Službena stranica Vlade HNŽ/K
POZIV GRADOVIMA I OPĆINAMA ZA UKLJUČIVANJE U PROGRAM PRIMANJA PRIPRAVNIKA
Na Javni poziv Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona za primanje pripravnika u kantonalne organe uprave, upravne organizacije i druge službe, organe i institucije HNK-a, zaključno s današnjim danom odnosno istekom roka za podnošenje prijave, javilo se više od 650 kandidata na raspisanih 100 pripravničkih mjesta.
Vlada HNK-a iz godine u godinu ustrajava u nastojanjima da što većem broju mladih visokoobrazovanih ljudi omogući sticanje prvog radnog iskustva odnosno realizaciju pripravničkog staža. Tako svake godine raste pritisak na kantonalne resore, organe i institucije, što je posebno jasno o omjeru ovogodišnjih brojeva potražnje i objektivne mogućnosti za primanje kandidata.
Vlada i ovom prilikom upućuje javni poziv gradonačelnicima i načelnicima općina i gradova odnosno vlastima u jedinicama lokalne samouprave, uz isticanje zahvalnosti onima koji to već rade, da se aktivno uključe u ovaj program i tako pomognu pripravničko zapošljavanje kandidata koji dolaze s prostora njihovih gradova i općina. Vlada će, kao i dosad, u okviru svojih mogućnosti pružiti maksimalnu moguću potporu mladima, ali je nužno rasterećenje ovog pritiska kako ne bi toliki broj kandidata koji žele dobiti mogućnost za sticanje prvog radnog iskustva, u konačnici bio odbijen.
Skrb za mlade visokoobrazovane osobe u vrhu je prioriteta rada kantonalne vlade. Međutim, ta su nastojanja zajednička odgovornost i viših i nižih nivoa vlasti, a pristigli broj zahtjeva svjedoči potrebu zajedničkog djelovanja HNK-a sa gradovima i općinama. Vlada od predstavnika vlasti u JLS-u, onih koji to dosad nisu učinili, očekuje da se uključe u ovaj proces, da planiraju ciljana budžetska sredstva za ovu namjenu i tako, zajednički, što većem broju mladih omoguće jednogodišnji pripravnički angažman, što otvara vrata njihovom budućem zapošljavanju odnosno ostanku na ovim prostorima.
PREMIJER HERCEG PRIMIO JAPANSKOG AMBASADORA U BIH
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona, danas je u nastupnu posjetu primio NJ.E. Ito Makotoa, ambasadora Japana u BiH.
Budući da je riječ o prvom posjetu ambasadora Makotoa HNK, premijer Herceg iscrpno ga je upoznao s nizom aktuelnih tema, a naročito s trenutnom pandemijskom situacijom i njezinim posljedicama po Kanton, kao i naporima koje Vlada, u saradnji sa zdravstvenim ustanovama, čini na zaustavljanju širenja virusa COVID-19. Govorio je i o stanju u privredi koje zbog ove krize trpi ogromne gubitke, ističući što je sve dosad učinjeno i što Vlada trenutno preduzima kako bi pomogla da se očuva i oporavi posrnula privreda.
Ovaj susret premijer Herceg je iskoristio da ambasadora upozna s aktuelnim političkim prilikama ne samo u Kantonu nego i šire, ističući kako je bitno pristupiti izmjenama Izbornog zakona jer bez tih promjena BiH teško može računati na to da će u skoro vrijeme biti dio porodice Evropskih zemalja.
„Bez izmjena Izbornog zakona koji će uvažavati činjenicu da u ovoj zemlji žive tri konstitutivna i ravnopravna naroda, teško je očekivati političku stabilnost koja je ključni preduslov snažnijeg privrednog razvoja“, zaključio je dr. Herceg, zahvalivši ambasadoru Makotou na raznim oblicima podrške koju je Japan dosad pružio i pruža ovom području, podsjetivši na izniman doprinos Japana poslijeratnoj obnovi saobraćajne infrastrukture, škola, domova zdravlja i sl. na prostoru Hercegovine.
''Naravno, uz zahvalnost na pruženoj podršci i pomoći koju je ova država primila od Japana, kako u poratnim godinama, tako i kroz niz kasnijih projekata, vidim prostor za konkretna japanska ulaganja odnosno očekujem da to ponašanje japanske vlade sada snažno prate i japanski investitori'', poručio je Herceg.
Izrazio je spremnost nastavka saradnje Hercegovačko-neretvanskog kantona i Japana, naročito na području turizma, poljoprivrede, zaštite okoline i obnovljivih izvora energije.
Zahvalivši na srdačnom prijmu, NJ.E. Makoto istaknuo je spremnost uložiti napor i iskoristiti svoj autoritet na planu dodatne izgradnje i snaženja saradnje, s naglaskom na lokalne zajednice kako u HNK tako i na ostalim područjima entiteta i države.
„U mojoj zemlji i u meni lično, Bosna i Hercegovina, ali i Vaš kanton uvijek će imati istinskog prijatelja koji je spreman raditi na još snažnijoj povezanosti naših dvaju zemalja. Stabilnost ovog prostora važna je za cijelu Evropu, a kako su Evropska unija i Japan strateški partneri i kako dijele iste vrijednosti, nastavit ćemo podržavati reforme i razvojne projekte odnosno evropski put BiH u koji snažno vjerujemo“, poručio je ambasador Makoto.
ODRŽANA 155. SJEDNICA VLADE
Na danas održanoj 155. sjednici, Vlada Hercegovačko – neretvanskog kantona je, u roku koji je dogovoren na sastanku sa sindikatima budžetskih korisnika održanom 28. oktobra, usvojila Uredbu o dopuni Uredbe o naknadama i drugim materijalnim pravima koji nemaju karakter plata. Tokom rasprave istaknuto je kako je na taj način Vlada učinila prvi korak ka ispunjavanju dogovorenog, te ponovo potvrdila da je, usprkos brojnim izazovima s kojima smo suočeni, spremna iznaći održiva i prihvatljiva rješenja koja će odražavati stvarnost vremena i okolnosti u kojima živimo.
U sklopu aktivnosti na podršci privredi koje trpi posljedice pandemije koronavirusa za što je već izdvojeno 4.740.503,43 KM za 1833 poslovna subjekta, Vlada je razmotrila Izvještaj o radu Komisije za nadzor kreditnih sredstava u vezi Protokola o saradnji s Razvojnom bankom FBiH koji je dio ukupnih aktivnosti na provođenju Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih epidemijom koronavirusa (COVID-19) i podršci ekonomiji na području HNK. U izvještaju je istaknuto kako je proveden javni poziv za dodjelu kredita na koji se javio 81 poslovni subjekt, a do sada je odobreno kreditiranje 24 subjekta za koje će Vlada u cijelosti subvencionirati kamate. Također, naglašeno je iznimno zanimanje privrednika za ovakve vrlo povoljne aranžmane, te je usvojen Zaključak o kojim je zadužena Komisija da preduzme aktivnosti oko potpisivanja novog Protokola kojim bi se, kroz određene kreditne linije, pružila podrška poslovnim subjektima uz uslov da HNK subvencionira iznos sredstava u visini kamate kod COVID kreditne linije, dok bi razliku kamate plaćao korisnik sredstava.
Nastavljajući aktivnosti vezane za osiguranje zajedničkog smještaja organa i tijela vlasti HNK, Vlada je danas usvojila Zaključak kojim se prihvata Izvještaj o izradi Glavnog i izvedbenog projekta zgrade Vlade, odnosno bivšeg Hotela „Ero“. Vlada će u narednom periodu preuzeti bitne aktivnosti na osiguranju sredstava za realizovanje Projekta prilagodbe Hotela „Ero“ za smještaj organa i tijela vlasti HNK.
Na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite, Vlada je donijela Odluku o odabiru zahtjeva i dodjeli novčanih sredstava ustanovi i udrugama u sklopu kojih je organizirana javna kuhinja u ukupnom iznosu od 72.000 KM. Udruzi Crveni križ grada Mostara – Narodna kuhinja dodijeljeno je 23.000,00 KM, Pučkoj kuhinji Mostar 20.000,00 KM, Udruženju HO ''Merhamet'' MDD RO Mostar 12.000,00 KM, Udruzi HO ''Caritas biskupija Mostar- Duvno i Trebinje- Mrkan'' Mostar 12.000,00 KM i Udruženju građana ''Zajedno za naš grad'' Mostar 5.000,00 KM.
Također, Vlada je donijela Odluku o odabiru projekata za raspodjelu novčanih sredstava utvrđenih Budžetom HNK za 2021. godinu za Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite s pozicije ''Finansiranje projekata socijalne politike'' u iznosu od 90.000,00 KM. Nakon provedenog javnog poziva, na temelju ranije utvrđenih kriterija, odobreno je finansiranje ukupno 34 projekta.
Usvojena je i Odluka o privremenim rješenjima na temelju Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. Istaknuto je kako ugostitelji koji su imali izdana privremena rješenja o utvrđenim minimalnim uslovima za kategoriju ugostiteljskih objekata za smještaj ukoliko nisu ishodili upotrebnu dozvolu mogu Ministarstvu trgovine, turizma i zaštite okolne podnijeti zahtjev za izdavanje privremenih rješenja. Također, ugostitelji koji su imali izdana privremena rješenja o odobrenju za rad ugostiteljskih objekata za smještaj za koji su utvrđeni minimalni uslovi za kategoriju, privremena rješenja za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu i privremena rješenja za pružanje ugostiteljskih usluga na porodičnom poljoprivrednom gazdinstvu, ukoliko nisu ishodili upotrebnu dozvolu mogu podnijeti zahtjev za izdavanje privremenih rješenja nadležnoj gradskoj/općinskoj službi za poslove ugostiteljstva. Privremena rješenja mogu se izdati s rokom važenja najduže do 15. 4. 2022. godine.
Na prijedlog Ministarstva za pitanja boraca, Vlada je odobrila više jednokratnih novčanih pomoći za pokrivanje troškova liječenja boraca i članova njihovog porodičnog kućanstva.
PREMIJER NA PROMOCIJI MONOGRAFIJE SREDNJE PROMETNE ŠKOLE MOSTAR
Dr.sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona danas je u Hrvatskom domu herceg Stjepan Kosača u Mostaru prisustvovao promociji Monografije Srednje prometne škole Mostar ''Raskružjima prošlosti''.
U pozdravnom govoru prisutnima, premijer Herceg zahvalio je direktoru, profesorima i svim zaposlenicima na ustrajnosti i očuvanju tradicije te predanosti na poučavanju brojnih naraštaja, istaknuvši kako mogu biti ponosni jer su brojni bivši i sadašnji učenici osnovna znanja stekli upravo u ovoj školi i uspješno ih primijenili i primjenjuju u svojim profesionalnim i ličnim životima.
„Duga je lista onih koji su ostavili dubok trag u trajanju i djelovanju Srednje prometne škole Mostar. O svima njima lijepo svjedoči upravo ova monografija, nudeći nam kvalitetan presjek historije Srednje prometne škole koja je, na određeni način, historija i ovog grada. Svima koji su bili dio tima pri izradi ovog vrijednog djela, od srca čestitam'', rekao je premijer Herceg.
Naglasio je da je Vlada HNK postavila obrazovanje u sami vrh prioriteta i to potvrđuje nizom konkretnih mjera koje je preduzela i preduzima kada je obrazovanje u pitanju.
''Značajno smo poboljšali životni i radni standard prosvjetnih djelatnika, energetski smo obnovili i ''utoplili'' gotovo sve osnovne i srednje škole u svim gradovima i općinama našeg kantona, premda to nije naša obaveza. Srednja prometna škola jedna je od njih. Vlada za zaposlene u sistemu obrazovanja HNK godišnje izdvaja više od 74 miliona KM budžetskih sredstava, a posebno me raduje, evo jer se obraćam srednjoškolskim profesorima, što i sindikalna organizacija koja predstavlja srednje škole u Mostaru javno potvrđuje kako su njihova primanja u samom vrhu kada govorimo o Federaciji BiH.
Radimo na rješavanju niza problema koji vas godinama tište. Većim dijelom riješili smo pitanje tehnološkog viška, rješavamo radno-pravne statuse radnika koji su godinama bili zaposleni na određeno vrijeme, već sredinom narednog mjeseca idemo s novim konkursom za prijem u stalni radni odnos. Nedavno smo uspješno završili proces pregovaranja sa sindikatima srednjih škola i potpisali Kolektivni ugovor, a prije par dana sa svim sindikatima korisnika kantonalnog budžeta dogovorili i smjernice za budući socijalni dijalog i neka nova poboljšanja vaših prava i životnog standarda.
Lično bih volio, i kao sveučilišni profesor i kao čovjek, omogućiti i puno više, ali radimo sve ono što je moguće u ovim nezahvalnim i poprilično izazovnim vremenima, uz pandemijske posljedice, krize s poskupljenjima, oslabljenim punjenjem Budžeta'', rekao je premijer Herceg, dodavši kako ova prilika nije vrijeme za teške teme, te još jednom čestitao Upravi i zaposlenicima na izradi Monografije.
''Pred nama se nalazi jedno svjedočanstvo vremena koje je plod dugogodišnjih nastojanja i rada Uprave i zaposlenika Srednje prometne škole u Mostaru. Neka nas ''Raskružja prošlosti'', makar i različitim putevima, dovedu do zajedničkog cilja, a to je stalni napredak u odgoju i obrazovanju, i sretnijoj budućnosti'', zaključio je premijer Herceg kojem je danas uručena Zahvalnica za finansijsku podršku redovnom radu i razvojnim projektima škole.
SASTANAK PREDSTAVNIKA VLADE HNK SA SINDIKATIMA KORISNIKA BUDŽETA
Na traženje predstavnika sindikalnih organizacija korisnika Budžeta Hercegovačko-neretvanskog kantona, danas je u zgradi Vlade HNK održan radni sastanak kojim je predsjedao dr. sc. Nevenko Herceg, premijer. Herceg je, zajedno sa ministrima odgovornim za resore koje predstavljaju predmetni sindikati, ministrima Adnanom Faladžićem, Slađanom Bevandom, dr. sc. Rašidom Hadžovićem i Suadom Balićem, primio čelnike šest sindikalnih organizacija, predstavnike osnovnoga i srednjega obrazovanja, MUP-a i javne uprave: Slavka Lauša, Edinu Čomić, Josipa Milića, Edina Sarajlića, Naila Balića i Karmelu Petković.
Razgovarali su o aktualnim zahtjevima sindikata, i to mogućnostima povećanja plaća budžetskim korisnicima, rješavanju pitanja kolektivnog ugovora za osnovno obrazovanje, nastavku realizacije naslijeđenih obaveza isplata po sudskim presudama iz ranijih perioda, raspisivanju konkursa za prijam u stalni radni odnos radnika u osnovnim i srednjim školama te izmjenama Uredbe o naknadama koje nemaju karakter plaća. Postignut je visoki stepen saglasja o dinamici, načinima i mogućnostima rješavanja svih pet pitanja. Prve će korake Vlada poduzeti na način da će na prvoj narednoj sjednici izmijeniti spomenutu uredbu te donijeti odluku vezanu za spomenuti konkurs koji će biti objavljen do sredine mjeseca novembra, a ostala pitanja riješit će kroz izradu finansijskih dokumenata, u prvom redu kroz planirane izmjene i dopune Budžeta za 2021. godinu te izradu Budžeta za 2022. godinu.
''Razumijem i poštujem legitimna sindikalna traženja i njihovu argumentaciju, jer cjelokupno društvo trpi posljedice aktuelne energetske i krize sa rastom cijena energenata, što je dovelo do osjetnog povećanja troškova života. Međutim, Vlada nema izbora nego se ponašati u skladu sa ovlastima i budžetskim mogućnostima, a budžetski okvir je takav kakav jest, uslovljen pandemijskom godinom i osjetno smanjenim prilivom sredstava, što je međusobna posljedična veza'', poručio je premijer Herceg, izrazivši nadu u razumijevanje i nastavak konstruktivne saradnje i dijaloga na relaciji Vlada – socijalni partneri.
''Unatoč lošijoj projekciji, planu i punjenju Budžeta za otprilike 15 posto za 2021. godinu, ispoštovali smo preuzete obaveze po potpisanim kolektivnim ugovorima i u ovoj godini povećali poziciju plata budžetskih korisnika za oko 10 miliona KM. Samo površnim iščitavanjem vidljivo je kako za plate i druga davanja zaposlenika u osnovnim i srednjim školama, za oko 3500 korisnika, trenutno izdvajamo 74 miliona KM godišnje, za zaposlenike MUP-a oko 32 miliona, što je gotovo 107 miliona KM budžetskih sredstava'', dodao je Herceg.
Inače, Vlada HNK potpisala je nove kolektivne ugovore sa svim sindikalnim organizacijama, osim sa sindikatima osnovnoga obrazovanja, sa kojima je resorno ministarstvo obrazovanja u završnoj fazi razgovora pa se uskoro očekuje potpisivanje i toga kolektivnog ugovora koji treba popraviti socijalni status zaposlenika u osnovnim školama. Kada je riječ o sudskim presudama odnosno isplatama po tim naslijeđenim obavezama od ranije, Vlada HNK u ovom sazivu dosad je isplatila ukupno 16 miliona KM, što je usporeno kao posljedica pandemije koja je ostavila i još uvijek ostavlja objektivne posljedice na sve segmente društva, tako i na javne finansije.
Na sastanku je ponovo naglašeno kako je Vlada bila, jest i bit će uvijek otvorena za dijalog o čemu svjedoči niz razgovora i susreta sa predstavnicima sindikata koji su doveli do potpisivanja brojnih, usaglašenih, kolektivnih ugovora. Izraženo je uvjerenje u to kako će se, unatoč izazovima sa kojima smo suočeni, kroz nastavak dijaloga iznaći održiva i prihvatljiva rješenja koja će odražavati stvarnost vremena i okolnosti u kojima živimo.
VLADA IZMIJENILA ODLUKU O IZVRŠENJU PROGRAMA ZAPOŠLJAVANJA PRIPRAVNIKA – MOGU SE PRIJAVITI KANDIDATI SA 180 ECTS BODOVA
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona donijela je Odluku o izmjeni Odluke o izvršenju Programa zapošljavanja pripravnika u 2021. godini u kantonalnim organima uprave, upravnim organizacijama i drugim službama, organima i institucijama Hercegovačko-neretvanskog kantona, kojom se prijava na Javni poziv omogućava i visokoobrazovanim osobama sa najmanje 180 ECTS bodova.
Krajnji rok za prijavu kandidata je 8. 11. 2021. godine.
U privitku je tekst izmjene Javnog poziva.
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5
