• Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti. - Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite. - Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja. Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije. - Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
  • Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić: Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete? - Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove. Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata. - To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze? - To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH. Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda. Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni. Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite? - Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da  ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene  trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou. Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu? - Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema. Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu. - Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
  • Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač u svom se kabinetu susrela sa rukovodstvom Hercegovačkog udruženja uljara i maslinara (HUUM), predvođenim predsjednikom Božom Mustapićem. Predstavnici Udruženja upoznali su premijerku sa nizom tekućih i planiranih aktivnosti, posebno istaknuvši nastavak promocije maslinarstva kroz projekat Ceste maslinovih ulja Hercegovine, zatim finalizaciju postupka zaštite oznake izvornosti Zlatne kapi Hercegovine pri institucijama Evropske unije, unapređenje proizvodnih i tržišnih standarda u skladu sa evropskim regulativama te pokretanje sveobuhvatne promidžbene kampanje. Upravo će kroz tu kampanju da upoznaju domaću i međunarodnu javnost sa ovim velikim uspjehom u radu HUUM-a, ali i sa dugoročnim potencijalom sektora maslinarstva u BiH. Uključit će digitalne sadržaje, promociju na društvenim mrežama, reklamne panoe na strateškim saobraćajnicama i slične aktivnosti, sve u cilju jačanja prepoznatljivosti domaćih brendova i poticanja potrošnje domaćeg ekstra djevičanskog maslinova ulja. Naglasivši važnost povezivanja proizvođača i institucija odnosno osiguranja dugoročne održivosti maslinarstva na našem podneblju, kao poljoprivredne grane sa velikim potencijalom, premijerka Buhač iskazala je spremnost da podrži inicijative koje doprinose unapređenju domaće poljoprivrede i promociji domaćeg maslinova ulja na međunarodnom tržištu.

NASTAVAK PROVOĐENJA KANTONALNOG PROGRAMA RANOG OTKRIVANJA RAKA DOJKE

U Ministarstvu zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK održan je radni sastanak Komisije za provođenje  Kantonalnog  programa ranog otkrivanja raka dojke.

Imajući u vidu važnost preventivnih programa za ranu detekciju bolesti, spašavanje života i doprinos uspješnom izlječenju na sastanku je razmatrana mogućnost nastavka provođenja Kantonalnog programa ranog otkrivanja raka dojke koji je zbog situacije prouzrokovane pandemijom koronavirusa privremeno zaustavljen.

Podsjećanja radi, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona je, na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK, 2018. godine usvojila  Kantonalni program ranog otkrivanja raka dojke za period 2019. – 2022. godina.  

Nakon obavljenih edukacija i provedenog pilot projekta, Ministarstvo je sklopilo ugovore o učestvovanju u provođenju Kantonalnog programa sa zdravstvenim ustanovama sa područja Kantona koje su iskazale spremnost za učestvovanjem u programu, te se on, do početka pandemije, na području cijelog Hercegovačko-neretvanskog kantona odvijao u punom kapacitetu.

Na sastanku je dogovoreno da sve zdravstvene ustanove sa područja HNK, koje su prije početka pandemije potpisale ugovore o učestvovanju u provođenju Kantonalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, ponovno započnu sa aktivnostima na realizaciji Programa, te su pozvane i ostale zdravstvene ustanove koje ispunjavaju uslove  da se uključe u Program.

Također, planirano je, do kraja godine, izvršiti sve tehničke i druge pripreme vezane za slanje pozivnica ženama za obavljanje besplatnih mamografskih pregleda.

Prve pozivnice koje će sadržavati i epidemiološke smjernice bit će upućene u januaru  2022. godine.

U skladu sa Kantonalnim programom ranog otkrivanja raka dojke za period 2019. – 2022. godina, preventivni mamografski pregled besplatan je za sve žene starosne dobi od 45 do 69 godina bez obzira na status zdravstvenog osiguranja. Sve žene koje spadaju u navedenu dobnu grupu i nisu zdravstveno osigurane, a imaju mjesto prebivališta u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, za preventivni mamografski pregled mogu se javiti u područni ured Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK u skladu sa mjestom prebivališta.     

Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK poziva sve žene da se odazovu na preventivni program, jer rana detekcija spašava život.

 

 

 

08-12-2021, 10:02

EVROPSKI ODBOR REGIJA: VLADA HNK U CIJELOSTI DIJELI EVROPSKE VRIJEDNOSTI INTEGRISANJA

Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona danas je na video konferenciji koju je organizirala Radna grupa za odnose sa zapadnim Balkanom pri  Evropskom odboru regija govorio o izazovima proširenja EU sa kojim se suočavaju lokalne i regionalne vlasti u Bosni i Hercegovini.

U obraćanju učesnicima, premijer Herceg je istaknuo zadovoljstvo što je Hercegovačko-neretvanski kanton prepoznat kao kanton koji može dati doprinos temi konferencije i ukupnom regionalnom dijalogu. Osobito se zahvalio predsjedniku Radne grupe za odnose sa Zapadnim Balkanom pri  Evropskom odboru regija i predsjedniku Jadransko-jonske euroregije, županu Dubrovačko-neretvanske županije - Nikoli Dobroslaviću, ali i svima koji promiču uključivanje lokalne i regionalne vlasti u oblikovanje evropske politike u kontekstu otklanjanja izazova koji pred BiH stoje u procesu prijema u članstvo EU.

„U više sam navrata isticao, ali želim to iznova ponoviti - Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona u cijelosti dijeli evropske vrijednosti integrisanja i čvrsto je opredijeljena da se, kroz partnerstvo i saradnju, još jače uključi u taj proces i tako doprinese što skorijem prijemu BiH u članstvo EU,“ rekao je premijer Herceg dodavši kako je svjestan da BiH, kao država u procesu pristupanja, mora ispuniti sve kriterije i da to zavisi isključivo o nama i našoj spremnosti da u cijelosti preuzmemo i implementiramo evropske vrijednosti.

„Pred nama su ključni prioriteti iz Mišljenja Evropske komisije koje smo dobili prije više od dvije godine, a koji, zbog složene političke situacije, nisu realizovani u onoj mjeri u kojoj se to od nas očekuje. Bojim se kako, bez dogovora ključnih političkih čimbenika, kao što smo imali na primjeru izbora u Gradu Mostaru, neće biti moguće postići snažniji napredak.

Kao jedan od ključnih izazova koji stoje pred BiH, uz ustavne reforme, je Izborni zakon i potreba njegove izmjene što je osnovni preduslov da se konačno otkloni mogućnost da jedan narod drugome bira legitimne političke predstavnike. Bez izmjena Izbornoga zakona, BiH teško može računati na to da će u skoro vrijeme biti dio porodice evropskih zemalja. Odlaganje izmjena Izbornoga zakona i neimplementacija odluka Ustavnog suda dodatno usložnjava političke prilike i usporava cjelokupni razvoj BiH,“ istaknuo je premijer Herceg dodavši da je u tom kontekstu važno istaknuti i Sporazum o načelima izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH čije bi provođenje zasigurno poboljšalo ukupne političke odnose i doprinjelo bržem ispunjavanju ključnih prioriteta.

Također, rekao je da se mora imati u vidu složenost Bosne i Hercegovine i nužna potreba otvorenog dijaloga i kompromisa o brojnim pitanjima, te maksimalna uključenost svih nivoa vlasti.

„Slobodan sam kao primjer uspješnog dijaloga istaknuti Vladu kojoj sam na čelu, gdje imamo zastupljene predstavnike tri konstitutivna naroda, te, uz puno rada i razumijevanja, uspijevamo odgovoriti na brojne izazove. Na tom tragu, držim kako je potrebno, kroz uspostavljeni sistem koordinacije u procesu evropskih integracija, osnažiti horizontalnu i vertikalnu koordinaciju svih nivoa vlasti u BiH kako bismo zajednički dogovorili dosljedan stav o svim pitanjima koja se odnose na EU. Vlada HNK, kao i do sada, spremna je, u okviru svojih nadležnosti, uključiti se u aktivnosti usmjerene na što skorije ispunjavanje zadanih prioriteta u sva četiri područja - Demokracija i funkcionisanje institucija, Vladavina prava, Osnovna prava i Reforma javne uprave – koje BiH treba ispuniti kako bi počela pregovore o punopravnom članstvu,“ zaključio je premijer Herceg koji je potom odgovarao na pitanja učesnika panela.

Inače, Radna grupa za područje zapadnog Balkana zadužena je za odnose EU-a sa područjem zapadnog Balkana (Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Republikom Sjevernom Makedonijom i Kosovom), a bavi se općim političkim i privrednim razvojem i procesom stabilizacije i pridruživanja.

07-12-2021, 12:04

VLADA USVOJILA NAJZNAČANIJE FINANSIJSKE DOKUMENTE

Na održanoj 159. sjednici, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona usvojila je Nacrt Budžeta HNK za 2022. godinu u u iznosu od 253.830.600 KM, te Prijedlog Izmjena i dopuna Budžeta HNK za 2021. godinu u iznosu od 263.714.112,20 KM.

Također, data je saglasnost na Finansijski plan i Odluku o izvršenju Finansijskog plana Službe za zapošljavanje HNK za 2022. godinu.

Istaknuto je kako je i kroz tzv. Rebalans ovogodišnjeg i kroz Nacrt Budžeta za narednu godinu zadržana razvojna dimenzija, odnosno uvećana su sredstva za privredu, poljoprivredu i turizam, osobito Aerodrom Mostar. Također, podržani su strateški projekti jedinica lokalne samouprave. Vlada će, kao i do sada, podržati brojne aktivnosti u obrazovanju, sportu, kulturi, te drugim područjima važnim za razvoj Kantona. Predviđena su i potrebna sredstva za ispunjavanje obaveza vezanih za kolektivne ugovore sa sindikatima korisnika Budžeta.

Razmotren je i usvojen Nacrt Zakona o izmjeni Zakona o zaštiti porodice s djecom. Naime, nakon donošenja Zakona 2017. godine, Skupština je zadužila Vladu i resorno Ministarstvo da prate primjenu Zakona i u proceduru, u skladu sa finansijskim mogućnostima, upute izmjene u cilju poboljšanja utvrđenih prava i dopune novim pravima. Na tom tragu već su ranije donošene nove odluke kojima su, uz ostalo, utvrđeni veći iznosi novčane podrške ženi-majci koja nije u radnom odnosu i visine jednokratne podrške za opremu novorođenoga djeteta. U tom kontekstu prihvaćen je Nacrt Zakona koji za cilj ima poboljšanje određenih zakonskih rješenja, osobito vezano za pravo na dodatak na djecu.

Nastavljajući aktivnosti na jačanju privrednog razvoja HNK, Vlada je usvojila niz odluka o dodjeli koncesija za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije za više elektroenergetskih objekata na području  Mostara, Stoca i Čitluka.

Vlada je razmotrila i prihvatila Informaciju Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave o radu notara u HNK za 2020. godinu. Istaknuto je kako na području HNK djeluje 13 notara, a efekti notarske službe ocjenjeni su  pretežno zadovoljavajućim uz obavezu preduzimanja dodatnih napora i mjera kako bi građani i pravna lica imali pristupačnu, brzu i kvalitetnu uslugu. 

03-12-2021, 13:32

JAVNI POZIV: SUBVENCIJE PRIVATNIM PODUZEĆIMA I PODUZETNICIMA

Ministarstvo privrede HNK objavilo je Javni poziv za odabir korisnika sredstava Ministarstva privrede s pozicije ''Subvencije privatnim poduzećima i poduzetnicima (po odluci Vlade)'' utvrđene Budžetom Hercegovačko – neretvanskog kantona za 2021. godinu s kriterijima raspodjele.

Tekst Javnog poziva i potrebne obrasce možete preuzeti u priloženim dokumentima.

03-12-2021, 13:23

HERCEG: ODLAGANJE IZMJENA IZBORNOG ZAKONA DODATNO KOMPLICIRA POLITIČKE PRILIKE U BIH

Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona primio je danas Delegaciju Kraljevine Španije koju su činili: Juan González-Barba Pera, državni sekretar za Evropsku uniju, Nj.E. María Teresa Lizaranzu Perinat, španska ambasadorica u BiH, José Miguel de Lara Toledo, zamjenik generalnoga direktora za zemlje kandidate za EU, i Cristina Borreguero Ballesteros, savjetnica državnog sekretara za EU.

Premijer Herceg upoznao je goste sa aktuelnim političkim dešavanjima u HNK, s posebnim akcentom na aktivnosti Vlade, ali i na njezine planove za budući period.

Kao jedan od ključnih izazova koji stoje pred BiH, uz ustavne reforme, premijer Herceg istaknuo je Izborni zakon i potrebu njegove izmjene što je osnovni preduslov da se konačno otkloni mogućnost da jedan narod drugom bira legitimne političke predstavnike. Rekao je da bez izmjena Izbornoga zakona, BiH teško može računati na to da će u skoro vrijeme biti dio porodice Evropskih zemalja.

''Odlaganje izmjena Izbornoga zakona i neimplementacija odluka Ustavnog suda dodatno komplicira političke prilike i usporava ukupni razvoj BiH'', zaključio je Herceg.

Na sastanku su, također, razgovarali i o potencijalima HNK koji su preduuslov za snažnije privredno povezivanje. Posebno je istaknut izniman potencijal turizma, s akcentom na vjerski turizam u Hercegovini gdje se ističe svjetski poznato marijansko svetište u Međugorju. U tom kontekstu, sagovornici su se složili sa potrebom uspostavljanja zračnih linija između dvije zemlje odnosno direktnog povezivanja Madrida i Barcelone sa Mostarom, s čim će državni sekretar, kako je najavio, upoznati nadležne resore u španskoj vlasti.

Cijeneći bogato špansko iskustvo u poljoprivrednoj proizvodnji, istaknuto je da i na tom polju ima prostora za uspješniju saradnju, jednako kao i na području obnovljivih izvora energije, u čemu se Španija posebno ističe na nivou cijele EU.

Gosti su zahvalili premijeru Hercegu na srdačnom prijemu i iscrpnim informacijama o političkim dešavanjima u HNK i u BiH, u cjelini, te iskazali spremnost za saradnju, posebno vezano za teškoće koje stoje na putu Bosne i Hercegovine ka ulasku u EU.

01-12-2021, 14:53

JAVNI POZIV ZA POMOĆ MLADIM NAUČNICIMA-ISTRAŽIVAČIMA

Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanskog kantona raspisalo je Javni poziv za pomoć mladim naučnicima-istraživačima s područja HNK.

Javni poziv možete vidjeti u prilogu:

01-12-2021, 8:34

U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ

Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.

- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.

- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.

Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.

- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.

07-11-2025 17:41

INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST

Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:

Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?

- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.

Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.

- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?

- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.

Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.

Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.

Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?

- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da  ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene  trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.

Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?

- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.

Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.

- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.

07-11-2025 16:00

ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO

Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.

- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.

07-11-2025 15:11
13-03-2025 11:45
11-06-2024 10:00