Službena stranica Vlade HNŽ/K
MINISTAR BALAVAC U STUDIJSKOJ POSJETI ČEŠKOJ U OKVIRU PROJEKTA F.I.R.E.S.
Ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša Hercegovačko-neretvanskog kantona Emil Balavac boravio je u studijskoj posjeti Republici Češkoj, u okviru projekta F.I.R.E.S. koji se bavi prevencijom i gašenjem požara, sa posebnim akcentom na šumske požare koji predstavljaju rastući izazov za BiH. Tokom susreta sa direktorom Odsjeka za južnu i jugoistočnu Evropu pri češkom Ministarstvu vanjskih poslova Tomašem Szunyogom, Balavac je istaknuo važnost saradnje sa partnerskim državama koja doprinosi jačanju kapaciteta i učinkovitosti sistema zaštite od požara.
- Projekt F.I.R.E.S. najbolji je primjer kako inovacije i međunarodna partnerstva mogu da unaprijede bezbjednost ljudi i očuvanje okoline – izjavio je, najavivši dalje učestvovanje Ministarstva u sličnim projektima.
Studijska je posjeta nastavljena sastancima sa krucijalnim implementatorima projekta F.I.R.E.S. iz češke nevladine organizacije ''People in Need'' koji su potvrdili nastavak snažne podrške BiH u borbi protiv šumskih požara. Centralni dio posjeta činila je specijalizovana obuka i razmjena iskustava za sedamnaest vatrogasaca, članova civilne zaštite i gorske službe spašavanja iz sedam jedinica lokalne samouprave BiH (Čapljina, Čitluk, Jablanica, Konjic, Mostar, Neum i Trebinje) koji su, sa češkim kolegama, učestvovali u praktičnim vježbama gašenja požara u stambenim zgradama i spašavanju ugroženih lica, uz poseban fokus na šumske požare, upotrebu napredne opreme i bezbjednost timova. Akcenat je stavljen je na razmjenu iskustava u gašenju šumskih požara, unapređenje znanja i prakse, bezbjednost, organizaciju i odgovornosti timova.
- To je od velike važnosti za otpornost i spremnost zajednica u regiji. Projekt F.I.R.E.S. predstavlja jedinstven sistem ranog upozoravanja na šumske požare, zasnovan na mreži visokotehnoloških senzora koji otkrivaju potencijalne izvore požara u ranoj fazi, unutar svega nekoliko minuta. Provodi ga organizacija ''People in Need'', uz finansijsku podršku Ministarstva vanjskih poslova Republike Češke, u partnerstvu sa Ministarstvom trgovine, turizma i zaštite okoline HNK-a, te općinskim, odnosno gradskim vlastima Čitluka, Jablanice, Konjica i Trebinja.
KOMUNIKACIJU SA ULICE PREMJESTITI ZA PREGOVARAČKI STOL
Obzirom na činjenicu da je Kolektivni ugovor između Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona i Strukovnog sindikata doktora medicine i stomatologije u HNK-u istekao, a Kolektivni ugovor između Vlade i Nezavisnog sindikata zaposlenika SKB-a Mostar ističe 29. novembra, Vlada je 27. oktobra, na 52. redovnoj sjednici, imenovala Pregovarački tim Vlade za pregovore sa oba reprezentativna sindikata za zaključenje novih kolektivnih ugovora. Usvojena je tada i Odluka o pokretanju procesa pregovaranja za zaključenje Kolektivnog ugovora sa doktorima medicine i stomatologije, te je Zaključkom zaduženo resorno ministarstvo da pokrene inicijativu za pregovore o novom kolektivnom ugovoru sa zdravstvenim radnicima.
Inicijativa je reprezentativnom NSZ-u SKB-a Mostar uredno i dostavljena 4. novembra, a ta je sindikalna organizacija 7. novembra odgovorila dopisom u kojem je navedeno da se suštinski ne protive počinjanju pregovora i da će se Inicijativa dostaviti Skupštini NSZ-a SKB-a Mostar na razmatranje i imenovanje Pregovaračkog tima.
Vlada, odnosno resorno ministarstvo otad nisu primili očitovanje Skupštine NSZ-a SKB-a Mostar, tako ni sastav Pregovaračkog tima Sindikata, a svjedoci smo ponovnog protestnog okupljanja ispred zgrade Vlade HNK-a.
Čitavoj javnosti na znanje ponavljamo da je primarni cilj Vlade zaštita pacijenata, potpuno aktiviranje svih zdravstvenih usluga koje ljudima garantuju zakoni ove zemlje i postizanje konačnog dogovora sa reprezentativnim sindikatom zdravstvenih radnika. Zato ponovo, u duhu socijalnog dijaloga, ako je zaista stvarni cilj ovih događanja poboljšanje materijalnog statusa zdravstvenih radnika, pozivamo sindikate na neodgodivo premještanje komunikacije sa ulice za pregovarački stol.
MUP CRNE GORE U STUDIJSKOJ POSJETI MUP-U HNK-A
Ministar unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona Marijo Marić i načelnik Odsjeka za informacijski sistem MUP-a HNK-a Vedran Buhovac primili su danas u studijsku posjetu delegaciju Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, u cilju prezentacije modernih digitalnih rješenja koje koristi Uprava policije MUP-a HNK-a.
Sa sastanka je poručeno da policijski poslovi i zadaci, bez obzira u kojoj se zemlji regije provode, imaju zajednički osnov i standarde, što ostavlja značajan prostor za primjenu pozitivnih praksi, posebno u smjeru digitalne transformacije, modernizacije i efikasnijeg rada policijskih agencija.
MUP HNK-a sa razlogom je izrazio veliko zadovoljstvo zbog činjenice da je MUP Crne Gore upravo u njima prepoznao sagovornika i partnera za teme iz oblasti bezbjednosti, što otvara vrata za dalju saradnju i razmjenu iskustava.
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.
PREMIJERKA BUHAČ SA MATURANTIMA O POTREBI SNIŽAVANJA STUDENTSKIH ŠKOLARINA
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač susrela se danas sa učenicima završnog IV. a razreda Srednje građevinske škole Jurja Dalmatinca Mostar, učesnicima takmičenja "Projekat građanin – Civitas". Predvođeni profesoricom Mateom Milićević, učenici Dario Barać, Antonela Bogeljić, Tanja Dadić, Josip Džajkić, Nikolina Soldo, Ivano Vidačak, Marija Vidačković i Uroš Zečević postavili su premijerki niz pitanja na temu mogućnosti uvođenja besplatnog studiranja u HNK-u.
Upoznavši ih sa nastojanjima Vlade da osigura snažniju finansijsku podršku za dva mostarska univerziteta odnosno činjenicom da su izdvajanja za univerzitete u zadnje dvije godine udvostručena sa početnih 10 na 20 miliona KM godišnje, premijerka im je rekla da lično vjeruje u dobrobit osjetnog snižavanja previsokih školarina za studente u Kantonu.
- Odluka, naravno, nije na kantonalnoj izvršnoj vlasti, ali odlučili smo da pružimo snažnu podršku mogućnosti provođenja te zamisli. Nerealno je, naravno, razmišljati o besplatnom studiranju, ali je neupitna činjenica da ono mora da postane finansijski dostupnije te da deficitarna zanimanja budu jasno utvrđena i da te studijske grupe budu potpuno oslobođene troškova upisnina. Kompletna reorganizacija školstva, ne samo na nivou visokog obrazovanja, nego i na srednjoškolskom nivou, ono je što je ovom društvu istinski potrebno. Jedino usklađivanjem zanimanja koje obrazovni sistem isporučuje na tržište rada sa stvarnim potrebama zajednice možemo da računamo na bolju budućnost, privredni rast, razvoj i, na kraju, demografski oporavak – rekla je Buhač.
Podsjetila je svoje mlade goste na činjenicu da Vlada finansijski podržava i univerzitetske strateške projekte, zatim mlade naučnike, kao i studente, osobito kroz stipendije i subvencije troškova smještaja, a kasnije i kroz program pripravničkog zapošljavanja. Upitana da li je realno očekivati rast iznosa stipendija, premijerka je rekla da trenutno svi studenti koji su zadovoljili uslove javnog poziva primaju stipendiju, bez razlike, što lično smatra lošim rješenjem.
- Međutim, dok ne dođe do snižavanja visine upisnina, što očekujem već u narednoj akademskoj godini, nećemo ulaziti u izmjene načina stipendiranja, a moja namjera je preraspodjela te sume novca za stipendije na način da potičemo stvarnu izvrsnost i nadarenost te da prepoznajemo one koji su zaista u teškoj socijalno-finansijskoj situaciji odnosno one kojima je pomoć Vlade osobito potrebna – zaključila je premijerka.
Učenici će, pripremajući portfolio na ovu temu, učestvovati u gradskom pa kantonalnom takmičenju, nakon kojeg slijedi i državno.
U ČITLUKU POČELI RADOVI NA IZGRADNJI KRUŽNOG TOKA KAKTUS
Postavljanjem gradilišne table, danas su službeno počeli pripremni radovi na izgradnji budućeg kružnog toka Kaktus na prostoru čitlučke općine. Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Čitluk Marin Radišić tom prilikom su zajedno posjetili lokaciju, gdje ih je dočekao šef gradilišta Milenko Pezer iz Putova d.o.o. Grude, te Nemanja Buha, predstavnik tvrtke Radis d.o.o. Istočno Sarajevo.
Ministarstvo je, u saradnji sa Kantonalnim javnim pravobranilaštvom i Općinom Čitluk, završilo opsežan postupak potpune eksproprijacije zemljišta u obuhvatu novog kružnog toka, što je bio osnovni preduslov za ishođenje građevinske dozvole. Planirani kružni tok smješten je na visokofrekventnoj regionalnoj cesti koja spaja Žitomisliće i Čitluk, a njegovom će se izgradnjom omogućiti spoj buduće vezne ceste preko naselja Bare, čime će sama regionalna cesta biti povezana sa magistralnom cestom M17.4 u centru Čitluka.
Projektnu dokumentaciju glavnog projekta izradio je Građevinski istraživački centar d.o.o. Mostar, u saradnji sa Građevinskim fakultetom Sveučilišta u Mostaru, dok je za izvođača radova odabrana grudska firma Putovi, a za stalni stručni nadzor firma Radis. Finansijska sredstva za eksproprijaciju zemljišta, izradu projektne dokumentacije, realizovanje radova i stalni stručni nadzor u potpunosti je obezbijedilo Ministarstvo saobraćaja i veza HNK-a.
– Činu počinjanja radova prethodio je komplikovan proces potpune eksproprijacije zemljišta, za što smo obezbijedili oko 400.000,00 KM. U mreži naših regionalnih cesta, ova je od posebnog značenja kao jedna od najfrekventnijih, ali i kao cesta koja povezuje dvije vrlo značajne magistralne ceste, M17 i M17.4 u naselju Biletić Polje. Kružni tok Kaktus omogućit će siguran spoj buduće vezne ceste preko naselja Bare i smiriti saobraćaj u Neretvanskoj ulici, kao i u području stadiona Bare, a sami ulazak u Čitluk ovim će da dobije potpuno novi, urbanistički izgled – komentarisao je ministar Bevanda, dodavši da ministarstvo nastavlja sa kontinuisanim investovanjem u cestovnu infrastrukturu.
- Najesen krećemo i sa izgradnjom kružnog toka Padine, a vjerujem da će Općina Čitluk uskoro da okonča i radove na cesti koja ide uz pomoćno igralište stadiona Bare, čime će kružni tok Kaktus da dobije potpuni funkcionalan smisao vezan za povezivanje regionalne ceste R425 sa magistralnom cestom M17.4 – zaključio je resorni ministar.
ČESTITKA PREMIJERKE HNK-A POVODOM MEĐUNARODNOG DANA ŽENA
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač svim je ženama uputila čestitku povodom 8. marta, Međunarodnog dana žena. Istaknuvši da je lijepo imati taj jedan dan posebne pažnje prema ženama, poručila je da je na svima nama obaveza da gradimo društvo ravnopravnosti, društvo u kojem je i uloga žene prepoznata svakog dana, bez predrasuda, ograničenja, bez diskriminacije u bilo kom pogledu.
- Takvo životno okruženje želim našim djevojčicama, djevojkama, ženama. Želim da imaju otvorenu mogućnost da razvijaju svoje talente, svoje kapacitete, sposobnosti i da se jednako uspješno razvijaju u svim djelatnostima, umjetnosti, nauci, tako i na rukovodećim mjestima u preduzetništvu, politici, državi – stoji u čestitci.
- ‹ prethodna
- 6 of 6
