Službena stranica Vlade HNŽ/K
INTERVJU PREMIJERA NEVENKA HERCEGA ZA VEČERNJI LIST
U današnjem izdanju Večernjega lista objavljen je opsežan intervju sa premijerom Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenkom Hercegom, po nizu aktuelnih tema iz HNK.
Intervju, objavljen pod naslovom ''Vladu HNK etablirali smo kao pouzdanog i poželjnog partnera'', u podnaslovu ''Kroz aktivnosti Vlade snažno afirmišemo mlade i odgovornost prema budućnosti'', prenosimo u cjelini:
S dr. sc. Nevenkom Hercegom, premijerom Hercegovačko-neretvanskog kantona, razgovarali smo o nekoliko aktuelnih tema, počevši od izražene brige kantonalnih vlasti za mlade, preko sindikalnih aktivnosti i poboljšanja kolektivnih ugovora, do stalne borbe za održavanje Budžeta stabilnim, uprkos izazovima pandemijskog slabljenja privrede, ali i globalnih finansijsko-ekonomskih kriza čije posljedice intenzivno osjećamo.
Nedavno ste napravili iskorak i osigurali sredstva za pomoć mladim naučnicima, što je vjerojatno zasad jedinstven slučaj u BiH. Ustrajavate u primanju pripravnika i dodjeli stipendija, a najavljujete i zapošljavanja u školama?
Za nas su mladi prioritet i ta ideja nas vodi u svim aktivnostima. Uz stalna stipendiranja studenata, krenuli smo ranije sa stotinjak, a sada smo već na više od 2600 stipendista godišnje. Ustrajavamo i u primanju pripravnika, a sa ovogodišnjih stotinu za koliko smo raspisali Javni poziv, Vlada doseže brojku od 800 mladih koliko smo ih u ovom sazivu pomogli sa prvim radnim iskustvom, na što sam osobito ponosan. Naglašavam, ma koliko to puta ponovio, i ovom ću prilikom jasno reći kako ovaj način pružanja direktne podrške mladim visokoobrazovanim ljudima koje želimo zadržati ovdje, trebaju slijediti svi ostali nivoi vlasti i ne smije biti samo ''teret'' Kantona. U ovaj projekat moraju se uključiti sve naše općine i gradovi i za to, na isti način, planirati namjenska sredstva kako se ne bismo zadržali na tih 100 odnosno 800 nego udvostručili pa i utrostručili ove brojke. I neće to biti problem ako i drugi prepoznaju važnost ovog projekta.
Odluka Vlade o izdvajanju pola miliona KM za podršku nauci i mladim naučnicima koji su nažalost u osobito podcijenjenom i složenom položaju u cjelokupnom sistemu obrazovanja nešto je čime se jako ponosim. Radi se o prvoj takvoj odluci, a izrodila se na moju direktnu inicijativu, kao dio kontinuiranih aktivnosti Vlade na planu razvoja nauke u HNK te podrške mladim naučnicima. Mogu samo reći da se nadamo kako ćemo ovim uspostaviti standard koji će i drugi kantoni slijediti. To je direktno ulaganje u bolju budućnost.
Najavili ste rješavanje radno-pravnih statusa za 200 zaposlenika u sistemu obrazovanja?
Da, tačnije njih 215 za koliko ćemo ovih dana raspisati konkurs. Nažalost stanje koje je ova vlada zatekla nije bilo pravedno regulisano pa i ovime nastavljamo ispravljati jednu veliku nepravdu iz ranijih perioda i rješavati pitanje zaposlenja na neodređeno vrijeme za te ljude koji po pet i više, neki čak i više od deset godina, nažalost rade sa ugovorima na određeno, prije svega zbog manjka sati u nastavnim normama. Svi mi znamo šta znači takav jedan iskorak za svakog zaposlenika, ugovor na neodređeno vrijeme podiže nivo životne sigurnosti i standarda uopće. Tokom ovog procesa vodit ćemo se kriterijima i prioritetima koje su postavili direktori osnovnih i srednjih škola iz cijele HNK, a kada završimo proceduru dosegnut ćemo brojku od 500 stalno zaposlenih u obrazovnom sistemu HNK čije je radno-pravne statuse regulisala ova vlada.
Treba spomenuti i to da smo nedavno riješili zapošljavanje 60 državnih namještenika, a u procesu su pripreme za zapošljavanje državnih službenika i rukovodećih kadrova u kantonalnim organima vlasti. Sve navedeno su aktivnosti vlade koji su najdirektnije povezane sa životima naših ljudi, cijele naše zajednice. Sada se dokazalo da smo ispravno punih šest godina držali na snazi ograničeni moratorij kojim smo značajno racionalizirali državnu službu koju sada pomlađujemo i dajemo joj ciljani zamah, postavljajući osnove za još efikasniji i djelotvorniji rad.
Ipak, i ovu godinu obilježavaju sindikalne aktivnosti? Krajem oktobra održali ste sastanak sa sindikatima korisnika budžeta HNK na kojem ste dogovorili dinamiku rješavanja drugih otvorenih pitanja.
Tako je, odmah na početku smo postigli visoki nivo saglasnosti i već na narednoj sjednici Vlade usvojili Uredbu o dopuni Uredbe o naknadama i drugim materijalnim pravima koji nemaju karakter plate, a to uopće nije bila obaveza iz kolektivnih ugovora. Tako smo učinili prvi korak ka ispunjavanju dogovorenog i ponovno potvrdili da smo, unatoč brojnim izazovima sa kojima smo suočeni, spremni iznaći održiva i prihvatljiva rješenja koja će odražavati stvarnost vremena i okolnosti u kojima živimo.
Održavamo stalan, korektan i konstruktivan dijalog sa svim našim socijalnim partnerima. Ako ćemo se vratiti nešto dalje unazad, prisjetit ćemo se da smo značajno poboljšali radne i materijalne statuse našim prosvjetarima, doktorima, kao i drugom medicinskom osoblju. Nadalje, radimo kontinuisano na poboljšanju uslova i drugima, policajcima, zaposlenicima u državnim službama i pravosudnim organima, kao i svim drugim korisnicima budžeta kojima smo osigurali tri uzastopna povećanja plata od po 5 posto godišnje, a u zdravstvu još i više. Uz povećanja ličnih dohodaka, tu su i poboljšanja u drugim primanjima, opremanju, unapređenju radnih prostora, što se jasno vidi po budžetskim stavkama.
Unatoč tome što kažete da u potpunosti ispunjavate obaveze po kolektivnim ugovorima, pa i van njih, zašto je policijski sindikat uopće održao štrajk upozorenja?
Kolektivnim ugovorom sa policijskim sindikatom, potpisanim u martu ove godine, dodatno je poboljšan već ranije značajno unaprijeđen materijalno-pravni status radnika MUP-a, a tada je sindikalni čelnik zahvalio Vladi na ''razumijevanju i korektnom dijalogu''. Premda nikada nismo osporavali pravo sindikatima na njihove sindikalne aktivnosti van kolektivnog ugovora, ovaj potez Sindikata policije neugodno me iznenadio. Ne znam što je stvarna pozadina jer smo prethodno, u vrlo otvorenom razgovoru, usaglasili korake koje će Vlada učiniti po novim sindikalnim traženjima, od čega smo dio već i uradili. Zato niti razumijem niti nalazim opravdanja za ovakve postupke.
Što je posrijedi sa tim isplatama po pravomoćnim presudama koje Vaša vlada zapravo zatekla kao obavezu u milionskim iznosima?
Ponavljam, sindikalna traženja naći će se na dnevnom redu kod pripreme i razmatranja ključnih finansijskih dokumenata već za ovu kao i za narednu budžetsku godinu. Sindikat policije u prvi plan stavlja naslijeđene obaveze od ranije po pravomoćnim presudama, bez onih prioritetnih vansudskih nagodbi. Ne mogu se oteti dojmu da se iza ove cijele priče krije nešto drugo, premda i dalje ne želim vjerovati kako neke interesne grupe nastoje iskoristiti opravdanu zabrinutost i egzistencijalne strahove naših sugrađana uoči kalendarskog ulaska u izbornu godinu ili kako postoje pojedinci koji potiču nemire, računaju na svoje naknade u procentima po iznosima predmetnih tužbi.
Vlada je, od 2015. na ovamo, na ime tih presuda, isplatila blizu 20 miliona KM i, kako sam i obećao, naši budžetski korisnici mogu do kraja godine očekivati uplatu još jednoga značajnog iznosa po toj stavci. No, sve u skladu sa realnim okolnostima, utvrđenim prioritetima i budžetskim mogućnostima. Duboko sam uvjeren kako je u interesu ovog Kantona voditi računa o svim budžetskim korisnicima i nikada neću pristati na ucjene i ugrožavanje budžeta radi nekih interesnih grupa i njihovog ekstra profita. To ne dolazi u obzir!
Hoćete li, uz sve te izazove, moći osigurati potrebna sredstva i održati Budžet stabilnim?
Posljednji mjeseci kalendarske godine uvijek su posvećeni razmatranju i donošenju ključnih kantonalnih finansijskih dokumenata. Ova vlada ih je uvijek usvajala u tekućoj za iduću godinu, tako planiramo i sada. Unatoč svim finansijskim poteškoćama, pandemijskim izazovima i slabijem punjenju Budžeta, neće biti dovedena u pitanje redovnost isplata povećanih plata i drugih naknada za više od 5500 budžetskih korisnika, i još toliko njih koji su na budžetskom i finansiranju naših vanbudžetskih fondova. Najavio sam maloprije i otvaranje procesa novih zapošljavanja, angažovali smo dosad više od 100 asistenata u nastavi, iskazali spremnost za uvođenje psihologa u obrazovni sistem, tu su i značajno veće obaveze koje proističu iz kolektivnih ugovora, prije svega važno pitanje izjednačavanja primanja visokoj stručnoj spremi u osnovnim školama sa njihovim kolegama koji rade u srednjim školama u HNK. O svemu tome također moramo voditi računa pri izradi finansijskih dokumenata.
Ostalo Vam je potpisati još samo Kolektivni sa sindikatima osnovnog obrazovanja?
Uvjeren sam da ćemo u narednoj sedmici potpisati ponovo i taj kolektivni ugovor kojim ćemo na kvalitetan, zadovoljavajući i održiv način riješiti opravdane zahtjeve sindikata osnovnog obrazovanja, sa kojim će otprilike 2000 zaposlenika u osnovnim školama HNK biti više nego zadovoljno.
U kontekstu budžetskih sredstava, ključne su i izmjene Zakona o pripadnosti javnih prihoda na što ste Vi godinama, čini mi se, poprilično usamljeno upozoravali?
Da budem do kraja direktan, raduje me što su i kolege iz drugih kantona konačno otvorili oči i javno progovorili. Izmjene i dopune toga zakona u parlamentarnoj su proceduri jer više nijedan kanton, osim onog privilegiranog, ne pristaje na ovako diskriminirajuće zakonske odrednice. HNK je, u periodu primjene ovog zakona, dosad izgubio čitav jedan godišnji budžet. To je novac kojim smo, kroz proteklih petnaest godina, mogli pokrenuti čitav niz dodatnih razvojnih projekata, još i jače poboljšati materijalne statuse naših budžetskih korisnika, dodatno uložiti u javnu infrastrukturu, privredne zone, prometno povezivanje, potom u obrazovanje, nauku, kulturu i sport. Očekujem da se na tom planu stvari neodgodivo promjene jer raspodjela javnoga novca ne smije više biti diskriminatorna i u korist samo jednog administrativnog prostora u FBiH, što je bila odlika i bivšeg sistema odnosno bivše države.
Vi i dalje ustrajavate u očuvanju i razvojne dimenzije Budžeta?
Naravno! Unatoč svim izazovima, siguran sam kako ćemo u Budžetu osigurati sredstva za nauku, kulturu i sport te za socijalna davanja. Nastavit ćemo pomagati mlade naučnike, omogućavati mladima prvo radno iskustvo, realizovati studentske stipendije te značajno pomagati stavljanje Aerodroma Mostar u funkciju, kao i provođenje niza strateških projekata iz svih naših općina i gradova. I dalje ćemo, još jače, finansirati zajedničke institucije, od univerziteta, bolnica, pozorišta do parkova prirode, te poticati privredu kako bismo iz ove krize izašli sa što je moguće manje posljedica.
Kada se govori o podršci privredi, tu smo napravili niz aktivnosti, a protekle godine smo, prvi u FBiH, potpisali Protokol o saradnji sa Razvojnom bankom u vezi sa kreditnom linijom za likvidnost privrednicima i obrtnicima u HNK. Time smo omogućili pojedinačne kredite u iznosu do pola miliona KM uz rok otplate do 36 mjeseci te grace period do 12 mjeseci za što fiksnu kamatu od 2 % godišnje plaća Vlada dok se Razvojna banka odrekla naknade za obradu kredita. Pokrenuli smo sada pripremne radnje za potpisivanja novoga protokola kako bismo nastavili i na ovaj način pomagati poslovne subjekte, sa dodatnim proširenjem kreditnih linija, o čemu sam ovih dana postigao saglasnost sa novom upravom Razvojne banke. Privrednici pokazuju izniman interes na ovu mogućnost.
Ovih dana Vlada je prihvatila i Prijedlog Strategije razvoja HNK koji je upućen u Skupštinu. Koliko je takav strateški dokument važan za buduće djelovanje i aktivnosti Vlade?
Vlada HNK stavila je akcenat na donošenje strateških dokumenata. Donijeli smo prvu multidisciplinarnu i multisektorsku krovnu Strategiju razvoja HNK, a u februaru i prvi kantonalni Prostorni plan koji je osnova za jače privlačenje investitora, jačanje privrede i apliciranje projekata na natječaje finansirane iz EU fondova. Nakon dosta složenog rada na izradi Strategije, u koji smo uključili brojne stručnjake i dionike iz različitih područja vlasti i šire društvene zajednice, prije nekoliko dana utvrdili smo i Prijedlog Strategije razvoja HNK za period 2021. – 2027. Utvrdili smo ciljeve i prioritete razvoja Kantona te je Strategija razvoja osnovni dokument za izradu sektorskih strategija, dokumenta okvirnog budžeta, budžeta i programa naših javnih investicija. Osnovna strategijska načela su privredna i okolišna održivost i socijalna uključenost te veza s ostalim planskim dokumentima, od onih na kantonalnom nivou do Strategije Evropa 2020 i nove EU strategije. Također, planirane su konkretne aktivnosti, instrumenti i mjere usmjereni na stvaranje prepoznatljivog, poduzetnog i privlačnog kantona. Od skupštinskih poslanika očekujem ekspeditivnost i neodgodivo usvajanje ovog vitalnog dokumenta koji je prošao uistinu najširu javnu raspravu.
Strategijom je predviđen novi zamah vezan za projekte prekogranične saradnje gdje Vlada već ima ostvarene zapažene rezultate?
Opredijeljenost Vlade HNK za pripremu i realizaciju prekograničnih projekata je neupitna. Kao osnivač i stalna članica Jadransko-jonske evroregije, kroz proteklih nekoliko godina etablirali smo se kao poželjan i pouzdan partner. Uspješno smo realizovali više prekograničnih projekata u različitim područjima djelovanja, infrastrukturi, obrazovanju, turizmu, poljoprivredi, privredi i zaštiti okoliša. Ilustracije radi, ovih dana sam s Nikolom Dobroslavićem, županom Dubrovačko-neretvanske županije, potpisao ugovore za projekat "Zaštita i valorizacija zaštićene prirodne baštine Neretve u svrhu održivog razvoja lokalnih zajednica u prekograničnom području RH i BiH" koji je odobren za sufinansiranje u okviru Programa poticanja prekogranične saradnje između Hrvatske i BiH. Ostajemo do kraja opredijeljeni realizaciji prekograničnih i transnacionalnih projekata, što poimam i kao jednu od najjačih potvrda predanosti Vlade HNK i mene kao njezina prvog čovjeka evropskom putu ove zemlje i zadržavanju mladih na ovim prostorima.
ODRŽAN SASTANAK SA PREDSTAVNICIMA UNDP-a
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona, primio je danas u nastupnu posjetu Stephena Kinlocha Pichata, novog zamjenika rezidentne predstavnice UNDP-a u BiH.
Istaknuvši dosadašnju dobru saradnju Vlade HNK i UNDP-a, premijer Herceg upoznao je gosp. Pichata sa aktuelnim stanjem u HNK, sa akcentom na aktivnosti Vlade koje su usmjerene na sprječavanje negativnih privrednih posljedica izazvanih epidemijom koronavirusa (COVID-19) i podršci privredi na prostoru HNK, te izradi kantonalne Strategije razvoja za naredni period, od 2021. do 2027. godine.
„Nakon što je Vlada nedavno prihvatila Prijedlog Strategije, nadam se kako će to uskoro učiniti i naša Skupština. Ujedno, uskoro očekujemo i završetak izrade Strategije ruralnog razvoja HNK. Obje strategije izrađene su zahvaljujući saradnji sa UNDP-om, na čemu se iskreno zahvaljujem. Također, koristim priliku izraziti nadu i uvjerenje u to kako ćemo sa UNDP-om nastaviti saradnju na izradama sektorskih strategija koje su od ključnog značaja za dalji kantonalni razvoj, osobito kada govorimo o turizmu i zaštiti okoliša odnosno planu gospodarenja otpadom i sl.“, izjavio je premijer Herceg.
Zamjenik rezidentne predstavnice UNDP-a u BiH pohvalio je uspostavljenu komunikaciju sa Vladom HNK, zahvalivši premijeru Hercegu na srdačnom prijemu i na stalnoj spremnosti na produktivnu saradnju.
Također, izuzetno pozitivnim je ocijenio posvećenost Vlade obnovi škola, domova zdravlja i drugih javnih objekata gdje je nekoliko projekata, kao što su obnova Doma zdravlja u Mostaru, OŠ Bijelo Polje, OŠ Čelebići, OŠ Sulje Čilića u Jablanici, te OŠ Lipanjske zore Domanovići, realizovano u saradnji s UNDP-om.
Na kraju, naglašena je obostrana spremnost za daljim širenjem i dodatnim jačanjem međusobnih odnosa i radom na implementaciji projekata od životne važnosti za stanovnike HNK.
OBAVIJEST KANDIDATIMA ZA PRIPRAVNIKE
Obavještavamo kandidate koji su se prijavili na Javni poziv za prijem 100 pripravnika u kantonalne organe uprave, upravne organizacije i druge službe, organe i institucije Hercegovačko-neretvanskog kantona, a koji iz opravdanih razloga nisu mogli pristupiti na intervju u zakazano vrijeme, da to mogu učiniti u ponedjeljak, 22. novembra u 9:00 sati u zgradi Vlade HNK, Stjepana Radića 3, Mostar.
HERCEG SVEČANO OTVORIO KONFERENCIJU PR & MEDIA DAYS 2021
Premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg svečano je danas otvorenim proglasio šesto izdanje ''PR & Media Days Mostariensis'', trodnevne međunarodne konferencije sa područja odnosa sa javnošću, integrisane komunikacije i medija, u organizaciji Studija odnosa sa javnošću Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.
Konferencija se, uz snažnu finansijsku podršku Vlade HNK, održava u online izdanju, u produkciji SUM TV-a, a čitavo obraćanje premijera Hercega emitirano putem službene web stranice prdays.sum.ba dostupno je na sljedećem linku:
SASTANAK S PREDSTAVNICIMA RAZVOJNE BANKE FBiH: NASTAVAK POVOLJNIH KREDITNIH LINIJA ZA PRIVREDU I OBNOVA HOTELA „ERO“
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona primio je danas u svom uredu predstavnike Razvojne banke FBiH: Mensuda Bašića, v.d. predsjednika uprave, Dalibora Milinkovića, v.d. izvršnog direktora za projekte i razvoj i Semira Fejzića v.d. izvršnog direktora za upravljanje rizicima.
Tokom sastanka istaknuta je dosadašnja uspješna saradnja, te se razgovaralo o budućim zajedničkim aktivnostima usmjerenim na podršku privrednicima i obrtnicima za ublažavanje posljedica izazvanih pandemijom COVID-19.
„Protekle godine potpisali smo Protokol o saradnji u vezi s kreditnom linijom za likvidnost privrednicima i obrtnicima u HNK. Bili smo prvi Kanton u FBiH koji je potpisao takav Protokol kojim su omogućeni pojedinačni krediti u iznosu do 500.000,00 KM uz rok otplate do 36 mjeseci, te grace period do 12 mjeseci za što fiksnu kamatu od 2% godišnje plaća Vlada dok se Razvojna banka odrekla naknade za obradu kredita“, kazao je premijer Herceg.
Podsjetio je kako je, kroz Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih epidemijom koronavirusa (COVID-19) i podršci ekonomiji na području HNK tzv. Korona zakon, već izdvojeno 4.740.503,43 KM za 1833 poslovna subjekta.
„Na nedavnoj sjednici razmotrili smo Izvještaj o radu Komisije za nadzor kreditnih sredstava. U izvještaju je istaknuto da je proveden javni poziv za dodjelu kredita na koji se javio 81 poslovni subjekt, a do sada je odobreno kreditiranje njih 24 za koje će Vlada u cijelosti subvencionisati kamate. Također, naglašeno je iznimno zanimanje privrednika za takve vrlo povoljne aranžmane“, govorio je premijer Herceg.
U tom kontekstu izražena je obostrana spremnost da se poduzmu potrebne aktivnosti oko potpisivanja novog Protokola kojim bi se, kroz određene kreditne linije, pružila podrška poslovnim subjektima uz uslov da HNK subvencioniše iznos sredstava u visini kamate kod COVID kreditne linije, dok bi razliku kamate plaćao korisnik sredstava.
Također, razgovarano je o mogućnostima da se osiguraju kreditna sredstva Razvojne banke za rekonstrukciju Hotela „Ero“ za zajednički smještaj kantonalnih tijela uprave.
DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA I HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI KANTON PROVODE PROJEKAT ZAŠTITE NERETVE
Uz prisustvo Nikole Dobroslavića, župana Dubrovačko-neretvanske županije i dr. sc. Nevenka Hercega, premijera Hercegovačko-neretvanskog kantona danas je u zgradi Vlade HNK u Mostaru potpisan ugovor vezan za provođenje projekta "Zaštita i valorizacija zaštićene prirodne baštine Neretve u svrhu održivog razvoja lokalnih zajednica u prekograničnom području RH i BIH" koji je odobren za sufinansiranje u okviru Programa poticanja prekogranične saradnje između Hrvatske i Bosne i Hercegovine za razvoj lokalne zajednice.
Uz Kabinet predsjednika Vlade, kao vodećeg partnera, partneri na projektu su: Javno preduzeće Park prirode Hutovo blato d.o.o. Čapljina i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije. Cilj projekta je doprinijeti većoj turističkoj valorizaciji prirodnih resursa zaštićenih područja u dolini rijeke Neretve i njihovoj turističkoj prepoznatljivosti/konkurentnosti uvođenjem novih turističkih sadržaja te promociji u svrhu održivog korištenja prirodne baštine i doprinosa jačanju konkurentnosti i privrednog oporavka prekograničnog područja Neretve u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Tokom sastanka razgovarano je o međusobnoj saradnji, osobito MED projektu COASTING PLUS, odnosno nastavku projekta COASTING kroz koji će se, uz ostalo, na poseban način ojačati saradnja dvije susjedne i prijateljske županije.
Projekat COASTING PLUS usmjeren je na poticanje koordinacije među ključnim dionicima u svrhu unapređenja razvoja održivog i odgovornog obalnog turizma i zaštite okoliša na mediteranskom području. Cilj Projekta, uz prenošenje COASTING metodologije na lokalni nivo, je i razvoj Lokalnog akcionog plana. Regionalna agencija Dubrovačko-neretvanske županije - DUNEA, u koordinaciji sa vodećim partnerom - Savezom gradova i općina Andaluzije iz Španjolske (FAMP), iskoristit će iskustvo stečeno u završenom projektu COASTING kao i drugim EU projektima, te uključenim novim partnerima prenijeti metodologiju integralnog upravljanja obalom za održivi turizam.
Premijer Herceg i župan Dobroslavić izrazili su punu spremnost za daljim razvojem saradnje kako kroz Jadransko-jonsku euroregiju tako i kroz zajedničko apliciranje na prekogranične i transnacionalne programe.
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5
