „Ruralni turizam: održiv, digitalan, uključiv“, koji će biti održan od 10. do 13. aprila 2024. godine u Hotelu Le Meridien Lav u Splitu.
Istaknula je da će Kongres okupiti značajan broj naučnika i stručnjaka iz više od 15 država, a program će sadržavati brojna zanimljiva predavanja, panele, prezentacije i druge događaje. Dodala je i to da se na Kongresu očekuje više od 300 učesnika za koje će, u cilju boljeg upoznavanja turističkih potencijala, biti organizovana posjeta ruralnim dijelovima Splitsko-dalmatinske županije.
- Pozdravljam i podržavam svaki događaj na kojem se govori o turizmu i o ulaganju u turizam, jer smo u Programu rada naše Vlade upravo turizam definisali kao jednu od strateških grana našeg privrednog razvoja. Pored već prepoznatljivih turističkih sadržaja i kapaciteta, sigurna sam da i u ruralnom turizmu imamo šta ponuditi - rekla je premijerka Buhač, iskazavši spremnost za širom saradnjom našeg kantona i Splitsko-dalmatinske županije osobito kada je u pitanju turizam.
VLADA HNK-A: IZDVAJANJA ZA PLATE U OBRAZOVANJU U ČETIRI GODINE PORASLA ZA 56 MILIONA KM
Nakon prosvjedne šetnje prosvjetnih radnika, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona želi jasno dati do znanja široj javnosti da je u više navrata pokušala da uspostavi dijalog i sa sindikalnim čelnicima u obrazovanju. Zbog upornog odbijanja druge strane da prihvati činjenice i stvarnu argumentaciju, željeni dijalog nažalost nije ostvaren.
Svjesna efekata inflacije i kontinuiranog rasta životnih troškova, Vlada razumije sindikalna nastojanja da, i van onog što je sadržano u kolektivnim ugovorima, postignu dodatna povećanja prava i primanja svom članstvu. Vlada je, u više navrata, istaknula da će, ako stanje javnih prihoda to omogući, dodatno poboljšati materijalne statuse svih budžetskih korisnika. Međutim, svjesna odgovornosti, neće davati neodrživa obećanja za ono za šta nema finansijsku podlogu.
Sindikalni čelnici upoznati su sa činjenicom da neće i ne smije biti dovedeno u pitanje nijedno njihovo pravo, sadržano u potpisanim kolektivnim ugovorima. Tako su, na samom izmaku prošle godine, iznađena dodatna sredstva za ubrzanje procesa isplata po sudskim presudama i vansudskim nagodbama, a u oblasti obrazovanja pokrenuta je izrada Pravilnika o stručnom usavršavanju, ocjenjivanju i napredovanju odgajatelja, nastavnika, profesora i stručnih saradnika, zatim Pravilnika o obavljanju stručno-pedagoškog nadzora te pedagoških standarda i normativa, kao i Izmjena i dopuna Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju.
Unatoč svemu tome, kao i važnoj činjenici da su svi kolektivni ugovori u obrazovanju potpisani tokom prošle godine i da Vlada u cjelini ispunjava preuzete obaveze iz tih ugovora, svjedočimo štrajku već nekoliko mjeseci nakon što su sindikalni čelnici na njih stavili svoje potpise.
Želeći da javnost ima sveobuhvatnu informaciju, Vlada ističe kako u HNK-a ima 78 škola, od čega 49 osnovnih i 29 srednjih. Ukupan broj zaposlenih u tim školama je otprilike 3080 radnika. U Budžetu za 2024. godinu, za obrazovanje je ukupno planirano izdvajanje 128.839.240,00 KM na ime plata, što je povećanje za 56 miliona KM u odnosu na 2020. ili za 24,1 milion KM u odnosu na 2023. godinu. Ti činjenični pokazatelji jasno svjedoče da 35,2 % ukupnog kantonalnog budžeta Vlada izdvaja za plate u obrazovanju.
Takođe, istine radi, Vlada želi jasno navesti da plata nastavnika, bez minulog rada, trenutno iznosi 1448,47 KM, a plata srednjoškolskog profesora 1556,94 KM. Poređenja radi, nastavnička plata u 2020. iznosila je 972,90 KM, a profesorska 1167,48 KM, dok je u prošloj godini nastavnik mjesečno, bez minulog rada i drugih naknada, primao 1416,56 KM, a srednjoškolski profesor 1480,37 KM.
Svjedočeći stalnom rastu životnih troškova, Vlada će, u skladu sa budžetskim prihodima, i u vremenu pred nama, razmatrati sve mogućnosti povećanja primanja prosvjetnim radnicima. Ujedno će nastaviti da radi i na podrškama privredi, da bi i mogućnosti izdvajanja za uposlenike u realnom sektoru bile bolje. Vlada nastavlja redovno i potpuno otvoreno da komunicira sa svim socijalnim partnerima.
Prioritetni ciljevi Vlade ostaju stabilan Kanton, likvidan Budžet i isplata svih obaveza, tako i plata, u zakonskim rokovima i u skladu sa obavezama iz potpisanih kolektivnih ugovora. Vlada HNK-a i dalje želi vjerovati da će, u duhu iskrenog i realnog socijalnog dijaloga, ne argumentima snage nego snagom argumenata, sve uključene strane objektivno sagledati stvarne budžetske mogućnosti za ovu godinu i, u skladu sa tim pokazateljima, dogovorno iznalaziti realna i održiva rješenja, u interesu cijelog Kantona, njegovih budžetskih korisnika i svih stanovnika.
VLADA HNK-A: SANACIJA CRNIH TAČAKA NA REGIONALNIM SAOBRAĆAJNICAMA I SMANJENJE UGROŽENOSTI OD POŽARA
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona usvojila je danas Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode za koje nisu potrebna dodatna finansijska sredstva. Cilj je otklanjanje različitog postupanja po primjeni istog zakona te će u nadolazećem periodu u ovim pitanjima biti primjenjivani federalni propisi.
Vlada je dala saglasnost za zaključivanje Ugovora o poslovnoj saradnji između Ministarstva saobraćaja i veza HNK-a i kantonalnog MUP-a kako bi dva resora razmijenila cjelovite podatke o saobraćajnim nesrećama koje su se desile na regionalnim saobraćajnicama, što će biti osnova za pristupanje sanacijama oštećenja na cestovnoj infrastrukturi, te za izradu studije o crnim tačkama te izradu projektne dokumentacije za njihovo rješavanje.
Na današnjoj su sjednici usvojene i odluke o davanju koncesija za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje električne energije izgradnjom elektroenergetskih objekata više fotonaponskih elektrana na području Pologa kod Mostara.
Usvojena je i Informacija Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave HNK-a o dosadašnjem toku pregovora za potpisivanje Kolektivnog ugovora za službenike organa uprave i sudske vlasti u FBiH. Vlada HNK-a dužna je da razmotri predloženi dokument i da donese Odluku o pristupu Kolektivnom ugovoru, kao i davanju ovlaštenja za njegovo potpisivanje te eventualno potpisivanje i Aneksa na taj ugovor. U konačnici, biće potpisan jedinstveni kolektivni ugovor za službenike organa uprave i sudske vlasti za sve općine i gradove, kantone i Federaciju BiH.
Na prijedlog Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK-a, Vlada je usvojila Odluku o usvajanju Izvještaja privremenog Nadzornog odbora Fonda za zaštitu okoliša HNK-a za 2022. godinu. U Izvještaju je istaknuto kako se najveći broj projekata u izvještajnom periodu odnosi na povećanje energetske efikasnosti zdanja te je preporuka finansirati sanaciju, poticanje izbjegavanja i smanjivanje nastajanja otpada kao jednog od najvećih rizika za okoliš u Kantonu. Usvojene su i odluke o imenovanju privremenog Upravnog odbora Fonda, kao i o pristupanju raspisivanja javnih oglasa za imenovanje članova Upravnog i Nadzornog odbora Fonda.
Vlada je usvojila i Izvještaj Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK-a o ostvarenju kantonalnih novčanih podrški za 2023. godinu. Izvještaj je obuhvatio provedene aktivnosti donošenja provedbenih propisa, programa i naputaka, tok zaprimanja i obrade zahtjeva, odobrene zahtjeve po vrstama podrški, broj klijenata i odobrena sredstva. Pravo na novčane podrške ostvarilo je 4630 klijenata prema modelu poticanja biljne i animalne proizvodnje, 277 klijenata prema modelu kapitalnih/investicijskih ulaganja i njih devet prema modelu podrške otkupu voća, povrća i grožđa iz domaće proizvodnje. Tako je lani za poticaje u poljoprivredi dodijeljeno 4.590.313,00 KM.
Na prijedlog Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNK-a, Vlada je usvojila Izvještaj o ostvarenim ishodima razminiranja i uništavanja neeksplodiranih ubojitih sredstava u protekloj godini.
Usvojena je i Odluka o usvajanju Procjene ugroženosti od požara Kantona koji svojim geografskim položajem i reljefom, veličinom urbanih sredina, brojem stanovnika, površinom šumskih predjela, položajem industrijskih građevina i objekata, položajem elektroenergetskih postrojenja i drugim aspektima zaštite od požara i tehnoloških eksplozija, spada među najugroženije prostore na području BiH. U cilju poboljšanja organiziranosti, popunjenosti i opremljenosti profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasnih brigada, potrebno je donijeti podzakonske propise u skladu sa Zakonom o zaštiti od požara i vatrogastvu u HNK-a, riješiti organizaciju i status službi za zaštitu od požara u skladu sa propisima, osigurati izvor finansijskih sredstava potrebnih za nabavku opreme i materijalno-tehničkih sredstava, utvrditi pravna lica koja su obavezna da donesu procjene ugroženosti i planove zaštite od požara.
Između ostalog, kao nužno navodi se: u poslovnim i javnim zdanjima osigurati propisan broj ispravnih aparata za početno gašenje požara, a u zdanjima sa izvedenom hidrantskom mrežom osigurati njezinu ispravnost i potrebnu opremu u zidnim ormarićima unutrašnje hidrantske mreže; hitno donijeti propise iz oblasti šumarstva u cilju utvrđivanja i provođenja preventivnih mjera te izraditi procjenu stepena ugroženosti šuma i šumskog zemljišta od požara; urediti odlagališta otpada u skladu sa zakonskim aktima, a protuzakonita odlagališta sanirati; nadležni organi trebaju da izrade planove za zaštitu od požara zaštićenih područja; učesnici u provođenju preventivnih mjera zaštite od požara moraju stalno upozoravati javnost na opasnosti od nastajanja požara, a posebna pozornost treba biti posvećena edukaciji djece predškolskog i školskog uzrasta; s obzirom na veliki problem gašenja požara na otvorenom prostoru odnosno na postojeći način angažovanja zračnih snaga (helikoptera i aviona), potrebno je razmotriti mogućnost pojednostavljivanja propisanih postupaka; s obzirom na nezadovoljavajuće stanje hidrantske mreže (neispravni, nedovoljan broj, nedostatak opreme, protočni kapacitet…), potrebno je propisati načine i nositelje aktivnosti za otklanjanje tih nedostataka.
DELEGACIJA HNK-A NA OBILJEŽAVANJU DANA OPĆINE JABLANICA
Delegacija Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona koju su činili ministar finansija Adil Šuta, ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša Emil Balavac i ministar građenja i prostornog uređenja Bekir Isaković, zajedno s predsjedavajućim Skupštine HNK-a Džaferom Alićem, prisustvovali su svečanom obilježavanju Dana općine Jablanica.
Općinski načelnik Damir Šabanović i predsjednik Općinskog vijeća Emir Muratović prikladno su govorili o poduzetim aktivnostima u protekloj godini. Predstavnici Kantona čestitali su svim stanovnicima Dan općine, istaknuvši da će da nastave razvijati uspješnu saradnju kantonalne i općinske vlasti, za boljitak stanovnika Jablanice, ali i čitavog Kantona.
DELEGACIJA HERCEGOVAČKO-NERETVANSKOG KANTONA U RADNOJ POSJETI DUBROVAČKO-NERETVANSKOJ ŽUPANIJI
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač i zamjenik predsjedavajućeg Skupštine HNK-a Tomislav Martinović, zajedno s načelnikom Općine Ravno Andrijom Šimunovićem i EU koordinatoricom Vlade HNK-a Kristinom Crnjac, boravili su danas u radnoj posjeti Dubrovačko-neretvanskoj županiji i Općinskoj upravi Konavala. S dubrovačko-neretvanskim županom Nikolom Dobroslavićem i konavoskim načelnikom Božom Lasićem, te njihovim saradnicima, otvoreno je niz tema, s akcentom na prekograničnu saradnju i mogućnosti boljeg iskorištenja raspoloživih sredstava iz EU fondova za tu namjenu.
Naime, u toku je nekoliko zajedničkih vitalnih infrastrukturnih projekata uz dugi granični i pogranični pojas našeg kantona i DNŽ-a. To je prostor općine Ravno, kao druge najveće općine u FBiH, gdje su u toku projekti izgradnje, obnove i proširenja saobraćajnica i pristupa međudržavnim graničnim prelazima radi bolje i sigurnije saobraćajne povezanosti, te izgradnje vodosnabdijevnih i odvodnih sistema, osobito na prostoru Ivanice koja će i vodosnabdijevno i u mreži odvođenja biti povezana sa Dubrovnikom, uz finansijsku podršku Vlade Republike Hrvatske.
- Ovom prilikom posebno smo otvorili teme unapređenja iskorištenja IPA prekograničnih projekata te modaliteta zajedničkog razvijanja turističkih potencijala. Zajednička nam je opredijeljenost da nastavimo razvijati našu jako dobru saradnju, sve na tragu održivog privrednog razvoja i daljeg napretka naših sredina te unapređenja kvalitete življenja našeg stanovništva – komentirala je Buhač, naglasivši važnost razmjene iskustava s ovom hrvatskom županijom, osobito na tragu planova HNK-a za osnivanje Ureda za EU integracije i EU fondove odnosno u svjetlu činjenice da i kantone čekaju iznimno veliki i složeni zadaci po otvaranju pristupnih pregovora Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.
- Imamo desetak projekata prekogranične saradnje koje HNK-a i DNŽ-e, kroz svoje organe ili jedinice lokalne samouprave, zajednički prijavljuju. To je način na koji ćemo nastaviti raditi, očekujući uspjeh prijavljenih projekata koji će osjetno doprinijeti rastu kvalitete života s obe strane granice – poručio je župan dubrovačko-neretvanski naglasivši snažne prijateljske i partnerske poveznice HNK-a i DNŽ-a.
Konavoski načelnik podsjetio je na uspješnu saradnju Konavala, Mostara i Ravnog na projektu revitalizacije nekadašnje uskotračne pruge Ćiro, istaknuvši kako Konavle i Ravno imaju i potpisani sporazum o prijateljstvu. Izrazio je punu spremnost za pomoć HNK-a u osnivanju ureda koji bi radio na iskorištenju sredstava iz fondova Evropske unije, a kao predsjednik Hrvatske zajednice općina, obećao je i konkretnu pomoć u obogaćenju knjižnog fonda Narodne knjižnice HNK-a.
Podsjećamo, Hercegovačko-neretvanski kanton i Dubrovačko-neretvanska županija suosnivači su i stalni članovi Jadransko-jonske euroregije, zahvaljujući kojoj je dosad ostvareno nekoliko značajnih prekograničnih projekata u više oblasti, od infrastrukture, privrede i poljoprivrede, do obrazovanja, turizma i zaštite okoliša.
- Tu saradnju želimo produbiti i podići na novi nivo – dodala je premijerka, zahvalivši kolegama Dobroslaviću i Lasiću na gostoprimstvu i nedvojbenoj spremnosti za daljim jačanjem prijateljskih veza HNK-a i DNŽ-a, kao i njihovih pojedinačnih gradova i općina.
MINISTAR POLJOPRIVREDE U SLUŽBENOJ POSJETI ČITLUKU I ČAPLJINI
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanskog kantona Mario Jurica, zajedno sa saradnicima, posjetio je danas Općinsku upravu Čitluka i Gradsku upravu Čapljine. Sa čitlučkim načelnikom Marinom Radišićem i općinskim tajnikom Mariom Rozićem razgovarao je o planiranim aktivnostima, započetim projektima, kao i mogućnostima proširenja saradnje Ministarstva i Općine.
- Osnovni razlog ovog posjeta je upoznavanje čelnika Općine sa Programom utroška sredstava od vodnih naknada i Programom utroška sredstava od rekultivacije zemljišta, odnosno načinom na koji planiramo utrošiti ta sredstva. Želimo čuti prijedloge i mišljenja, poštujući činjenicu da je i lokalno rukovodstvo u svakodnevnom kontaktu sa poljoprivrednim proizvođačima. Svjesni činjenice da Općina Čitluk ima najveće probleme sa navodnjavanjem poljoprivrednih površina, na to smo stavili akcent i označili to pitanje kao prioritetno – rekao je ministar Jurica kojem su domaćini izrazili zahvalnost na otvorenosti za saradnju i razmjenu mišljenja pri izradi spomenutih programa Ministarstva.
Na istom tragu, a posebno po pitanju mogućnosti unapređenja situacije u sektoru voda i poljoprivrede, ministar se danas susreo i sa čapljinskim gradonačelnikom Smiljanom Vidićem koji je iskoristio priliku da istakne da je Čapljina prije svega poljoprivredni kraj i da se veliki dio njezinih stanovnika bavi upravo poljoprivredom.
- Zato nam je posebno važna značajna podrška koju za ovu namjenu izdvaja kantonalno ministarstvo poljoprivrede – poručio je Vidić, spomenuvši i izuzetan rad oko 1800 čapljinskih OPG-ovaca. Ministar Jurica najavio je da će podrška poljoprivrednim proizvođačima u cijelom kantonu da bude značajna i dodao da je cilj ovih posjeta jasno sagledavanje stvarnih potreba jedinica lokalne samouprave.
- Želimo, prije usvajanja naših programa, da upoznamo gradove i općine sa projektima, načinom našeg rada u budućnosti i planovima za rješavanje tekućih problema. U Programu rekultivacije zemljišta biće aktuelne mjere promjena namjene zemljišta, navodnjavanje i gnojidba. Time želimo pomoći poljoprivrednim proizvođačima u njihovom radu, krajnjem proizvodu, kao i plasmanu proizvoda putem e-tržnice. Slično je i sa Programom vodnih naknada. Važno je da finalnoj izradi programa pristupimo zajednički, jedni druge podržavamo i, naravno, sve što planiramo na kraju i zakonski uokvirimo – poručio je resorni ministar.
HNK: 139 NOVIH POLICIJSKIH SLUŽBENIKA POLOŽILO SVEČANU ZAKLETVU
U prostorijama Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova u Mostaru 139 policijskih kadeta Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona položilo je svečanu zakletvu, obavezavši se na zakonito, savjesno i odgovorno obavljanje policijskih poslova, uz poštivanje Ustava, zakona i prava svih građana.
Zatraživši da ''ušima čuju, umom procesuišu, te čitavim bićem izgovore riječi zakletve'', ministar unutrašnjih poslova Marijo Marić kadetkinjama i kadetima je poručio da se spreme za praznike na kojima neće da budu sa porodicama jer će ih služba trebati, da se spreme za prijetnje, uznemiravanja, stres, hladnoću, vrućinu, kišu i snijeg, na opasnosti koje posao nosi.
- Zaboravite na luksuz da ćete, u slučaju potrebe, da stanete sa strane i pozovete policiju. Od danas ste vi oni za koje će komšije da znaju da ste policajci i vi ste ti koji će biti dužni da reaguju. Najviša zadaća Uprave policije jeste zaštita života naših građana i to smo im u obavezi da garantujemo. Sa druge strane, vama zaštitu vaših života niko ne može da garantuje, a zakleli ste se da ćete obavljati službene poslove i zadaće i onda kada to vaše živote dovodi u opasnost. Međutim, mogu vam ganatovati da, bez obzira na šta od ovog prolazili, to nikad nećete prolaziti sami. Od danas iza vas stoji sila koja se zove MUP HNK-a. Iako se nalazimo u najzahtjevnijim vremenima od rata, u svega nekoliko godina postali smo jedna od najrespektabilnijih policijskih agencija u FBiH, a vi ste od danas tkivo tog organizma, kako mišići i kosti, tako i obraz tog ministarstva – rekao je Marić.
Policijski komesar Robert Perić akcentovao je da ovaj događaj predstavlja iznimno važan momenat za Upravu policije, dodavši da je riječ o značajnoj generacijskoj smjeni unutar koje mlađi kadrovi preuzimaju sve veću odgovornost uslijed odlaska iskusnih policijskih službenika u zasluženu penziju.
- Policijski poziv nije samo zanimanje, već odgovorna i zahtjevna služba prema građanima, zasnovana na profesionalnosti, časnosti, odvažnosti i ličnom integritetu. Stvarni autoritet policijskog službenika proizilazi iz povjerenja koje gradi sa građanima. Budite uzor svojim kolegama, oslonac građanima, te dosljedni čuvari bezbjednosti i javnog reda – poručio je Perić, upozorivši na promjenjive bezbjednosne izazove i potrebu stalnog stručnog usavršavanja, prilagođavanja i otvorenosti prema novim znanjima.
VLADA HNK: ZA PROJEKTE U JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVE 980.000,00 KM
Nakon što je na prošloj sjednici usvojila Plan digitalizacije HNK-a za period do 2028. godine, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona danas je usvojila i Odluku o usvajanju Programa utroška novčanih sredstava utvrđenih Budžetom HNK za 2025. godinu sa pozicije ''e-Vlada digitalizacija'' u iznosu od 90.000,00 KM za nabavku informatičke opreme.
Na prijedlog Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Vlada je usvojila Prijedlog Zakona o izmjeni Zakona o sudskim taksama s tarifom koji će biti upućen u dalju skupštinsku proceduru. Izmjene Zakona o sudskim taksama s tarifom opravdane su i nužne da bi se u relevantne odredbe uvela mogućnost bezgotovinskog plaćanja sudskih taksi, što će doprinijeti stepenu pravne sigurnosti i dostupnosti pravosuđa građanima, u skladu sa strateškim dokumentima, principima digitalne transformacije javne uprave i općim interesom modernizacije javnih usluga.
Podržavajući projekte jedinica lokalne samouprave, Vlada je usvojila Odluku o odobravanju novčanih sredstava iz Budžeta HNK za 2025. godinu sa pozicije Kabineta predsjednice Vlade ''Tekući transfer drugim nivoima vlasti'' u ukupnom iznosu od 380.000,00 KM za infrastrukturne projekte od značaja poput izgradnje Vatrogasnog doma u Općini Neum, opremanja Ambulante u Čerinu, za izgradnju dječijeg vrtića u Rodoču i drugih projekata važnih za jedinice lokalne samouprave u HNK-u.
Takođe je, u cilju realizacije aktivnosti iz Programa razvoja male privrede HNK 2025. - 2028. godine, na prijedlog Ministarstva privrede, a u svrhu pružanja podrške nižim nivoima vlasti, za razvoj poslovnih zona usvojila Odluku kojom je za ovu namjenu odobrila iznos od 600.000,00 KM.
Na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite Vlada je usvojila Odluku o davanju saglasnosti na Finansijski plan Ustanove ''Dom za socijalno i zdravstveno zbrinjavanje osoba s invaliditetom i drugih osoba'' Stolac za period od 1. 1. do 31. 12. 2026. godine.
Takođe je donijela i rješenja o imenovanju privremenih upravnih vijeća Zavoda zdravstvenog osiguranja i Službe za zapošljavanje HNK. Mandat privremenih upravnih vijeća počinje od 30. decembra 2025. godine i traje do završetka procedure izbora i imenovanja, a najduže tri mjeseca.
VLADA HNK-A U OVOM SAZIVU ISPLATILA 11,7 MILIONA KM PO SUDSKIM PRESUDAMA I VANSUDSKIM NAGODBAMA
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona je u ovom sazivu, kroz prošle dvije godine, isplatila ukupno 11.697.176,11 KM po izvršnim sudskim presudama i vansudskim nagodbama po traženjima budžetskih korisnika iz radno-pravnih odnosa.
Vlada HNK-a ostaje predana cilju potpunog rješavanja naslijeđenog tereta problematike pravomoćnih sudskih rješenja. Na tom tragu, i ovom prilikom poziva sve tražitelje koji su zainteresovani da ovo pitanje riješe kroz institut vansudske nagodbe da se jave Kantonalnom javnom pravobranilaštvu jer se upravo te nagodbe pravno najbrže i najefikasnije rješavaju i realizuju isplatama na račune odmah po sklapanju ugovora.
Kantonalna će Vlada u 2026. godini izdvojiti 5.500.000,00 KM budžetskih sredstava po ovim predmetima.
- ‹ prethodna
- 18 of 18
- ‹ prethodna
- 6 of 6
