Službena stranica Vlade HNŽ/K
PODRŠKA VLADI HNK U RJEŠAVANJU TUŽBI, KOLEKTIVNOG UGOVORA I ZAPOŠLJAVANJA U ŠKOLAMA
Na njihov zahtjev, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg primio je na radni sastanak poslanike u Skupštini HNK Milicu Pehar, Julinetu Jurić, Mariju Bošković, Veru Konjevod i Slavka Bilića. Razgovarali su o nekoliko aktuelnih tema, s akcentom na primanje radnika u prosvjeti na neodređeno vrijeme, namirenje po dospjelim sudskim tužbama i potpisivanje Kolektivnog ugovora sa sindikatima u osnovnom obrazovanju.
Iskazano je zadovoljstvo činjenicom da će Vlada uskoro raspisati konkurs za primanje u stalni radni odnos 200 radnika u osnovnim i srednjim školama u svim gradovima i općinama HNK. Pri odlučivanju po pristiglim prijavama, Vlada će se voditi isključivo sa dva kriterijima, a to su dužina čekanja u smislu rada na određeno vrijeme i nastavna norma.
Vezano za Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju, na sastanku je naglašeno da je riječ o jednom od prioriteta i da se mora u što skorije vrijeme naći u vladinoj i skupštinskoj proceduri, s tim da je prije toga potrebno otkloniti neke nelogičnosti u trenutačnom tekstu Zakona.
Razgovarajući o Kolektivnom ugovoru sa sindikatima u osnovnom obrazovanju, poslanici su podržali visoki stepen usaglašenosti Vlade, resornog ministarstva obrazovanja i sindikata po pitanju postizanja konačnog izgleda teksta Kolektivnog ugovora odnosno traženja najprihvatljivijeg rješenja za sve strane, naročito po važnom pitanju izjednačavanja primanja visokoj stručnoj spremi u osnovnim školama sa njihovim kolegama koji rade u srednjim školama u HNK.
Na koncu, izražena je i snažna potpora Vladi u nastojanju rješavanja obaveza po pravosnažnim presudama na način da se da prioritet isplatama onima koji od tužbi ne prave biznis odnosno onima koji su se nagodili, s ciljem da što veći broj korisnika Budžeta bude obuhvaćen isplatom dijela iznosa koje će Vlada nastojati, sukladno budžetskim mogućnostima, izmiriti do kraja tekuće godine.
Nakon vrlo kvalitetnog rješavanja pitanja angažiranja asistenata u nastavi, premijer Herceg izrazio je razumijevanje i za potrebu uvođenja psihologa u prosvjetni sistem, istaknuvši spremnost za postepeno rješavanje tog pitanja po stvarnim potrebama u gradovima i općinama HNK.
Poslanici su iskoristili priliku i zahvalili se premijeru na svemu dosad učinjenom na popravljanju materijalnog statusa prosvjetnih radnika, rješavanju pitanja tehnološkog viška u školama, potom investiranja u izgradnju, obnovu i ''utopljavanje'' škola i školskih sala i sl.
VLADA HNK: USVOJEN PRIJEDLOG STRATEGIJE RAZVOJA; PODUPIRANJE DOMOVA ZDRAVLJA
Na danas održanoj sjednici, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona je usvojila Prijedlog Strategije razvoja HNK za period 2021. do 2027. godine koji će biti upućen u skupštinsku proceduru.
Strategijom razvoja utvrđeni su ciljevi i prioriteti razvoja kantona, način njihova ostvarivanja, finansijski i institucijski okvir za implementiranje, monitoring, evaluiranje i izvještavanje, te je ona osnovni dokument za izradu sektorskih strategija, dokumenta okvirnog budžeta, budžeta i programa javnih investicija kantona. U tekstu Strategije zadržana su vodeća načela na kojima je temeljena prva Strategija razvoja HNK – privredna i okolišna održivost i socijalna uključenost te veza s ostalim planskim dokumentima, od onih na kantonalonoj razini do Strategije Evropa 2020 i nove EU strategije. Također, planirane su konkretne aktivnosti, instrumenti i mjere usmjereni na stvaranje prepoznatljivog, poduzetnog i privlačnog Kantona.
S ciljem podrške u borbi protiv pandemije koronavirusa, Vlada je donijela Odluku kojom izdvaja 296.155,00 KM ustanovama primarne zdravstvene zaštite, odnosno domovima zdravlja u HNK. Istaknuto je kako se radi o doniranim sredstvima Vijeća ministara BiH usmjerenim na saniranje posljedica pandemije. Također, Zavodu za javno zdravstvo osigurano je 11.739 KM za nabavku setova za uzimanje brisova na COVID-19.
OBAVIJEST KANDIDATIMA ZA PRIPRAVNIKE - RASPORED ODRŽAVANJA INTERVJUA
Obavještavamo kandidate koji su se prijavili na Javni poziv za prijem 100 pripravnika u kantonalna tijela uprave, upravne organizacije i druge službe, tijela i institucije Hercegovačko-neretvanskog kantona da će intervju biti održan u zgradi Vlade HNK, Stjepana Radića 3 – Mostar, po sljedećem rasporedu:
Utorak, 16. studenoga:
- Kandidati sa šifrom: P0001 do P0030 u 9:00 sati
- Kandidati sa šifrom: P0031 do P0060 u 10:00 sati
- Kandidati sa šifrom: P0061 do P0090 u 11:30 sati
- Kandidati sa šifrom: P0091 do P0120 u 12:30 sati
- Kandidati sa šifrom: P0121do P0150 u 13:30 sati
Srijeda, 17. studenoga:
- Kandidati sa šifrom: P0151 do P0180 u 9:00 sati
- Kandidati sa šifrom: P0181 do P0210 u 10:00 sati
- Kandidati sa šifrom: P0211 do P0240 u 11:30 sati
- Kandidati sa šifrom: P0241 do P0270 u 12:30 sati
- Kandidati sa šifrom: P0271 do P0300 u 13:30 sati
Četvrtak, 18. studenoga:
- Kandidati sa šifrom: P0301 do P0330 u 9:00 sati
- Kandidati sa šifrom: P0331 do P0360 u 10:00 sati
- Kandidati sa šifrom: P0361 do P0390 u 11:30 sati
- Kandidati sa šifrom: P0391 do P0420 u 12:30 sati
- Kandidati sa šifrom: P0421 do P0450 u 13:30 sati
- Kandidati sa šifrom: P0451 do P0480 u 14:30 sati
Petak, 19. studenoga:
- Kandidati sa šifrom: P0481 do P0520 u 9:00 sati
- Kandidati sa šifrom: P0521 do P0550 u 10:00 sati
- Kandidati sa šifrom: P0551 do P0580 u 11:30 sati
- Kandidati sa šifrom: P0581 do P0620 u 12:30 sati
- Kandidati sa šifrom: P0621 do P0647 u 13:30 sati
NAPOMENA:
Kandidati su dužni pristupiti na intervju u tačno određeno vrijeme, u protivnom smatrat će se da su odustali od učestvovanja u konkursnoj proceduri.
Izuzetno, osoba može prije zakazanog termina, isključivo na e-mail komisije (vjezbenici.povjerenstvo@gmail.com) opravdati svoj dolazak ili kašnjenje (iz zdravstvenih ili drugih razloga), kako bi komisija ocijenila opravdanost zahtjeva te odredila novi datum i satnicu održavanja intervjua.
S ciljem sprečavanja širenja virusa COVID 19, kandidati koji su pozvani na intervju dužni su se pridržavati sljedećih mjera:
1. Ulazak u prostorije (zgrada Vlade HNK- Đački dom, Ulica Stjepana Radića 3 Mostar) gdje se održava intervju u navedenom terminu, samo na poziv službene osobe,
2. Prilikom ulaska u prostorije obavezno dezinficiranje obuće i ruku odgovarajućim dezinfekcionim sredstvom,
3. Obavezno nošenje zaštitne maske za lice,
4. Pridržavanje propisane fizičke distance od najmanje 1,5 m prilikom ulaska i boravka u zgradi i prostorijama
5. Nakon obavljenog razgovora bez odlaganja napustiti mjesto intervjua
6. Kandidatima koji se ne budu pridržavali navedenih mjera neće se dozvoliti ulazak u prostorije, odnosno pristup intervjuu.
HERCEG: PUNA PODRŠKA PROJEKTIMA ZAŠTITE PRIRODE U HNK
Premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg i kantonalni ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Donko Jović primili su delegaciju neprofitne organizacije Svjetski fond za prirodu (WWF) Adria koju su predvodili izvršna direktorica WWF-a Nataša Kalauz i direktor Udruženja ''Dinarica'', ujedno i predstavnik WWF Adria u BiH Đorđe Stefanović.
Tema razgovora bilo je upoznavanje s radom WWF Adria u BiH, posebno u HNK, s akcentom na njihove aktuelne projekte vezane za zaštitu prirode i čovjekove okoline. Dotičući se projekta Gornjih horizonata i njegova uticaja na sliv rijeke Neretve, posebno na Bunu, Bunicu, Trebišnjicu, Trebižat, Hutovo blato i samu neretvansku deltu, istaknuli su da je potrebno uključiti širu javnost i jedinice lokalne samouprave u javne rasprave o strateškim energetskim projektima i njihovom direktnom utjecaju na prirodu.
Uz poruku da održivo korištenje prirodnih resursa mora biti jednim od prioriteta za BiH, potvrđena je obostrana spremnost na saradnju i međusobnu podršku u projektima zaštite prirodnog okruženja, naročito rijeka i vlažnih staništa u HNK, u svjetlu činjenice da je slatkovodna biološka raznovrsnost danas globalno najugroženija.
VLADA HNK VJERUJE U RAZBORITOST I NASTAVAK DIJALOGA SA SINDIKATOM POLICIJE
Vezano za današnji „štrajk upozorenja“ koji organizira čelništvo Sindikata policije u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, Vlada HNK izražava nevjericu i zabrinutost, naročito u svjetlu tradicionalno konstruktivnog i korektnog dijaloga na relaciji Vlada – Sindikat policije koji ne treba biti doveden u pitanje.
Podsjećamo kako je novi Kolektivni ugovor s policijskim sindikatom potpisan u martu ove godine i kako je njime dodatno poboljšan materijalno-pravni status zaposlenika MUP-a HNK u odnosu na povećanja policijskih plata u tri budžetske godine za po 5 % kroz Kolektivni ugovor iz 2018. godine. U prilici potpisivanja ugovora prije nepunih osam mjeseci, predsjednik Sindikata policije javno je zahvalio Vladi na ''razumijevanju i korektnom dijalogu koji su doveli do popravka postojećeg Kolektivnog ugovora''.
Podsjećamo i na pozitivne ishode nedavnoga sastanka predsjednika Vlade i ministara iz pet kantonalnih resora (finansija, unutrašnjih poslova, obrazovanja, pravosuđa i zdravstva) s čelnicima šest sindikalnih organizacija korisnika kantonalnog budžeta HNK, tokom kojeg su približena stajališta i postignuto usaglašavanje oko određenih koraka i objektivno moguće dinamike postupanja po sindikalnim traženjima.
Podsjećamo kako Vlada HNK kontinuirano preuzima aktivnosti kako bi funkcionalno i profesionalno jačala policijske strukture, kroz obuku i kadrovsko osnaživanje, te jačanje materijalno-tehničke opremljenosti. Konkretno, putem Ministarstva unutrašnjih poslova ulaže se nezanemariv budžetski novac na stalno opremanje policijskih službenika kroz nabavku oružja, različite profesionalne opreme, odora, vozila, motocikala, obnovu policijskih postaja i ureda u kojima zaposlenici MUP-a rade.
Pored svega toga, i uprkos općoj izrazito nepovoljnoj situaciji i u smislu pandemijskih posljedica i osjetno slabijega punjenja Budžeta i u smislu globalnih privredno-tržišnih kriza čije posljedice osjeća cjelokupno društvo, Sindikat policije sada u prvi plan stavlja traženja po naslijeđenim obavezama po pravomoćnim tužbama.
Vlada i ovom prilikom javno poziva na razumno sagledavanje općeg stanja, na nastavak socijalnog dijaloga, na razumijevanje i poštivanje postignutih dogovora da će se novo sindikalno traženje naći na dnevnom redu kod pripreme i razmatranja ključnih finansijskih dokumenata za ovu i sljedeću budžetsku godinu.
Ne želimo vjerovati kako postoje neke interesne grupe koje nastoje iskoristiti opravdanu zabrinutost i egzistencijalne strahove naših građana uoči kalendarskoga ulaska u izbornu godinu. Ne želimo vjerovati kako postoje neki pojedinci koji potiču nemire, računaju na svoje naknade u postotcima po iznosima predmetnih tužbi.
Želimo vjerovati u razboritost i mudrost rukovodstva i svih članova Sindikata policije koje poštujemo kao svoga socijalnog partnera, uvjereni u postizanje rješenja razgovorom i dogovorom, u duhu vremena i objektivnih mogućnosti.
VLADA HNK: 113.000 KM ZA JAVNE KUHINJE I PROJEKTE SOCIJALNE POLITIKE
Na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite, Vlada je donijela Odluku o odabiru zahtjeva i dodjeli novčanih sredstava ustanovi i udruženjima u sklopu kojih je organizirana javna kuhinja u ukupnom iznosu od 72.000 KM. Udruzi Crveni križ grada Mostara – Narodna kuhinja dodijeljeno je 23.000,00 KM, Pučkoj kuhinji Mostar 20.000,00 KM, Udruženju HO ''Merhamet'' MDD RO Mostar 12.000,00 KM, Udruzi HO ''Caritas biskupija Mostar- Duvno i Trebinje- Mrkan'' Mostar 12.000,00 KM i Udruženju građana ''Zajedno za naš grad'' Mostar 5.000,00 KM.
Također, Vlada je donijela Odluku o odabiru projekata za raspodjelu novčanih sredstava utvrđenih Budžetom HNK za 2021. godinu za Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite s pozicije ''Finansiranje projekata socijalne politike'' u iznosu od 90.000,00 KM. Nakon provedenog javnog poziva, na temelju ranije utvrđenih kriterija, odobreno je finansiranje ukupno 34 projekta.
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5

















