Službena stranica Vlade HNŽ/K
ŠPANSKA AMBASADORICA U NASTUPNOJ POSJETI KOD PREMIJERA HERCEGA
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona danas je primio u nastupnu posjetu Nj.E. Maríu Teresu Lizaranzu Perinat, novu ambasadoricu Kraljevine Španije u BiH, u čijoj je pratnji bio i počasni španski konzul Pierino T. Deldum.
Uz razgovor o aktuelnim dešavanjima u BiH, sa akcentom na nužnost provođenja reformi Izbornog zakona i osiguranja legitimnog predstavljanja ravnopravnih naroda na svim nivoima vlasti, Herceg i Perinat govorili su i o mogućnostima jačanja direktne privredne saradnje Španije sa jedinicama lokalne samouprave u HNK, osobito u Mostaru.
Čestitavši ambasadorici današnji Nacionalni dan Španije, premijer Herceg istaknuo je izniman potencijal vjerskog turizma u Hercegovini, naglasivši kako bi veliko interesovanje hodočasnika iz Španije, ali i zemalja s prostora Južne i Središnje Amerike za svjetski poznato marijansko svetište u Međugorju, bilo dobro kanalizirati preko Madrida i Barcelone, uspostavljanjem direktnih letova iz tih dvaju odredišta za Mostar.
„Vlada HNK spremna je pružiti maksimalnu podršku Gradu Mostaru u toj priči, slično onome što smo uradili i sa Eurowingsom. Nadalje, cijenili bismo špansku pomoć i u drugim područjima, između ostalog, u razmjeni bogatih iskustava sa povlačenjem sredstava iz evropskih fondova, u čemu se Španija osjetno iskazala“, rekao je Herceg, istaknuvši kako su veze Španije i ovog prostora duboke i duge, ali i kako ima prostora dodatno ih razvijati i jačati.
Zahvalivši se na dobrodošlici i prijemu, ambasadorica Perinat obećala je prenijeti prijedloge premijera Hercega nadležnim nivoima u svojoj zemlji, poručivši kako će iskoristiti svoj autoritet za podršku razvoju HNK, Hercegovine i BiH u svim segmentima u kojima bude u mogućnosti pomoći.
SPLIT: MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O IPA III
„Saradnja hercegovačkih i susjednih im županija u Republici Hrvatskoj duga je i uspješna, ali ona posljednjih nekoliko godina ima i jednu važnu novu dimenziju – novi snažniji zamah, zahvaljujući prije svih poštovanoj evropskoj zastupnici gđi Željani Zovko koja traži načine da svoju rodnu Hercegovinu još snažnije približi višestruko joj srodnom dalmatinskom prostoru“, rekao je dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona u svom obraćanju na danas održanoj Međunarodnoj konferenciji IPA III „Sredstvo za povezivanje ljudi unatoč granicama“ u Splitu.
Govoreći o zajedničkim naporima na provođenju projekata koji omogućavaju sigurniju, stabilniju i prosperitetniju sutrašnjicu, premijer Herceg je istaknuo:
„HNK se kroz proteklih nekoliko godina etablirala kao poželjan i pouzdan partner u organizacijama koje promovišu saradnju evropskih regija. Članica smo – utemeljiteljica Jadransko-jonske euroregije i kontinuirano aktivno doprinosimo radu i ostvarivanju zacrtanih ciljeva tog važnog tijela.
Zahvaljujući takvom opredjeljenju, uspješno smo realizovali više prekograničnih projekata u različitim područjima djelovanja – infrastrukturi, obrazovanju, poljoprivredi, privredi. Ilustracije radi, izdvojit ću samo provedeni prekogranični projekat PESCAR (Pesticide Control and Reduction), usmjeren na zaštitu okoliša od pesticida kao jednoga od najagresivnijih zagađivača prirode, u čemu je partner bilo naše Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, na čelu s ovdje prisutnim ministrom Donkom Jovićem.
Neupitno je naše opredjeljenje da i dalje sarađujemo i zajednički pripremamo i realizujemo prekogranične projekte, što poimam i kao jednu od najsnažnijih potvrda predanosti Vlade HNK, i mene kao njezina prvog čovjeka, evropskom putu Bosne i Hercegovine.
Naravno, za provođenje zacrtanih projekata, osobito onih složenijih, potrebno je znanje, potrebni su i snažni ljudski kapaciteti i značajna sredstva. Zato nam i jest iznimno važna finansijska podrška za potrebne reforme i dalja ulaganja u infrastrukturu, okoliš, digitalizaciju i povezanost dobiti kroz IPA III.
Koristim priliku reći i kako je potrebno da se, uz postojeće programe Evropske unije u kojima BiH učestvuje, poput Erasmus Plus projekta, Horizon Europe i drugih, uključimo i u druge programe koji otvaraju brojne mogućnosti i perspektive“, zaključio je premijer Herceg još jednom naglasivši kako vjeruje u dalju snažnu podršku prijatelja i zagovaratelja, u čemu svakako prednjači Republika Hrvatska, kako bismo, na što kvalitetniji način, iskoristili ono što nam je na raspolaganju te osnažili stabilnost i prosperitet BiH, ali i cijele regije.
Inače, na Konferenciji su, između ostalih, učestvovali i: Željana Zovko, zastupnica u Evropskom parlamentu i potpredsjednica Odbora za vanjske poslove, te suizvjestiteljica za pretpristupni instrument IPA III i Stella Arneri, direktorica Uprave za evropsku teritorijalnu saradnju, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Evropske unije RH.
HERCEGU URUČENA ZAHVALNICA ZA PODRŠKU SIMPOZIJU ''20 GODINA BRUCELOZE U BIH''
Dr. sc. Maja Arapović, direktorica JU ''Veterinarski zavod HNK'' i dr. sc. Jurica Arapović, specijalist infektologije s Klinike za infektivne bolesti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, danas su, u ime Asocijacije infektologa BiH i Veterinarskog zavoda HNK, dr. sc. Nevenku Hercegu, premijeru Hercegovačko-neretvanskog kantona, uručili zahvalnicu zbog pružene podrške u organizaciji nedavnog Interdisciplinarnog simpozija ''20 godina bruceloze u Bosni i Hercegovini'' s međunarodnim učešćem, održanim u Kupresu.
Tokom susreta još jednom je istaknuto da je simpozij o brucelozi bio prilika da stručnjaci iz ove oblasti razmijene usvojena znanja i iskustva te se upoznaju s najsavremenijim međunarodnim metodama u prevenciji, otkrivanju i liječenju ove opasne zoonoze.
''Vlada HNK uvijek je spremna podržati ovakve i slične događaje jer oni našim stručnjacima otvaraju vrata stjecanju novih spoznaja i pomažu im na najbolji način odgovoriti izazovima sa kojima se društvo suočava, kada govorimo o zdravstvenim prijetnjama današnjice“, rekao je Herceg.
DERATIZACIJA U HERCEGOVAČKO-NERETVANSKOM KANTONU
Jesenja faza obavezne preventivne deratizacije na području Hercegovačko-neretvanskog kantona, počinje 11. oktobra 2021. godine, prema sljedećem rasporedu:
- Mostar: 11.10. do 21.10.2021. godine
- Konjic: 11.10. do. 19.10.2021. godine
- Jablanica: 21.10. do 22.10.2021. godine
- Prozor/Rama: 25.10. do 26.10. 2021. godine
- Neum: 22.10.2021. godine
- Stolac: 27.10. do 28.10.2021. godine
- Čapljina: 27.10. do 29.10.2021. godine
- Čitluk: 25.10. do 26.10.2021. godine
- Ravno: 25.10.2021. godine
Moguća su odstupanja od navedenih termina, ukoliko vremenske prilike i druge nepredviđene okolnosti budu nalagale.
Deratizaciju će u svim općinama i gradovima u HNK, prema rasporedu organizovati i provesti Zavod za javno zdravstvo HNK.
Cilj ove akcije je smanjenje broja glodara na biološki podnošljiv nivo za održavanje povoljne epidemiološke situacije na području Kantona.
Ova akcija se provodi postavljanjem trovne mase na javne i zelene površine u pojasu gradskih i prigradskih naselja, obala rijeka, u kanalizacione šahtove, deponije čvrstih otpadaka, groblja, ruševne objekte, obrazovne i zdravstvene ustanove, vjerske i druge javne objekte.
Deratizacija se provodi savremenim i efikasnim sredstvima za uništavanje glodara, a postavljeni mamci su OTROV. Apelujemo na stanovništvo da otrove ne diraju i ne pomjeraju sa postavljenih lokacija.
Pozivamo sve subjekte na saradnju pri izvođenju preventivne akcije, kako bi bila provedena što kvalitetnije te kako bi postigli očekivani efekat i povoljnu epidemiološku situaciju u Kantonu i time zaštitili zdravlje stanovništva.
Mole se vlasnici životinja, da u periodu provođenja deratizacije, životinje drže zatvorene ili pod nadzorom u skladu sa zakonskim propisima. Puštanje životinja je na vlastitu odgovornost.
PODRŠKA PREMIJERA HERCEGA RADU „CBCC“ KONFERENCIJE
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona, danas je, uvodnim online obraćanjem, pružio podršku radu Konferencije „Cross Border Coworking Conference“ koju zajednički organizuju INTERA Tehnološki park iz Mostara i Inovaciono preduzetnički centar Tehnopolis iz Nikšića (Crna Gora), kroz projekat 2 CODE koji je sufinansiran sredstvima EFRR i IPA II fondova Evropske unije.
Dajući podršku samoj agendi odnosno cilju ove konferencije, premijer Herceg je istaknuo kako je poslovna svakodnevnica na globalnom nivou izložena kontinuisanim i često prebrzim mijenama te kako je od ključne važnosti stalno pratiti svjetske trendove i, osobito kada govorimo o preduzetništvu, usklađivati način svoga poslovanja novim okolnostima i izazovima koje otvoreno tržište traži i nudi.
„Posljednjih godina se sve češće susrećemo sa pojedincima koji svoje profesionalne obaveze obavljaju nezavisno o geografskom prostoru, a trend tzv. freelancera i digitalnih nomada postaje sve popularniji i kod nas. Naravno, u svjetlu svih osobitosti koje naš prostor nudi, i kada govorimo o pogodnoj geografskoj lokaciji i o ukupnom poslovnom okruženju, ugodnim ljudima, i neiscrpnim potencijalima prirodnih, historijskih, turističkih i svih drugih bogatstava kojima raspolažemo, i sami smo svjesni važnosti i potencijala privlačenja digitalnih nomada odnosno njihovog povezivanja sa ovim našim krajevima.
Ovo je osobito važno u svjetlu činjenice da je u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH usvojena Inicijativa kojom se traži regulisanje boravka digitalnih nomada u BiH odnosno da Vijeće ministara razmatra izmjene i dopune Zakona o strancima, upravo na tom tragu.
Čestitam, stoga, i zahvaljujem INTERA Tehnološkom parku i Inovaciono preduzetničkom centru Tehnopolis, na nizu aktivnosti kojima promovišu ovaj trend kako bi i BiH postala privlačna ovoj ciljnoj grupi. Čestitam im na prepoznavanju važnosti konferencijskog razmatranja ove teme odnosno silnog potencijala koje ova grana sobom nosi, osobito u ovom vremenu pandemije koje, samo po sebi, od sviju nas traži premosnice i iznalaženja novih mogućnosti ostvarivanja kontakata u cilju omogućavanja privrednog rasta i napretka“, zaključio je premijer Herceg.
Inače, na „CBCC“ konferenciji će lokalni, regionalni i svjetski stručnjaci tokom dva dana programa razmjenjivati iskustva i razgovarati o potencijalima zemalja regije kada je riječ o privlačenju digitalnih nomada i razvoju coworking scene. Konferencija će doprinjeti umrežavanju ključnih aktera u regiji – coworking menadžera, coworkera, digitalnih nomada, freelancera, predstavnika preduzeća i javne uprave, ali i svih onih koji mogu odigrati značajnu ulogu u promociji zemalja ovih prostora kao odredišta privlačnih digitalnim nomadima, iznimno zanimljivoj ciljnoj grupi.
„DJEČIJA NEDJELJA“ U HNK
Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK i Centar za psihološku podršku „Sensus“, u okviru obilježavanja „Dječije nedjelje“ pokreću kampanju posvećenu zaštiti mentalnog zdravlja djece pod nazivom „Ono što se izvana ne vidi“.
"Ono što se izvana ne vidi" je kampanja podizanja svijesti koja ima za cilj potaknuti djecu i mlade da počnu govoriti o svom mentalnom zdravlju. Kako neko izgleda izvana ne odražava nužno kako se uistinu osjeća iznutra, zbog čega je važno biti empatičan i pružati podršku onima koji se bore s mentalnim zdravljem.
Ono što je prepoznato od strane psihologa i psihoterapeuta je da umjetnost i kreativno izražavanje imaju važnu ulogu u očuvanju mentalnog zdravlja kroz pružanje pomoći, promicanje blagostanja i stvaranje prostora za društveno povezivanje. Izražavanje kroz umjetnost može imati snažan i dugotrajan efekat na opće i mentalno zdravlje.
Aktivnost podrazumjeva vrlo jednostavnu kreativnu akciju – nošenje jednog odjevnog predmeta izvrnuto. Jednostavna, laka za implementaciju, akcija je jedan od načina uključivanja učenika u rasprave o emocionalnoj stabilnosti i mentalnom zdravlju.
Ove godine, tokom Dječije nedjelje, pozivamo sve naše građane da na jedan dan nose neki odjevni problem „izvrnuto“ kako bi na simboličan način pokazali da se mnoge stvari, poput problema s mentalnim zdravljem, ne vide uvijek izvana.
Kampanja će biti promovisana na društvenim mrežama, korištenjem hashtaga: #OnoŠtoSeIzvanaNeVidi.
Istovremeno, planirane su kreativne radionice usmjerene na promociju mentalnog zdravlja vulnerabilne djece na području HNK. Učesnici radionica su štićenici tri institucije na području Hercegovačko-neretvanskog kantona: Javna ustanova Dječiji dom Mostar, Majčino selo-selo za nezbrinutu djecu i Dom za djecu bez roditeljskog staranja "IVAN PAVAO II".
Djeca u ovim institucijama će kroz jednosatnu radionicu imati priliku da kroz svoje likovne radove na temu mentalnog zdravlja iskažu svoju kreativnost i viđenje važnosti mentalnog zdravlja za njih.
Za najaktivnije dijete iz sve tri institucije koje učestvuju u radionici unutar svoje institucije biti će dodijeljena prikladna nagrada od strane Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK.
Radionice će se održati u periodu od 5. do 8. oktobra 2021. u dogovoru s institucijama.
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5

















