Službena stranica Vlade HNŽ/K
POLICAJCI MUP-A HNK-A PROŠLI OBUKU O BORBI PROTIV CYBER KRIMINALITETA
Policijski službenici Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona uspješno su završili petodnevnu obuku o cyber kriminalitetu, održanu na Policijskoj akademiji Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, uz podršku Agencije Evropske unije za obuku u provođenju zakona.
Obuku su pohađali policijski službenici iz sedam kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova, a polaznici su upoznati sa okvirima koji se odnose na suzbijanje cyber kriminaliteta, te su obradili širok spektar tema, poput kompjuterski omogućenog krivičnog djela prijevare, iznude, zloupotrebe digitalnih sadržaja, izazivanja nacionale i vjerske mržnje, uhođenja, ucjene, seksualnog uznemiravanja i zloupotrebe seksualno eksplicitnog sadržaja, kompromitovanja e-maila, CEO prijevara, ransomware i DDoS napada, zloupotrebe kriptovaluta i aktivnosti na tzv. dark webu.
Predavači su bili predstavnici FUP-a, a polaznici su, kroz praktične vježbe, usvojili i napredne metode primanja prijava, prikupljanja i analize digitalnih dokaza, kao i postupke međunarodne i međuagencijske policijske saradnje u oblasti cyber kriminaliteta. Iz MUP-a HNK-a je akcentovano da će se nastaviti sa podržavanjem sličnih obuka u cilju jačanja profesionalnih kompetencija policijskih službenika, te unapređenja efikasnosti u borbi protiv savremenih oblika kriminaliteta, posebno onih koji se odvijaju u digitalnom prostoru.
MINISTAR BALAVAC U STUDIJSKOJ POSJETI ČEŠKOJ U OKVIRU PROJEKTA F.I.R.E.S.
Ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša Hercegovačko-neretvanskog kantona Emil Balavac boravio je u studijskoj posjeti Republici Češkoj, u okviru projekta F.I.R.E.S. koji se bavi prevencijom i gašenjem požara, sa posebnim akcentom na šumske požare koji predstavljaju rastući izazov za BiH. Tokom susreta sa direktorom Odsjeka za južnu i jugoistočnu Evropu pri češkom Ministarstvu vanjskih poslova Tomašem Szunyogom, Balavac je istaknuo važnost saradnje sa partnerskim državama koja doprinosi jačanju kapaciteta i učinkovitosti sistema zaštite od požara.
- Projekt F.I.R.E.S. najbolji je primjer kako inovacije i međunarodna partnerstva mogu da unaprijede bezbjednost ljudi i očuvanje okoline – izjavio je, najavivši dalje učestvovanje Ministarstva u sličnim projektima.
Studijska je posjeta nastavljena sastancima sa krucijalnim implementatorima projekta F.I.R.E.S. iz češke nevladine organizacije ''People in Need'' koji su potvrdili nastavak snažne podrške BiH u borbi protiv šumskih požara. Centralni dio posjeta činila je specijalizovana obuka i razmjena iskustava za sedamnaest vatrogasaca, članova civilne zaštite i gorske službe spašavanja iz sedam jedinica lokalne samouprave BiH (Čapljina, Čitluk, Jablanica, Konjic, Mostar, Neum i Trebinje) koji su, sa češkim kolegama, učestvovali u praktičnim vježbama gašenja požara u stambenim zgradama i spašavanju ugroženih lica, uz poseban fokus na šumske požare, upotrebu napredne opreme i bezbjednost timova. Akcenat je stavljen je na razmjenu iskustava u gašenju šumskih požara, unapređenje znanja i prakse, bezbjednost, organizaciju i odgovornosti timova.
- To je od velike važnosti za otpornost i spremnost zajednica u regiji. Projekt F.I.R.E.S. predstavlja jedinstven sistem ranog upozoravanja na šumske požare, zasnovan na mreži visokotehnoloških senzora koji otkrivaju potencijalne izvore požara u ranoj fazi, unutar svega nekoliko minuta. Provodi ga organizacija ''People in Need'', uz finansijsku podršku Ministarstva vanjskih poslova Republike Češke, u partnerstvu sa Ministarstvom trgovine, turizma i zaštite okoline HNK-a, te općinskim, odnosno gradskim vlastima Čitluka, Jablanice, Konjica i Trebinja.
KOMUNIKACIJU SA ULICE PREMJESTITI ZA PREGOVARAČKI STOL
Obzirom na činjenicu da je Kolektivni ugovor između Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona i Strukovnog sindikata doktora medicine i stomatologije u HNK-u istekao, a Kolektivni ugovor između Vlade i Nezavisnog sindikata zaposlenika SKB-a Mostar ističe 29. novembra, Vlada je 27. oktobra, na 52. redovnoj sjednici, imenovala Pregovarački tim Vlade za pregovore sa oba reprezentativna sindikata za zaključenje novih kolektivnih ugovora. Usvojena je tada i Odluka o pokretanju procesa pregovaranja za zaključenje Kolektivnog ugovora sa doktorima medicine i stomatologije, te je Zaključkom zaduženo resorno ministarstvo da pokrene inicijativu za pregovore o novom kolektivnom ugovoru sa zdravstvenim radnicima.
Inicijativa je reprezentativnom NSZ-u SKB-a Mostar uredno i dostavljena 4. novembra, a ta je sindikalna organizacija 7. novembra odgovorila dopisom u kojem je navedeno da se suštinski ne protive počinjanju pregovora i da će se Inicijativa dostaviti Skupštini NSZ-a SKB-a Mostar na razmatranje i imenovanje Pregovaračkog tima.
Vlada, odnosno resorno ministarstvo otad nisu primili očitovanje Skupštine NSZ-a SKB-a Mostar, tako ni sastav Pregovaračkog tima Sindikata, a svjedoci smo ponovnog protestnog okupljanja ispred zgrade Vlade HNK-a.
Čitavoj javnosti na znanje ponavljamo da je primarni cilj Vlade zaštita pacijenata, potpuno aktiviranje svih zdravstvenih usluga koje ljudima garantuju zakoni ove zemlje i postizanje konačnog dogovora sa reprezentativnim sindikatom zdravstvenih radnika. Zato ponovo, u duhu socijalnog dijaloga, ako je zaista stvarni cilj ovih događanja poboljšanje materijalnog statusa zdravstvenih radnika, pozivamo sindikate na neodgodivo premještanje komunikacije sa ulice za pregovarački stol.
MUP CRNE GORE U STUDIJSKOJ POSJETI MUP-U HNK-A
Ministar unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona Marijo Marić i načelnik Odsjeka za informacijski sistem MUP-a HNK-a Vedran Buhovac primili su danas u studijsku posjetu delegaciju Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, u cilju prezentacije modernih digitalnih rješenja koje koristi Uprava policije MUP-a HNK-a.
Sa sastanka je poručeno da policijski poslovi i zadaci, bez obzira u kojoj se zemlji regije provode, imaju zajednički osnov i standarde, što ostavlja značajan prostor za primjenu pozitivnih praksi, posebno u smjeru digitalne transformacije, modernizacije i efikasnijeg rada policijskih agencija.
MUP HNK-a sa razlogom je izrazio veliko zadovoljstvo zbog činjenice da je MUP Crne Gore upravo u njima prepoznao sagovornika i partnera za teme iz oblasti bezbjednosti, što otvara vrata za dalju saradnju i razmjenu iskustava.
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
SUSRET PREMIJERKE HNK-A SA AMBASADOROM SR NJEMAČKE U BIH
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač primila je danas u nastupnu posjetu ambasadora Savezne Republike Njemačke u BiH NJ.E. Alfreda Grannasa. Razgovarali su o aktuelnim dešavanjima u HNK-u, BiH i širem okruženju, sa akcentom na privrednu saradnju.
Upoznavši ambasadora Grannasa s radom, planovima i smjernicama rada Vlade HNK-a, osobito sa preuzetim obavezama na ostvarivanju postavljenih uslova na evropskom putu Bosne i Hercegovine, premijerka Buhač izrazila je nadu u dalji razvoj izrazito dobrih odnosa dvije zemlje.
- Naše je čitavo podneblje pogodno za snažan investicijski angažman njemačkih privrednika, ali i za uspostavljanje još kvalitetnijih poveznica na turističkom planu – poručila je Buhač, dok je njemački ambasador izrazio spremnost njegove zemlje za pružanjem dalje podrške razvoju i napretku BiH.
Premijerka Buhač potvrdila je otvorenost HNK-a za nastavkom saradnje u svim oblastima u kojima dvije zemlje imaju zajedničke interese.
VLADA HNK-A USVOJILA NACRT BUDŽETA ZA 2026. I DONIJELA NIZ VAŽNIH ODLUKA
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona je na današnjoj sjednici usvojila Nacrt budžeta HNK-a za 2026. godinu u iznosu od 429.990.424,00 KM, kao i Nacrt Zakona o izvršenju Budžeta za 2026. godinu. Oba su dokumenta upućena u redovnu skupštinsku proceduru. Prihvaćeni su izvještaji o izvršenju Budžeta HNK-a za period od 1. januara do 30. septembra tekuće godine te o izvršenju Tekuće rezerve za isti period.
Usvojen je Program zapošljavanja pripravnika u 2025./2026. godini koji mladima omogućava obavljanje pripravničkog staža u kantonalnim organima uprave, upravnim organizacijama i drugim službama, organima i institucijama koje se finansiraju ili sufinansiraju iz Budžeta HNK-a, kao i pravnim subjektima i privrednicima sa područja Kantona koji iskažu zanimanje za prijem pripravnika po ovom programu. Vlada će da zaključi ugovore o obavljanju pripravničkog staža sa 100 osoba (VSS) na period od 12 mjeseci, a Javni poziv biće objavljen na Vladinoj službenoj web stranici.
Prihvaćen je Akcioni plan HNK-a za provođenje Strategije suprotstavljanja trgovini ljudima BiH 2024. – 2027. koji je izradio Koordinacijski tim za borbu protiv trgovine ljudima HNK-a. Opći cilj tog dokumenta je da osigura stalan, sveobuhvatan i održiv odgovor na trgovinu ljudima kroz ojačan pravni i institucionalni okvir i mehanizme koordinacije u borbi protiv te pojave, zatim prevenciju, krivično gonjenje počinitelja, zaštitu i pomoć žrtvama, smanjenje potražnje za uslugama žrtava trgovine ljudima te međunarodnu saradnju na bilateralnom i multilateralnom osnovu.
Na prijedlog Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, odabrani su korisnici budžetskih sredstava sa pozicije ''Ostali izdaci za kulturu'', u iznosu od 240.000,00 KM, te sa pozicije ''Ostali izdaci za sport, uspjeh pojedinaca'' u iznosu od 280.000,00 KM. Po zaključenju javnih poziva i provedene procedure bodovanja prijavljenih, pravo na učestvovanje u raspodjeli odobrenih sredstava ostvarilo je 278 subjekata za kulturu i njih 273 za sport. Iz istog je resora odobren grant za mlade, na ime provođenja mjera Strategije za mlade, u iznosu od 150.000,00 KM.
Nastavljajući aktivnosti podrške mladim porodicama, Vlada je usvojila Odluku o odobravanju novčanih sredstava iz Budžeta HNK-a za 2025. godinu sa pozicije Kabineta predsjednice Vlade ''Subvencije mladima za porez na promet nekretnina i rente'' za sedam novih korisnika, u iznosu od 47.307,25 KM.
Odobrena je i isplata po redovnim sudskim presudama, takođe i pripadajućih zateznih kamata, iz Izmjena i dopuna Budžeta HNK-a za 2025. godinu, u iznosu od 100.000,00 KM.
Na prijedlog Ministarstva za pitanja boraca, usvojena je Odluka o izmjeni Odluke o davanju saglasnosti na potpisivanje Sporazuma po Projektu sufinansiranja zapošljavanja i samozapošljavanja djece poginulih boraca u 2025. godini i Projektu sufinansiranja zapošljavanja djece ratnih vojnih invalida, u iznosu od 300.000,00 KM.
Prihvaćen je Program utroška novčanih sredstava utvrđenih Budžetom HNK-a za 2025. godinu za Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite sa pozicije ''Program pružanja socijalnih usluga u zajednici'', u iznosu od 120.000,00 KM. Ciljevi su: unapređenje kvalitete života korisnika kroz dostupnu, prilagođenu i pravovremenu podršku u zajednici, a posebna pozornost posvećena je očuvanju socijalne uključenosti, samostalnosti i dostojanstva korisnika.
Izmijenjena je i dopunjena Odluka o utvrđivanju mjerila za raspisivanje Javnog poziva za zdravstvene ustanove koje pružaju usluge mamografskih pregleda na području HNK-a. Trenutno u Kantonalnom programu učestvuje pet mamografskih ispostava (SKB Mostar i domovi zdravlja u Čapljini, Čitluku, Konjicu i Prozor-Rami) koje su se javile na Javni poziv iz 2018. godine. Kako je, u međuvremenu, više ustanova iskazalo zanimanje za uključenjem, biće raspisan novi javni poziv, a Odlukom je Program proširen i na ultrazvučne preglede, što će osjetno da ubrza obradu pacijentica i isključivanje karcinoma.
Iz istog resora Vlada je posebnom odlukom Odgojnom centru HNK-a odobrila 400.000,00 KM za dalji rad.
Prihvaćen je Program razvoja zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća u HNK-u za period do 2029. godine. Riječ je o dokumentu koji utvrđuje pravce razvoja zaštite i spašavanja, vatrogastva i zaštite od požara, provođenje konkretnih akcionih planova. Njime su objedinjena rješenja i nadležnosti nositelja sistema zaštite i spašavanja koje se odnose na provođenje preventivnih mjera, zaštitu od požara i mjera za postizanje pripravnosti u odgovoru na prirodne i druge nedreće, kao i na požare otvorenih prostora velikog obima i intenziteta.
Na prijedlog Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNK-a, na sjednici je usvojen Operativni izvještaj o uspješnom provođenju Pilot projekta ''Airtractor – Zračna patrola za otkrivanje i gašenje požara'', a prihvaćen je i Prijedlog metodologije za izradu procjene ugroženosti od požara u HNK-u.
Nadalje, odobrena su sredstva Ministarstvu trgovine, turizma i zaštite okoliša za provođenje prve faze uspostavljanja mreže stanica za nadzor nad kvalitetom zraka u HNK-u. Ukupna vrijednost prve faze je 100.000,00 KM, od čega Fond za zaštitu okoliša FBiH osigurava 80.000,00 KM, a resorno ministarstvo HNK-a preostalih 20.000,00 KM. Ministarstvo je, kao doprinos provođenju Strategije razvoja HNK-a do 2027. godine, osmislilo i provodi spomenuti projekat, a nabavljen je prvi prenosni analizator za mjerenje lebdećih čestica, čime je započet postupak stvaranja kantonalnog sistema za praćenje kvalitete zraka. Taj uređaj biće korišten za indikativna mjerenja i prikupljanje podataka za potrebe modeliranja kvalitete zraka kao i određivanje lokacija mjernih stanica sa programom mjerenja za svaku jedinicu lokalne samouprave u HNK-u. Oprema će da bude od posebnog značaja u izgrednim pojavama, poput šumskih i požara na odlagalištima otpada koji mogu prouzrokovati prekoračenja vrijednosti lebdećih čestica u zraku.
Vlada je usvojila Odluku o raspodjeli 201.450,00 KM za sufinansiranje projekata provođenja Strategije ruralnog razvoja HNK-a. Usvojen je i Plan provođenja Programa razvoja male privrede HNK-a do 2028. godine, donesen na osnovu Zakona o poticaju razvoja male privrede i zaštiti tradicionalnih djelatnosti, a usklađen sa strateškim i prioritetnim ciljevima Strategije razvoja HNK-a i male privrede. U Budžetu je planirano 1.100.000,00 KM za subvencije privatnim preduzećima i preduzetnicima.
Prihvaćena je i Informacija o stanju preduzetništva i obrta na području HNK-a u prošloj godini, zatim Informacija o ostvarenju prometa naftnim derivatima za prvih šest mjeseci tekuće godine te Informacija o ostvarenju elektroenergetske bilanse za isti period.
Nakon provedene procedure po javnim pozivima, na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, u zakup je dodijeljeno šest privredno-sportskih lovišta na period od deset lovnih godina, za lovačka društva i udruženja: Jarebica Mostar, Neretvica Buturović polje, Jarebica kamenjarka Stolac, Galeb2 Čapljina, Lisica Ravno, Jadran Neum, Prenj-Velež i Konjic.
Upravni odbor Veterinarskog zavoda HNK-a Mostar dobio je saglasnost za imenovanje Luke Laure vršiteljem dužnosti direktora te ustanove, na period od šest mjeseci.
DOGOVOR MOGUĆ ZA PREGOVARAČKIM STOLOM
Nakon što je Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona, 29. oktobra, imenovala svoj Pregovarački tim i 4. novembra reprezentativnom Nezavisnom sindikatu zaposlenika SKB-a Mostar uputila službenu Inicijativu za pokretanjem pregovora o novom kolektivnom ugovoru sa zdravstvenim radnicima, ta sindikalna organizacija do danas nije dostavila očitovanje niti imena osoba za započinjanje pregovaračkog postupka.
Dana 7. novembra odgovorili su da se suštinski ne protive započinjanju pregovora i da će Inicijativa da bude dostavljena Skupštini Nezavisnog sindikata zaposlenika SKB-a Mostar na razmatranje i imenovanje Pregovaračkog tima. Međutim, svako dalje očitovanje, nužno za pokretanje toliko očekivanih pregovora, u potpunosti je izostalo.
U međuvremenu, iz izjava sindikalnih čelnika sa uličnih prosvjeda, iščitavamo prijetnje o blokadama saobraćajnica i postavljanju šatora, pa se pitamo šta se u pozadini krije kao istinski cilj njihovih postupaka. Vlada HNK-a je, svjesna potrebe poboljšanja materijalnog statusa zdravstvenih radnika, jasno rekla da je spremna na povećanje njihovih ličnih primanja, strogo vodeći računa o održivosti i ukupnoj stabilnosti javnih finansija, i da će o modusu rješenja tog pitanja raspravljati pregovarački timovi, onako kako to nalažu zakonski propisi.
Obraćamo se ovog puta, prije svega, direktno cjelokupnom članstvu zdravstvenih sindikalnih organizacija da preispitaju ponašanje i samovoljna postupanja sindikalnog rukovodstva jer, dok Vlada javno iskazuje spremnost za poboljšanjem materijalnog statusa zdravstvenih radnika, službeni predstavnici sindikata sabotiraju pregovarački postupak. To što u javnosti ističu da čekaju na Vladinu ponudu, podsjećamo da ona samo može biti iznesena za pregovaračkim stolom i ponavljamo više puta dosad upućeni poziv da se komunikacija sa ulice premjesti za taj stol.
Podsjećamo cjelokupno sindikalno članstvo da postojeći kolektivni ugovor ističe 29. novembra i da će, njegovim istekom, bez započinjanja pregovora, doći do krajnje ozbiljnih problema u smislu ostvarivanja prava koja je taj ugovor garantovao. Vladin cilj je, uz prioritetnu zaštitu pacijenata i potpuno aktiviranje svih zdravstvenih usluga koje nikom ne smiju biti uskraćivane, hitno rješavanje ovog problema i postizanje konačnog dogovora sa reprezentativnim sindikatom zdravstvenih radnika.
Sindikalnom rukovodstvu, u duhu socijalnog dijaloga, nedvosmisleno poručujemo da, ukoliko žele pred svojim članstvom i pred cjelokupnom javnošću koja trpi opstrukcije kroz osjetan manjak zdravstvenih usluga, opravdati tvrdnje da im je stvarni cilj poboljšanje statusa i prava njihovih kolega, neodgodivo izvrše svoje zakonske obaveze, očituju se o Inicijativi Vlade, imenuju Pregovarački tim i hitno sjednu za stol.
Vlada HNK-a nikad nije i neće da pristane na prijetnje i ucjene niti na komunikaciju kroz uličnu galamu i megafone! Dogovora nema bez sjedanja za pregovarački stol, a tu sindikate širom otvorenih vrata čekamo!
