Službena stranica Vlade HNŽ/K
106. SJEDNICA VLADE HERCEGOVAČKO-NERETVANSKOG KANTONA
Nakon što je na prošloj sjednici, a nastavljajući aktivnosti na rješavanju problema tužbi i presuda na teret kantonalnog Budžeta, usvojila Odluku o pokretanju procedure za zaključenje Ugovora o vansudskim nagodbama za sve tražitelje koji su se prijavili po drugom javnom pozivu, a čija su potraživanja postala pravomoćna zaključno sa 31.12.2014. godine, Vlada je na današnjoj sjednici usvojila više odluka o odobravanju novčanih sredstava na ime nematerijalne štete.
Još jednom je istaknuto kako je ovo prva Vlada koja je krenula rješavati naslijeđene probleme presuda na teret Budžeta HNK, te je za tu namjeru do sada izdvojila više od 15 miliona KM.
Naglašeno je kako će ova Vlada i dalje kontinuisano nastaviti sa započetom praksom isplate, u skladu sa planiranim budžetskim sredstvima, a sve u cilju rješavanja ovog vrlo složenog finansijskog pitanja.
Vlada je, takođe, donijela Odluku o odobravanju utroška dijela novčanih sredstava u Budžetu HNK za 2019. godinu za Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede na poziciji "Namjenska sredstva od naknada za lovstvo" i to: za podršku i unaprjeđenje lovstva, za sufinansiranje naknade štete koju pričini divljač i transfer neprofitnim organizacijama u iznosu od 19.000,00 KM, te Odluku o usvajanju Programa utroška sredstava s pozicije "Namjenska sredstva od naknada za lovstvo" za 2019. godinu. Svrha programa je da Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK, zajedno sa lovačkim savezima i korisnicima lovišta, sufinansira aktivnosti koje će doprinijeti unapređenju lovstva u HNK.
Usvojena je i Informacija o stanju u oblasti lovstva za 2018./2019. lovnu godinu za područje Hercegovačka-neretvanskog kantona. S obzirom na velike potencijale ovoga kantona u oblasti lovstva, osobito u razvoju lovnog turizma, a koji nisu dovoljno iskorišteni u dosadašnjem periodu, neophodno je preduzeti naredne aktivnosti: dodijeliti u zakup lovišta koja do sada nisu dana u zakup, a zaštitu divljači podići na znatno veći nivo.
Prihode koji budu ostvareni od djelatnosti lovstva usmjeriti na uzgoj divljači i poboljšanje uslova za razmnožavanje, rast i razvoj divljači, te izgradnju infrastrukture neophodne za uzgoj, zaštitu divljači i lovni turizam.
Razmotrene su i usvojene: Informacija o realizaciji potpisanih ugovora o koncesijama iz područja vodoprivrede zaključno sa 31.12.2018. i Informacija o koncesijama i zakupima na poljoprivrednom zemljištu u državnom vlasništvu na području HNK u periodu 2015.-2018. godina.
PREMIJER HERCEG S NOVOIMENOVANOM REZIDENTNOM PREDSTAVNICOM UNDP-a U BIH
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona danas je u nastupnu posjetu primio Stelianu Nedera, novoimenovanu rezidentnu predstavnicu UNDP-a u Bosni i Hercegovini.
Uz čestitke i želje za uspješnim obavljanjem odgovorne zadaće, premijer Herceg izrazio je nadu u to kako će dosadašnja uspješna saradnja između UNDP-a i Vlade HNK i u budućnosti biti nastavljena.
Razgovarano je o aktuelnim događanjima u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i Bosni i Hercegovini, kao i o aktivnostima i planovima rada Vlade HNK.
Govoreći o projektima koji su u saradnji UNDP-a i Vlade HNK realizovani na području HNK, premijer Herceg je istaknuo:
''Projekat energetske efikasnosti je najvažniji projekat na kojem Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona uspješno radi od početka mandata. Do sada smo obnovili više od 20 objekata osobito školskih zgrada i školskih sportskih sala. U saradnji s UNDP-om na području HNK do sada je obnovljeno pet škola i Dom zdravlja u Mostaru,'' rekao je premijer Herceg zamolivši rezidentnu predstavnicu Nedera da, nakon provođenja pripremnih aktivnosti u svezi s obnovom Kantonalnog suda u Mostaru, razmotre mogućnosti sufinansiranja toga projekta.
Takođe, premijer Herceg je upoznao gđu Nedera o tomu kako je Vlada HNK na zadnjoj sjednici usvojila Odluku o izradi Strategije ruralnog razvoja HNK.
''Cilj izrade Strategije je privlačenje investicija, tehnička podrška razvoju ruralnih područja i povezivanje poljoprivrednog sektora sa sektorom turizma i ostalim privrednim sektorima, kako bi se u konačnici postiglo poboljšanje opštih uslova života, efikasno korištenje resursa i kreiranje održivog sistema upravljanja u poljoprivredi“, rekao je premijer Herceg, istaknuvši kako se izradom Strategije žele potaknuti i aktivnosti vezane za smanjenje trenda odlaska mladih ljudi.
Istaknuta je i saradnja na projektu: ''Održivi odgovor s ciljem smanjenja ovisnosti u Bosni i Hercegovini“ za čije je provođenje Vlada osigurala sredstva, a UNDP omogućio nabavku potrebne terapije za oko 150 pacijenata u HNK.
Rezidentna predstavnica Nedera zahvalila je premijeru Hercegu na prijemu i informacijama o Hercegovačko-neretvanskom kantonu, te ukupnim aktivnostima Vlade iskazujući spremnost za nastavkom i poboljšanjem saradnje UNDP-a i Vlade HNK.
''Uz ostalo, UNDP-u su osobito važne ideje koje ste predstavili vezano za energetsku efikasnost u HNK. Nakon procjene stanja, održat ćemo sastanak i dogovoriti naredne korake“, rekla je gđa Nedera.
Sastanku su, takođe, prisustvovali i: Božena Kaltak, voditeljica Regionalnog ureda UNDP-a za Hercegovinu, Mirela Suton Williams, terenski službenik Projekta integrisanog lokalnog razvoja (ILDP) UNDP-a u BiH, te Martina Milićević, savjetnica premijera Vlade HNK.
HERCEG, OBRADOVIĆ I LESKO O ZEMLJIŠNOJ ADMINISTRACIJI
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Vlade HNK susreo se danas sa Željkom Obradovićem, direktorom Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove i Ivanom Leskom, direktorom Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove HNK.
Teme sastanka bile su projekti i aktivnosti sektora zemljišne administracije koje se realizuju u Hercegovačko-neretvanskom kantonu.
Posebno je istaknut projekat „Registracija nekretnina“ koji finansira Svjetska banka. Na području HNK projekat se implementira u pet jedinica lokalne samouprave: Mostar, Čapljina, Čitluk, Neum i Ravno, a glavna aktivnost je usaglašavanje katastarskih i zemljišno-knjižnih podataka. U okviru projekta su, takođe, opremljeni i neki katastarski i zemljišno-knjižni uredi.
U razgovoru je istaknuto i to kako su pokrenute aktivnosti oko nastavka procesa izlaganja na javni uvid podataka izmjere koje se, takođe, realizuju u spomenutim jedinicama lokalne samouprave.
Osobito je naglašena važnost stavljanja podataka nove izmjere u službenu upotrebu.
Učesnici sastanka osvrnuli su se i na projekte adresnog registra, registra cijena nekretnina, te digitalnog arhiva ističući kako se oni realizuju u saradnji federalne i kantonalne Uprave, općinskih katastara i osnovnih sudova.
Najavljeno je i održavanje Regionalne konferencije o katastru i Kongresa o katastru u septembru i oktobru u Neumu na kojima se očekuje veliki broj domaćih i inostranih stručnjaka.
Premijer Herceg i direktori Obradović i Lesko izrazili su zadovoljstvo rezultatima realizovanih projekata iz sektora zemljišne administracije u HNK koji su rezultat, kako profesionalnog pristupa tako i visokog stepena saradnje svih nivoa vlasti.
ODRŽANA 105. SJEDNICA VLADE
Na 105. sjednici, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona dala je saglasnost na Organizacione sheme srednjih škola u HNK. Tokom rasprave konstatovana je činjenica o smanjenju broja učenika što kao posljedicu ima stvaranje tehnološkog viška u školama. Usvajanjem organizacionih shema Vlada je većim dijelom riješila taj problem.
Vlada je usvojila Prijedlog Ocjene zdravstvenog stanja stanovništva HNK za 2018. godinu kojeg je pripremio Zavod za javno zdravstvo HNK. Prema podacima prikupljenim iz javnih zdravstvenih ustanova na području Kantona, vodeće bolesti, uz ostale, su: hipertenzivna oboljenja, akutne infekcije gornjih disajnih puteva i dijabetes. U svezi sa uzrocima smrtnosti istaknuto je kako su kardiovaskularna oboljenja i maligne bolesti zastupljene s oko 60% u odnosu na sve ostale uzroke smrtnosti. Ocjena zdravstvenog stanja bit će upućena u dalju skupštinsku proceduru.
Svjesni značaja kandidature Grada Mostara za Evropsku prijestolnicu kulture 2024., Vlada je iskazala neupitnu podršku tom projektu.
Nastavljajući aktivnosti u svezi sa zajedničkim smještajem kantonalnih organa uprave, u cilju efikasnijeg rada i značajnog smanjenja troškova, te omogućavanja građanima da na jednom mjestu dobiju sve potrebne usluge, Vlada je donijela niz odluka vezanih za adaptaciju zgrade Hotela „Ero“, kao i odluke o prihvaćanju projektnog zadatka, izradi idejnog rješenja i glavnog projekta.
Kontinuisano radeći na rješavanju problema tužbi i presuda na teret kantonalnog budžeta, Vlada je usvojila Odluku o pokretanju procedure za zaključenje Ugovora o vansudskim nagodbama za sve tražitelje koji su se prijavili po drugom javnom pozivu, a čija su potraživanja postala pravomoćna zaključno s 31.12.2014. godine.
Usvojena je i Odluka kojom se odobrava utrošak novčanih sredstava za izradu Strategije ruralnog razvoja HNK. Istaknuto je kako je cilj izrade Strategije privlačenje investicija i tehnička podrška razvoju ruralnih područja, te povezivanje poljoprivrednog sektora sa sektorom turizma i ostalim privrednim sektorima, kako bi se u konačnici postiglo poboljšanje opštih uslova života, efikasno korištenje resursa i kreiranje održivog sistema upravljanja u poljoprivredi.
Nastavljajući aktivno raditi na podršci borcima i članovima njihovih porodica, Vlada je dala saglasnost na Program sufinansiranja zapošljavanja djece poginulih boraca i djece ratnih vojnih invalida. Istaknuto je kako se taj projekat, u saradnji sa Službom za zapošljavanje, provodi već četvrtu godinu, a zainteresirani poslodavci moći će se prijaviti nakon raspisivanja Javnog poziva.
Vlada je usvojila i niz odluka o dodjeli koncesija za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije na području općine Stolac, te koncesije za eksploataciju mineralne sirovine za područje općine Čitluk i Grada Mostara.
Takođe, usvojene su i odluke o koncesijama za korištenje morskih voda za područje Neuma i koncesijama za korištenje poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu.
Nastavljajući redovne aktivnosti podrške raseljenim licima i povratnicima, Vlada je i ove godine odobrila iznos od 250.000,00 KM koji će se biti utrošen za dodjelu 84 donacije u građevinskom materijalu.
Usvojen je i Izvještaj o planu i realizaciji proljetne sjetve za 2019. godinu u kojem je istaknuto kako je ukupna sjetva na nivou prošlogodišnje. Istaknuto je kako su uslovi u kojima se sjetva odvijala - obilne padaline - pokazatelj kako poljoprivredna proizvodnja zahtijeva kontinuisanu prilagodbu proizvođača na agro-klimatske uslove.
U MOSTARU PRVI PUT SKUPŠTINA JADRANSKO-JONSKE EUROREGIJE
Skupština Jadransko-jonske euroregije - značajne međunarodne organizacije održana je jučer u kasnim poslijepodnevnim satima u Mostaru.
Prisutnima se, uz gradonačelnika Mostara Ljubu Bešlića, obratio i dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona i član Skupštine i istaknuo zadovoljstvo što se XVI. Generalna skupština održava upravo u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, koja je od samih početaka aktivna članica Jadransko-jonske euroregije.
„Zahvaljujući mojim prethodnicima koji su učinili potrebne korake da HNK bude ne samo članica, nego i jedna od utemeljiteljica Jadransko-jonske euroregije, danas sam u prigodi iznova potvrditi čvrstu opredijeljenost za nastavak saradnje i poticanje pozitivne energije kojom je moguće kreirati još snažnije akcije u kojima ćemo biti podrška jedni drugima u izgradnji bolje budućnosti naših regija i građana“, rekao je premijer Herceg dodajući kako je promicanje privrednoga i društvenoga prosperiteta poboljšanjem atraktivnosti, konkurentnosti i povezivosti regija cilj kojem je Hercegovačko-neretvanski kanton posvećen.
Pod predsjedanjem Nikole Dobroslavića, predsjednika Euroregije i dubrovačko-neretvanskoga župana, članovi Skupštine, prepoznajući žurnu potrebu očuvanja iznimne materijalne i nematerijalne kulturne i prirodne baštine Sredozemlja, razmotrili su i ratificirali Atensku deklaraciju INTTERREG - MED zajednice za održivi turizam. Tokom rasprave istaknuta je zajednička spremnost za rad na ostvarenju zacrtanih ključnih ciljeva Deklaracije: rješavanje turističkih pritisaka, jačanje turističke ponude, planiranja i upravljanja, te izgradnja snažne zajednice projekata i dionika.
Ratificiran je i dokument Savez za saradnju na Sredozemlju, koji su, uz Jadransko-jonsku euroregiju, pokrenuli Konferencija perifernih pomorskih regija i Pirinejsko-sredozemna euroregija. Savez je usmjeren na višerazinsko upravljanje i saradnju kao temeljne pokretače osiguranja bolje budućnosti za stanovništvo Sredozemlja. Naglašeno je i to kako sve državne, regionalne i lokalne vlasti, nevladine organizacije, sveučilišta, međunarodne organizacije i privatni sektor odnosno svatko tko dijeli pristup otvorena upravljanja i integrirane suradnje na Sredozemlju može, potpisivanjem Deklaracije, pristupiti Savezu.
Na sjednici su prihvaćeni Izvješće o radu za prošlu i Finansijski plan za tekuću godinu, a Francesco Cocco je iznova imenovan za glavnoga tajnika Jadransko-jonske euroregije.
U sklopu rada Skupštine, premijer Herceg i gradonačelnik Bešlić održali su i odvojene susrete sa županom Dobroslavićem i Marcom Marsiliom, novoimenovanim predsjednikom talijanske Regije Abruzzo, koji je ujedno i dopredsjednik Euroregije. Razmotrene su mogućnosti daljnjega osnaživanja dosadašnje dobre saradnje, osobito na području privrede i turizma. U tom kontekstu, istaknut je i značaj uvođenja zračne linije Mostar-Pescara.
U MOSTARU DANAS I SUTRA KONFERENCIJA O STRATEGIJI EU-a ZA JADRANSKO-JONSKU REGIJU
Hercegovačko-neretvanski kanton danas je prvi puta domaćin Skupštini Jadransko-jonske euroregije, značajne međunarodne organizacije koja objedinjuje transnacionalnu, transgraničnu i međuregionalnu saradnju u skladu sa savremenim standardima i brojnim primjerima širom Evrope.
Uz brojne uspješne projekte, Jadransko-jonska euroregija u novije vrijeme dio je AI-NURECC - zajedničke inicijative ključnih dionika koji predstavljaju regije, gradove, privredne komore i sveučilišta Jadranskog i Jonskog područja.
U sklopu te inicijative, u hotelu „Mepas“ u Mostaru danas i sutra održava se Konferencija o novim pristupima za razvoj stupova Strategije Evropske unije za Jadransku i Jonsku regiju (EUSAIR).
U uvodnom dijelu Konferencije prisutnima se obratio dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona iznova potvrđujući čvrstu opredijeljenost za nastavak saradnje i poticanje pozitivne energije, te izražavanje obostrane podrške u izgradnji bolje budućnosti naših regija i građana.
„Iza nas je veliki broj zajednički provedenih aktivnosti kojima smo dokazali da je intenziviranje saradnje s ciljem privrednog i socijalnog blagostanja, rasta i zapošljavanja u cijeloj regiji jedini moguć i ispravan put u bolju zajedničku budućnost. Vlada HNŽ je čvrsto ''za'' nastavak i daljnje jačanje te saradnje. Jednako tako, dopustite mi ponoviti kako je neupitna i opredijeljenost Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji. Čvrsto vjerujemo u to kako Strategija EU za Jadransko-jonsku euroregiju, kojoj smo u cijelosti posvećeni, ima kapaciteta ojačati saradnju država EU i onih koje to još nisu, poput BiH-kojoj treba pomoć u procesu pridruživanja, kako bi bio brži“, rekao je predsjednik Herceg.
Francesco Cocco, glavni tajnik Jadransko - jonske euroregije zahvalio je premijeru Hercegu na podršci u organiziranju Konferencije i Skupštine Jadransko-jonske euroregije.
Ljubo Bešlić, gradonačelnik Grada Mostara u obraćanju prisutnima istaknuo je uspješnost projekta ''HERA'', implementirana u partnerstvu sa sedamnaest čimbenika iz osam država.
''Cilj ovog i sličnih projekata je jačanje institucionalne infrastrukture i usluga malog i srednjeg poduzetništva, te povećanje konkurentnosti uspostavom klastera u sektorima kreativne industrije, turizma i ruralnog razvoja'', rekao je gradonačelnik Bešlić.
Jedan od predavača na današnjoj Konferenciji bio je i Donko Jović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanskog kantona, koji je, uz predstavljanje rada Ministarstva i aktualnih projekata, istaknuo kako je za uspješno implementiranje planova i Strategije razvoja HNK potreban visok stupanj saradnje i partnerstva između javne uprave i privatnog sektora na svim administrativnim razinama.
Također je, naglasio i to kako je s ciljem učinkovitijih korištenja finansijskih sredstava EU - fondova potrebno unaprjeđenje institucionalnih kapaciteta jedinica lokalne samouprave.
Inače, Konferencija je dio aktivnosti AI-NURECC-a za razvoj vještina usmjerenih na povećanje znanja lokalnih dionika o participativnoj izradi projekata i upravljanju s ciljem omogućavanja izrade lokalnih razvojnih strategija.
PREMIJERKA BUHAČ SA MATURANTIMA O POTREBI SNIŽAVANJA STUDENTSKIH ŠKOLARINA
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač susrela se danas sa učenicima završnog IV. a razreda Srednje građevinske škole Jurja Dalmatinca Mostar, učesnicima takmičenja "Projekat građanin – Civitas". Predvođeni profesoricom Mateom Milićević, učenici Dario Barać, Antonela Bogeljić, Tanja Dadić, Josip Džajkić, Nikolina Soldo, Ivano Vidačak, Marija Vidačković i Uroš Zečević postavili su premijerki niz pitanja na temu mogućnosti uvođenja besplatnog studiranja u HNK-u.
Upoznavši ih sa nastojanjima Vlade da osigura snažniju finansijsku podršku za dva mostarska univerziteta odnosno činjenicom da su izdvajanja za univerzitete u zadnje dvije godine udvostručena sa početnih 10 na 20 miliona KM godišnje, premijerka im je rekla da lično vjeruje u dobrobit osjetnog snižavanja previsokih školarina za studente u Kantonu.
- Odluka, naravno, nije na kantonalnoj izvršnoj vlasti, ali odlučili smo da pružimo snažnu podršku mogućnosti provođenja te zamisli. Nerealno je, naravno, razmišljati o besplatnom studiranju, ali je neupitna činjenica da ono mora da postane finansijski dostupnije te da deficitarna zanimanja budu jasno utvrđena i da te studijske grupe budu potpuno oslobođene troškova upisnina. Kompletna reorganizacija školstva, ne samo na nivou visokog obrazovanja, nego i na srednjoškolskom nivou, ono je što je ovom društvu istinski potrebno. Jedino usklađivanjem zanimanja koje obrazovni sistem isporučuje na tržište rada sa stvarnim potrebama zajednice možemo da računamo na bolju budućnost, privredni rast, razvoj i, na kraju, demografski oporavak – rekla je Buhač.
Podsjetila je svoje mlade goste na činjenicu da Vlada finansijski podržava i univerzitetske strateške projekte, zatim mlade naučnike, kao i studente, osobito kroz stipendije i subvencije troškova smještaja, a kasnije i kroz program pripravničkog zapošljavanja. Upitana da li je realno očekivati rast iznosa stipendija, premijerka je rekla da trenutno svi studenti koji su zadovoljili uslove javnog poziva primaju stipendiju, bez razlike, što lično smatra lošim rješenjem.
- Međutim, dok ne dođe do snižavanja visine upisnina, što očekujem već u narednoj akademskoj godini, nećemo ulaziti u izmjene načina stipendiranja, a moja namjera je preraspodjela te sume novca za stipendije na način da potičemo stvarnu izvrsnost i nadarenost te da prepoznajemo one koji su zaista u teškoj socijalno-finansijskoj situaciji odnosno one kojima je pomoć Vlade osobito potrebna – zaključila je premijerka.
Učenici će, pripremajući portfolio na ovu temu, učestvovati u gradskom pa kantonalnom takmičenju, nakon kojeg slijedi i državno.
U ČITLUKU POČELI RADOVI NA IZGRADNJI KRUŽNOG TOKA KAKTUS
Postavljanjem gradilišne table, danas su službeno počeli pripremni radovi na izgradnji budućeg kružnog toka Kaktus na prostoru čitlučke općine. Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Čitluk Marin Radišić tom prilikom su zajedno posjetili lokaciju, gdje ih je dočekao šef gradilišta Milenko Pezer iz Putova d.o.o. Grude, te Nemanja Buha, predstavnik tvrtke Radis d.o.o. Istočno Sarajevo.
Ministarstvo je, u saradnji sa Kantonalnim javnim pravobranilaštvom i Općinom Čitluk, završilo opsežan postupak potpune eksproprijacije zemljišta u obuhvatu novog kružnog toka, što je bio osnovni preduslov za ishođenje građevinske dozvole. Planirani kružni tok smješten je na visokofrekventnoj regionalnoj cesti koja spaja Žitomisliće i Čitluk, a njegovom će se izgradnjom omogućiti spoj buduće vezne ceste preko naselja Bare, čime će sama regionalna cesta biti povezana sa magistralnom cestom M17.4 u centru Čitluka.
Projektnu dokumentaciju glavnog projekta izradio je Građevinski istraživački centar d.o.o. Mostar, u saradnji sa Građevinskim fakultetom Sveučilišta u Mostaru, dok je za izvođača radova odabrana grudska firma Putovi, a za stalni stručni nadzor firma Radis. Finansijska sredstva za eksproprijaciju zemljišta, izradu projektne dokumentacije, realizovanje radova i stalni stručni nadzor u potpunosti je obezbijedilo Ministarstvo saobraćaja i veza HNK-a.
– Činu počinjanja radova prethodio je komplikovan proces potpune eksproprijacije zemljišta, za što smo obezbijedili oko 400.000,00 KM. U mreži naših regionalnih cesta, ova je od posebnog značenja kao jedna od najfrekventnijih, ali i kao cesta koja povezuje dvije vrlo značajne magistralne ceste, M17 i M17.4 u naselju Biletić Polje. Kružni tok Kaktus omogućit će siguran spoj buduće vezne ceste preko naselja Bare i smiriti saobraćaj u Neretvanskoj ulici, kao i u području stadiona Bare, a sami ulazak u Čitluk ovim će da dobije potpuno novi, urbanistički izgled – komentarisao je ministar Bevanda, dodavši da ministarstvo nastavlja sa kontinuisanim investovanjem u cestovnu infrastrukturu.
- Najesen krećemo i sa izgradnjom kružnog toka Padine, a vjerujem da će Općina Čitluk uskoro da okonča i radove na cesti koja ide uz pomoćno igralište stadiona Bare, čime će kružni tok Kaktus da dobije potpuni funkcionalan smisao vezan za povezivanje regionalne ceste R425 sa magistralnom cestom M17.4 – zaključio je resorni ministar.
ČESTITKA PREMIJERKE HNK-A POVODOM MEĐUNARODNOG DANA ŽENA
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač svim je ženama uputila čestitku povodom 8. marta, Međunarodnog dana žena. Istaknuvši da je lijepo imati taj jedan dan posebne pažnje prema ženama, poručila je da je na svima nama obaveza da gradimo društvo ravnopravnosti, društvo u kojem je i uloga žene prepoznata svakog dana, bez predrasuda, ograničenja, bez diskriminacije u bilo kom pogledu.
- Takvo životno okruženje želim našim djevojčicama, djevojkama, ženama. Želim da imaju otvorenu mogućnost da razvijaju svoje talente, svoje kapacitete, sposobnosti i da se jednako uspješno razvijaju u svim djelatnostima, umjetnosti, nauci, tako i na rukovodećim mjestima u preduzetništvu, politici, državi – stoji u čestitci.
- ‹ prethodna
- 20 of 20
- ‹ prethodna
- 6 of 6
