Službena stranica Vlade HNŽ/K
MINISTAR MARIĆ NA III. KONFERENCIJI PREDSJEDAVAJUĆIH KANTONALNIH SKUPŠTINA
Ministar unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona Marijo Marić je učestvovao na III. konferenciji predsjedavajućih kantonalnih skupština u FBiH, održanoj u Mostaru, u organizaciji Skupštine HNK-a. Učesnici su razmatrali mogućnosti jačanja koordinacije, razmjene iskustava i najboljih praksi, kao i rješavanja pitanja od zajedničkog interesa a fokus je bio na tri krucijalne oblasti: bezbjednost i borba protiv korupcije, evropski put BiH, te socijalna i pronatalitetna politika.
Marić je izlagao na temu razvoja i unapređenja sistema kroz adekvatna bezbjednosna i antikoruptivna zakonska rješenja, sa akcentom na pregled postojećeg antikoruptivnog zakonodavstva u kantonima, međukantonalnoj saradnji, jačanju bezbjednosnog sektora kroz moderne zakonske i institucionalne modele, kao i primjerima dobre prakse i preporukama za unapređenje sistema upravljanja.
Usvojen je zaključak da se nastavi saradnja kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova kroz usklađivanje zakonskih okvira, u cilju jačanja bezbjednosnog sistema na osnovu objektivnih potreba, savremenih zakonskih i institucionalnih rješenja usklađenih sa pravnom stečevinom EU-a, te kapacitiranje ljudskim resursima i materijalno-tehničkim sredstvima, kao i osiguravanje uslova za podmlađivanje, formacijsko popunjavanje i stručno edukovanje policijskog kadra.
REAKCIJA PREMIJERKE BUHAČ NA TELEVIZIJSKE PROZIVKE NERMINA NIKŠIĆA PROTIV MUP-A HNK-A
- U najmanju ruku je šokantan javni istup premijera FBiH Nermina Nikšića i njegovo iznošenje teških insinuacija i direktnih optužbi na račun djelatnika Uprave policije MUP-a HNK-a – navodi se u reakciji premijerke HNK-a Marije Buhač koja poručuje da od javnog dužnosnika, osobito onog na visoko-odgovornoj funkciji, u ovom slučaju čelnog čovjeka entitetske izvršne vlasti, nije očekivala ponašanje po principu ''rekla-kazala'', osobito ne populističko i neosnovano uznemiravanje javnosti na račun bilo kojeg nivoa vlasti.
Nikšić je, naime, gostujući u programu TV Sarajevo, rekao da je zaprimio prijavu da se u Hercegovačko-neretvanskom kantonu traži novac za zapošljavanje u policiji te da se za radno mjesto policajca traži 10.000,00 KM, a za mjesto mlađeg inspektora 20.000,00 KM. Obzirom na to da je riječ o ozbiljnoj optužbi za iznimno teška krivična djela, izrečenoj u javnom prostoru, premijerka Buhač je kolegi sa federalnog nivoa u svojoj reakciji postavila javno pitanje kome je i kada prijavio spoznaje o izvršenju opisanih radnji.
- Kako je i sam Nikšić u svom krajnje neodgovornom istupu rekao, ''građani BiH zaslužuju da se institucije bore protiv korupcije i kriminala svim raspoloživim sredstvima'', ovom ga prilikom podsjećam na stav 1. člana 228. Zakona o krivičnom postupku FBiH koji kaže: ''Službene i odgovorne osobe (…) dužne su da prijave krivična djela o kojima su obaviještene ili za koja saznaju na koji drugi način.'' Takođe, podsjećam ga i na stav 2. člana 345. Krivičnog zakona FBiH kojim je propisano kažnjavanje službene osobe koja ne prijavi krivično djelo za koje je saznala u obavljanju svoje dužnosti – napisala je premijerka, dodavši da će se Vlada HNK-a sa svakom pojavom koruptivnih radnji, bez obzira na to odakle počinitelj dolazio, obračunati oštro i beskompromisno, konkretnim radnjama, a ne populizmom preko televizijskih ekrana.
Buhač podsjeća javnost na to da je borba protiv korupcije jedna od ključnih odrednica Smjernica djelovanja Vlade HNK-a, pozvavši sve koji eventualno imaju saznanja o koruptivnim radnjama u HNK-u da ih neodgodivo prijave nadležnim organima. Ocijenila je nedopustivim ponašanje kakvo je prvi čovjek federalne Vlade ničim izazvan demonstrirao, ne ponudivši niti jedan dokaz za svoje tvrdnje, niti ijedan dokument kojim bi pokazao da je na izrečeno reagovao na način koji je zakonom predviđen.
- Premda je gosp. Nikšić u svom TV nastupu rekao da iznesenim tvrdnjama nije nikoga naciljao, nema sumnje o tome da je otrovna strelica ispaljena. Međutim, ostaje nejasno kojom ju je pobudom ispalio prema Vladi HNK-a u kojoj je njegova stranka dio vladajuće koalicije. Ta koalicija u HNK-u funkcioniše na nivou razumijevanja, konsenzusa i usaglašenosti, zasnivajući sve svoje odluke na slovu i duhu zakona. Nijedna neosnovana optužba koja podriva temelje javnog povjerenja u rad naše policije nije nam prihvatljiva i takvo ponašanje oštro osuđujemo – poručila je Buhač.
PONUDA VLADE HNK-A: DODATNIH 27 MILIONA KM ZAPOSLENICIMA U ZDRAVSTVU KROZ DVIJE GODINE
Danas je održan drugi sastanak pregovaračkih timova Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona i sindikata zdravstvenih radnika u HNK-u. Odmah na početku zaključeno je da je, zapravo, otprilike 90 posto tačaka koje se regulišu kolektivnim ugovorom usaglašeno te da je ostalo nekoliko otvorenih pitanja o kojima se nastavlja pregovarati. Na tom tragu, Vlada je i danas ponovila ponudu koju je iznijela na prvom sastanku, održanom 27. novembra.
Ponuda Vlade podrazumijeva povećanje izdvajanja za zaposlenike u zdravstvu u iznosu od 27 miliona KM za vrijeme trajanja novog kolektivnog ugovora, što je godišnje povećanje od 13,5 miliona KM u odnosu na postojeće stanje.
Vlada je precizno predložila povećanje satnice svim zaposlenicima u zdravstvu sa postojećih 2,94 na 3,1, s tim da je ponudila posebno povećanje koeficijenata medicinskim sestrama sa srednjom stručnom spremom sa trenutnih 2,85 na 3,0 što je porast od 11 % na postojeća primanja, da bi ublažila razliku između sestara i NK / KV nemedicinskog osoblja koja je nastala povećanjem minimalne plate. Taj prijedlog Vlade ponukan je činjenicom da su upravo medicinske sestre jedna od najvažnijih karika u zdravstvenom sistemu i posebno opterećena kategorija te zavrjeđuju i adekvatnije vrednovanje njihovog rada. Činjenica je da upravo ta kategorija čini čak 50 posto ukupnog broja zaposlenika u zdravstvu.
Treba razjasniti da povećanje stanice svim zaposlenicima u zdravstvu iznosu 20 miliona KM u dvogodišnjem periodu, a prijedlog Vlade za poseban porast primanja medicinskim sestrama težak je preostalih 7 miliona KM.
Kad je u pitanju prijedlog koji se odnosi na medicinske sestre, Vlada je sindikatima ostavila mogućnost da, ukoliko žele drugačiju raspodjelu predmetnih 7 miliona KM, samostalno predlože drugačiji model već na narednom sastanku pregovaračkih timova.
Ponudu koju je Vlada iznijela na prvom sastanku, a danas ponovila, sindikalnom pregovaračkom timu će, na njihovo traženje, da dostavi i u pisanom obliku, očekujući brz i konstruktivan odgovor. Vlada ovom ponudom potvrđuje da je neupitno opredijeljena da poboljša materijalni status zaposlenika u zdravstvu i reguliše ga što je moguće brže, na zadovoljstvo svih zainteresovanih strana, tako i pacijenta koji posebno trpe zbog trenutnog stanja.
PROJEKTI POSTAVLJANJA FOTONAPONSKIH ELEKTRANA NA OSNOVNIM ŠKOLAMA U HNK-U SPREMNI ZA PROVOĐENJE
Početkom aprila 2024. godine, Fond za zaštitu okoliša FBiH i Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona zaključili su Ugovor o izradi projektne dokumentacije za izvođenje radova postavljanja fotonaponskih elektrana na zgradama osnovnih škola u Kantonu. Ukupna vrijednost projekta je 35.000,00 KM, od čega Fond za zaštitu okoliša FBiH učestvuje sa 22.000,00 KM, a Vlada HNK-a sa 13.000,00 KM.
U skladu sa ugovorenim obavezama, Kabinet predsjednice Vlade HNK-a proveo je postupak javne nabavke i, putem konkurentskog zahtjeva, izabrao najpovoljnijeg ponuđača za izradu projektne dokumentacije. Nakon izrade glavnih projekata po školama, Kabinet predsjednice Vlade je, putem direktnog sporazuma, izabrao najpovoljnijeg ponuđača za uslugu revizije, ugovorene vrijednosti u iznosu od 4.972,50 KM. Time je ukupna vrijednost izrade projekata i njihove revizije porasla na 39.967,20 KM odnosno finansijski udio Vlade HNK-a u projektu porastao je sa 13.000,00 KM na 17.967,20 KM.
Glavni projekti postavljanja fotonaponskih elektrana na zgradama osnovnih škola u HNK-u sada su u potpunosti spremni za provođenje, a Kabinet predsjednice Vlade obavio je i provjeru tržišta, utvrdivši da je za njihovo provođenje potrebno osigurati cca 650.000,00 KM (u skladu sa cijenama iz novembra 2025. godine). Sredstva će, dakle, biti osigurana iz Budžeta HNK-a, Fonda za zaštitu okoliša HNK-a i Fonda za zaštitu okoliša FBiH.
Provođenjem ovih projekata, planiranim u 2026. godini, biće značajno smanjeni troškovi potrošnje električne energije u osnovnim školama u Hercegovačko-neretvanskom kantonu.
PREMIJERKA BUHAČ SA AMBASADORIMA ZEMALJA EU-A: EVROPSKI PUT BIH NEMA ALTERNATIVU
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač susrela se danas, u zgradi Vlade, sa posebnim predstavnikom Evropske unije u BiH ambasadorom Luigijem Sorecom i ambasadorima šest država članica EU-a: ambasadoricom Češke NJ.E. Janom K. Lolić Šindelkovom, ambasadorom Irske Nj.E. Adrianom Farrellom, ambasadoricom Italije NJ.E. Sarah Eti Castellani, ambasadorom Slovenije NJ.E. Damijanom Sedarom i ambasadoricom Švedske Helenom Lagerlöf.
Iako je sastanak, kao prvi susret premijerke Buhač sa ambasadorom Sorecom, imao nastupni karakter, otvoreno je nekoliko važnih tema, sa akcentom na euroatlantski put BiH i usvajanje Reformske agende odnosno ulogu kantona u tom procesu. Premijerka je ambasadore izvijestila o najvažnijim postignućima Vlade HNK-a kroz protekli dvogodišnji period, posebno im zahvalivši na podršci koju su njihove zemlje, zajedno sa Republikom Hrvatskom, pružile HNK-u u krucijalnim momentima hitnog na tragičnu prirodnu nesreću koja je lani pogodila Konjic, Jablanicu i sjeverni prostor Mostara. Ocijenila je da je susret bio prilika da se još jednom potvrdi neupitna opredijeljenost kantonalne izvršne vlasti da, u okviru svojih nadležnosti, aktivno učestvuje i pruži punu podršku evropskom putu BiH.
- Taj put nema alternativu, ali mora da bude zasnovan na načelima zaštite ustavima utvrđenih nadležnosti svake od nivoa vlasti. Na svima nama je odgovornost da ne propustimo priliku koja nam se ukazala odlukom o otvaranju pregovora. Svi uključeni u te procese dijelimo odgovornost da, kroz dijalog, konsenzus i poštivanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda, dajemo puni doprinos našem putu ka pridruživanju porodici evropskih zemalja – komentarisala je Buhač, dodavši da su dio razgovora posvetili iznimnim vijestima o službenom odobravanju Reformske agende BiH, čime je potvrđeno da dokument koji je dostavilo Vijeće ministara ispunjava ključne preduslove, a što otvara mogućnost korištenja više od 950 miliona eura koji su namijenjeni za reforme i rast.
- Ta ćemo sredstva moći da iskoristimo isključivo ako uspješno provodimo reformske mjere koje podrazumijevaju temeljne političke promjene, jačanje institucija, kao i socio-privredne reforme uz kontinuisanu saradnju sa Evropskom komisijom. Ono što zabrinjava jest činjenica da je, prema posljednjem izvještaju Evropske komisije o proširenju, BiH nažalost u grupi zemalja koje nisu napravile ozbiljan korak na putu prema EU. Zato ponavljam da je na svima nama odgovornost da naše obaveze shvatimo krajnje ozbiljno i da posvećeno radimo na njihovom ispunjavanju, ulažući svoj maksimum, svako unutar svog djelokruga i svog nivoa vlasti. Svjesna sam, a to je potvrđeno i danas, da u Delegaciji Evropske unije u BiH i ambasadorima naših prijateljskih zemalja imamo snažne partnere posvećene pružanju pune podrške BiH i narodima u njoj za što brži ulazak u evropsku porodicu, gdje je ovoj državi prirodno mjesto – jaka je poruka premijerke HNK-a.
U obraćanju novinarima, ambasador Soreca je akcentovao da je s premijerkom imao konstruktivan sastanak na kom je razgovarano o nizu tema koje su važne ne samo za građane HNK-a nego i šire. Takođe, bilo je govora o ulozi kantona u vezi sa procesom integrisanja u kom svi nivoi vlasti imaju svoju ulogu, ali da je u tom procesu, kada se pregovori i formalno otvore, više od 70 % poslova na nižim nivoima vlasti. Rekao je da Evropska unija i sve njezine članice nastavljaju da pružaju neupitnu podršku ne samo ovom kantonu nego i svim drugim kantonima, kao i entitetima i čitavoj BiH na njezinom ubrzanom putu ka Evropskoj uniji. Posebna tema razgovora bila je Reformska agenda koju je protekle sedmice odobrila Evropska komisija, a koja predstavlja jedan krucijalan alat i kantonima za provođenje potrebnih reformi u cilju dobrobiti za sve građane. Pozdravio je i napore Vlade u oblasti digitalizacije javne uprave, reforme obrazovanja i zelene tranzicije, dodavši da na tom putu EU može puno da pomogne, ne samo finansijski nego i politički. Razgovarano je i o društvenoj koheziji i snažnijoj saradnji kantona, posebno u smislu nastavka pružanja pomoći područjima stradalim od poplava, akcentovavši da je EU već pružila značajnu podršku svim stradalim područjima. Najavio je dodatna sredstva u iznosu od 46 miliona eura koja će se osigurati iz Fonda solidarnosti. Soreca je izrazio nadu da će njihovu konkretnu realizaciju na terenu vidjeti u što skorijem roku.
SKUPŠTINA HNK-A: PRIHVAĆEN NACRT BUDŽETA ZA 2026. GODINU
Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona na današnjem zasjedanju prihvatila je Nacrt budžeta HNK-a za 2026. godinu, u iznosu od 429.990.424,00 KM, kao dobar osnov za izradu Prijedloga budžeta. Usvojen je Zaključak sukladno kojem će se sve primjedbe na Nacrt dostaviti Vladi HNK-a na razmatranje. Usvojen je i Nacrt zakona o izvršenju Budžeta HNK-a za 2026. godinu, te primljen k znanju Dokument Okvirnog budžeta HNK-a za period od 2026. do 2028. godine.
Na sjednici je usvojen Program razvoja zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća u HNK-u za period do 2029. godine, a data je saglasnost i na Pravila o izmjeni i dopuni Pravila Veterinarskog zavoda HNK-a.
VLADA HNK-A U OVOM SAZIVU ISPLATILA 11,7 MILIONA KM PO SUDSKIM PRESUDAMA I VANSUDSKIM NAGODBAMA
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona je u ovom sazivu, kroz prošle dvije godine, isplatila ukupno 11.697.176,11 KM po izvršnim sudskim presudama i vansudskim nagodbama po traženjima budžetskih korisnika iz radno-pravnih odnosa.
Vlada HNK-a ostaje predana cilju potpunog rješavanja naslijeđenog tereta problematike pravomoćnih sudskih rješenja. Na tom tragu, i ovom prilikom poziva sve tražitelje koji su zainteresovani da ovo pitanje riješe kroz institut vansudske nagodbe da se jave Kantonalnom javnom pravobranilaštvu jer se upravo te nagodbe pravno najbrže i najefikasnije rješavaju i realizuju isplatama na račune odmah po sklapanju ugovora.
Kantonalna će Vlada u 2026. godini izdvojiti 5.500.000,00 KM budžetskih sredstava po ovim predmetima.
MINISTAR BEVANDA I GRADONAČELNICA RAGUŽ OBIŠLI NOVOIZGRAĐENI SAVREMENI KRUŽNI TOK U GABELI
Savremeni novoizgrađeni kružni tok u Gabeli, za koji je Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona, putem kantonalnog Ministarstva saobraćaja i veza, izdvojila 850.000,00 KM, završen je, pušten za saobraćaj, pokazuje se, u cjelini opravdava svoju svrhu i očekivanja kako stanovnika tog prostora tako i mjesnih vlasti Grada Čapljine. Njime je riješeno dugogodišnje pitanje odgovarajućeg i saobraćajno sigurnog spoja lokalne ceste koja vodi međudržavnom graničnom prelazu Gabela polje i regionalne saobraćajnice R425, a upravo povodom završetka svih građevinskih zahvata, lokaciju su, zajedno sa saradnicima, obišli ministar saobraćaja i veza HNK-a Ivo Bevanda i gradonačelnica Čapljine Iva Raguž.
- Ponosan sam jer smo uspješno ostvarili projekat koji u potpunosti mijenja saobraćajnu sliku jedne od najopterećenijih raskrsnica u regiji. Rekonstrukcijom nepravilne i nepregledne stare ''T raskrsnice'' u savremeni kružni tok, značajno smo podigli nivo sigurnosti svih dionika u saobraćaju, posebice pješaka, ali smo i osjetno unaprijedili kako sami kapacitet kružnog toka, tako i saobraćajnu protočnost. Izvođenju radova prethodili su postupci eksproprijacije zemljišta u obuhvatu gradilišta, a resorno je ministarstvo, kroz Plan i program kantonalne Uprave za ceste, za potrebe izrade glavnog projekta, projekta javne rasvjete, eksproprijacije nekretnina, izgradnje i nadzora nad izvođenjem, osiguralo 850.000,00 KM – rekao je ministar Bevanda, dodavši da će Vlada nastaviti sa kontinuiranim ulaganjem u saobraćajnu infrastrukturu na području cijelog HNK-a.
Radovi su obuhvatili završavanje iskopa usjeka, nasipe, oborinsku odvodnju, potporne konstrukcije i izmještanje postojećih instalacija, izvođenje ivičnjaka i kolovozne konstrukcije te je uslijedila izgradnja kolovozne konstrukcije što je podrazumijevalo tampon i dvoslojni asfaltni zastor te postavljanje vertikalne i horizontalne signalizacije.
- Potpuna rekonstrukcija postojeće nepregledne raskrsnice u ovaj savremeni kružni tok za nas je od velikog značenja, a ovim projektom su i Vlada HNK-a i Ministarstvo saobraćaja i veza i Gradska uprava Čapljine dali konkretan i mjerljiv doprinos sigurnijem i kvalitetnijem saobraćajnom povezivanju našeg prostora, osobito u ovdje ključnoj protočnosti i sigurnosti saobraćaja. To se posebno odnosi na periode pojačanog saobraćajnog intenziteta, što će donijeti veliku korist mjesnom stanovništvu – poručila je ovom prilikom gradonačelnica Raguž.
SVEČANO OTVORENA BIBLIOTEKA U KLINICI ZA DJEČIJE BOLESTI SKB-A MOSTAR
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač danas je prisustvovala svečanom otvaranju novouređene biblioteke u Klinici za dječije bolesti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar. Tim činom je uspješno završen humanitarni projekt ''Otvori knjigu, zatvori ekran'' pokrenut u cilju obogaćivanja bolničkih prostorija najnovije zgrade u SKB-u Mostar u kojoj su na liječenju naši najmlađi sugrađani.
- Namjera nam je bila boravak bolesnih mališana u Klinici za dječije bolesti i na odjelima Dječije hirurgije Sveučilišne kliničke bolnice Mostar učiniti koliko je moguće ugodnijim kroz uvođenje i opremanje biblioteka prigodnim naslovima. Velika nam je želja bila da se projekt završi do polovine decembra, kako bi mališani već za Božić uživali u bogatom izboru njima prilagođenih naslova – rekla je pokretačica projekta Antonela Vučić.
Prepoznavši važnost te inicijative, premijerka Buhač odmah je podržala, akcentovavši da nosi posebnu težinu jer je pokrenuta za djecu u posebno teškim životnim situacijama.
- Upoznavši se sa projektom, organizatorima sam pružila finansijsku podršku da bi najmlađim pacijentima boravak u bolnici i njihov put ozdravljenju učinili ispunjenijim dozom olakšanja i nade, što je posebno lijepo da se učini kroz svijet knjige – rekla je premijerka.
Cilj je ostvaren i najveća mostarska bolnica opremljena je zabavnim i edukativnim knjigama iz svijeta dječije književnosti i publicistike, a sama biblioteka je prilagođena i uzrastima i vrstama bolesti, dok se, u saradnji sa bolničkom upravom i osobljem, posebno vodilo račun o bezbjednosti pacijenata, na primjer da bi djeca koja su oboljela od virusa i bakterija bila zaštićena od ostvarivanja međusobnih kontakata.
