Službena stranica Vlade HNŽ/K
POTPISAN KOLEKTIVNI UGOVOR IZ DJELATNOSTI OSNOVNOG ODGOJA I OBRAZOVANJA
Nakon što je na nedavno održanoj 161. sjednici, Vlada dala saglasnost na Kolektivni ugovor, dr. sc. Rašid Hadžović, ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanskog kantona, u prisustvu dr.sc. Nevenka Hercega, premijera HNK, sa Slavkom Laušem, predsjednikom Sindikata učitelja i Edinom Sarajlićem, predsjednikom Sindikata osnovnog odgoja i obrazovanja, potpisao je Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i djelatnika iz djelatnosti osnovnog odgoja i obrazovanja.
Premijer Herceg istaknuo je kako samo dobra saradnja sa socijalnim partnerima i obostrano razumijevanje dovode do potpisivanja konkretnih dogovora.
„Sretan sam što danas svjedočimo ovom važnom činu potpisivanja Ugovora koji će osjetno unaprijediti životni standard naših učitelja i nastavnika. Ovo je na tragu upornih nastojanja Vlade koja punih sedam godina kontinuirano poboljšava kako pravni tako i materijalni status zaposlenika u našem obrazovnom sistemu. Osim toga, a tome ste svi svjedočili, poboljšavali smo i uslove boravka i rada u našim školama, obnovivši dosad gotovo sve školske zgrade i školske sportske sale, terene, igrališta u svim gradovima i općinama našeg kantona“, rekao je premijer Herceg dodavši kako se na ovaj kolektivni ugovor malo duže čekalo jer je trebalo riješiti specifičan problem i opravdano sindikalno traženje izjednačavanja visine primanja zaposlenicima u osnovnim školama koji imaju visoku stručnu spremu sa visinom primanja njihovih kolega koji rade u srednjim školama.
Također, podsjetio je kako će se već u prvim danima 2022. godine raspisati konkurs za primanje u stalni radni odnos čak 220 djelatnika u školama.
„Ovime nastavljamo ispravljati jednu veliku nepravdu iz ranijih perioda i rješavati pitanje zapošljavanja na neodređeno vrijeme za te ljude od kojih neki, prije svega zbog manjka sati u nastavnim normama, čak i više od deset godina rade s ugovorima na određeno. Svi mi znamo šta znači jedan takav iskorak za svakog zaposlenika jer ugovor na neodređeno vrijeme podiže nivo životne sigurnosti i standarda uopće. Tokom ovog procesa vodit ćemo se kriterijima i prioritetima koje su postavili direktori osnovnih i srednjih škola iz cijelog HNK, a kada završimo proceduru dosegnut ćemo brojku od 500 stalno zaposlenih u obrazovnom sistemu HNK čije je radno-pravne statuse regulisala ova Vlada“, rekao je premijer Herceg.
Ministar Hadžović istaknuo je zadovoljstvo današnjim potpisivanjem Kolektivnog ugovora.
„Mogu slobodno reći da je danas historijski dan, jer smo nakon višemjesečnih pregovora uspješno usaglasili Kolektivni ugovor sa sindikatima osnovnog obrazovanja. Čast i zadovoljstvo mi je što je Ministarstvo zajedno s Vladom HNK uz podršku premijera dr. Hercega i ministra finansija, Adnana Faladžića napravilo jedan iskorak koji se odnosi na izjednačavanje koeficijenta za visoku stručnu spremu za plate zaposlenih u osnovnim školama sa koeficijentima zaposlenih u srednjim školama na području HNK. To znači da će zaposlenici sa visokom stručnom spremom u osnovnim školama imati istu platu kao njihove kolege u srednjim školama. S tim u vezi, izražavam zadovoljstvo što smo uspješno okončali ove pregovore“, rekao je ministar Hadžović.
Predsjednici sindikata zahvalili su premijeru Hercegu, ministru Hadžoviću i Vladi na razumijevanju i podršci. Podsjetili su kako su tokom pregovora usaglašeni stavovi, te je potpisan Kolektivni ugovor na zadovoljstvo obje strane.
''Današnje potpisivanje Kolektivnog ugovora nije zasluga samo Sindikata već i dr. sc. Nevenka Hercega, premijera HNK, dr. sc. Rašida Hadžovića, ministra obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Marka Arapovića, šefa Kabineta predsjednika, Sude Marića, pomoćnika ministra i moga kolege Sarajlića, to je ekipa koja je radila na Kolektivnom ugovoru. Nismo pregovarali već smo se dogovarali i iznalazili rješenja, koja će biti najbolja da ljudi u osnovnom obrazovanju budu zadovoljni. Uradili smo Kolektivni ugovor bez štrajka, bez prosvjeda i bez povišenog glasa, jer smo se svi stavili na raspolaganje da nađemo najbolje rješenje da ljudi budu zadovoljni. Plata učitelja sa visokom stručnom spremom razlikovala se za 200 KM od plate kolega iz srednjih škola, danas je ta razlika smanjena na 100 KM, a od 1. januara 2023. godine profesor u srednjoj školi i profesor u osnovnoj školi imat će istu platu, ne samo profesor već i pedagog, sekretar, računovođa i svi zaposleni'', rekao je Slavko Lauš, predsjednik Sindikata učitelja.
Zadovoljstvo postignutim dogovorom, kojeg također smatra historijskim za djelatnike u osnovnom odgoju i obrazovanju, u kratkom obraćanju istaknuo je i Edin Sarajlić, predsjednik Sindikata osnovnog odgoja i obrazovanja.
U prilogu je video zapis sa današnjeg potpisivanja Kolektivnog ugovora.
AUSTRIJSKA AMBASADORICA U POSJETI KOD PREMIJERA HERCEGA
Akcent današnje posjete austrijske ambasadorice u BiH NJ.E. dr. Ulrike Hartmann premijeru Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenku Hercegu bio je na općoj situaciji u državi, posebno na aktuelnoj političkoj krizi, pitanju reforme Izbornog zakona, legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda na svim nivoima vlasti te refleksiji svih tih problema na niže ustrojbene jedinice, od kantona do gradova i općina.
Premijer Herceg je naglasio kako usložene političke prilike na direktan način utiču na sve segmente života građana te je potrebno tražiti rješenja kroz stalan dijalog i kompromise.
„Kao jedan od ključnih izazova koji stoje pred BiH, uz ustavne reforme, je Izborni zakon i potreba njegove izmjene što je temeljni preduslov da se konačno otkloni mogućnost da jedan narod drugome bira legitimne predstavnike. Odlaganje izmjena Izbornog zakona i neimplementiranje odluka Ustavnog suda dodatno komplicira političke prilike i usporava ukupan razvoj BiH, čak i, otvoreno govoreći, dovodi u pitanje opstanak ovog društva kao takvog", poručio je premijer HNK-a, dotaknuvši se i potrebe neodgodive izmjene nepravednih odredbi Zakona o pripadnosti javnih prihoda čija sadašnja raspodjela nije pravedna i čijom bi izmjenom HNK-u pripala značajnija sredstva, što bi direktno uticalo na poboljšanje uslova u brojnim segmentima života građana.
Premijer Herceg upoznao ambasadoricu s aktuelnim situacijom u HNK-u i aktivnostima Vlade, posebno tekućim procesima izrade i usvajanja ključnih finansijskih dokumenata za narednu godinu kroz koje se traži balans i stabilnost za očuvanje i socijalne i razvojne dimenzije Budžeta, unatoč svim izazovima koje pandemijska, politička i privredna kriza postavljaju pred vlast i društvo u cjelini.
Ambasadorica Hartmann zahvalila je premijeru Hercegu na otvorenom i iskrenom razgovoru, rekavši da su joj takvi susreti od iznimnog značaja i pomoći za ispravno sagledavanje aktuelnog političkog trenutka u državi.
UPLAĆEN UKUPAN IZNOS REDOVNIH GODIŠNJIH TRANSFERA ZA KULTURU I SPORT
Danas je iz Budžeta Hercegovačko-neretvanskog kantona izvršena uplata čitavoga iznosa redovnih godišnjih transfera za podršku kulturi i sportu. Riječ je o ukupno 520.000,00 KM za direktnu podršku radu i projektima kulturnih i sportskih kolektiva, kao i uspješnih pojedinaca s prostora cijelog Kantona, i to 280.000,00 KM za sport i 240.000,00 KM za kulturu.
''To je samo jedan dio finansijske podrške kantonalne vlade odnosno dio značajnih sredstava kojima kroz cijelu godinu pomažemo razvoj sporta i kulture. Svake godine podržavamo naše kulturne institucije, udruženja i društva, naše klubove, sportske kolektive s prostora cijeleg Kantona. Svake godine, također, povećavamo iznos sredstava koja izdvajamo na ovo ime, tako smo učinili i sada. S današnjim su danom isplaćeni ukupni redoviti godišnji transferi i to je naša snažna podrška radu i razvoju kulture i sporta, kako kolektiva tako i uspješnih pojedinaca. K tome, kada pogledate zastupljenost po prostorima, jasno je da i ovim pokazujemo da smo zaista Vlada cijelog Kantona, od Rame i Konjica, do Neuma i Ravnog'', komentirao je premijer HNK-a dr. sc. Nevenko Herceg kao ovlašteni potpisnik današnjih naloga za plaćanje.
VLADA DALA SAGLASNOST NA KOLEKTIVNI UGOVOR ZA OSNOVNO OBRAZOVANJE
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona je na današnjoj, 161. sjednici razmatrala Prijedlog Budžeta HNK za 2022. godinu i Prijedlog Zakona o izvršenju Budžeta HNK za 2022. godinu.
Istaknuto je kako se planiranjem sredstava za poticaj i podršku želi zadržati razvojna dimenzija Budžeta za 2022. godinu. Također je planirano uvećanje sredstava za privredu, poljoprivredu, turizam, promet - osobito kroz podršku Aerodromu Mostar, te visoko obrazovanje, kulturu i sport.
Nakon rasprave, Vlada je postigla visok stepen saglasnosti oko sadržaja i iznosa Budžeta te zadužila Ministarstvo finansija da primjedbe ugradi u konačni Prijedlog Budžeta.
Nakon kontinuiranog i korektnog razgovora socijalnih partnera Vlade i Sindikata osnovnog odgoja i obrazovanja, Vlada je usvojila Odluku kojom je dala saglasnost na Prijedlog Kolektivnog ugovora za djelatnost osnovnog odgoja i obrazovanja u HNK.
Također je usvojila Odluku o izjednačavanju koeficijenata za plate zaposlenih u osnovnim školama sa koeficijentima zaposlenih u srednjim školama na području HNK. Ova Odluka će se primjenjivati u dva dijela i to: prvi dio od 1.1.2022. godine, a drugi dio od 1.1.2023. godine kada će proces izjednačavanja biti završen.
Vlada je ovlastila dr.sc. Rašida Hadžovića, ministra obrazovanja, nauke, kulture i sporta da sa ovlaštenim predstavnicima reprezentativnih sindikata potpiše Kolektivni ugovor za djelatnost osnovnog odgoja i obrazovanja.
Usvojena je i Odluka o odobravanju jednokratne novčane podrške borcima-poljoprivrednicima i boračkim zadrugama kroz mjeru poticanja samozapošljavanja boraca i članova njihovih porodica te su odobrene jednokratne pomoći za 34 subjekta/zadrugara.
Vlada je, također, razmotrila i prihvatila Izvještaj Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede o berbi grožđa na području HNK u 2021. godini.
VLADA HNK PODRŽALA POVELJU O GRAĐANSKOJ ZELENOJ ENERGIJI
Danas je u Sarajevu, u organizaciji USAID Projekta asistencije energetskom sektoru (USAID EPA), u ime dr. sc. Nevenka Hercega, premijera Hercegovačko-neretvanskog kantona, Povelju o građanskoj zelenoj energiji potpisala savjetnica premijera Martina Ćosić.
Supotpisali su je predstavnici i drugih kantona, kao i višeg, federalnog nivoa vlasti. Ona je na tragu i dosadašnje potpune opredijeljenosti Vlade HNK-a podizanju nivoa svijesti o potrebi promjena životnih i radnih navika čitave zajednice i uvođenja evropskih standarda kada je riječ o zelenoj energiji, energetskoj efikasnosti, zaštiti čovjekove okoline i sl.
POTPISANI UGOVORI SA PRIPRAVNICIMA, DRUGI KRUG TOKOM NAREDNOG MJESECA
Današnjim potpisivanjem ugovora završen je prvi krug prijema pripravnika koji će jednogodišnji staž odraditi u kantonalnim tijelima uprave. Zbog obaveza koje proizilaze iz Programa sufinansiranja zapošljavanja potpisanog s Federalnim zavodom za zapošljavanje i Službom za zapošljavanje HNK-a, prvi krug prijema bilo je potrebno završiti s današnjim danom, a drugi krug koji će Vlada HNK-a finansirati u cijelosti bit će proveden tokom narednog mjeseca, u skladu s finansijskim mogućnostima Budžeta HNK-a, o čemu će kandidati biti blagovremeno obaviješteni.
''U lično i u ime Vlade HNK-a čestitam vam na uspješnom završetku studija i današnjem potpisivanju ugovora koji će vam omogućiti sticanje prvog radnog iskustva. Raduje činjenica da ova vlada iz godine u godinu uspijeva mladim visokoobrazovanim ljudima omogućiti sticanje prvog radnog iskustva u zvanju za koje su se školovali, što je preduslov za polaganje stručnog ispita, nakon kojeg se u potpunosti mogu integrisati na tržištu rada.
Podsjetiti ću kako je u uredima Vlade i kantonalnih tijela uprave više od 600 mladih ljudi dosad odradilo pripravnički staž. Također, želim ponoviti poziv koji je dr. sc. Nevenko Herceg, premijer HNK-a, u više navrata uputio svim jedinicama lokalne samouprave našeg kantona da, ukoliko to nisu učinile dosad, pristupe ovoj aktivnosti i slijede naš primjer, kako bismo zajedničkim naporima još većem broju mladih ljudi omogućili ovu priliku.
Svima vama koji ste danas potpisali ugovor još jednom čestitam i pozivam vas da odgovorno pristupite povjerenim vam zadaćama i pruženu priliku iskoristite na najbolji mogući način, na ličnu i dobrobit vaših porodica, ali i našeg društva u cjelini'', rekao je Antonijo Vujica, predsjednik Komisije za prijem pripravnika, koji se u ime Vlade obratio potpisnicima ugovora.
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5

















