• Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti. - Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite. - Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja. Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije. - Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
  • Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić: Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete? - Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove. Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata. - To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze? - To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH. Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda. Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni. Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite? - Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da  ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene  trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou. Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu? - Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema. Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu. - Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
  • Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač u svom se kabinetu susrela sa rukovodstvom Hercegovačkog udruženja uljara i maslinara (HUUM), predvođenim predsjednikom Božom Mustapićem. Predstavnici Udruženja upoznali su premijerku sa nizom tekućih i planiranih aktivnosti, posebno istaknuvši nastavak promocije maslinarstva kroz projekat Ceste maslinovih ulja Hercegovine, zatim finalizaciju postupka zaštite oznake izvornosti Zlatne kapi Hercegovine pri institucijama Evropske unije, unapređenje proizvodnih i tržišnih standarda u skladu sa evropskim regulativama te pokretanje sveobuhvatne promidžbene kampanje. Upravo će kroz tu kampanju da upoznaju domaću i međunarodnu javnost sa ovim velikim uspjehom u radu HUUM-a, ali i sa dugoročnim potencijalom sektora maslinarstva u BiH. Uključit će digitalne sadržaje, promociju na društvenim mrežama, reklamne panoe na strateškim saobraćajnicama i slične aktivnosti, sve u cilju jačanja prepoznatljivosti domaćih brendova i poticanja potrošnje domaćeg ekstra djevičanskog maslinova ulja. Naglasivši važnost povezivanja proizvođača i institucija odnosno osiguranja dugoročne održivosti maslinarstva na našem podneblju, kao poljoprivredne grane sa velikim potencijalom, premijerka Buhač iskazala je spremnost da podrži inicijative koje doprinose unapređenju domaće poljoprivrede i promociji domaćeg maslinova ulja na međunarodnom tržištu.

VLADA HNK: IZVRŠEN ODABIR KANDIDATA ZA PRIPRAVNIKE U PRVOM KRUGU

Na osnovu raspisanog Javnog poziva za prijem 100 pripravnika u kantonalne organe uprave, upravne organizacije i druge službe, organe i institucije Hercegovačko-neretvanskog kantona, obavještavamo kandidate o tome kako je Vlada HNK donijela Odluku o odabiru kandidata (pripravnika) za zaključenje ugovora u prvom krugu, po programima sufinansiranja zapošljavanja u saradnji sa Federalnim zavodom za zapošljavanje i Službom za zapošljavanje HNK.

Odabrani kandidati dužni su pristupiti potpisivanju ugovora koje će biti održano u srijedu, 15. decembra 2021. godine u 9:00 sati u sali zgrade Vlade HNK (Stjepana Radića 3, Mostar), u skladu s postavljenim rokom Federalnoga zavoda za zapošljavanje.

Istovremeno obavještavamo kandidate koji nisu odabrani za prijem u prvom krugu, kako će dodatni prijem kandidata, kojeg će Vlada HNK finansirati u potpunosti, biti proveden tokom narednog mjeseca, u skladu sa finansijskim mogućnostima Budžeta HNK, o čemu će kandidati biti pravovremeno obaviješteni.

Spisak sa šiframa odabranih kandidata u prvom krugu nalazi se u prilogu.

14-12-2021, 15:56

SKUPŠTINA HNK USVOJILA ZNAČAJNE FINANSIJSKE DOKUMENTE

Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona je, na 10. vanrednoj sjednici usvojila  Prijedlog Izmjena i dopuna Budžeta HNK za 2021. godinu u iznosu od 263.714.112,20 KM i Nacrt Budžeta za 2022. godinu u iznosu od 253.830.600 KM.

Govoreći o Prijedlogu Izmjena i dopuna Budžeta HNK za 2021. godinu, dr. sc. Nevenko Herceg, premijer je istakao kako je Vlada HNK unatoč zdravstvenoj i privrednoj krizi uspjela zadržati stabilnost javnih finansija, ali i podržati brojne aktivnosti i različite razvojno-socijalne i infrastrukturne projekte u jedinicama lokalne samouprave, te dati snažniju podršku obrazovanju, nauci, privredi, kulturi i sportu.

''Osigurali smo sredstva za obaveze proistekle iz kolektivnih ugovora sa sindikatima korisnika budžeta, te sudske presude. Preduzeli smo i potrebne aktivnosti vezane za rješavanje radno-pravnog statusa za 215 prosvjetnih radnika, te izjednačavanja primanja visokoj stručnoj spremi u osnovnim školama s njihovim kolegama koji rade u srednjim školama u HNK. Na taj način ispunjavamo ono što smo u korektnom socijalnom dijalogu dogovorili.

Također, uz značajna sredstva koja smo izdvojili za kredite u zdravstvu, ali i podršku našim bolnicama i domovima zdravlja, nastavili smo snažnu podršku visokoškolskim ustanovama, staračkim domovima, kulturnim i sportskim institucijama.

Na osobit način želim izdvojiti nastavak podrški u privredi, poljoprivredi i turizmu, jer bez jačanja preduzetništva i investicija na našem području ne možemo osigurati kvalitetnije uslove života građana i zaustaviti trend odlazaka mladih'', rekao je premijer Herceg.

Obrazlažući Nacrt Budžeta za 2022. godinu, premijer Herceg rekao je kako je u njemu zadržana razvojna dimenzija kroz planiranje sredstava za poticaje i podrške.

„Uvećali smo sredstva za privredu, poljoprivredu i turizam, osobito Aerodrom Mostar. Također, podržali smo strateške projekte jedinica lokalne samouprave, te podržali brojne aktivnosti u obrazovanju, sportu, kulturi i drugim područjima važnim za razvoj Kantona. Predviđena su i potrebna sredstva za ispunjavanje obaveza vezanih za kolektivne ugovore sa sindikatima korisnika Budžeta'', zaključio je premijer Herceg.

O Rebalansu i Nacrtu Budžeta detaljnije je govorio i Adnan Faladžić, ministar finansija.

Skupštinski poslanici na današnjoj sjednici usvojili su i  Nacrt Zakona o izvršenju Budžeta, Zakon o izmjeni Zakona o zaštiti porodice s djecom, Finansijski plan Službe za zapošljavanje za 2022. godinu i  Odluku o izvršenju Finansijskog plana Službe za zapošljavanje za 2022. godinu.

10-12-2021, 15:45

VLADA HNK PRVA U BiH UVODI NOVI SISTEM PROCJENE PRAĆENJA I UPUĆIVANJA DJECE SA TEŠKOĆAMA I INVALIDITETOM

Na 160. sjednici Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona je prihvatila Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o socijalnoj zaštiti, te ga poslala u dalju skupštinsku proceduru. Razlozi za donošenje ovog Zakona su usklađivanje sistema procjene, praćenja i upućivanja djece sa teškoćama u razvoju ili invaliditetom sa Međunarodnom klasifikacijom zdravlja, invaliditeta i funkcionisanja (MKF) koju je razvila Svjetska zdravstvena organizacija. Istaknuto je kako je HNK prvi u BiH u kojem će naredne godine biti provedeno pilotiranje novoga sistema procjene praćenja i upućivanja djece sa teškoćama i invaliditetom. Vladin tim za koordinaciju i praćenje pilot projekta će na kraju 2022. godine Vladi, UNICEF-u BiH i nadležnim federalnim ministarstvima podnijeti izvještaj o primjeni Pravilnika, smjernica i kriterija u praksi u cilju njihove implementacije u svim kantonima u 2023. godini. U vezi s tim, Vlada je usvojila i Akcioni plan transformacije sistema procjene, praćenja i upućivanja djece sa teškoćama u razvoju ili invaliditetom.

Također, razmotren je Prijedlog Strategije ruralnog razvoja Hercegovačko-neretvanskog kantona za period od 2021. do 2027. godine. Strategija je dokument koji sadrži viziju i plan transformacije poljoprivrede kao osnovne privredne djelatnosti ruralnih prostora u svim njenim aspektima od poslovanja na poljoprivrednom gospodarstvu do mogućnosti i analize svih faktora koji utiču na širi poljoprivredno-prehrambeni sektor, uključujući poljoprivrednu proizvodnju, preradu, distribuciju proizvoda, tržište i zahtjeve potrošača. Ujedno, osigurava okvir za postupno prilagođavanje i usklađivanje poljoprivrede i ruralnog razvoja HNK, sa najboljim praksama EU. Svrha njezinog donošenja je promovisanje i privlačenje domaćih i stranih investicija u poljoprivredno-prehrambeni sektor i ruralna područja. Strategija jasno definiše ciljeve, prioritete, fokuse, mjere i aktivnosti (operacije), način njihova ostvarivanja, finansijski i institucionalni okvir za implementaciju, monitoring, evaluaciju i izvještavanje. Istaknuto je kako Hercegovačko-neretvanski kanton ima niz komparativnih prednosti, kao što su primjerice raznolikost i očuvanost prirodnih resursa, koje je potrebno pretvoriti u konkurentne prednosti, kao osnovne pretpostavke ruralnog razvoja Kantona. U tu svrhu, definisana su tri strateška pravca (fokusa), na osnovu kojih se kreiraju strateški ciljevi ruralnog razvoja HNK: Poticanje konkurentnosti poljoprivrede; Osiguranje održivog upravljanja prirodnim resursima i klimatskim promjenama i Postizanje uravnoteženog teritorijalnog razvoja ruralnih područja, uključujući stvaranje i očuvanje radnih mjesta.

U cilju usvajanja svih važnih finansijskih dokumenata budžetskih i vanbudžetskih korisnika u tekućoj za narednu godinu, Vlada je dala saglasnost na Finansijski plan i Odluku o izvršenju Finansijskog plana Fonda za zaštitu okoliša HNK za 2022. godinu koji će biti upućeni u dalju skupštinsku proceduru.

Razmotren je Izvještaj o radu Agencije za privatizaciju HNK za 2020. godinu, te data saglasnost na Program rada Agencije za 2021. godinu. Istaknuto je kako je,  u cilju podizanja djelotvornog i racionalnog provođenja poslova iz djelokruga Agencije, u Programu rada dan sistemski prikaz instrumenata i mjera kojima će biti nastavljene započete aktivnosti iz prethodnih godina vezane za privatizaciju preostalog državnog kapitala i državne imovine na prostoru HNK kroz postupak velike i male privatizacije.

Na prijedlog Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša, razmotren je i usvojen Programa utroška 200.000 KM koje su dodijeljene jedinicama lokalne samouprave u HNK za različite projekte kojima se poboljšava lokalna turistička ponuda, među kojima je i podrška manifestaciji „Advent u Mostaru“ u iznosu od 30.000 KM.

Vlada je donijela Odluku kako će se, zbog obaveza prema Federalnom zavodu i Službi za zapošljavanje HNK, prijem pripravnika odvijati u dva ciklusa. Prvi ciklus prijema bit će završen do kraja godine, a drugi tokom 2022. godine u skladu sa finansijskim mogućnostima Budžeta.

Usvojen je Zaključak kojim se izdvaja 200.000,00 KM za Ustanovu „Dom za socijalno zbrinjavanje osoba sa invaliditetom i drugih osoba Stolac“ u Stocu. Istaknuto je kako su sredstva namijenjena za završetak započetih radova na izgradnji lijevog krila zgrade Doma čime bi se značajno povećao prostorni kapacitet, te omogućio prijem većeg broja korisnika usluga.

Vlada je usvojila Odluku o Izmjenama i dopunama Plana i programa Uprave za ceste Ministarstva saobraćaja i veza HNK za 2021. godinu. Godišnjim Planom i programom  održavanja, zaštite, rekonstrukcije i izgradnje  obuhvaćene su mjere i aktivnosti koje se provode u cilju očuvanja postojeće cestovne infrastrukture i sigurnosti na cesti. Istaknuti su rekonstrukcija ceste Košpina luka-Džanići u iznosu od 450.450 KM, sanacija ceste Tromeđa-Zvirovići u iznosu od 437.694 KM, te rekonstrukcija mosta Arapovići u iznosu od 181.350 KM.

Na današnjoj sjednici razmotrena je i prihvaćena Informacija Ministarstva privrede o realizaciji zaključenih ugovora o koncesijama za 2021. godinu. U Informaciji je dan uvid u obavljanje djelatnosti iz oblasti rudarstva i energetike i to: eksploatacija mineralnih sirovina, obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije izgradnjom elektroenergetskih objekata. Također, ovom Informacijom obuhvaćeni su podatci o mineralnim sirovinama koje su nastale kao rezultat izvođenja građevinskih i drugih radova kojima nije svrha eksploatacija.

Vlada je razmotrila i Izvještaj o žetvi strnih žita u 2020. godini u kojem je navedeno da je ukupni prinos bio 2733 tone zrna žita.

10-12-2021, 8:49

VLADA HNK: HITNO DEBLOKIRATI RAČUNE OPĆE BOLNICE I DOMA ZDRAVLJA U KONJICU

Na današnjoj sjednici, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona razmotrila je informaciju o jutros održanom sastanku dr. sc. Nevenka Hercega, premijera Hercegovačko-neretvanskog kantona, dr. sc. Gorana Opsenice, ministra zdravstva, rada i socijalne zaštite i Adnana Faladžića, ministra finansija s dr. Dženanom Leparom, direktorom Opće bolnice Konjic i dr. Jasminkom Brkan-Hrvačić, direktoricom Doma zdravlja Konjic, te je usvojen Zaključak da se od Vlade Federacije BiH i Porezne uprave FBiH  zatraži da, u skladu sa svojim nadležnostima, ulože dodatne napore kako bi se hitno deblokirali računi JU Opća bolnica Konjic i JU Dom zdravlja Konjic. Istaknuto je kako, uz niz problema koje imaju te zdravstvene ustanove, situaciju dodatno usložnjava najava doktora i medicinskog osoblja o raskidanju ugovora o radu.

Inače, na sastanku je razgovarano o teškoćama vezanim za rad Opće bolnice i Doma zdravlja Konjic, osobito o problemu blokade računa zbog duga na ime poreznih obaveza u iznosu od 5.356.440,30 KM.

Istaknuto je kako je Vlada HNK, u cilju osiguranja nesmetanog funkcionisanja svih zdravstvenih ustanova, pa tako i onih sa područja općine Konjic, u proteklom periodu poduzimala i poduzima niz konkretnih mjera i aktivnosti, izdvajajući značajna redovna i vanredna budžetska sredstva iz tekuće pričuve za tu namjenu.

Konkretno, u Izmjenama i dopunama Budžeta za 2021. godinu, predviđeno je povećanje od milion KM domovima zdravlja te milion KM za bolničke ustanove u HNK. Takvo je povećanje planirano i u Nacrtu Budžeta za 2022. godinu.

Također, u Izmjenama i dopunama Finansijskoga plana Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK za 2021. planirano je više od 4 miliona KM dodatnih sredstava za tri bolnice u HNK. U tom kontekstu, očekujemo da Upravno vijeće ZZO-a hitno usvoji tzv. Rebalans Finansijskoga plana za ovu i Finansijski plan za 2022. godinu. Dakako, značajan dio tih sredstava ići će i za Dom zdravlja i Opću bolnicu Konjic.

Na sastanku je ponovno naglašeno kako je Vlada prihvatila i Sporazum o zajmu između Saudijskog fonda za razvoj i BiH u iznosu od 32 miliona KM za projekat izgradnje i obnove u HNK, a kojim je za izgradnju i obnovu odjela i nabavke računarske i medicinske opreme za Opću bolnicu Konjic izdvojeno ukupno 3,2 miliona KM.

Osim toga, Vlada i Skupština HNK snažno se zalažu za što skorije upućivanje u parlamentarnu proceduru Zakona o finansijskom konsolidiranju javnih zdravstvenih ustanova u FBiH, čime bi se riješio dio problema poslovanja zdravstvenih ustanova.

 „Unatoč brojnim izazovima koji pred nama stoje u ovo složeno vrijeme prouzročeno pandemijom i njezinim posljedicama, Vlada HNK će, u skladu sa budžetskim mogućnostima, nastaviti podržavati rad i razvoj zdravstvenih ustanova, ujedno očekujući jednako razumijevanje i konkretnu pomoć i od drugih nivoa vlasti jer nam kvalitetna zdravstvena usluga našim sugrađanima svima mora biti u vrhu prioriteta“, zaključio je premijer Herceg.

09-12-2021, 13:13

ZAHVALNICA VLADI HNK NA PRUŽENOJ PODRŠCI

Savjetnik premijera Hercegovačko-neretvanskog kantona Darko Juka primio je zahvalnicu Hrvatskog katoličkog pogrebnog društva sv. Ante Padovanskog Mostar naslovljenu Vladi HNK zbog pružene finansijske podrške radu Društva i izradi prigodne monografije autora Marinka Jovanovića koja je, u povodu 100. godišnjice utemeljenja Društva, predstavljena u Velikoj dvorani Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače.

Juki je zahvalnicu uručio predsjednik HKPD-a sv. Ante Mostar Radoslav Udovičić, zahvalivši kantonalnoj vladi i njezinom premijeru dr. sc. Nevenku Hercegu na ukupnomu razumijevanju za njihove potrebe i rad.

''Neprekinuto trajanje od stotinu godina rađa osjećaj poštovanja, onog zbog kojeg zastaneš i razmisliš o tome što je sve jedno društvo, kao skup posvećenih istom cilju, moralo proći kroz ovaj burni i uglavnom tmurni vijek. Proći i, svejedno, opstati! Istorija Hrvatskog katoličkog pogrebnog društva sv. Ante Mostar u određenoj je dimenziji i istorija Mostara. Večeras svjedočimo predstavljanju iskustava i memorije njihovih sto godina. Djelo donosi niz interesantnih podataka, istorijskih predanja, iznenađujućih činjenica, podsjećanja na velikane čiji ostaci počivaju na Maslinama, Šoinovcu i Smrčenjacima, a na koje, kao društvo, nismo smjeli zaboraviti. Zato ne treba čuditi što je Vlada HNK prepoznala vrijednost projekta pripreme i štampanja ovog monografskog izdanja koje nam ostaje kao zajednička društvena memorija na neke dijelove recentne istorije našeg grada'', rekao je Juka.

08-12-2021, 22:49

ŠTAB HNK: IMUNIZIRANO OKO 25% GRAĐANA

Na današnjem sastanku Kriznog štaba Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite razgovarano je o aktuelnoj epidemiološkoj situaciji u Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Prema izvještaju Zavoda za javno zdravstvo, incidenca, odnosno broj oboljelih na 100.000 stanovnika u sedmici od 29.11. do 5.12. 2021. godine je 204,39. Na dan 7. decembra 2021. godine ukupno su u tri bolnice u HNK bila hospitalizirana 93 bolesnika od čega je 13 u respiracijskim centrima. Od tog broja, 14 bolesnika vakcinisano je barem jednom dozom, što znači da je trenutno u bolnicama 87% nevakcinisanih oboljelih od koronavirusne infekcije.

Također, prema prikupljenim podacima potpuno je (s dvije doze) vakcinisano 38.331 građana, što je 18,3% stanovništva. Trećom dozom vakcinisana je 971 osoba. Međutim, istaknuto je kako nema tačnih podataka o vakcinisanima van FBiH, te je procjena da je ukupan broj vakcinisanih veći, odnosno oko 25%.

Ponovno je istaknuto kako su osigurane potrebne količine vakcina, a u cilju uspješnije imunizacije, domovi zdravlja organiziraju akcije tzv. otvorenih vrata. Stoga je Štab još jednom uputio poziv građanima da se vakcinišu kako bi zaštitili sebe i druge. Također, građani su pozvani da, prihvaćajući ozbiljnost epidemiološke situacije, poštuju propisane epidemiološke mjere poput nošenja zaštitnih maski u zatvorenom prostoru i održavanja minimalne distance od 2 metra.

Trenutno su u toku aktivnosti vezane za izradu registra vakcinisanih osoba i drugih važnih podataka vezanih za pandemiju, što je osnova za buduće izdavanje QR koda iz kojeg je vidljivo je li netko vakcinisan, prebolio ili testiran.

Istaknuto je kako je u SKB Mostar tokom 2020. godine bilo hospitalizirano 2077, a u dosadašnjem toku ove godine 1931 pacijent s koronavirusnom infekcijom. Također, naglašeno je kako je dobna struktura hospitaliziranih izmijenjena u odnosu na prošlu godinu. Naime, lani su bolesnici bili uglavnom starije životne dobi, dok su ove godine to bolesnici srednje životne dobi. Izraženo je zadovoljstvo činjenicom kako je, zahvaljujući predanom radu medicinskog osoblja i savremenim metodama liječenja, smrtnost pacijenata u SKB Mostar najmanja u Bosni i Hercegovini.

Članovi Štaba još jedanput su istaknuli nemjerljivi doprinos zdravstvenih radnika u borbi s pandemijom ističući kako svaki građanin ličnim primjerom, vakcinisanjem i kroz poštivanje mjera, može uticati na poboljšanje ukupnog epidemiološkog stanja, zaštiti sebe i svoje bližnje, te olakšati rad medicinskog osoblja.

08-12-2021, 14:34

U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ

Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.

- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.

- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.

Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.

- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.

07-11-2025 17:41

INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST

Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:

Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?

- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.

Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.

- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?

- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.

Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.

Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.

Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?

- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da  ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene  trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.

Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?

- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.

Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.

- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.

07-11-2025 16:00

ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO

Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.

- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.

07-11-2025 15:11
13-03-2025 11:45
11-06-2024 10:00