Službena stranica Vlade HNŽ/K
ŽUPANIJSKA VLADA DONIRALA NOVO VOZILO HITNE POMOĆI DOMU ZDRAVLJA STARI GRAD MOSTAR
Nastavljajući praksu pružanja stalne potpore jačanju kapaciteta i razvitku primarne zdravstvene zaštite u svim gradovima i općinama Hercegovačko-neretvanske županije, Vlada je novo suvremeno vozilo hitne pomoći, vrijednosti 175.500,00 KM, donirala i Domu zdravlja Stari grad Mostar. Ključeve je ravnatelju Senadu Međedoviću, u nazočnosti ministra graditeljstva i prostornoga uređenja HNŽ-a Bekira Isakovića i predstojnika Ureda predsjednice Vlade HNŽ-a Marka Arapovića, danas uručio ministar financija HNŽ-a Adil Šuta, kazavši kako Vlada nastavlja kontinuitet isporuke vozila hitne pomoći za sve domove zdravlja na području HNŽ-a.
- Jučer su predsjednica Vlade Marija Buhač i kolega ministar Milenko Bevanda uručili vozilo hitne pomoći Domu zdravlja Neum, a danas smo vozilo hitne pomoći uručili Domu zdravlja Stari grad Mostar, a koje će služiti za potrebe Doma zdravlja Uzinovići. Uključujući današnju dodjelu, dosad smo domovima zdravlja u Županiji donirali ukupno devet novih sanitetskih vozila, a na prošloj smo sjednici Vlade usvojili Zaključak kojim smo se obvezali u sljedećoj godini nabaviti i predati još tri, i to Domu zdravlja Mostar, Domu zdravlja Prozor-Rama i Domu zdravlja Šćipe. Time bismo završili ovaj proces na način da svi domovi zdravlja u našoj Županiji dobiju novo vozilo – kazao je ministar Šuta, dodavši kako Vlada na ovaj način čini dodatni iskorak kojim osigurava neophodne uvjete za još bolje funkcioniranje sustava hitne pomoći u okviru postojećih domova zdravlja.
Zahvalivši Vladi na iznimno vrijednoj donaciji, ravnatelj Međedović izjavio je kako će vozilo koje su danas dobili doprinijeti poboljšanju i jačanju kakvoće pružanja zdravstvenih usluga svim pacijentima.
BUHAČ S MINISTRIMA U NEUMU: NASTAVLJAMO ULAGATI U NAŠ BISER NA OBALI
Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, zajedno s ministrom zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a Milenkom Bevandom i ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a Marijom Juricom, boravila je danas u radnomu posjetu Neumu. Susrevši se, u prostorijama Općinskoga poglavarstva, s načelnikom Draganom Jurkovićem i predsjednicom Općinskoga vijeća Danijelom Matić razgovarali su o ostvarenim i planiranim infrastrukturnim i drugim projektima, s naglaskom na one koje je podržala županijska izvršna vlast, a koji razvojno pomažu neumsko podneblje, podižući uvjete i kakvoću življenja na hercegovačkomu jugu.
- Osim značajnih ulaganja u turizam i pružanja izravne potpore izrastanju Neuma u cjelogodišnje turističko odredište, posebno smo na ovom prostoru usredotočeni i na ulaganje u prometnu infrastrukturu. Samo smo kroz ovu godinu izdvojili 400.000,00 KM proračunskih sredstava za zahvate na važnijim priključnim prometnicama na magistralnoj mreži M17, u nekoliko smjerova. Također, u sklopu kontinuirane potpore našemu zdravstvu, osobito primarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim gradovima i općinama HNŽ-a, nastavljamo s programom doniranja novih vozila hitne pomoći te smo jedno, vrijednosti 175.500,00 KM, danas predali i Neumu – kazala je predsjednica Vlade Marija Buhač, uručivši ključeve suvremenoga sanitetskog vozila ravnateljici Doma zdravlja Neum Mariji Rako, ujedno najavivši nastavak snažnih ulaganja u razvitak HNŽ-ova bisera na morskoj obali.
Resorni ministar Bevanda kazao je ovom prigodom kako je, u razdoblju pred nama, u planu i nabava UZV, EKG i RTG uređaja, defibrilatora i patronažnoga vozila za potrebe Doma zdravlja Neum, gdje će Vlada pomoći i kompletiranje laboratorijske opreme.
Vlada je Neumu nedavno donirala i novo vatrogasno vozilo, a najavljena je i financijska potpora projektu izgradnje tamošnje zgrade javne vatrogasne postrojbe čija je gradnja planirana u dvije etape, s ukupnom vrijednošću radova od gotovo 2 milijuna KM.
- Realiziranjem toga projekta, čija je prva etapa u tijeku, omogućit ćemo bolje uvjete za rad vatrogasne službe i službe civilne zaštite, njihovu bržu i učinkovitiju reakciju u žurnim situacijama te osjetno povećati sigurnost naših žitelja – pojasnio je načelnik Jurković, zahvalivši predsjednici i ministrima na dolasku, a poglavito na kontinuiranoj potpori razvojnim projektima i strateškim planovima općine Neum odnosno budućnosti ovoga grada na način kako ju vidi općinska vlast.
Uslijedio je zajednički posjet Muzeju i Galeriji u Crkvi Gospe od Zdravlja, gdje je visoko izaslanstvo dočekao župnik don Mladen Šutalo. Riječ je o iznimnoj ustanovi, smještenoj u crkvenoj kripti, koja skrbi za više od 500 arheoloških i etnografskih izložaka te više od 500 umjetnina. Prioritetne potrebe Muzeja i Galerije suvremeni su uređaji za klimatizaciju, vrijedni 100.000,00 KM, za što je Vlada lani izdvojila polovicu nužnoga iznosa.
Izaslanstvo je obišlo i radove na obnovi i uređenju Športsko-rekreacijskoga centra u Neumu, u pratnji ravnatelja Petra Krešića, za što je Vlada lani izdvojila 50.000,00 KM, najavivši financijsku potporu i kroz tekuću godinu. U tijeku su radovi na obnovi dijela tribina nogometnoga igrališta, nakon čega je u planu i nabava umjetne trave na donjemu igralištu, uz postupni nastavak obnove tribina. Vlada HNŽ-a istim je iznosom pomogla i nabavu montažnih tribina za neumsko vaterpolo igralište, gdje su u tijeku radovi na daljnjoj obnovi.
Što se tiče resora poljoprivrede i vodoprivrede, nastavlja se s pružanjem potpore Danima Mediterana, s ciljem promidžbe mediteranske poljoprivrede i održivoga razvitka, a treba podsjetiti i na izdvojenih 90.000,00 KM za uređenje poljskog puta u dijelu Popova polja, čime je uvelike olakšan pristup poljoprivrednim proizvođačima do njihovih zemljišta na području Hutova i Gornjega Hrasnog. Također, lani su iz vodnih naknada financirani radovi na vodovodnomu sustavu na poluotoku Kleku (150.838,00 KM) i regionalnomu odvodnom sustavu Komarna – Neum – Mljetski kanal (240.000,00 KM), a u tekućoj su godini planirana sredstva i za zamjenu elektrostrojarske opreme na vodoopskrbnim objektima sustava Gabela – Neum (185.000,00 KM) te za dodatne zahvate na sustavu Komarna – Neum – Mljetski kanal (250.000,00 KM). Vlada nastavlja i s potporama u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambeno-prerađivačkoj proizvodnji.
TURISTIČKA ZAJEDNICA HNŽ-A PROMOVIRA HERCEGOVINU NA SAJMU TURIZMA U ITALIJI
Turistička zajednica Hercegovačko-neretvanske županije predstavlja Hercegovinu na ''TTG Travel Experience'', trodnevnomu sajmu turizma u Italiji. Riječ je o jednomu od najznačajnijih međunarodnih turističkih sajmova, održava se Rimini Expo Centru, okuplja više od 2100 izlagača i predstavlja središnje mjesto susreta međunarodnih turističkih operatera, destinacijskih menadžera i stručnjaka iz područja turizma i ugostiteljstva. HNŽ predstavljaju županijski ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša Emil Balavac, v.d. ravnatelja TZ-a Anđelko Maslać i njegov pomoćnik Emir Tipura.
Istaknuto je kako TZ HNŽ-a tradicionalno sudjeluje na TTG sajmu s ciljem promidžbe ukupnoga hercegovačkog turističkog proizvoda i pozicioniranja Hercegovine kao odredišta velikih mogućnosti, otvorenog za suradnju na globalnomu tržištu. Ovogodišnji štand obuhvaća ukupnu turističku ponudu Hercegovine, uz osobito istaknute najznačajnije ljepote Mostara, Međugorja i Neuma. Uz promidžbu tiskane i video promotivne građe koja prikazuje kulturno-povijesnu baštinu i prirodna bogatstva Hercegovine, poseban naglasak stavljen je na aktivni turizam, boravak u prirodi i autentična iskustva koja sve više privlače suvremene putnike i nove ciljne skupine.
Ovogodišnje izdanje ovoga sajma usredotočeno je na inovacije, digitalnu transformaciju, održivost i nove poslovne modele u turizmu, a ovim nastupom TZ HNŽ-a otpočela je s planiranim jesenskim promidžbenim aktivnostima, usmjerenima na valjanu pripravu za sljedeću turističku sezonu. Cilj je, poručuju, učvrstiti Hercegovinu kao regionalno prepoznatljivo i međunarodno konkurentno odredište koje povezuje bogatu tradiciju, kulturnu raznolikost i prirodne ljepote sa suvremenim turističkim trendovima i održivim razvitkom.
TRODNEVNI PROGRAM EDUKACIJE O JAVNO-PRIVATNOMU PARTNERSTVU
U organizaciji Agencije za privatizaciju Hercegovačko-neretvanske županije, danas je u Mostaru otvoren seminar na temu Program edukacije o javno-privatnomu partnerstvu. Tijekom tri dana rada bit će predstavljen, obrađen i analiziran čitav niz tema koje obuhvaćaju javno-privatno partnerstvo, kroz zakonodavne i institucionalne okvire, načine priprave i provedbe projekata, strateško planiranje, ugovore, programe UNICEF-a, modele praćenja i nadziranja provedbe toga oblika partnerstva te razmatranje potencijalnih projekata na području HNŽ-a.
Nazočne je uvodnim obraćanjem pozdravio izaslanik predsjednice Vlade HNŽ-a Marije Buhač Darko Juka, istaknuvši kako održavanje ovoga seminara ima izniman značaj za zajedničko djelovanje javnoga i privatnog sektora, što i Vlada HNŽ-a vidi kao potencijal i snagu, zbog čega je i podržala inicijativu rukovodstva Agencije za privatizaciju, ravnateljice Dalide Demirović i njezina zamjenika Donka Jovića.
- Iz samoga je programa seminara primjetan sveobuhvatan pristup podrobnoj raščlambi javno-privatnoga partnerstva, od samih pojmova, preko zakonodavnih i institucionalnih okvira, do strateškoga planiranja, priprave i provedbe projekata. Podsjećam kako je Skupština HNŽ-a još 2013. usvojila Zakon o javno-privatnomu partnerstvu, dok je Vlada donijela čak četiri uredbe i Pravilnik o ustroju i vođenju Registra ugovora javno-privatnoga partnerstva koji podrobnije utvrđuju načine provedbe toga zakona u praksi. Projekti iz ovoga područja služe kako bismo unaprijedili razinu i kakvoću javnih usluga i zato raduje što će stručnu edukaciju na ovomu seminaru izvršiti tim stručnjaka iz Agencije za javno-privatno partnerstvo i privlačenje stranih investicija Republike Hrvatske, ljudi s iznimnim teoretskim i praktičnim iskustvom – kazao je Juka, dodavši kako ne dvoji da će ovo zbivanje unaprijediti postojeća znanja i pomoći daljnji razvitak ovoga područja, na dobrobit i same Županije i svih njezinih žitelja.
Ministar financija HNŽ-a Adil Šuta u svojemu je obraćanju kazao kako je javno-privatno partnerstvo relativno novi oblik financiranja javnih potreba o kojemu se posljednjih nekoliko godina intenzivnije govori i najavljuje njegova primjena u HNŽ-u.
- Razlozi za uvođenje javno-privatnoga partnerstva su proračunska ograničenja, potreba za unaprjeđenjem kakvoće usluga javnoga sektora kroz primjenu znanja i metoda rada privatnoga sektora te povećanje učinkovitosti u korištenju sredstava iz fondova. Posebno jer je javno-privatno partnerstvo put razvitka Županije – izjavio je Šuta.
Seminaru su pribivali predstavnici različnih razina vlasti, predstavnici UNICEF-a i pojedinih javnih poduzeća iz HNŽ-a i drugih dijelova BiH, a edukaciju je vodila skupina stručnjaka iz Agencije za javno-privatno partnerstvo i privlačenje stranih investicija RH.
MINISTAR FINANCIJA HNŽ-A SUDJELOVAO U RADU BIH – NORDIJSKOGA FORUMA
Savez bosanskohercegovačkih poduzetnika u Švedskoj i APU Network organizirali su BiH – Nordijski forum koji je protekloga vikenda okupio sudionike iz nordijskih zemalja bosanskohercegovačkoga podrijetla, predstavnike poslovnoga i svijeta medicine, znanosti, izobrazbe, diplomacije i civilnoga društva. U radu foruma koji je ponudio jedinstvenu platformu za umrežavanje, razmjenu znanja i promidžbu bh. tvrtki sudjelovao je i ministar financija Hercegovačko-neretvanske županije Adil Šuta, ostvarivši susrete s brojnim iseljenicima koji žive u skandinavskim zemljama. Razgovaralo se o gospodarskim temama, mogućnostima suradnje i potencijalnim ulaganjima u HNŽ.
Panel rasprave na Forumu obuhvatile su širok spektar tema, od poduzetništva i brendiranja, ulaganja i održivih promjena, do medicine, zdravstva, jezika, kulture i ljudskih prava. Istaknuto je i kako bh. iseljeništvo u Skandinaviji djeluje u društvima koja predstavljaju uspješne modele poduzetništva, tehnoloških inovacija i održivoga razvitka.
Forum je bio usmjeren na jačanje veza BiH s iseljenicima, poticanje ulaganja, razvoj suradnje na poljima gospodarstva, kulture, izobrazbe i medicine te očuvanje bosanskohercegovačkoga identiteta. Otvorio ga je gradonačelnik Gothenburga Aslan Akbas, poručivši kako je bh. zajednica u tomu gradu visoko cijenjena i kako svojim primjerom pokazuje da se zajedničkim snagama može graditi bolje društvo. BH – Nordijski forum okupio je više od 200 dionika, održane su 24 panel rasprave, s više od 30 predavača.
OGLAŠENO NARANČASTO UPOZORENJE ZA HERCEGOVINU ZBOG POJAČANOGA VJETRA
Sukladno predviđanju Federalnoga hidrometeorološkog zavoda, Uprava za civilnu zaštitu i vatrogastvo Hercegovačko-neretvanske županije oglasila je narančasto upozorenje za Hercegovinu zbog pojačanoga vjetra. Obuhvaćeno razdoblje, s predviđenom snagom vjetra od 40 do 80 km/h, jest poslijepodnevno i večernje doba četvrtka, 2. listopada i petak, 3. listopada.
Posebno je upozoreno na mogućnost strukturalnih oštećenja od jakih udara vjetra te na rizik od ozljeđivanja krhotinama nošenim vjetrom. Žiteljima je preporučeno, u skladu sa standardnim preporukama i mjerama Svjetske meteorološke organizacije, poduzeti mjere opreza i pratiti prognozu i izvješća. U slučaju bilo kakovih poteškoća i ugroze, službenici Operativnoga centra Civilne zaštite HNŽ-a na raspolaganju su 24 sata na dan na broju 121.
- « prva
- ‹ prethodna
- …
- 16
- 17
- 18
- 19
- 20
- 21
- 22
- 23
- 24
- …
- sljedeća ›
- posljednja »
BUHAČ I VELAGIĆ NA TRADICIONALNOMU SAJMU SREDNJIH ŠKOLA GRADA MOSTARA
Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač i ministar prosvjete, znanosti, kulture i športa HNŽ-a Adnan Velagić obratili su se danas nazočnima na ovogodišnjemu Sajmu srednjih škola grada Mostara, tradicionalnoj manifestaciji koju zajednički organiziraju Gradsko poglavarstvo Mostara, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa HNŽ-a i aktivi ravnatelja osnovnih i srednjih škola u Županiji. Istaknuli su kako je cilj toga zbivanja, koje se održava u zgradi Federalnih institucija u Mostaru, pomoći mladima na bitnoj životnoj prekretnici u donošenju važne odluke.
- Izbor srednje škole često je i životni odabir, smjer koji će vas oblikovati i kao ljude i, sutra, kao profesionalce u vašim zanimanjima. Ovaj je sajam zamišljen kao mjesto na kojemu će vam se predstaviti sve srednje škole, predočiti vam osnovne informacije, pokazatelje, odgovoriti na vaše upite, dvojbe. Držim kako je to dobra ideja, vrijedna naše potpore te upućujem čestitku organizatorima jer, i na ovaj način, daju svoj obol razvitku i unaprjeđenju prosvjetnoga sustava, pomažu mladim ljudima upravo ovdje razviti svoj puni potencijal i graditi svoj život, sutra i svoju obitelj, svoj dom – kazala je Buhač, podsjetivši kako Vlada HNŽ-a predano radi na stalnom unaprjeđenju ukupnog prosvjetnog sustava, od razine vrtića, osnovnih i srednjih škola, do sveučilišta.
- Snažan smo zamah ove godine napravili i s kurikularnom reformom koju smo si postavili kao strateški prioritet, sve kako bismo osigurali standard obrazovanja kakav zaslužujete i kakav odlikuje vrijeme u kojemu živimo. Dragi učenici, pred vama je važan korak i sasvim je u redu ako u ovomu trenutku i nemate sve odgovore, ako ste ispunjeni zrncima sumnje. Ovi ljudi za štandovima ovdje su kako bi vam ponudili barem dio odgovora, kako bi vam pomogli, a uz potporu vaših roditelja u konačnici ćete, u to ne sumnjam, znati donijeti najbolju odluku. Ono što vam mogu ponuditi kao savjet jest da birate školu sukladno vašim afinitetima, vašom nadarenošću. Birajte sredinu koja će vas motivirati na stalno učenje, napredovanje i osobni rast – zaključila je predsjednica Vlade.
Ministar Velagić poručio je učenicima da na Sajmu propituju i istražuju kako bi izabrali najbolju školu.
- Bez obzira na to vidite li se u područjima poput prirodnih znanosti, umjetnosti, tehnologije ili jezika, bitno je izabrati ono što želite raditi i što vas motivira. Zato, nemojte birati školu koju netko drugi želi, birajte onu u kojoj ćete se razvijati i učiti. Razumljivo je da imate dvojbe, zato je ovaj sajam i organiziran. Pitajte sve što vas zanima, istražujte, razgovarajte s učenicima i profesorima, vjerujte u sebe, budite željni znanja i hrabro koračajte stazama uspjeha. Možda nastavak vašega obrazovnog puta otpočinje upravo na ovomu sajmu – kazao je resorni ministar, dodavši kako će Ministarstvo i nadalje nastaviti ulagati u kakvoću prosvjetnoga sustava, usavršavanje nastavnika, osuvremenjivanje škola i stvaranje što boljega ozračja i školskoga okružja.
ATTRACTADRIA – JAČANJE IZVRSNOSTI U ZNANOSTI U HNŽ-U KROZ WIDERA PROGRAM
Ured Predsjednice Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, u suradnji s Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Mostaru, sudjeluje u Horizon znanstveno-istraživačkomu projektu AttractAdria koji je dijelom WIDERA programa.
Projekt je usmjeren na jačanje izvrsnosti u znanosti i kapaciteta javnih politika usmjerenih na istraživačku izvrsnost. Kroz njega, mladi istraživači i studenti imaju priliku sudjelovati u inovativnim znanstvenim aktivnostima koje spajaju vrhunsku istraživačku izvrsnost s praktičnom primjenom u zdravstvu i javnim politikama.
Konzorcij AttractAdria predvodi sarajevsko sveučilište, a okuplja 14 partnera iz okruženja i Europe. Svaki partner doprinosi specifičnomu znanju i stručnosti, zajednički radeći na unaprjeđenju personalizirane medicine i jačanju istraživačkih kapaciteta u BiH.
Sudjelovanjem u projektu, Ured predsjednice Vlade HNŽ-a i Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru doprinose razvitku međunarodne suradnje, jačanju kapaciteta u znanstvenim istraživanjima i primjeni najnovijih spoznaja u javnim politikama i zdravstvenoj skrbi, čime se dugoročno potiče istraživačka izvrsnost u HNŽ-u i BiH u cjelini.
VLADA RH IZDVAJA DODATNIH 6,75 MILIJUNA EURA ZA KAPITALNE PROJEKTE U HNŽ-U
Dva su iznimno bitna ugovora danas potpisana u Čapljini i Mostaru, u skladu s kojima Vlada Republike Hrvatske, nastavljajući pružati financijsku pomoć BiH u prometnoj povezanosti i integraciji, s gotovo 7 milijuna eura u cijelosti financira izgradnju novoga mosta preko rijeke Neretve u Čapljini te unaprjeđenje sustava zračnoga prometa u Mostaru.
Ugovore je, s gradonačelnicom Čapljine Ivom Raguž odnosno gradonačelnikom Mostara Marijom Kordićem, potpisao potpredsjednik Vlade RH i ministar mora, prometa i infrastrukture RH Oleg Butković, a zbivanjima u Gradskomu poglavarstvu Čapljine i Zračnoj luci Mostar, između ostalih, nazočili su i predsjednik Hrvatskoga narodnog sabora BiH i zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović, zastupnica u Zastupničkomu domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović, ministrica prometa i komunikacija FBiH Andrijana Katić, predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, veleposlanik RH u BiH Ivan Sabolić, državni tajnik za željezničku infrastrukturu, promet, elektroničke komunikacije i poštu RH Žarko Tušek te ravnatelj Zračne luke Mostar Marko Đuzel.
Sukladno odluci Vlade RH, Hrvatska je izdvojila 5 milijuna eura za izgradnju novoga mosta u Čapljini te 1,75 milijuna eura za nastavak zračne povezanosti Zagreba i Mostara i unaprjeđenje mostarske Zračne luke.
- Hrvatska štiti prava i interese svojih državljana koji žive i borave izvan RH i promiče njihove veze s domovinom. Stoga je hrvatskomu narodu u drugim državama nužno osigurati izravnu i učinkovitu prometnu povezanost sa svim hrvatskim područjima, kao i s ključnim prometnim čvorištima Europske unije – kazao je tom prigodom Butković.
Od 5 milijuna eura izdvojenih za most u Čapljini, 4 milijuna odnose se na izgradnju mosta, a milijun na izgradnju priključnih cesta. Od 1,75 milijuna eura za Zračnu luku Mostar, 950 tisuća odnosi se na jačanje zračne povezanosti Zagreba i Mostara, a ostatak na ulaganje u infrastrukturu ili opremu odnosno unaprjeđenje sigurnosti i zaštite civilnoga zračnog prometa. Vlada RH ističe kako je kroz taj program u 2024. godini obavljeno 147 letova između Zagreba i Mostara, s 10.873 putnika, a prošle godine 141 let s 11.042 putnika, uz napomenu kako je u 2026. za letove između Zagreba i Mostara, kao i one između Beograda i Mostara, kao najpovoljniji ponuditelj po javnomu pozivu odabran ''Croatia Airlines''.
U Čapljini je naglašeno kako je projektantska vrijednost novoga mosta otprilike 10 milijuna KM, kako je revizija glavnoga projekta završena, dobivena i urbanistička suglasnost te predstoji izdavanje građevnoga odobrenja. Novi je most, duljine 142 m i kolničke širine 8 m, predviđen za dvosmjerni promet, uz široke pješačke staze koje će biti moguće djelomice prenamijeniti u biciklističke. Mjesto izgradnje jest lokacija postojećega dotrajalog mosta odnosno cestovna poveznica Čapljina – Tasovčići. Riječ je o kapitalnomu infrastrukturnom projektu strateške bitnosti koji predstavlja jedan od najznačajnijih prometnih zahvata u Čapljini u posljednjih nekoliko desetljeća.
- ‹ prethodna
- 19 of 19
- ‹ prethodna
- 6 of 6
- « prva
- ‹ prethodna
- …
- 16
- 17
- 18
- 19
- 20
- 21
- 22
- 23
- 24
- …
- sljedeća ›
- posljednja »



















