Službena stranica Vlade HNŽ/K
MINISTAR BEVANDA I GRADONAČELNICA RAGUŽ OBIŠLI RADOVE U STRUGAMA
Ministarstvo prometa i veza Hercegovačko-neretvanske županije, putem Uprave za ceste HNŽ-a, a u sklopu aktivnosti investicijskoga održavanja, izvodi radove na obnovi regionalne prometnice R-425a u Strugama, na dionici od Mogorjela do prvoga mosta na rijeci Trebižat. Riječ je o drugoj etapi obnove koja obuhvaća i izgradnju nogostupa, sustava oborinske odvodnje te obnovu dotrajale kolničke konstrukcije.
Gradilište su danas obišli resorni ministar Ivo Bevanda i gradonačelnica Čapljine Iva Raguž, izrazivši zadovoljstvo viđenim, osobito jer opisani zahvati značajno podižu razinu sigurnosti svih dionika u prometu, napose pješaka.
- Vrijednost radova predviđenih drugom etapom iznosi cca 150.000,00 KM. Lani smo Čapljini doznačili 140.000,00 KM za zahvate u sklopu prve etape koja je obuhvatila izgradnju potpornih zidova te odvodnog kolektora prema rijeci Neretvi – kazao je Bevanda, podsjetivši i na činjenicu da je Ministarstvo ove godine završilo i rekonstrukciju kolničke konstrukcije križanja za autocestu u Zvirovićima, ukupne vrijednosti od oko 120.000,00 KM.
- Na području Čapljine u tijeku je i projekt izgradnje raskružja u Gabeli, gdje je u tijeku postavljanje tamponskoga sloja kolničke konstrukcije, nakon čega slijedi ugradnja nosivoga te habajućega asfaltnog sloja. Naša je Uprava za ceste, zajedno sa Županijskim javnim pravobraniteljstvom i službama Grada Čapljine, provela postupak potpunoga izvlaštenja zemljišta u obuhvatu izvođenja građevinskih radova, a završen je i postupak javne nabave za odabir izvođača građevinskih radova i stalnoga stručnog nadzora nad gradnjom. Novčana sredstva za izradbu glavnoga projekta raskružja i projekta osvjetljenja, potpuno izvlaštenje nekretnina, izgradnju i nadzor nad izgradnjom, u ukupnomu iznosu od oko 800.000,00 KM, osigurala je Vlada HNŽ-a kroz Plan i program Uprave za ceste Ministarstva prometa i veza – zaključio je ministar.
EDUKATIVNA AKCIJA MUP-A HNŽ-A U POVODU EUROPSKOGA DANA BORBE PROTIV TRGOVINE LJUDIMA
Ministarstvo unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanske županije, u suradnji s Koordinacijskim timom Vlade HNŽ-a za borbu protiv trgovine ljudima i Udrugom Novi put Mostar, danas je u Ulici kardinala Stepinca u Mostaru, u povodu Europskoga dana borbe protiv trgovine ljudima, provelo informativno-edukativne aktivnosti. Cilj je podizanje svijesti građana o problemu trgovine ljudima, informiranje o načinima prepoznavanja i prijavljivanja sumnjivih situacija te poticanje zajedničkoga djelovanja institucija i građana u sprječavanju toga teškog oblika kršenja ljudskih prava.
Predstavljeni su primjeri rada institucija i organizacija koje se bave zaštitom žrtava i preventivnim djelovanjem, a podijeljena je i edukativna građa s informacijama o najčešćim oblicima trgovine ljudima, metodama iskorištavanja žrtava i koracima koje građani mogu poduzeti u slučaju sumnje na zloporabu. Poseban je naglasak stavljen na pravodobno prijavljivanje i suradnju s mjerodavnim institucijama, čime se osigurava učinkovitu zaštitu i potpora žrtvama.
Ministar Marijo Marić ovom je prigodom istaknuo kako je MUP HNŽ-a usmjeren ne samo na otkrivanje i sprječavanje kaznenih djela, već i na snažnu preventivnu ulogu kroz kontinuirano educiranje građana. Pozvao je roditelje i staratelje na upoznavanje s osnovnim pokazateljima prijetnje od trgovine ljudima, naglasivši kako su najugroženije skupine najčešće mlađe životne dobi, žene i djeca.
- Trgovina ljudima globalna je i izrazito zloćudna pojava čiji oblici uključuju prisilan rad, seksualno i radno iskorištavanje, navođenje na kaznena djela, izrabljivanje u svrhu pornografije, čak i trgovinu organima. MUP HNŽ-a će i nadalje, u suradnji s drugim institucijama i organizacijama, intenzivno djelovati na prevenciji, osnaživanju partnerstva i zaštiti žrtava, imajući stalno na umu njihovu osjetljivost i često prisutnu stigmatizaciju u društvu. No, važno je znati kako pravodobnim prijavama i odgovornim ponašanjem možemo zaštititi ranjive osobe i graditi sigurniju zajednicu za sve – poručio je Marić, zahvalivši svima koji su podržali obilježavanje Europskoga dana borbe protiv trgovine ljudima, ujedno i pozvavši građane da budu dijelom zajedničkih napora u sprječavanju trgovine ljudima.
OTVARANJE CESTE OD ZAVALE DO RH NASTAVAK JE SNAŽNOGA PROMETNOG RAZVITKA HERCEGOVINE
S razlogom je danas veliku pozornost izazvalo otvaranje 10 km duge suvremene dionice regionalne ceste koja spaja općinu Ravno, točnije prostor Zavale, s graničnim prijelazom Lozica / Slano. Riječ je o polovici regionalne prometnice R428 koja se, u cijeloj duljini od 19 km, proteže od spoja s magistralom Ljubinje – Trebinje do spomenutoga međudržavnog graničnog prijelaza s Hrvatskom. Svečano otvorenu, novoizgrađenu dionicu, u cijelosti je, u iznosu od 7.299.754,00 eura, financirala Vlada Republike Hrvatske putem Ministarstva mora, prometa i infrastrukture RH koje je s Općinskim poglavarstvom Ravnoga sklopilo Ugovor o dodjeli financijske pomoći BiH u prometnoj povezanosti i integraciji.
Uz brojne visoke uzvanike iz BiH, među kojima su bili i predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, prvi zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović, zastupnica u Zastupničkomu domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović i ministrica prometa i komunikacija FBiH Andrijana Katić, zbivanju u Zavali nazočili su i potpredsjednik Vlade RH i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine RH Branko Bačić, ministar mora, prometa i infrastrukture RH Oleg Butković, zastupnica u Europskomu parlamentu Željana Zovko te državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas. Vrpcu su, u znak puštanja u promet nove ceste, zajednički presjekli ministrica Katić i ministar Butković.
Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač u prigodnomu je obraćanju istaknula ponos zbog činjenice da je otvorena suvremena prometnica koja Ravno još snažnije izvlači iz izolacije u koju je bilo gurnuto desetljećima.
- Trebalo bi mi previše vremena za ispričati priču o bogatoj povijesti ovoga podneblja. Zato ću ju danas svesti tek na podsjećanje na činjenicu da je ovim krajem nekada prolazila uskotračna pruga i da su žitelji Ravnoga mogli iz svojega mjesta stići izravno u Beč. Pruga je ukinuta, a Ravno gurnuto u odsječenost iz koje su ljudi odlazili, ne razmišljajući o povratku. Preživjevši i to teško vrijeme i početak strašne ratne agresije, danas je Ravno jedna od naših perspektivnijih općina. Podigavši se iz pepela, naporima čelnih ljudi Općine, a uz potporu i nas s viših razina vlasti, danas je ovo prometno povezan, obnovljen, suvremen, turistički razvijen i, posljedično, za život itekako privlačan prostor – poručila je Buhač, dodavši kako je ovo zbivanje zapravo razvojna revolucija.
- Ovo je iskorak koji ćemo zaokružiti skorašnjom izgradnjom još jedne važne, rekla bih strateške ceste, one od Ravnoga prema Hutovu i dalje prema Dračevu, koju također financira hrvatska Vlada. Zato javno zahvaljujem Vladi RH na čelu s predsjednikom Andrejom Plenkovićem, jer prepoznaju potrebe ovih krajeva i, izravnim intervencijama, snažno utječu na održivi razvitak, gospodarski zamah, opći napredak i zadržavanje naše mladosti na zemlji njihovih pradjedova. Hvala im na ovomu i na svim projektima kojima su kroz snažnu potporu Hrvatima u BiH, nemjerljivo unaprijedili prometnu, zdravstvenu, obrazovnu, kulturnu, športsku i inu infrastrukturu, time i ukupnu kakvoću življenja na ovim prostorima, doprinoseći tako ukupnomu razvitku Hercegovine i, zapravo, cjelokupne BiH – kazala je predsjednica Vlade HNŽ-a, naglasivši kako je, zajedničkim naporima, postignuto da Ravno, od mjesta iz kojega se odlazilo, izraste u mjesto koje okuplja i koje izgrađuje svoju viziju budućnosti kako ju vide načelnik Andrija Šimunović i njegov tim, a iza koje će i Vlada HNŽ-a i nadalje stajati.
- Svaka cesta, svaki most, znakom su napretka, povjerenja i politike zrelosti. Neka, stoga, i ova prometnica bude znamenom upravo toga, naše povezanosti, suradnje i zajedničke europske budućnosti – završna je poruka Marije Buhač.
Inače, upravo je uz suglasnost županijske Vlade, 2022. potpisan Sporazum između Ministarstva prometa i veza HNŽ-a i Općinskoga poglavarstva Ravnoga o utvrđivanju zajedničkoga interesa za izgradnju nove trase dionice ceste Zavala – Orahov Do – granica s RH. Ministarstvo je, kao budući vlasnik nove ceste koji će biti mjerodavan za njezino održavanje, obavilo sve pripremne radnje, uključujući izradbu glavnoga projekta, reviziju projektne dokumentacije i potpuno izvlaštenje zemljišta, dok je Općina osigurala financijska sredstava kroz donaciju Vlade RH.
RADIONICA O RAZVITKU ODRŽIVOGA TURIZMA U BIH
Ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša Hercegovačko-neretvanske županije Emil Balavac sudjelovao je u radu prve ''sensemaking'' radionice pod nazivom ''Ka održivomu turizmu u BiH'', održanoj jučer u zgradi UN-a u Sarajevu, u organizaciji UNDP-a BiH. Radionica je okupila predstavnike relevantnih ministarstava, javnih institucija, turističkoga sektora, akademske zajednice i razvojnih partnera, s ciljem zajedničke razmjene iskustava, utvrđivanja ključnih razvojnih potencijala te uspostavljanja partnerstava za izgradnju klimatski pametnoga i lokalno korisnoga turističkog sektora.
Prigoda je iskorištena i za razgovor o zajedničkim inicijativama i novim projektima, a na radionici su podijeljeni sažeci aktualnih trendova, prioriteta i prilika u turizmu, analizirani su signali, podaci i iskustva s pojedinih odredišta, s naglaskom na uspješne primjere turističkih projekata javnoga i privatnoga sektora.
Resorno ministarstvo ističe važnost međuinstitucionalne suradnje u razvitku održivoga turizma, s porukom kako HNŽ ima potencijal biti liderom u promidžbi zelenoga i inovativnoga pristupa turizmu. Ministarstvo će nastaviti aktivno sudjelovati u daljnjim savjetovanjima i inicijativama koje doprinose strateškomu pozicioniranju turizma kao pokretača gospodarskoga razvitka i zaštite prirodnih resursa.
U SARAJEVU POSTAVLJENA IZLOŽBA O KULTURNOJ BAŠTINI INSTITUCIJA HERCEGOVINE
Arhiv Hercegovačko-neretvanske županije postavio je u Bošnjačkomu institutu – Fondacija Adila Zulfikarpašića u Sarajevu, u sklopu promidžbe kulturno-prosvjetnoga djelovanja i predstavljanja arhivske djelatnosti, izložbu plakata pod nazivom ''Kulturna baština institucija Hercegovine u dokumentima Arhiva HNŽ-a (1955. – 1965.)''. Ravnatelj Arhiva Amir Kadribegović na otvaranju je naglasio kako je riječ o predstavljanju dijela posebnoga blaga koje je pohranjeno u njihovim fondovima i zbirkama.
- Ovo nije samo izložba dokumenata, plakata i druge arhivske građe, ovo je svojevrsni kulturni most između prošlih vremena i današnjega trenutka, most između gradova, institucija i ljudi koji su oblikovali našu zajedničku povijest. Ova je izložba i podsjetnikom kako arhivi nisu tek čuvari papira i dokumenata, već i duha institucija koje su oblikovale našu prošlost i koje nas uče vrijednostima znanja, dijaloga i zajedničkoga života. Upravo zbog toga nas kultura pamćenja čini odgovornima pred naraštajima koji dolaze – kazao je Kadribegović, dodavši da je ovaj postav prethodno bio izložen i u Mostaru, Konjicu, Trebinju i Jablanici.
Federalna ministrica prosvjete i znanosti Jasna Duraković ovom je prigodom istaknula važnost očuvanja kulturne i povijesne građe kao dijela zajedničkoga identiteta, zahvalivši organizatorima na doprinosu u predstavljanju kulturne baštine Hercegovine i širega prostora.
HERCEGOVAČKI ĆUPTER ZAŠTITILI OZNAKOM ZEMLJOPISNOGA PODRIJETLA
Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač danas je, zajedno s ministrom prometa i veza HNŽ-a Ivom Bevandom, u svojemu uredu primila Marija Doku, predsjednika Društva Ante Tepčići, koji ju je upoznao s aktivnostima, projektima i budućim planovima, s naglaskom na predstojeće održavanje 7. izdanja Sajma ćuptera na kojemu organizatori očekuju nešto manje od 20 izlagača i više od 2000 posjetitelja iz BiH i susjednih zemalja.
- Sajam je natjecateljskoga, izložbenog i prodajnog karaktera, obogaćen kulturno-zabavnim i gastronomskim sadržajem, uz tradicionalne hercegovačke proizvode. Ponosni smo na činjenicu da smo lani, kod Agencije za sigurnost hrane BiH, registrirali Hercegovački ćupter koji je time dobio zaštićenu oznaku zemljopisnoga podrijetla i pripadajući certifikat. Veliko je to priznanje za ovu tradicionalnu hercegovačku slasticu koja je izrasla u brend naših predaka – kazao je Doko, dodavši kako sada rade i na zaštiti hercegovačkoga uštipka.
Čestitavši rukovodstvu i članovima Društva na predanomu zalaganju na zaštititi hercegovačke gastronomske baštine, time i oplemenjivanju turističke ponude HNŽ-a, predsjednica Vlade najavila je financijsku potporu održavanju i razvitku ove manifestacije.
- « prva
- ‹ prethodna
- …
- 14
- 15
- 16
- 17
- 18
- 19
- 20
- 21
- 22
- …
- sljedeća ›
- posljednja »
BUHAČ I VELAGIĆ NA TRADICIONALNOMU SAJMU SREDNJIH ŠKOLA GRADA MOSTARA
Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač i ministar prosvjete, znanosti, kulture i športa HNŽ-a Adnan Velagić obratili su se danas nazočnima na ovogodišnjemu Sajmu srednjih škola grada Mostara, tradicionalnoj manifestaciji koju zajednički organiziraju Gradsko poglavarstvo Mostara, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa HNŽ-a i aktivi ravnatelja osnovnih i srednjih škola u Županiji. Istaknuli su kako je cilj toga zbivanja, koje se održava u zgradi Federalnih institucija u Mostaru, pomoći mladima na bitnoj životnoj prekretnici u donošenju važne odluke.
- Izbor srednje škole često je i životni odabir, smjer koji će vas oblikovati i kao ljude i, sutra, kao profesionalce u vašim zanimanjima. Ovaj je sajam zamišljen kao mjesto na kojemu će vam se predstaviti sve srednje škole, predočiti vam osnovne informacije, pokazatelje, odgovoriti na vaše upite, dvojbe. Držim kako je to dobra ideja, vrijedna naše potpore te upućujem čestitku organizatorima jer, i na ovaj način, daju svoj obol razvitku i unaprjeđenju prosvjetnoga sustava, pomažu mladim ljudima upravo ovdje razviti svoj puni potencijal i graditi svoj život, sutra i svoju obitelj, svoj dom – kazala je Buhač, podsjetivši kako Vlada HNŽ-a predano radi na stalnom unaprjeđenju ukupnog prosvjetnog sustava, od razine vrtića, osnovnih i srednjih škola, do sveučilišta.
- Snažan smo zamah ove godine napravili i s kurikularnom reformom koju smo si postavili kao strateški prioritet, sve kako bismo osigurali standard obrazovanja kakav zaslužujete i kakav odlikuje vrijeme u kojemu živimo. Dragi učenici, pred vama je važan korak i sasvim je u redu ako u ovomu trenutku i nemate sve odgovore, ako ste ispunjeni zrncima sumnje. Ovi ljudi za štandovima ovdje su kako bi vam ponudili barem dio odgovora, kako bi vam pomogli, a uz potporu vaših roditelja u konačnici ćete, u to ne sumnjam, znati donijeti najbolju odluku. Ono što vam mogu ponuditi kao savjet jest da birate školu sukladno vašim afinitetima, vašom nadarenošću. Birajte sredinu koja će vas motivirati na stalno učenje, napredovanje i osobni rast – zaključila je predsjednica Vlade.
Ministar Velagić poručio je učenicima da na Sajmu propituju i istražuju kako bi izabrali najbolju školu.
- Bez obzira na to vidite li se u područjima poput prirodnih znanosti, umjetnosti, tehnologije ili jezika, bitno je izabrati ono što želite raditi i što vas motivira. Zato, nemojte birati školu koju netko drugi želi, birajte onu u kojoj ćete se razvijati i učiti. Razumljivo je da imate dvojbe, zato je ovaj sajam i organiziran. Pitajte sve što vas zanima, istražujte, razgovarajte s učenicima i profesorima, vjerujte u sebe, budite željni znanja i hrabro koračajte stazama uspjeha. Možda nastavak vašega obrazovnog puta otpočinje upravo na ovomu sajmu – kazao je resorni ministar, dodavši kako će Ministarstvo i nadalje nastaviti ulagati u kakvoću prosvjetnoga sustava, usavršavanje nastavnika, osuvremenjivanje škola i stvaranje što boljega ozračja i školskoga okružja.
ATTRACTADRIA – JAČANJE IZVRSNOSTI U ZNANOSTI U HNŽ-U KROZ WIDERA PROGRAM
Ured Predsjednice Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, u suradnji s Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Mostaru, sudjeluje u Horizon znanstveno-istraživačkomu projektu AttractAdria koji je dijelom WIDERA programa.
Projekt je usmjeren na jačanje izvrsnosti u znanosti i kapaciteta javnih politika usmjerenih na istraživačku izvrsnost. Kroz njega, mladi istraživači i studenti imaju priliku sudjelovati u inovativnim znanstvenim aktivnostima koje spajaju vrhunsku istraživačku izvrsnost s praktičnom primjenom u zdravstvu i javnim politikama.
Konzorcij AttractAdria predvodi sarajevsko sveučilište, a okuplja 14 partnera iz okruženja i Europe. Svaki partner doprinosi specifičnomu znanju i stručnosti, zajednički radeći na unaprjeđenju personalizirane medicine i jačanju istraživačkih kapaciteta u BiH.
Sudjelovanjem u projektu, Ured predsjednice Vlade HNŽ-a i Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru doprinose razvitku međunarodne suradnje, jačanju kapaciteta u znanstvenim istraživanjima i primjeni najnovijih spoznaja u javnim politikama i zdravstvenoj skrbi, čime se dugoročno potiče istraživačka izvrsnost u HNŽ-u i BiH u cjelini.
VLADA RH IZDVAJA DODATNIH 6,75 MILIJUNA EURA ZA KAPITALNE PROJEKTE U HNŽ-U
Dva su iznimno bitna ugovora danas potpisana u Čapljini i Mostaru, u skladu s kojima Vlada Republike Hrvatske, nastavljajući pružati financijsku pomoć BiH u prometnoj povezanosti i integraciji, s gotovo 7 milijuna eura u cijelosti financira izgradnju novoga mosta preko rijeke Neretve u Čapljini te unaprjeđenje sustava zračnoga prometa u Mostaru.
Ugovore je, s gradonačelnicom Čapljine Ivom Raguž odnosno gradonačelnikom Mostara Marijom Kordićem, potpisao potpredsjednik Vlade RH i ministar mora, prometa i infrastrukture RH Oleg Butković, a zbivanjima u Gradskomu poglavarstvu Čapljine i Zračnoj luci Mostar, između ostalih, nazočili su i predsjednik Hrvatskoga narodnog sabora BiH i zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović, zastupnica u Zastupničkomu domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović, ministrica prometa i komunikacija FBiH Andrijana Katić, predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, veleposlanik RH u BiH Ivan Sabolić, državni tajnik za željezničku infrastrukturu, promet, elektroničke komunikacije i poštu RH Žarko Tušek te ravnatelj Zračne luke Mostar Marko Đuzel.
Sukladno odluci Vlade RH, Hrvatska je izdvojila 5 milijuna eura za izgradnju novoga mosta u Čapljini te 1,75 milijuna eura za nastavak zračne povezanosti Zagreba i Mostara i unaprjeđenje mostarske Zračne luke.
- Hrvatska štiti prava i interese svojih državljana koji žive i borave izvan RH i promiče njihove veze s domovinom. Stoga je hrvatskomu narodu u drugim državama nužno osigurati izravnu i učinkovitu prometnu povezanost sa svim hrvatskim područjima, kao i s ključnim prometnim čvorištima Europske unije – kazao je tom prigodom Butković.
Od 5 milijuna eura izdvojenih za most u Čapljini, 4 milijuna odnose se na izgradnju mosta, a milijun na izgradnju priključnih cesta. Od 1,75 milijuna eura za Zračnu luku Mostar, 950 tisuća odnosi se na jačanje zračne povezanosti Zagreba i Mostara, a ostatak na ulaganje u infrastrukturu ili opremu odnosno unaprjeđenje sigurnosti i zaštite civilnoga zračnog prometa. Vlada RH ističe kako je kroz taj program u 2024. godini obavljeno 147 letova između Zagreba i Mostara, s 10.873 putnika, a prošle godine 141 let s 11.042 putnika, uz napomenu kako je u 2026. za letove između Zagreba i Mostara, kao i one između Beograda i Mostara, kao najpovoljniji ponuditelj po javnomu pozivu odabran ''Croatia Airlines''.
U Čapljini je naglašeno kako je projektantska vrijednost novoga mosta otprilike 10 milijuna KM, kako je revizija glavnoga projekta završena, dobivena i urbanistička suglasnost te predstoji izdavanje građevnoga odobrenja. Novi je most, duljine 142 m i kolničke širine 8 m, predviđen za dvosmjerni promet, uz široke pješačke staze koje će biti moguće djelomice prenamijeniti u biciklističke. Mjesto izgradnje jest lokacija postojećega dotrajalog mosta odnosno cestovna poveznica Čapljina – Tasovčići. Riječ je o kapitalnomu infrastrukturnom projektu strateške bitnosti koji predstavlja jedan od najznačajnijih prometnih zahvata u Čapljini u posljednjih nekoliko desetljeća.
- ‹ prethodna
- 18 of 19
- sljedeća ›
- ‹ prethodna
- 6 of 6
- « prva
- ‹ prethodna
- …
- 14
- 15
- 16
- 17
- 18
- 19
- 20
- 21
- 22
- …
- sljedeća ›
- posljednja »



















