• U organizaciji Sveučilišta u Mostaru, Fakulteta strojarstva, računarstva i elektrotehnike danas je organiziran „Dan otvorenih vrata Tvornice za učenje/Centra za digitalizaciju“ na kojem su prezentirani rezultati projekta „Povećanje konkurentnosti mikro, malih i srednjih preduzeća digitalizacijom  - IC SMED“ i projekta “Ponovno povezivanje sveučilišta i privrede radi poticanja inovacija/Reconnecting universities and enterprises to unleash regional innovation and entrepreneurial activity – KnowHub“. Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona, u pozdravnom govoru istaknuo je kako je Tvornica za učenje sjajan  primjer saradnje privrede, malih i srednjih preduzeća s jedne i akademske zajednice s druge strane, te s treće strane kantonalne vlasti. Dodao je kako je ona mjesto gdje se testiraju poslovni modeli, izrađuju novi prototipovi, potiču inovacije, koje se zatim primjenjuju u proizvodnim pogonima lokalnih preduzeća.  „Danas svjedočimo dinamičnoj demonstraciji digitalizacijskih studija i prezentaciji visokih tehnologija koje će se moći koristiti u Tvornici za učenje za potrebe lokalnih preduzeća i studenata. Radi se o visokoj tehnologiji, robotici, mjeriteljstvu, korištenju 3D laserske tehnologije, reverzibilnom inžinjerstvu… Sve to bit će od značajne pomoći našim lokalnim preduzećima na razvijanju efikasnosti, ali i mladim ljudima u procesu stjecanja vrhunskih savremenih znanja. Vlada HNK nastavit će snažno podržavati ovakav model razvoja i saradnje, jer direktno pridonosi jačanju konkurentnosti naših preduzeća na izvoznom tržištu odnosno jačanju privrede, a time i otvaranju novih radnih mjesta. Nakon dugogodišnje podrške koju pružamo nastanku i razvoju Tvornice za učenje i djelovanju Klastera metala i plastike koji sjedinjuje izvršnu vlast, privredu i akademsku zajednicu, dogovorili smo i formalizaciju članstva HNK u tom Klasteru.“, rekao je premijer Herceg zaključivši obraćanje zahvalom dekanu Stojkiću za njegov izniman napor i inventivan rad na čelu FSRE-a, ali i za kvalitetnu saradnju koju godinama ostvaruje s Vladom HNK, na iznimnu korist studentima te našoj društvenoj i lokalnoj privrednoj zajednici. Inače, Projekat IC SMED Fakultet implementira u partnerstvu s Razvojnom agencijom Zapadnohercegovačkog kantona HERAG i pet preduzeća iz sektora metala i plastike: SIK d.o.o., Škutor d.o.o., MA-COM d.o.o., TEM mandeks d.o.o. i Weltplast d.o.o., a podržan je sredstvima Evropske unije i Njemačkog saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj BMZ u okviru EU4Bussines projekta u BiH. Projekat KnowHub implementira se u partnerstvu sa univerzitetima i razvojnim centrima Evropske unije i Balkana u okviru Programa ERASMUS+.
  • Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona i Šerif Špago, predsjedavajući Skupštine Hercegovačko-neretvanskog kantona danas su održali sastanak s NJ. E. Matthewom Fieldom, ambasadorom Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Premijer Herceg i predsjedavajući Špago upoznali su ambasadora Fielda o aktuelnoj situaciji u HNK, te aktivnostima Vlade i Skupštine. Istaknuto je kako je epidemiološka situacija izuzetno dobra, te posljednju sedmicu nema niti jednog novooboljelog, a značajno je smanjen broj hospitaliziranih i preminulih. „Dobru epidemiološku situaciju dovodimo u vezu s mjerama koje su se donosile tokom protekloga perioda, odgovornosti građana i procesu imunizacije“, rekao je premijer Herceg podsjećajući kako je Vlada, uz provođenje javnozdravstvenih mjera, iznimnu pozornost posvetila i podršci privredi koja trpi ozbiljne posljedice pandemije.  Osvrnuo se, također, i na smanjenje javnih prihoda iznova apelirajući na potrebu izmjena Zakona o pripadnosti javnih prihoda FBiH. „Od primjene Zakona, odnosno od 2006. godine, naš je kanton ostao najmanje bez jednog godišnjeg Budžeta. Mišljenja sam, a oko toga postoji široki konsenzus izvršne i političke vlasti u  Kantonu, kako se dosadašnji model mora izmijeniti i kako je on, kada je u pitanju naš kanton, ubuduće neodrživ. Naš stav po tom pitanju dijeli i velika većina drugih kantona u FBiH'', rekao je premijer Herceg. Premijer Herceg, predsjedavajući Špago i ambasador Field razgovarali su i o političkoj situaciji u HNK osobito o izmjenama Ustava HNK.  „Vlada je dala pozitivno mišljenje na amandmane koji se odnose na konstitutivnost Srba u HNK i amandman koji se odnosi na jezik bošnjačkog naroda“, rekao je premijer Herceg dodavši i to kako se time želi još jednom poručiti kako je ova država jedino moguća ukoliko se neotuđiva nacionalna prava zagarantiraju kroz najvažnije dokumente, za svaki narod i za svakog građanina na cijelom njenom prostoru. „Na tome tragu, očekujemo i da se otvorena pitanja kada je u pitanju hrvatski narod, a tu posebno mislim na izborni zakon i legitimno zastupanje, konačno razriješe u skladu sa evropskim uzusima i principima, jer jedino tako možemo zamišljati BiH kao savremenu evropsku državu“, zaključio je premijer Herceg. Ambasador Field zahvalio je premijeru Hercegu i predsjedavajućem Špagi na srdačnom prijemu i dobivenim važnim informacijama o aktivnostima Vlade i Skupštine HNK. Također, predstavio je planove Ambasade za projekte u Mostaru i HNK.
  • Danas je, na konstituirajućoj sjednici Vijeća za razvojno planiranje i upravljanje razvojem HNK, kojom je predsjedao dr. sc.  Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona, jednoglasno usvojena Strategija razvoja HNK 2021. - 2027., nakon što je taj dokument prethodno usvojen od strane Kantonalnog odbora za razvoj. Nakon današnjega usvajanja na Vijeću, koje čine gradonačelnici/načelnici svih gradova i općina u Kantonu te predstavnici naučne, privredne i obrazovne zajednice, Strategija će se uskoro naći pred Vladom HNK, da bi potom bila upućena u skupštinsku proceduru. U pozdravnom obraćanju, premijer Herceg je istaknuo kako je ova prilika strateški iznimno važna za period koji je pred Hercegovačko-neretvanskim kantonom, kao i pred jedinicama lokalne samouprave – gradovima i općinama u HNK. „Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona u svome radu od početka mandata akcent je stavila na donošenje strateških dokumenata. Na tom tragu, donijeli smo prvu multidisciplinarnu i multisektorsku krovnu Strategiju razvoja HNK, a nedavno i prvi kantonalni Prostorni plan koji je osnova za snažnije privlačenje investitora, jačanje privrede i apliciranje projekata na konkurse finansirane iz EU fondova. Podsjetit ću na činjenicu kako su vodeći principi na kojima je zasnovana naša prva Strategija, a što smo zadržali i u novoj Strategiji – privredna i okolišna održivost i socijalna uključenost, te veza sa ostalim planskim dokumentima od onih na kantonalnom nivou do Strategije Evropa 2020 i nove EU strategije,“ rekao je premijer Herceg dodavši da su iz identificiranih strateških fokusa postavljena tri strateška cilja: Podizanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća, poljoprivrede i turizma; Poboljšanje kvalitete života građana u skladu sa  standardima EU; te Održivo gospodarenje okolišem, prostorom, prirodnim i infrastrukturnim resursima. Premijer Herceg je rekao da je napravljen konkretan plan aktivnosti, instrumenata i mjera usmjerenih na stvaranje prepoznatljivog, poduzetnog i privlačnog Kantona, čime su postavljeni temelji za nastavak rada na novoj Strategiji razvoja čije je donošenje u toku i u čemu učestvuju svi prisutni. „Uvjeren sam kako ćemo zajednički ostvariti strateške ciljeve koje smo zacrtali u našoj novoj Strategiji: Dinamičan ekonomski razvoj uz održivo korištenje resursa; Podizanje kvalitete i savremenog razvoja društvenog sektora i Upravljanje resursima i uslugama ekosistema u skladu s postojećim kapacitetima okoliša. Stoga vas, poštovani gradonačelnici i načelnici, i danas pozivam da se, na osnovu promišljanja o budućem razvoju općine odnosno grada iz kojega dolazite, maksimalno uključite i na taj način date doprinos da, u konačnici, ovaj dokument uradimo na zadovoljstvo svih nas, jer sve što budemo radili na planu razvoja i boljitka naše zajedničke životne sredine u narednih sedam godina, naslanjat će se na ovaj ključni strateški dokument,“ zaključio je premijer Herceg. Strategiju razvoja  članovima Vijeća predstavili su prof. dr. sc. Bahrija Umihanić i prof. dr. sc. Katerina Malić-Bandur, voditelji konzultantskog tima i dr. sc. Damir Jerković, predsjednik Kantonalnog odbora za razvoj, a u raspravi su učestvovali članovi vijeća, gradonačelnici i načelnici, predsjednici klastera i strukovnih udruženja, te akademske zajednice.  

ODRŽANA 132. SJEDNICA

Na današnjoj, 132. sjednici, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona usvojila je Zaključak o usklađivanju rashoda s prihodima za razdoblje od 1. do 30. novembra 2020. godine i Operativni plan za novembar 2020. godine.

Također, Vlada je usvojila Izvještaj o izvršenju Budžeta HNK i Izvještaj o izvršavanju Tekuće rezerve za period od 1. januara do 30. septembra 2020. godine.

Vlada je razmatrala Izmjene i dopune Budžeta za 2020. godinu, kao i Nacrt Budžeta HNK i Nacrt Zakona o izvršenju Budžeta za 2021. godinu, o kojima je postignuta visoka razina usaglašenosti, te se usvajanje tih najznačajnih finansijskih dokumenata očekuje početkom sljedeće sedmice.

Na današnjoj sjednici Vlada je još jednom razmotrila sve do sada preduzete aktivnosti u vezi zahtjeva Nezavisnog sindikata zaposlenika SKB Mostar, te zadužila resorno Ministarstvo da iznova pozove spomenuti sindikat da, poštujući propisanu proceduru, imenuje pregovarački tim i prihvati Protokol o pregovaranju, kako bi, u duhu dijaloga i kompromisa, započeli pregovore s ciljem iznalaženja najboljih i održivih rješenja. 

10-12-2020, 16:16

U PROGRAMU RADIJA HB O ULAGANJIMA VLADE HNK U JAVNE OBJEKTE

Darko Juka, savjetnik premijera Hercegovačko-neretvanskog kantona govorio je danas u programu Radija Herceg-Bosne o novoj brošuri Vlade HNK u kojoj su detaljno predstavljena najznačajnija ulaganja kantonalne vlade u projekte energetske efikasnosti, kao i u izgradnju, obnovu i ''utopljavanje'' javnih objekata u svim gradovima i općinama HNK, u periodu od 2015. do 2020. godine.

Tonski zapis razgovora dostupan je u prilogu:

10-12-2020, 13:01

PREMIJER HERCEG NA OTVARANJU SUM TV, SVEUČILIŠNE ŠTAMPARIJE I GALERIJE

U okviru obilježavanja 43. godišnjice osnivanja Sveučilišta u Mostaru, dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona, tokom ove sedmice učestvovao je na nekoliko značajnih događanja kojima je SUM učinio osjetan iskorak u odnosu na sva druga sveučilišta u BiH pa i u susjednim zemljama. Vlada HNK-a izdvojila je značajna finansijska sredstva za unapređenje i razvoj ove jedine visokoškolske institucije u BiH koja nastavni proces izvodi na hrvatskom jeziku, a premijer Herceg iskazao je osobit ponos zbog podrške koja je pružena obnovi sveučilišnoga kampusa te izgradnji i opremanju novootvorenih Sveučilišne televizije, Sveučilišne štamparije i Sveučilišne galerije.

''I ovim je naše Sveučilište dosegnulo visoki standard evropskog nivoa. Vlada kojoj sam na čelu, od početka mandata, prepoznaje i podržava ovakva nastojanja SUM-a i njegova rukovodstva. Osim što redovno finansiramo SUM i finansijski pomažemo naše studente, kroz stipendije i subvencije smještaja, nastojimo biti uz njih i u realizaciji njihovih vizionarskih iskoraka, a sve u cilju poticanja napretka i stvaranja društva znanja koje će garantirati bolju i sigurniju budućnost svakomu pojedincu ovoga podneblja.'', kazao je dr. Herceg.

Inače, SUM TV predstavlja savremeno edukacijski i produkcijski akademski centar, zasnovan na internetskoj platformi. Sveučilišna štamparija, jedina takva u BiH, značajno unapređuje publicističke kapacitete SUM-a, dok je Sveučilišna galerija, jedina takva u široj regiji, uz Akademiju likovnih umjetnosti, postala ''dio sveučilišne duše'', kako je rečeno na svečanom otvorenju.

''Nijedno Sveučilište u regiji nema ovakve uslove za praktični dio nastave. No, posebno je važno što će korist od ovih projekata, uz naše studente i nastavno osoblje Sveučilišta, imati i cjelokupna zajednica. Ne treba stoga čuditi što ne krijem ponos zbog činjenice da je Vlada HNK-a značajno učestvovala u podršci realizacije ovih projekata, prigodno otvorenih povodom rođendana našega Sveučilišta“, dodao je prvi čovjek Vlade HNK-a.

Svečanosti otvorenja ''Smart Campusa'' prisustvovao je Darko Juka, savjetnik premijera HNK koji je u obraćanju okupljenima poručio kako je Vlada HNK-a i dušom i srcem uz SUM.

„Kantonalna vlada je uložila značajna sredstva u projekte uređenja sveučilišnoga Kampusa, kao i u izgradnju, obnovu i opremanje niza sveučilišnih zdanja i spremno se odazivamo u pomoć za realizaciju svih onih zamisli koje su na putu ostvarenja iznimne vizije budućnosti ovoga savremenog sveučilišta, a time i naše cjelokupne zajednice.'', komentirao je Juka.

Dr. sc. Zoran Tomić, rektor Sveučilišta u Mostaru  srdačno je zahvalio premijeru Hercegu i kantonalnoj vladi na pruženoj podršci i spremnosti učestvovanja u oživljavanju vizije boljega i savremenijeg društva današnjice.

10-12-2020, 12:41

POZIVAMO NA DIJALOG, PREGOVORE I KOMPROMIS U TRAŽENJU NAJBOLJIH I ODRŽIVIH RJEŠENJA

Nakon što je Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona, kroz korektan dijalog sa socijalnim partnerima, uspješno tokom proteklog perioda, završila pregovore i potpisala kolektivne ugovore sa svim sindikatima, iskazala je punu spremnost za nastavkom razgovora i s onim sindikatima s kojima takav ugovor nije ponovo potpisan. 
Podsjećamo, tokom 2018. potpisani su granski kolektivni ugovori koji su omogućili povećanje plata svim budžetskim korisnicima – prosvjetnim djelatnicima, policijskim službenicima, državnim službenicima i namještenicima za ukupno više od 15 posto kroz tri godine. Takođe, potpisan je važeći trogodišnji Kolektivni ugovor o pravima i obavezama radnika iz djelatnosti doktora medicine i stomatologije na području HNK kojim je omogućeno povećanje plata doktora i stomatologa od 20 do 34 posto, te jednogodišnji kolektivni ugovor sa ostalim djelatnicima u zdravstvu.

Ističemo kako su u toku pregovori sa sindikatom policije i sindikatom državnih službenika i namještenika, a razmatraju se i dodatni zahtjevi sindikata u osnovnom i srednjem obrazovanju. Razgovori teku u korektnoj atmosferi, uz puno razumijevanje socijalnih partnera za situaciju u kojoj se nalazimo, a koja je dodatno usložnjena pandemijom koronavirusa.

Svi spomenuti razgovori i pregovori uvijek su vođeni u dobroj vjeri, isključivo u cilju donošenja rješenja prihvatljivih za sve.  Na takav način, Vlada je pristupila i pitanju usaglašavanja kolektivnog ugovora sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika SKB-a Mostar koji predstavlja 2400 medicinskih sestara i tehničara, te drugog medicinskog i nemedicinskog osoblja, od ukupno 4100 zaposlenika u oblasti zdravstva u HNK. 
Napominjemo kako dijalog nije mogao započeti prije nego što su se o statusu Sindikata, odnosno njegovoj reprezentativnosti i drugim pitanjima, očitovali nadležni organi. Iz tog razloga, taj proces nije tekao očekivanom dinamikom. 

Nakon što su se stekli zakonski uslovi, nastavljene su potrebne aktivnosti, te je Vlada, na sjednici održanoj 9. septembra 2020. godine, na prijedlog resornog Ministarstva, jednoglasno donijela Zaključak kojim je Sindikatu ponudila zaključivanje Kolektivnog ugovora s identičnim materijalnim i nematerijalnim pravima i obavezama kako je to definisano važećim trogodišnjim Kolektivnim ugovorom o pravima i obavezama radnika iz djelatnosti doktora medicine i stomatologije na području HNK, odnosno povećanje koeficijenata složenosti zanimanja u istom rasponu postotaka za koje su povećani i koeficijenti složenosti zanimanja u Kolektivnom ugovoru iz djelatnosti doktora medicine i stomatologije potpisanom 2018. godine.

Budući da ovaj Sindikat nije prihvatio ponuđeni prijedlog, Vlada je, putem resornog Ministarstva, poduzela naredne korake kako bi se stvorile zakonske pretpostavke za otvaranje pregovora. Na tom tragu, na prijedlog resornog Ministarstva, donijela je jednoglasnu Odluku o pokretanju postupka pregovaranja za zaključenje granskog kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i radnika iz oblasti zdravstva na području HNK, a njen sastavni dio je Protokol o vođenju pregovora radi zaključenja granskog Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavca i radnika u oblasti zdravstva na teritoriju HNK. 
 
Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK, odmah po primitku navedenih dokumenata, dostavilo ih je reprezentativnom sindikatu – Nezavisnom sindikatu zaposlenika SKB Mostar, čime su stvoreni svi pravni preduslovi za početak pregovora. 

Vlada HNK je kao datum početka pregovora odredila 11. decembar 2020. godine, a pregovore će, u njeno ime, voditi devetočlani Pregovarački tim, imenovan Rješenjem Vlade HNK, a koji predvode ministri zdravstva i finansija.

Budući da je Vlada kao socijalni partner, u ime velikog broja osnivača,  donošenjem spomenutih dokumenata jasno iskazala spremnost za početak pregovora, iznova pozivamo Sindikat da ne dopuste politiziranje ovoga procesa, nego da, kao istinski socijalni partneri, sjednemo za  pregovarački stol i u dobroj vjeri dođemo do obostrano prihvatljivih rješenja.  

Još jedanput naglašavamo kako je, kada je zdravstvo u pitanju, riječ o vrlo složenom pravnom i finansijskom izazovu za čije rješavanje je, pored Vlade HNK-a i Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite, potrebno uključiti sve relevantne faktore, i to Skupštinu HNK-a, Zavod zdravstvenoga osiguranja HNK-a, predstavnike osnivača (jedinica lokalne samouprave), menadžmenta bolničkih i zdravstvenih ustanova u HNK-a, odnosno bolnica i domova zdravlja.

Takođe, potrebno je  uključiti i druge suosnivače, i to vlade Zapadnohercegovačkog i Hercegbosanskog kantona i njihove zavode zdravstvenoga osiguranja, te Vladu Federacije BiH, kako bi zajedničkim snagama pristupili rješavanju materijalnog položaja kako samih zdravstvenih ustanova, tako i njezinih djelatnika.

Naime, Vlada HNK-a samo je jedan od poslodavaca u zdravstvu, te je stoga u proces razgovora potrebno uključiti sve spomenute dionike jer niko pojedinačno ne može stvarati i preuzimati finansijske obaveze koje bi nametnuo drugima.

Uzimajući u obzir navedene činjenice i argumente, a uvažavajući aktuelnu političku, predizbornu, privrednu i zdravstvenu situaciju, Vlada još jedanput poziva Nezavisni sindikat zaposlenika SKB Mostar, da razmotre odluku o najavljenom štrajku kako bismo, u duhu dijaloga i kompromisa, započeli pregovore u cilju iznalaženja najboljih i održivih rješenja. 

09-12-2020, 12:28

OBILJEŽENA 20. GODIŠNJICA OSNIVANJA FAKULTETA ZDRAVSTVENIH STUDIJA SVEUČILIŠTA U MOSTARU

U amfiteatru „Sokrat“ Filozofskog fakulteta danas je obilježena 20. godišnjica osnivanja Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Mostaru.

Na početku svečanosti, dr. sc. Zoran Tomić, rektor Sveučilišta u Mostaru i dr. sc. Ivan Vasilj, dekan Fakulteta zdravstvenih studija obratili su se prisutnima podsjećajući na dvadesetogodišnje djelovanje i značaj Fakulteta koji osniva i izvodi sveučilišne dodiplomske i diplomske studije, obavlja stručni i naučni rad u naučnom području biomedicine, kliničke medicine i javnog zdravstva, te osniva i provodi izdavačku, bibliotečku djelatnost za potrebe nastave, naučnog i stručnog rada.

U ime dr. sc. Nevenka Hercega, premijera Hercegovačko-neretvanskog kantona, plaketu za izuzetan doprinos razvoju i promociji Fakulteta primila je Martina Ćosić, savjetnica premijera.

07-12-2020, 14:29

HERCEG: SVE SNAGE USMJERAVAMO U PREVLADAVANJE KRIZE

Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona, dao je veliki intervju za današnje izdanje Večernjeg lista. Prenosimo ga u cjelosti:

Pandemija koronavirusa donijela je brojne probleme, osim za zdravlje stanovništva, različiti nivoi vlasti brinu se i o privredi, pomoći u prevladavanju krize. Kakva je situacija u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, sa kojim problemima se susreću i koja su rješenja pripremili razgovarali smo s premijerom dr. sc. Nevenkom Hercegom.

Prateći broj novozaraženih i hospitaliziranih, mogli bismo reći kako se epidemiološka slika u HNK pogoršava. Kako ocjenjujete trenutnu situaciju? Postoji li potreba za dodatnim, strožim mjerama?

Kada je u pitanju COVID-19, situacija u našem kantonu je složena ali još uvijek pod nadzorom. Broj oboljelih, hospitaliziranih, nažalost i broj preminulih je u porastu. Napori koje čine naši zdravstveni djelatnici su izuzetni. Zahvaljujući njihovoj predanosti i požrtvovanosti, mogu kazati kako se zdravstveni sistem u HNK-a još uvijek uspješno nosi sa izazovima. Zbog ukupne situacije, a u nastojanju da ovu veliku zdravstvenu krizu prebrodimo, na testu je odgovornost svakoga pojedinca, djelatnika i dužnosnika. Stoga, ostanimo odgovorni i poštujmo mjere koje su na snazi jer o svakom od nas zavisi hoće li biti potrebno donositi i neke radikalnije mjere kojima svjedočimo i u našem okruženju.

HNK je dobila tzv. koronazakon. Koji su njegovi konkretni efekti?

Nakon provođenja Javnoga poziva, u skladu sa ''koronazakonom'', a u cilju pomoći privredi i očuvanju radnih mjesta, dodijeljeno je gotovo dvije hiljade podrški privrednim subjektima u kantonu. Direktno smo pomogli više od 80 posto subjekata koji su se prijavili i time smo dali podršku očuvanju radnih mjesta u privredi i očuvanju krajnje potrošnje. Nažalost, postoji i određeni broj poslovnih subjekata koji nisu ispunili uslove po Javnom pozivu, u većini slučajeva jer im, u skladu sa naredbama štaba civilne zaštite, nije bilo zabranjeno obavljanje osnovne djelatnosti ili su, pak, otpuštali zaposlenike. Sve odluke Vlade donesene su jednoglasno, na prijedlog naše osmočlane  Međuresorne komisije koja je, uistinu na visini zadatka, odradila ovaj zahtjevan posao.

Napravili ste iskorak osiguranjem Covid kreditne linije kod Razvojne banke, što je takođe izazvalo pozitivnu reakciju?

To je jako važno! U saradnji s Razvojnom bankom FBiH osigurali smo kreditnu liniju za likvidnost privrednicima  i obrtnicima za ublažavanje posljedica izazvanih ovom pandemijom. Raspisali smo Javni poziv za pojedinačne kredite u iznosu do pola miliona KM, uz rok otplate do 36 mjeseci te grace period do 12 mjeseci. Fiksnu kamatu od 2% godišnje plaćat će Vlada HNK-a, dok se Razvojna banka odriče naknade za obradu kredita. Podnesene prijave su već obrađene i napravljen je preliminarni spisak potencijalnih korisnika kreditnih sredstava koji je dostavljen Razvojnoj banci Federacije.

Nedavno ste na sastanku kod federalnog premijera Fadila Novalića naglasili kako su mogućnosti kantona u velikoj mjeri iscrpljene i kako očekujete podršku viših nivoa vlasti?

Tačno. U odgovoru na prethodno pitanje spomenuo sam što smo učinili i koliko je to finansijski zahtjevno. Očekujem, stoga, da napravimo analizu stanja u cijeloj FBiH i ponovno ću zatražiti od viših nivoa vlasti da značajnije pomognu, prije svega, očuvati zdravstveni sistem kako bi mogao nastaviti spašavati ljudske živote, a zatim očuvati privredu, time i radna mjesta. Očekujem i konkretnu pomoć za Budžet HNK-a do kraja ove godine, osobito kada su u pitanju dvanaest domova zdravlja i tri bolnice u našem kantonu te važne zajedničke kulturne, obrazovne, naučne, sportske, medijske i druge ustanove i udruge kojima dosad nismo mogli dovoljno pomoći.

Više ste puta isticali kako vam takva podrška i ne bi bila potrebna kada bi se donio pravedan Zakon o raspodjeli javnih prihoda?

U više navrata govorio sam o nepravednom pa i diskriminirajućem Zakonu o pripadnosti javnih prihoda u FBiH i o tome kako raspodjela prihoda na osnovu tog Zakona nije pravična, kako je produkt centralističke politike i favorizira Sarajevo nauštrb drugih područja. Ponovio sam to i na nedavnom sastanku kod Novalića, a ponovit ću i sada da je potrebno čim prije izmijeniti taj Zakon i eliminirati nepravednu raspodjelu te zaustaviti dalje finansijske gubitke na štetu kantonalnih budžeta, a osobito u ovoj krizi. Krajnje je vrijeme da se završi politika raspodjele u kojoj stanovnici nekih dijelova FBiH vrijede dvostruko pa i više nego stanovnici drugih krajeva. HNK zbog tog zakona trpi godišnju štetu od vrtoglavih 26 miliona maraka, a Zakon je na snazi od 2006. godine. Lako je izračunati koliko je miliona HNK u ovih 15 godina izgubila na osnovu tog diskriminirajućeg Zakona. Da nam je taj novac, koji nam pripada, dodijeljen mogli smo daleko više pomoći svim segmentima društva, povećati plate, davanja, poticaje, podići životni standard i kupovnu moć građana.

Budući da smo na samom kraju godine, vrijeme je kada treba usvojiti ključne finansijske dokumente za završetak ove i rad u narednoj godini. U kojoj je etapi donošenje tih dokumenata?

Vlada preduzima velike napore kako bi, unatoč teškoj privrednoj i finansijskoj situaciji, do kraja tekuće godine usvojila najvažnije kantonalne finansijske dokumente, kao što je to radila zadnjih pet godina  odnosno svake godine svog mandata. Suočeni s pandemijskom krizom i padom javnih prihoda, preduzimamo sve potrebne korake kako bi se osiguralo redovno finansiranje svih obaveza. Usvajanjem tih dokumenata priveli bismo kraju ovu tešku godinu obilježenu pandemijom te osigurali sredstva za finansiranje redovnih potreba, kao i za zajedničke institucije u zdravstvu, kulturi, sportu, medijima, sigurnosti i obrazovanju i pomoć realnom sektoru odnosno privredi. Uzimajući u obzir složenost našega sistema, donošenje tih dokumenata zahtjevan je proces koji dodatno usložnjava zdravstvena i privredna situacija koja se reflektuje na sva područja društva, a osobito na privredni i javni sektor. No, unatoč činjenici da je Nacrt budžeta, predložen od ministra finansija, manji za cca 17 miliona KM, činimo sve što je u našoj moći kako bismo podržali sve segmente života u HNK-a, očuvali javni i pomogli realni sektor.

Koliko te projekcije mogu biti realne u odnosu na sveukupnu krizu?

Istina je da prvi put imamo mišljenje s rezervom Federalnog ministarstva finansija i na ovakvu projekciju, što može značiti da ta projekcija budžetskog manjka može biti čak i veća. Svjestan sam koliki je izazov premostiti tu ''budžetsku rupu'' odnosno ni jednog trenutka ne gubim iz vida činjenicu koliki je to teret i obaveza za ovu Vladu i kolika je to odgovornost pred korisnicima budžeta, s obzirom na vrijeme u kojem se nalazimo.

U svjetlu Vaše konstatacije kako su javni prihodi umanjeni, hoće li se to odraziti na plate djelatnika koji su direktno ili indirektno vezani za Budžet HNK-a?

Vaše pitanje je logično. Sa ovako umanjenim prihodima i svim drugim izazovima s kojima smo suočeni potrebno je jako puno napora, ali i razumijevanja svih učesnika vlasti da osiguramo pretpostavke kako se dostignuti nivo prava i primanja budžetskih korisnika, i svih dugih koji su na bilo koji način naslonjeni na Budžet, ne umanjuju. Mi ćemo učiniti sve što je u našoj moći da tako ostane i u vremenu pred nama. Naime, smatramo da poticanjem privrede, što posebno činimo provođenjem ''koronazakona'' i povećanjem drugih poticaja, stvaramo novu vrijednost čiji se efekti direktno održavaju na Budžet i javne finansije.

Tema koja u najvećoj mjeri ovih dana zaokuplja javnost jest najavljeni štrajk dijela zdravstvenih djelatnika?

Ova Vlada ima vrlo korektan odnos sa svim socijalnim partnerima. Zahvaljujući takvom odnosu, 2018. su potpisani svi granski kolektivni ugovori koji su omogućili povećanje plata svim budžetskim korisnicima za ukupno 15 posto kroz tri godine. U zdravstvu ta povećanja za liječnike i stomatologe idu od 20 do 34 posto, čime smo vratili dostojanstvo toj jako važnoj i odgovornoj struci. S obzirom na to da su u toku pregovori sa sindikatom policije, potom sindikatom državnih službenika, a razmatraju se i zahtjevi sindikata u prosvjeti, i svi teku u korektnoj atmosferi i pokazuju razumijevanje socijalnih partnera za situaciju prouzrokovanu pandemijom, vjerujem kako će pregovarački tim koji je imenovan za pregovore sa sindikatima zdravstvenih djelatnika, na čelu sa resornim ministrom Opsenicom, onako kako su bili uspješni 2018. godine u pregovaranju sa sindikatom liječnika i stomatologa, naći način da relaksira trenutnu situaciju i nađe kompromisno rješenje koje će dovesti do zaključenja kolektivnog ugovora.

S obzirom na sve što ste u prethodnim odgovorima kazali, kakva je uopće sudbina bilo kakvih razvojnih  projekata u HNK-a?

S obzirom na vrijeme u kojem se nalazimo, u najvećoj smo mjeri posvećeni borbi za zaustavljanje širenja koronavirusa. Konkretnim potezima pokazali smo kako brinemo o našoj privredi, ali istovremeno promišljamo i vrijeme dolazi. Osnažili smo rad na donošenju nove Strategije razvoja u kojoj su utvrđeni strateški ciljevi HNK-a do 2027. godine: dinamičan privredni razvoj uz održivo korištenje resursa te podizanje kvalitete i savremenog razvoja društvenog sektora i upravljanje resursima i uslugama ekosistema u skladu sa postojećim kapacitetima okoliša predstavljaju osnovu čije ostvarenje garantira prosperitetniju i građanima za život ugodniju sredinu. Takođe, naglašavam naše strateške fokuse koji su bitno drugačiji od ranije strategije, a to su: digitalizacija, privredni razvoj poticanjem malog i srednjeg preduzetništva, izvoz, razvoj poljoprivrede i turizma, razvoj savremene, odgovorne i prosperitetne društvene zajednice te očuvan okoliš, razvijena kružna privreda i mobilnost.  

Upoznali ste javnost i sa presjekom višemilionskih ulaganja u energetsku efikasnost?

Unatoč svim izazovima, odlučni smo nastaviti prioritetne projekte. Među značajnim aktivnostima svakako je Projekat energetske efikasnosti u koji ulažemo značajna finansijska, budžetska, donatorska i kreditna sredstva kako bismo poboljšali kvalitetu školskih, zdravstvenih i drugih javnih objekata. Izvještaj o implementaciji Projekta energetske efikasnosti, kao i obnovi, izgradnji i rekonstrukciji javnih objekata u HNK-a (2015. – 2020.) predočili smo našim građanima putem medija, a dostupno je i na stranici Vlade, dok ćemo ovih dana u javnost pustiti i prigodnu prateću publikaciju koja čini kvalitetan presjek najznačajnijih projekata koje je ova Vlada ostvarila na tom planu. To ulaganje nije naša obaveza nego teret koji smo preuzeli sa leđa naših općina i gradova, a dosad smo energetski obnovili više od 40 objekata u svim našim jedinicama lokalne samouprave. Naš je konačan cilj obnova svih javnih objekata u kantonu.

S obzirom na pandemiju, kakvo je stanje u oblasti turizma i poljoprivrede u HNK-a?

Nažalost, turizam i ugostiteljstvo kao jedna od najsnažnijih privrednih grana po kojima je naš kanton prepoznatljiv, trpi možda najveće posljedice krize. To smo prepoznali kroz naš ''koronazakon'' čijom smo primjenom pomogli tu oblast. Svjesni smo kako to nije niti izbliza dovoljno, stoga sam bezbroj puta dosad kazao kako se u ovu pomoć moraju uključiti i drugi nivoi vlasti. Očekujem kako će veći dio od ovih 30 miliona KM koje FBiH sada raspoređuje putem entitetskog ministarstva turizma doći u ove naše turistički razvijene kantone. Kada je u pitanju poljoprivreda, svjesni smo kako je potražnja i za njihovim proizvodima dosta umanjena i kako naši poljoprivredni proizvođačima imaju ozbiljnih teškoća u plasmanu odnosno skladištenju proizvoda. Stoga smo poticaje, unatoč krizi, u ovoj godini udvostručili u odnosu na plan, a dio je namijenjen upravo proširenju kapaciteta vezanih za skladištenje. Prije par dana smo poljoprivrednim proizvođačima, koji su se prijavili i zadovoljili kriterije, isplatili 1,2 miliona KM poticaja koji se odnose na biljnu proizvodnju i kapitalna ulaganja. Ostatak odnosno ukupno dva miliona isplatit ćemo do kraja godine.

Iako niste direktno uključeni u izborni proces u Mostaru, javnost bi od Vas kao prvog čovjeka izvršne vlasti u HNK-a, ali i dugogodišnjeg istaknutog člana HDZ-a BiH i nositelja niza odgovornih dužnosti, sigurno cijenila mišljenje o tome što očekujete od skorašnjih izbora?

Jasno je da nisam direktno uključen u izborni proces kada govorimo o aktuelnim općinskim izborima, posebno ovim predstojećim u Gradu Mostaru. No, itekako svjestan što ovi izbori znače za sve građane Mostara, ali osobito za posebno osjetljivo pitanje nacionalne opstojnosti i budućnosti hrvatskog naroda na ovim prostorima, kao Hrvat i član HDZ-a BiH, želim i ovom prilikom poslati vrlo jasnu poruku: Izađimo masovno 20. decembra na ove važne izbore i dajmo glas za HDZ BiH i njezine kandidate, predvođene dr. Marijom Kordićem. Taj izbor garantira kvalitetu života i sigurnost!

04-12-2020, 13:10

DAN OTVORENIH VRATA TVORNICE ZA UČENJE/CENTRA ZA DIGITALIZACIJU

U organizaciji Sveučilišta u Mostaru, Fakulteta strojarstva, računarstva i elektrotehnike danas je organiziran „Dan otvorenih vrata Tvornice za učenje/Centra za digitalizaciju“ na kojem su prezentirani rezultati projekta „Povećanje konkurentnosti mikro, malih i srednjih preduzeća digitalizacijom  - IC SMED“ i projekta “Ponovno povezivanje sveučilišta i privrede radi poticanja inovacija/Reconnecting universities and enterprises to unleash regional innovation and entrepreneurial activity – KnowHub“.

Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona, u pozdravnom govoru istaknuo je kako je Tvornica za učenje sjajan  primjer saradnje privrede, malih i srednjih preduzeća s jedne i akademske zajednice s druge strane, te s treće strane kantonalne vlasti. Dodao je kako je ona mjesto gdje se testiraju poslovni modeli, izrađuju novi prototipovi, potiču inovacije, koje se zatim primjenjuju u proizvodnim pogonima lokalnih preduzeća.

 „Danas svjedočimo dinamičnoj demonstraciji digitalizacijskih studija i prezentaciji visokih tehnologija koje će se moći koristiti u Tvornici za učenje za potrebe lokalnih preduzeća i studenata. Radi se o visokoj tehnologiji, robotici, mjeriteljstvu, korištenju 3D laserske tehnologije, reverzibilnom inžinjerstvu… Sve to bit će od značajne pomoći našim lokalnim preduzećima na razvijanju efikasnosti, ali i mladim ljudima u procesu stjecanja vrhunskih savremenih znanja. Vlada HNK nastavit će snažno podržavati ovakav model razvoja i saradnje, jer direktno pridonosi jačanju konkurentnosti naših preduzeća na izvoznom tržištu odnosno jačanju privrede, a time i otvaranju novih radnih mjesta. Nakon dugogodišnje podrške koju pružamo nastanku i razvoju Tvornice za učenje i djelovanju Klastera metala i plastike koji sjedinjuje izvršnu vlast, privredu i akademsku zajednicu, dogovorili smo i formalizaciju članstva HNK u tom Klasteru.“, rekao je premijer Herceg zaključivši obraćanje zahvalom dekanu Stojkiću za njegov izniman napor i inventivan rad na čelu FSRE-a, ali i za kvalitetnu saradnju koju godinama ostvaruje s Vladom HNK, na iznimnu korist studentima te našoj društvenoj i lokalnoj privrednoj zajednici.

Inače, Projekat IC SMED Fakultet implementira u partnerstvu s Razvojnom agencijom Zapadnohercegovačkog kantona HERAG i pet preduzeća iz sektora metala i plastike: SIK d.o.o., Škutor d.o.o., MA-COM d.o.o., TEM mandeks d.o.o. i Weltplast d.o.o., a podržan je sredstvima Evropske unije i Njemačkog saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj BMZ u okviru EU4Bussines projekta u BiH. Projekat KnowHub implementira se u partnerstvu sa univerzitetima i razvojnim centrima Evropske unije i Balkana u okviru Programa ERASMUS+.

17-06-2021 12:27

HERCEG S PREDSJEDNIKOM HAZU BIH

Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona primio je danas u svom uredu akademika Mladena Bevandu, predsjednika Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini.

Akademik Bevanda govorio je o planovima u predstojećem periodu istaknuvši kako će raditi na jačanju međunarodne saradnje i širenju djelatnosti. 

“Posvetit ćemo pozornost međunarodnoj saradnji naše akademije. To podrazumijeva učestvovanje u evropskim i svjetskim asocijacijama”, rekao je Bevanda osvrnuvši se i na pripremu održavanja svečane sjednice povodom Dana Akademije.

„Akademija je osnovana i konstituirana 23. juna 2014. godine i to je njezin Dan. Tom prilikom, uz ostalo, dodijelit ćemo povelje počasnim članovima“, rekao je akademik Bevanda naglasivši kako djeluju sedam godina, ali je Akademija  već prepoznatljiva, te ima dobar sastav akademika, dopisnih članova i saradnika.

„Koristim ovu priliku da Vama lično i Vašim saradnicima, zahvalim na podršci u radu Akademije“, istaknuo je Bevanda. 

Premijer Herceg iznova je istaknuo značaj Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH, naglasivši kako je ona od osnivanja do danas uvijek imala podršku u Vladi HNK.

„Nemjerljiva je vaša uloga u očuvanju nacionalnog hrvatskog identiteta u BiH. Stoga vam čestitam na svemu što činite, a naša podrška, koja je i do sada bila kontinuirana, svakako je neupitna i u vremenu pred nama“, naglasio je premijer Herceg.

Premijer Herceg i akademik Bevanda izrazili su zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom, te potvrdili uzajamnu spremnost za zajedničkim radom na projektima od obostranog interesa.

16-06-2021 10:09

HERCEG I ŠPAGO S BRITANSKIM AMBASADOROM FIELDOM

Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona i Šerif Špago, predsjedavajući Skupštine Hercegovačko-neretvanskog kantona danas su održali sastanak s NJ. E. Matthewom Fieldom, ambasadorom Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske.

Premijer Herceg i predsjedavajući Špago upoznali su ambasadora Fielda o aktuelnoj situaciji u HNK, te aktivnostima Vlade i Skupštine. Istaknuto je kako je epidemiološka situacija izuzetno dobra, te posljednju sedmicu nema niti jednog novooboljelog, a značajno je smanjen broj hospitaliziranih i preminulih.

„Dobru epidemiološku situaciju dovodimo u vezu s mjerama koje su se donosile tokom protekloga perioda, odgovornosti građana i procesu imunizacije“, rekao je premijer Herceg podsjećajući kako je Vlada, uz provođenje javnozdravstvenih mjera, iznimnu pozornost posvetila i podršci privredi koja trpi ozbiljne posljedice pandemije. 

Osvrnuo se, također, i na smanjenje javnih prihoda iznova apelirajući na potrebu izmjena Zakona o pripadnosti javnih prihoda FBiH.

„Od primjene Zakona, odnosno od 2006. godine, naš je kanton ostao najmanje bez jednog godišnjeg Budžeta. Mišljenja sam, a oko toga postoji široki konsenzus izvršne i političke vlasti u  Kantonu, kako se dosadašnji model mora izmijeniti i kako je on, kada je u pitanju naš kanton, ubuduće neodrživ. Naš stav po tom pitanju dijeli i velika većina drugih kantona u FBiH'', rekao je premijer Herceg.

Premijer Herceg, predsjedavajući Špago i ambasador Field razgovarali su i o političkoj situaciji u HNK osobito o izmjenama Ustava HNK.

 „Vlada je dala pozitivno mišljenje na amandmane koji se odnose na konstitutivnost Srba u HNK i amandman koji se odnosi na jezik bošnjačkog naroda“, rekao je premijer Herceg dodavši i to kako se time želi još jednom poručiti kako je ova država jedino moguća ukoliko se neotuđiva nacionalna prava zagarantiraju kroz najvažnije dokumente, za svaki narod i za svakog građanina na cijelom njenom prostoru.

„Na tome tragu, očekujemo i da se otvorena pitanja kada je u pitanju hrvatski narod, a tu posebno mislim na izborni zakon i legitimno zastupanje, konačno razriješe u skladu sa evropskim uzusima i principima, jer jedino tako možemo zamišljati BiH kao savremenu evropsku državu“, zaključio je premijer Herceg.

Ambasador Field zahvalio je premijeru Hercegu i predsjedavajućem Špagi na srdačnom prijemu i dobivenim važnim informacijama o aktivnostima Vlade i Skupštine HNK. Također, predstavio je planove Ambasade za projekte u Mostaru i HNK.

15-06-2021 14:53
15-11-2018 15:15
07-11-2018 08:45
11-09-2018 13:45
14-08-2018 14:00