POZIVAMO NA DIJALOG, PREGOVORE I KOMPROMIS U TRAŽENJU NAJBOLJIH I ODRŽIVIH RJEŠENJA

Nakon što je Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona, kroz korektan dijalog sa socijalnim partnerima, uspješno tokom proteklog perioda, završila pregovore i potpisala kolektivne ugovore sa svim sindikatima, iskazala je punu spremnost za nastavkom razgovora i s onim sindikatima s kojima takav ugovor nije ponovo potpisan. 
Podsjećamo, tokom 2018. potpisani su granski kolektivni ugovori koji su omogućili povećanje plata svim budžetskim korisnicima – prosvjetnim djelatnicima, policijskim službenicima, državnim službenicima i namještenicima za ukupno više od 15 posto kroz tri godine. Takođe, potpisan je važeći trogodišnji Kolektivni ugovor o pravima i obavezama radnika iz djelatnosti doktora medicine i stomatologije na području HNK kojim je omogućeno povećanje plata doktora i stomatologa od 20 do 34 posto, te jednogodišnji kolektivni ugovor sa ostalim djelatnicima u zdravstvu.

Ističemo kako su u toku pregovori sa sindikatom policije i sindikatom državnih službenika i namještenika, a razmatraju se i dodatni zahtjevi sindikata u osnovnom i srednjem obrazovanju. Razgovori teku u korektnoj atmosferi, uz puno razumijevanje socijalnih partnera za situaciju u kojoj se nalazimo, a koja je dodatno usložnjena pandemijom koronavirusa.

Svi spomenuti razgovori i pregovori uvijek su vođeni u dobroj vjeri, isključivo u cilju donošenja rješenja prihvatljivih za sve.  Na takav način, Vlada je pristupila i pitanju usaglašavanja kolektivnog ugovora sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika SKB-a Mostar koji predstavlja 2400 medicinskih sestara i tehničara, te drugog medicinskog i nemedicinskog osoblja, od ukupno 4100 zaposlenika u oblasti zdravstva u HNK. 
Napominjemo kako dijalog nije mogao započeti prije nego što su se o statusu Sindikata, odnosno njegovoj reprezentativnosti i drugim pitanjima, očitovali nadležni organi. Iz tog razloga, taj proces nije tekao očekivanom dinamikom. 

Nakon što su se stekli zakonski uslovi, nastavljene su potrebne aktivnosti, te je Vlada, na sjednici održanoj 9. septembra 2020. godine, na prijedlog resornog Ministarstva, jednoglasno donijela Zaključak kojim je Sindikatu ponudila zaključivanje Kolektivnog ugovora s identičnim materijalnim i nematerijalnim pravima i obavezama kako je to definisano važećim trogodišnjim Kolektivnim ugovorom o pravima i obavezama radnika iz djelatnosti doktora medicine i stomatologije na području HNK, odnosno povećanje koeficijenata složenosti zanimanja u istom rasponu postotaka za koje su povećani i koeficijenti složenosti zanimanja u Kolektivnom ugovoru iz djelatnosti doktora medicine i stomatologije potpisanom 2018. godine.

Budući da ovaj Sindikat nije prihvatio ponuđeni prijedlog, Vlada je, putem resornog Ministarstva, poduzela naredne korake kako bi se stvorile zakonske pretpostavke za otvaranje pregovora. Na tom tragu, na prijedlog resornog Ministarstva, donijela je jednoglasnu Odluku o pokretanju postupka pregovaranja za zaključenje granskog kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i radnika iz oblasti zdravstva na području HNK, a njen sastavni dio je Protokol o vođenju pregovora radi zaključenja granskog Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavca i radnika u oblasti zdravstva na teritoriju HNK. 
 
Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK, odmah po primitku navedenih dokumenata, dostavilo ih je reprezentativnom sindikatu – Nezavisnom sindikatu zaposlenika SKB Mostar, čime su stvoreni svi pravni preduslovi za početak pregovora. 

Vlada HNK je kao datum početka pregovora odredila 11. decembar 2020. godine, a pregovore će, u njeno ime, voditi devetočlani Pregovarački tim, imenovan Rješenjem Vlade HNK, a koji predvode ministri zdravstva i finansija.

Budući da je Vlada kao socijalni partner, u ime velikog broja osnivača,  donošenjem spomenutih dokumenata jasno iskazala spremnost za početak pregovora, iznova pozivamo Sindikat da ne dopuste politiziranje ovoga procesa, nego da, kao istinski socijalni partneri, sjednemo za  pregovarački stol i u dobroj vjeri dođemo do obostrano prihvatljivih rješenja.  

Još jedanput naglašavamo kako je, kada je zdravstvo u pitanju, riječ o vrlo složenom pravnom i finansijskom izazovu za čije rješavanje je, pored Vlade HNK-a i Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite, potrebno uključiti sve relevantne faktore, i to Skupštinu HNK-a, Zavod zdravstvenoga osiguranja HNK-a, predstavnike osnivača (jedinica lokalne samouprave), menadžmenta bolničkih i zdravstvenih ustanova u HNK-a, odnosno bolnica i domova zdravlja.

Takođe, potrebno je  uključiti i druge suosnivače, i to vlade Zapadnohercegovačkog i Hercegbosanskog kantona i njihove zavode zdravstvenoga osiguranja, te Vladu Federacije BiH, kako bi zajedničkim snagama pristupili rješavanju materijalnog položaja kako samih zdravstvenih ustanova, tako i njezinih djelatnika.

Naime, Vlada HNK-a samo je jedan od poslodavaca u zdravstvu, te je stoga u proces razgovora potrebno uključiti sve spomenute dionike jer niko pojedinačno ne može stvarati i preuzimati finansijske obaveze koje bi nametnuo drugima.

Uzimajući u obzir navedene činjenice i argumente, a uvažavajući aktuelnu političku, predizbornu, privrednu i zdravstvenu situaciju, Vlada još jedanput poziva Nezavisni sindikat zaposlenika SKB Mostar, da razmotre odluku o najavljenom štrajku kako bismo, u duhu dijaloga i kompromisa, započeli pregovore u cilju iznalaženja najboljih i održivih rješenja. 

09-12-2020, 12:28

OBILJEŽENA 20. GODIŠNJICA OSNIVANJA FAKULTETA ZDRAVSTVENIH STUDIJA SVEUČILIŠTA U MOSTARU

U amfiteatru „Sokrat“ Filozofskog fakulteta danas je obilježena 20. godišnjica osnivanja Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Mostaru.

Na početku svečanosti, dr. sc. Zoran Tomić, rektor Sveučilišta u Mostaru i dr. sc. Ivan Vasilj, dekan Fakulteta zdravstvenih studija obratili su se prisutnima podsjećajući na dvadesetogodišnje djelovanje i značaj Fakulteta koji osniva i izvodi sveučilišne dodiplomske i diplomske studije, obavlja stručni i naučni rad u naučnom području biomedicine, kliničke medicine i javnog zdravstva, te osniva i provodi izdavačku, bibliotečku djelatnost za potrebe nastave, naučnog i stručnog rada.

U ime dr. sc. Nevenka Hercega, premijera Hercegovačko-neretvanskog kantona, plaketu za izuzetan doprinos razvoju i promociji Fakulteta primila je Martina Ćosić, savjetnica premijera.

07-12-2020, 14:29

HERCEG: SVE SNAGE USMJERAVAMO U PREVLADAVANJE KRIZE

Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona, dao je veliki intervju za današnje izdanje Večernjeg lista. Prenosimo ga u cjelosti:

Pandemija koronavirusa donijela je brojne probleme, osim za zdravlje stanovništva, različiti nivoi vlasti brinu se i o privredi, pomoći u prevladavanju krize. Kakva je situacija u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, sa kojim problemima se susreću i koja su rješenja pripremili razgovarali smo s premijerom dr. sc. Nevenkom Hercegom.

Prateći broj novozaraženih i hospitaliziranih, mogli bismo reći kako se epidemiološka slika u HNK pogoršava. Kako ocjenjujete trenutnu situaciju? Postoji li potreba za dodatnim, strožim mjerama?

Kada je u pitanju COVID-19, situacija u našem kantonu je složena ali još uvijek pod nadzorom. Broj oboljelih, hospitaliziranih, nažalost i broj preminulih je u porastu. Napori koje čine naši zdravstveni djelatnici su izuzetni. Zahvaljujući njihovoj predanosti i požrtvovanosti, mogu kazati kako se zdravstveni sistem u HNK-a još uvijek uspješno nosi sa izazovima. Zbog ukupne situacije, a u nastojanju da ovu veliku zdravstvenu krizu prebrodimo, na testu je odgovornost svakoga pojedinca, djelatnika i dužnosnika. Stoga, ostanimo odgovorni i poštujmo mjere koje su na snazi jer o svakom od nas zavisi hoće li biti potrebno donositi i neke radikalnije mjere kojima svjedočimo i u našem okruženju.

HNK je dobila tzv. koronazakon. Koji su njegovi konkretni efekti?

Nakon provođenja Javnoga poziva, u skladu sa ''koronazakonom'', a u cilju pomoći privredi i očuvanju radnih mjesta, dodijeljeno je gotovo dvije hiljade podrški privrednim subjektima u kantonu. Direktno smo pomogli više od 80 posto subjekata koji su se prijavili i time smo dali podršku očuvanju radnih mjesta u privredi i očuvanju krajnje potrošnje. Nažalost, postoji i određeni broj poslovnih subjekata koji nisu ispunili uslove po Javnom pozivu, u većini slučajeva jer im, u skladu sa naredbama štaba civilne zaštite, nije bilo zabranjeno obavljanje osnovne djelatnosti ili su, pak, otpuštali zaposlenike. Sve odluke Vlade donesene su jednoglasno, na prijedlog naše osmočlane  Međuresorne komisije koja je, uistinu na visini zadatka, odradila ovaj zahtjevan posao.

Napravili ste iskorak osiguranjem Covid kreditne linije kod Razvojne banke, što je takođe izazvalo pozitivnu reakciju?

To je jako važno! U saradnji s Razvojnom bankom FBiH osigurali smo kreditnu liniju za likvidnost privrednicima  i obrtnicima za ublažavanje posljedica izazvanih ovom pandemijom. Raspisali smo Javni poziv za pojedinačne kredite u iznosu do pola miliona KM, uz rok otplate do 36 mjeseci te grace period do 12 mjeseci. Fiksnu kamatu od 2% godišnje plaćat će Vlada HNK-a, dok se Razvojna banka odriče naknade za obradu kredita. Podnesene prijave su već obrađene i napravljen je preliminarni spisak potencijalnih korisnika kreditnih sredstava koji je dostavljen Razvojnoj banci Federacije.

Nedavno ste na sastanku kod federalnog premijera Fadila Novalića naglasili kako su mogućnosti kantona u velikoj mjeri iscrpljene i kako očekujete podršku viših nivoa vlasti?

Tačno. U odgovoru na prethodno pitanje spomenuo sam što smo učinili i koliko je to finansijski zahtjevno. Očekujem, stoga, da napravimo analizu stanja u cijeloj FBiH i ponovno ću zatražiti od viših nivoa vlasti da značajnije pomognu, prije svega, očuvati zdravstveni sistem kako bi mogao nastaviti spašavati ljudske živote, a zatim očuvati privredu, time i radna mjesta. Očekujem i konkretnu pomoć za Budžet HNK-a do kraja ove godine, osobito kada su u pitanju dvanaest domova zdravlja i tri bolnice u našem kantonu te važne zajedničke kulturne, obrazovne, naučne, sportske, medijske i druge ustanove i udruge kojima dosad nismo mogli dovoljno pomoći.

Više ste puta isticali kako vam takva podrška i ne bi bila potrebna kada bi se donio pravedan Zakon o raspodjeli javnih prihoda?

U više navrata govorio sam o nepravednom pa i diskriminirajućem Zakonu o pripadnosti javnih prihoda u FBiH i o tome kako raspodjela prihoda na osnovu tog Zakona nije pravična, kako je produkt centralističke politike i favorizira Sarajevo nauštrb drugih područja. Ponovio sam to i na nedavnom sastanku kod Novalića, a ponovit ću i sada da je potrebno čim prije izmijeniti taj Zakon i eliminirati nepravednu raspodjelu te zaustaviti dalje finansijske gubitke na štetu kantonalnih budžeta, a osobito u ovoj krizi. Krajnje je vrijeme da se završi politika raspodjele u kojoj stanovnici nekih dijelova FBiH vrijede dvostruko pa i više nego stanovnici drugih krajeva. HNK zbog tog zakona trpi godišnju štetu od vrtoglavih 26 miliona maraka, a Zakon je na snazi od 2006. godine. Lako je izračunati koliko je miliona HNK u ovih 15 godina izgubila na osnovu tog diskriminirajućeg Zakona. Da nam je taj novac, koji nam pripada, dodijeljen mogli smo daleko više pomoći svim segmentima društva, povećati plate, davanja, poticaje, podići životni standard i kupovnu moć građana.

Budući da smo na samom kraju godine, vrijeme je kada treba usvojiti ključne finansijske dokumente za završetak ove i rad u narednoj godini. U kojoj je etapi donošenje tih dokumenata?

Vlada preduzima velike napore kako bi, unatoč teškoj privrednoj i finansijskoj situaciji, do kraja tekuće godine usvojila najvažnije kantonalne finansijske dokumente, kao što je to radila zadnjih pet godina  odnosno svake godine svog mandata. Suočeni s pandemijskom krizom i padom javnih prihoda, preduzimamo sve potrebne korake kako bi se osiguralo redovno finansiranje svih obaveza. Usvajanjem tih dokumenata priveli bismo kraju ovu tešku godinu obilježenu pandemijom te osigurali sredstva za finansiranje redovnih potreba, kao i za zajedničke institucije u zdravstvu, kulturi, sportu, medijima, sigurnosti i obrazovanju i pomoć realnom sektoru odnosno privredi. Uzimajući u obzir složenost našega sistema, donošenje tih dokumenata zahtjevan je proces koji dodatno usložnjava zdravstvena i privredna situacija koja se reflektuje na sva područja društva, a osobito na privredni i javni sektor. No, unatoč činjenici da je Nacrt budžeta, predložen od ministra finansija, manji za cca 17 miliona KM, činimo sve što je u našoj moći kako bismo podržali sve segmente života u HNK-a, očuvali javni i pomogli realni sektor.

Koliko te projekcije mogu biti realne u odnosu na sveukupnu krizu?

Istina je da prvi put imamo mišljenje s rezervom Federalnog ministarstva finansija i na ovakvu projekciju, što može značiti da ta projekcija budžetskog manjka može biti čak i veća. Svjestan sam koliki je izazov premostiti tu ''budžetsku rupu'' odnosno ni jednog trenutka ne gubim iz vida činjenicu koliki je to teret i obaveza za ovu Vladu i kolika je to odgovornost pred korisnicima budžeta, s obzirom na vrijeme u kojem se nalazimo.

U svjetlu Vaše konstatacije kako su javni prihodi umanjeni, hoće li se to odraziti na plate djelatnika koji su direktno ili indirektno vezani za Budžet HNK-a?

Vaše pitanje je logično. Sa ovako umanjenim prihodima i svim drugim izazovima s kojima smo suočeni potrebno je jako puno napora, ali i razumijevanja svih učesnika vlasti da osiguramo pretpostavke kako se dostignuti nivo prava i primanja budžetskih korisnika, i svih dugih koji su na bilo koji način naslonjeni na Budžet, ne umanjuju. Mi ćemo učiniti sve što je u našoj moći da tako ostane i u vremenu pred nama. Naime, smatramo da poticanjem privrede, što posebno činimo provođenjem ''koronazakona'' i povećanjem drugih poticaja, stvaramo novu vrijednost čiji se efekti direktno održavaju na Budžet i javne finansije.

Tema koja u najvećoj mjeri ovih dana zaokuplja javnost jest najavljeni štrajk dijela zdravstvenih djelatnika?

Ova Vlada ima vrlo korektan odnos sa svim socijalnim partnerima. Zahvaljujući takvom odnosu, 2018. su potpisani svi granski kolektivni ugovori koji su omogućili povećanje plata svim budžetskim korisnicima za ukupno 15 posto kroz tri godine. U zdravstvu ta povećanja za liječnike i stomatologe idu od 20 do 34 posto, čime smo vratili dostojanstvo toj jako važnoj i odgovornoj struci. S obzirom na to da su u toku pregovori sa sindikatom policije, potom sindikatom državnih službenika, a razmatraju se i zahtjevi sindikata u prosvjeti, i svi teku u korektnoj atmosferi i pokazuju razumijevanje socijalnih partnera za situaciju prouzrokovanu pandemijom, vjerujem kako će pregovarački tim koji je imenovan za pregovore sa sindikatima zdravstvenih djelatnika, na čelu sa resornim ministrom Opsenicom, onako kako su bili uspješni 2018. godine u pregovaranju sa sindikatom liječnika i stomatologa, naći način da relaksira trenutnu situaciju i nađe kompromisno rješenje koje će dovesti do zaključenja kolektivnog ugovora.

S obzirom na sve što ste u prethodnim odgovorima kazali, kakva je uopće sudbina bilo kakvih razvojnih  projekata u HNK-a?

S obzirom na vrijeme u kojem se nalazimo, u najvećoj smo mjeri posvećeni borbi za zaustavljanje širenja koronavirusa. Konkretnim potezima pokazali smo kako brinemo o našoj privredi, ali istovremeno promišljamo i vrijeme dolazi. Osnažili smo rad na donošenju nove Strategije razvoja u kojoj su utvrđeni strateški ciljevi HNK-a do 2027. godine: dinamičan privredni razvoj uz održivo korištenje resursa te podizanje kvalitete i savremenog razvoja društvenog sektora i upravljanje resursima i uslugama ekosistema u skladu sa postojećim kapacitetima okoliša predstavljaju osnovu čije ostvarenje garantira prosperitetniju i građanima za život ugodniju sredinu. Takođe, naglašavam naše strateške fokuse koji su bitno drugačiji od ranije strategije, a to su: digitalizacija, privredni razvoj poticanjem malog i srednjeg preduzetništva, izvoz, razvoj poljoprivrede i turizma, razvoj savremene, odgovorne i prosperitetne društvene zajednice te očuvan okoliš, razvijena kružna privreda i mobilnost.  

Upoznali ste javnost i sa presjekom višemilionskih ulaganja u energetsku efikasnost?

Unatoč svim izazovima, odlučni smo nastaviti prioritetne projekte. Među značajnim aktivnostima svakako je Projekat energetske efikasnosti u koji ulažemo značajna finansijska, budžetska, donatorska i kreditna sredstva kako bismo poboljšali kvalitetu školskih, zdravstvenih i drugih javnih objekata. Izvještaj o implementaciji Projekta energetske efikasnosti, kao i obnovi, izgradnji i rekonstrukciji javnih objekata u HNK-a (2015. – 2020.) predočili smo našim građanima putem medija, a dostupno je i na stranici Vlade, dok ćemo ovih dana u javnost pustiti i prigodnu prateću publikaciju koja čini kvalitetan presjek najznačajnijih projekata koje je ova Vlada ostvarila na tom planu. To ulaganje nije naša obaveza nego teret koji smo preuzeli sa leđa naših općina i gradova, a dosad smo energetski obnovili više od 40 objekata u svim našim jedinicama lokalne samouprave. Naš je konačan cilj obnova svih javnih objekata u kantonu.

S obzirom na pandemiju, kakvo je stanje u oblasti turizma i poljoprivrede u HNK-a?

Nažalost, turizam i ugostiteljstvo kao jedna od najsnažnijih privrednih grana po kojima je naš kanton prepoznatljiv, trpi možda najveće posljedice krize. To smo prepoznali kroz naš ''koronazakon'' čijom smo primjenom pomogli tu oblast. Svjesni smo kako to nije niti izbliza dovoljno, stoga sam bezbroj puta dosad kazao kako se u ovu pomoć moraju uključiti i drugi nivoi vlasti. Očekujem kako će veći dio od ovih 30 miliona KM koje FBiH sada raspoređuje putem entitetskog ministarstva turizma doći u ove naše turistički razvijene kantone. Kada je u pitanju poljoprivreda, svjesni smo kako je potražnja i za njihovim proizvodima dosta umanjena i kako naši poljoprivredni proizvođačima imaju ozbiljnih teškoća u plasmanu odnosno skladištenju proizvoda. Stoga smo poticaje, unatoč krizi, u ovoj godini udvostručili u odnosu na plan, a dio je namijenjen upravo proširenju kapaciteta vezanih za skladištenje. Prije par dana smo poljoprivrednim proizvođačima, koji su se prijavili i zadovoljili kriterije, isplatili 1,2 miliona KM poticaja koji se odnose na biljnu proizvodnju i kapitalna ulaganja. Ostatak odnosno ukupno dva miliona isplatit ćemo do kraja godine.

Iako niste direktno uključeni u izborni proces u Mostaru, javnost bi od Vas kao prvog čovjeka izvršne vlasti u HNK-a, ali i dugogodišnjeg istaknutog člana HDZ-a BiH i nositelja niza odgovornih dužnosti, sigurno cijenila mišljenje o tome što očekujete od skorašnjih izbora?

Jasno je da nisam direktno uključen u izborni proces kada govorimo o aktuelnim općinskim izborima, posebno ovim predstojećim u Gradu Mostaru. No, itekako svjestan što ovi izbori znače za sve građane Mostara, ali osobito za posebno osjetljivo pitanje nacionalne opstojnosti i budućnosti hrvatskog naroda na ovim prostorima, kao Hrvat i član HDZ-a BiH, želim i ovom prilikom poslati vrlo jasnu poruku: Izađimo masovno 20. decembra na ove važne izbore i dajmo glas za HDZ BiH i njezine kandidate, predvođene dr. Marijom Kordićem. Taj izbor garantira kvalitetu života i sigurnost!

04-12-2020, 13:10

VLADA DONIJELA ODLUKU O POČETKU PREGOVORA SA NEZAVISNIM SINDIKATOM ZAPOSLENIKA SKB MOSTAR I IMENOVALA PREGOVARAČKI TIM

Na današnjoj, 131. sjednici Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona usvojila je Dokument okvirnog Budžeta HNK za period od 2021. do 2023. godine, Nacrt Budžeta i Zakona o izvršenju Budžeta HNK za narednu godinu u iznosu od 228.125.840 KM, te Izmjene i dopune Finansijskog plana i Odluku o izvršenju Izmjena i dopuna Finansijskog plana Službe za zapošljavanje HNK za 2020. godinu.

Takođe, Vlada je usvojila Rješenje o imenovanju Pregovaračkog tima za pregovore sa reprezentativnim sindikatom za djelatnost zdravstva. Pregovarački tim čine: dr. sc. Goran Opsenica, predsjednik, Adnan Faladžić, dopredsjednik te članovi: Marko Arapović, Rade Bošnjak, Iva Babić, Radica Božić, Edin Kapetanović, Božo Ćorić i Osman Ćatić.

Vlada je donijela Odluku o proceduri pokretanja pregovora za zaključenje granskog kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i radnika iz oblasti zdravstva na području HNK odredivši 11. decembar za dan početka pregovora sa reprezentativnim sindikatom - Nezavisnim sindikatom zaposlenika Sveučilišne kliničke bolnice Mostar. Ujedno, dala je saglasnost na Protokol o pregovaranju i ovlastila resornog ministra dr. Opsenicu da ga, u ime Vlade, supotpiše.

 

 

02-12-2020, 13:56

PREMIJER HERCEG: DO KRAJA GODINE USVOJITI SVE NAJVAŽNIJE KANTONALNE FINANSIJSKE DOKUMENTE

„Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona čini napore kako bi, unatoč teškoj privrednoj i finansijskoj situaciji, do kraja tekuće godine usvojila najvažnije kantonalne finansijske dokumente, kao što je to činila zadnjih pet godina,   odnosno svake godine svoga mandata. Suočeni s krizom koju je uzrokovala pandemija koronavirusa, te padom javnih prihoda, preduzimamo sve potrebne korake kako bi se osiguralo redovno finansiranje svih obaveza. Kada govorim o najvažnijim finansijskim dokumentima, mislim na Dokument okvirnog Budžeta za period 2021. – 2023. godina, Budžet i Zakon o izvršenju Budžeta za narednu godinu, drugi rebalans Budžeta za ovu godinu, te finansijske planove vanbudžetskih fondova koji do 12. decembra trebaju dostaviti svoje prijedloge Vladi. Usvajanjem tih dokumenata završili bismo ovu tešku godinu obilježenu pandemijom, te osigurali sredstva za finansiranje redovnih potreba, za zajedničke institucije u zdravstvu, kulturi, sportu, medijima, sigurnosti i obrazovanju te za pomoć realnom sektoru-našoj privredi. Uzimajući u obzir složenost našega sistema, donošenje tih dokumenata je zahtjevan proces koji dodatno usložnjava zdravstvena i privredna situacija koja se reflektira na sva područja društva, a osobito na privredni i javni sektor. No, unatoč ozbiljnim teškoćama koje sam spomenuo i činjenici kako je nacrt Budžeta, predložen za narednu godinu, manji za cca. 17 miliona KM, činimo sve što je u našoj moći kako bismo podržali sve segmente života u HNK“ - kazao je dr. sc. Nevenko Herceg, premijer HNK u izjavi za FENU nakon današnje sjednice Vlade na kojoj je razmatrano više značajnih kantonalnih finansijskih dokumenata.      

 

 

 

02-12-2020, 13:07

NAJZNAČAJNIJA ULAGANJA VLADE U JAVNE OBJEKTE HNK (2015. – 2020.) OBJEDINJENA U IZVJEŠTAJU

Vlada HNK usvojila je, na 130. sjednici, Izvještaj o implementaciji Projekta energetske efikasnosti, kao i obnovi, izgradnji i rekonstrukciji javnih objekata u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (2015. – 2020.) te ga poslala Skupštini HNK na razmatranje.

Dokument Izvještaja dostupan je u prilogu. Vrijedi pogledati:

02-12-2020, 10:17

VLADA DALA SAGLASNOST NA KONAČAN TEKST KOLEKTIVNOG UGOVORA O PRAVIMA POSLODAVACA I RADNIKA U OBLASTI ZDRAVSTVA

Na danas održanoj 115. hitnoj telefonskoj sjednici, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona dala je saglasnost na prijedlog Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i radnika u oblasti zdravstva na području HNK, kao i uvjetima i roku primjene.

Za potpisivanje Kolektivnog ugovora ovlašten je dr. sc. Goran Opsenica, ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK.

Sredstva za finansiranje prava utvrđenih Kolektivnim ugovorom osiguravaju se u Finansijskom planu Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK, iz sredstava osnivača i u finansijskim planovima zdravstvenih ustanova.

Javne zdravstvene ustanove počinju primjenu Kolektivnog ugovora prvog dana narednog mjeseca nakon stupanja na snagu odluke Vlade.

17-05-2021 15:35

HERCEG: UBLAŽITI POSTOJEĆE PROTIVEPIDEMIJSKE MJERE NA SVIM NIVOIMA

Ponukan osjetnim padom broja novooboljelih i hospitaliziranih Covid pacijenata u HNŽ-u odnosno trendom stabiliziranja epidemiološkog stanja, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije dr. sc. Nevenko Herceg zatražio je danas od Kriznog stožera Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a  i Zavoda za javno zdravstvo HNŽ-a da žurno razmotre i Vladi predložite donošenje novih, ublaženih mjera.

- Osobito ističem restriktivne mjere ograničenja radnog vremena ugostiteljskih objekata i organiziranja glazbe uživo u ugostiteljskim objektima, na javnim okupljanjima i svečanostima. Držim kako je, s obzirom na trenutačno epidemiološko stanje, a promišljajući potrebu postupnog normaliziranja života i olakšavanja rada poslovnih subjekata u HNŽ-u koji trpe značajne posljedice pandemije koronavirusa i kontinuirano se obraćaju Vladi s različitim prijedlozima i zahtjevima, potrebno razmotriti što žurnije donošenje novih mjera – napisao je Herceg u dopisu Kriznom stožeru i ZJZ-u HNŽ-a.

Ističući kako, zbog drukčijeg načina rada ugostiteljskih objekata i ukidanja ograničenja kretanja, značajan broj žitelja HNŽ-a odlazi u susjednu Zapadnohercegovačko županiju što, također, može ugroziti trenutačnu povoljnu epidemiološku situaciju u HNŽ-u, treba žurno prilagoditi protuepidemijske mjere novom, poboljšanom stanju na terenu.

- Koristim prigodu ponoviti moj nedavni javni poziv i višim razinama vlasti da mora doći do neodgodivog ublažavanja režima prelaska državne granice, kako bismo spasili turistički sektor i ovogodišnju sezonu. Turizam je strateški važna grana gospodarstva u HNŽ-u i za nju je vezana egzistencija velikoga broja ljudi. Na istom tragu, želeći potaknuti oporavak gospodarstva, ali i našim žiteljima omogućiti konačno normaliziranje života, od Vlade FBiH, Federalnog kriznog stožera i Federalnog ZJZ očekujem da, u skladu s očitim poboljšanjem epidemiološke situacije, donesu nove mjere i preporuke i dopuste okupljanje i većeg broja ljudi na otvorenom. Tu poglavito mislim na različite kulturne, umjetničke, športske i slične događaje. Postojeća ograničenja ugrožavaju čitav niz gospodarskih grana, ali i stvaraju dodatni psihološki pritisak na ionako opterećen narod. Naravno, trebamo ostati na oprezu, ali i određene zabrane, kada govorimo o eventima na otvorenom, prilagoditi novom stanju i lokaciji odnosno veličini prostora na kojem se organiziraju, onako kako na tom rade i zemlje okruženja – poručio je u izjavi za Fenu Nevenko Herceg.

14-05-2021 15:30

HERCEG S PREDSTOJNIKOM TEOLOŠKO-KATEHETSKOG INSTITUTA

Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona primio je danas don Marka Šutala, predstojnika Teološko-katehetskog instituta u Mostaru.

Predstojnik Šutalo upoznao je premijera Hercega s aktualnostima u radu Instituta – visokoškolske naučno-nastavne ustanove mostarsko-duvanjske i trebinjsko-mrkanske biskupije. Na poseban način osvrnuo se na teškoće s kojima se visokoškolsko obrazovanje suočava u vrijeme pandemije koronavirusa. Također, zahvalio je premijeru Hercegu na redovitoj materijalnoj potpori Vlade koja, kako je istaknuo, puno znači za djelovanje Instituta.

Premijer Herceg rekao je da je Vlada u vrh prioriteta rada stavila obrazovanje u sklopu kojega vrlo značajnu ulogu ima i Teološko-katehetski institut u Mostaru.

„Kao univerzitetski profesor svjestan sam uloge i značaja Instituta, te teškoća s kojima je suočen u svom radu. Stoga i u ovoj prilici ponovo izražavam našu spremnost da, u skladu s našim mogućnostima, i dalje kontinuirano podržavamo njegov rad“, kazao je premijer Herceg.  

 

 

 

14-05-2021 10:54
15-11-2018 15:15
07-11-2018 08:45
11-09-2018 13:45
14-08-2018 14:00