Službena stranica Vlade HNŽ/K

IZASLANSTVA HNŽ-A I BPŽ-A U OBILASKU PLANTAŽA NA GABELA BRDU
U sklopu posjeta izaslanstva Bosansko-podrinjske županije Hercegovačko-neretvanskoj županiji, upriličen je obilazak izaslanstva dvaju vlada čapljinskomu prostoru, konkretno plantažama Narentas grupacije na Gabela Brdu, gdje im je predočeno djelovanje tvrtki AgroHerc Organic, Hepok Mostar i Narentas. Osim predsjednice Vlade HNŽ-a Marije Buhač i predsjednika Vlade BPŽ-a Edina Ćulova, izaslanstvo su činili i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a Mario Jurica, ministar financija BPŽ-a Nedim Čolo i tajnik Vlade BPŽ-a Emir Sijerčić, dok se susretu pridružila i gradonačelnica Čapljine Iva Raguž.
Cilj posjeta bio je razmotriti mogućnosti uspostavljanja suradnje i primjene iskustava iz Hercegovine na području BPŽ-a, s fokusom na razvoj organske proizvodnje i održivoga agrara. Gosti su upoznati s inovativnim praksama koje Narentas grupacija primjenjuje u uzgoju maslina, šipka, smokava i aromatičnoga bilja te kapacitetima biodinamičke proizvodnje u Hercegovini odnosno proizvodnjom kozmetike dobivene iz sirovina uzgojenih na ovomu podneblju.
- Ovo je prvi put da smo povezali ove dvije županije, radimo na iskustvu i zajedničkoj suradnji. Ovo što smo danas vidjeli značajan je projekt, a kada bismo imali desetak takvih diljem države, žitelji BiH puno bi bolje živjeli – izjavio je Edin Ćulov.
Naglasivši važnost razvoja poljoprivrede, turizma i održivoga razvoja, Marija Buhač je iskazala pohvalu i potporu ovakvom obliku ulaganja u HNŽ.
- Na početku mandata kazala sam kako je budućnost Hercegovine u razvitku poljoprivrede i turizma, uz veliki potencijal maslinarstva i vinogradarstva. Ovo što vidim na ovomu primjeru upravo je to, naša vizija budućnosti – poručila je Buhač.

SUSRET PREDSJEDNIKA VLADA HERCEGOVAČKO-NERETVANSKE I BOSANSKO-PODRINJSKE ŽUPANIJE
Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač i predsjednik Vlade Bosansko-podrinjske županije Edin Ćulov održali su danas radni sastanak u zgradi Vlade HNŽ-a u Mostaru.
Osim na političke prilike u BiH i napore za njezinim približavanjem europskim integracijama, sudionici sastanka naglasak razgovora stavili su na gospodarstvo kao nositelja razvitka i bolje budućnosti svakoga podneblja, pa tako i ovih dvaju prostora. Kako su obje vlade u sami vrh prioriteta svojega djelovanja postavile osiguranje preduvjeta za nove gospodarske zamahe, Buhač i Ćulov razmijenili su mišljenja o mogućim modalitetima uspostave snažnijih međusobnih mostova, boljega povezivanja Mostara i Goražda, kao i svih drugih jedinica lokalne samouprave u dvjema županijama.

PREDSJEDNICA BUHAČ S MAĐARSKIM VELEPOSLANIKOM U BIH
Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač primila je u radni posjet mađarskoga veleposlanika u BiH NJ. E. Krisztiana Posa i savjetnika za ekonomske poslove pri Veleposlanstvu Matu Kurina. Temom razgovora bila je gospodarska suradnja, a sugovornici su se dotaknuli i općega stanja u BiH.
- Složili smo se kako postoji značajan prostor za produbljivanje suradnje dvaju država, a nas ovdje osobito zanima županijska razina i stvaranje povoljnoga ozračja za privlačenje stranih ulaganja. Mađarski su nam gospodarstvenici zanimljivi zbog potencijala koje ta država ima, a i zbog njezine zemljopisne blizine, što svakako nosi određenu prednost. Također, koristim prigodu zahvaliti Mađarskoj na njezinu zalaganju za BiH u razdoblju njihova predsjedanja Vijećem Europske unije – komentirala je predsjednica Buhač, podsjetivši na tradicionalno dobre odnose s Mađarskom, a posebice na polju sveučilišno-znanstvene suradnje koju razvijaju Sveučilište u Mostaru i Sveučilište u Pečuhu.
Zahvalivši na prijemu, veleposlanik Posa je izrazio spremnost za jačanjem postojeće suradnje, dodavši kako im je važno tu suradnju, osim kroz državne institucije, razvijati i s nižim razinama vlasti na čijim prostorima vidi gospodarski potencijal za rast i razvitak.
- Mađarska daje punu potporu Bosni i Hercegovini na njezinu europskom putu, u čemu vidimo i naš nacionalni interes. Upravo na tom tragu trudimo se ovdje dovesti što više ulagača i produbiti postojeće veze za dobrobit obje naše države i narode u njima – zaključio je mađarski veleposlanik.

NOVA LISTA LIJEKOVA OBVEZNOGA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA HNŽ-A
Vlada Hercegovačko-neretvanske županije na 36. je redovitoj sjednici, na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a, usvojila proširenu Listu lijekova obveznoga zdravstvenog osiguranja HNŽ-a.
S ciljem postupnoga usuglašavanja Pozitivne liste lijekova HNŽ-a s Listom lijekova FBiH, a u skladu s osiguranim financijskim sredstvima za financiranje Liste iz sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja, raspisan je Javni poziv proizvođačima lijekova odnosno nositeljima odobrenja za stavljanje lijekova u promet, za podnošenje zahtjeva resornomu ministarstvu. Nakon završenoga postupka, Lista lijekova HNŽ-a proširena je za 241 novi zaštićeni naziv lijekova.
Listu objavljujemo u privitku:

POTPISAN ANEKS KOLEKTIVNOGA UGOVORA IZMEĐU VLADE HNŽ-A I SINDIKATA LIJEČNIKA
Nakon što je Vlada Hercegovačko-neretvanske županije dala suglasnost na prijedlog Aneksa Kolektivnoga ugovora o pravima i obvezama poslodavaca i radnika iz djelatnosti doktora medicine i stomatologije na području HNŽ-a, danas je u zgradi Vlade upriličeno potpisivanje predmetnoga aneksa. U skladu s ovlaštenjem županijske vlade, Aneks kojim se korigira koeficijente doktorima medicine i stomatologije s obzirom na složenost njihovih poslova, potpisao je ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a dr. Milenko Bevanda. Potpis je u ime Strukovnoga sindikata doktora medicine i stomatologije stavio predsjednik toga tijela dr. Boris Matić, uz kojega je sastanku nazočio i sindikalni dopredsjednik dr. Elvedin Habibija.
- Učinjena je malena ispravka prema postojećemu kolektivnom ugovoru, gdje su naši liječnici imali izrazito nizak koeficijent, zapravo najniži u FBiH. Postojala je jako mala razlika između doktora medicine i naših sestara, u prvomu redu sestara sa završenim fakultetom zdravstvenih studija, te smo u pregovorima dogovorili ispravljanje te nepravde na način koji ne mijenja u posebno velikoj mjeri postojeći kolektivni ugovor nego svjedoči dobru volju prema liječnicima koji su ipak nositeljima svih zdravstvenih usluga. Naravno da ni u jednomu trenutku nismo htjeli podcijeniti ni naše medicinsko i drugo osoblje, prije svih medicinske sestre. Mi smo zajedno, mi smo jedno i ne možemo bez njih, ali ova malena razlika koja je dosad postojala nije bila prihvatljiva i to smo današnjim činom ispravili – komentirao je ministar Bevanda.
Zahvalivši Vladi na razumijevanju koje je iskazala prepoznavanjem problema i na brzomu postizanju dogovora, predsjednik strukovnoga sindikata dr. Matić podsjetio je kako su liječnici punih pet godina bili nezadovoljni navedenim stanjem i najnižim koeficijentima u FBiH.
- Odnos koji je postojao između zdravstvenih djelatnika i liječnika u HNŽ-u bio je nepovoljniji nego u ostalim županijama i to je ovim aneksom konačno ispravljeno, a iskreno se nadam kako će i budući pregovori proći u dobroj vjeri i razumijevanju i s jedne i s druge strane – dodao je dr. Matić, referirajući se na trajanje danas aneksiranoga Kolektivnog ugovora koji je na snazi do kolovoza tekuće godine.
Predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač čestitala je rukovodstvu sindikata i resornomu ministru na brzo postignutomu dogovoru oko podnesene inicijative za izmjenu i dopunu Kolektivnoga ugovora, ocijenivši kako je to pravi put i način na koji razgovaraju socijalni partneri.
- Ovu korekciju koeficijenata ne bih nazvala zahtjevom za povećanjem plaća. Riječ je o pravljenju nužne diverzifikacije između zdravstvenih djelatnika i liječnika unutar samoga sustava. Svjesni smo značaja svakoga zdravstvenoga djelatnika, ali smo svjesni i potrebe jasnoga poslagivanja odnosa u sustavu, imajući u vidu činjenicu da su liječnici nositelji zdravstvene usluge. U pregovorima smo uvidjeli da postojeći koeficijenti nisu bili održivo rješenje, a možda je i to jednim djelom posljedicom ovakvoga načina odvojenog pregovaranja između dva sindikata. Svjesni smo da HNŽ nije u mogućnosti dosegnuti razinu drugih županija i ovo je tek izraz dobre volje i maleni iskorak u tomu smjeru, iskorak koji ne stvara posebno značajan financijski teret – zaključila je Buhač.
Podsjećamo, Strukovni je sindikat doktora medicine i stomatologije podnio zahtjev za izmjenu Kolektivnoga ugovora, zatraživši usklađivanje koeficijenata složenosti poslova s onima u drugim županijama u FBiH. Ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a uspješno je okončao pregovarački proces koji je rezultirao postizanjem dogovora između Vlade i Sindikata o sklapanju Aneksa Kolektivnoga ugovora. Sredstva za financiranje prava utvrđenih Aneksom osigurana su u Financijskomu planu Zavoda zdravstvenoga osiguranja HNŽ-a, usvojenomu na 36. redovitoj sjednici Vlade 28. siječnja 2025. godine, a na koji je Skupština HNŽ-a dala suglasnost 3. veljače tekuće godine. Javne zdravstvene ustanove u HNŽ-u otpočinju s primjenom Aneksa Kolektivnoga ugovora s ovim mjesecom.

SKUPŠTINA HNŽ-A PRIHVATILA FINANCIJSKE PLANOVE ZZO-A, SZZ-A I FONDA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA HNŽ-A
Na šestomu, izvanrednom zasjedanju Skupštine Hercegovačko-neretvanske županije, skupštinski su zastupnici usvojili odluke kojima su dali suglasnosti na tri financijska plana, kao i na odluke o izvršenju tih planova. Time su prihvaćeni financijski planovi Zavoda zdravstvenoga osiguranja HNŽ-a, Službe za zapošljavanje HNŽ-a i Fonda za zaštitu okoliša HNŽ-a za 2025. godinu.
Novinarima su se, ovim povodom, uoči početka rada Skupštine, obratili: predsjedatelj Skupštine HNŽ-a Džafer Alić, zamjenik predsjedatelja Skupštine HNŽ-a Tomislav Martinović, ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a Milenko Bevanda i ravnatelj Zavoda zdravstvenoga osiguranja HNŽ-a Andrej Čović. Zvučni zapisi njihovih izjava dostupni su u privitku.
- « prva
- ‹ prethodna
- …
- 19
- 20
- 21
- 22
- 23
- 24
- 25
- 26
- 27
- …
- sljedeća ›
- posljednja »

IZNIMAN UČINAK AIR TRACTORA U PRVA DVA MJESECA POŽARNE SEZONE
U Izvješću koje je v.d. ravnatelja Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo Hercegovačko-neretvanske županije Eugen Ćubela uputio Federalnomu ministarstvu prometa i veza, Vladi HNŽ-a, Gradskomu poglavarstvu Mostara i upravama za civilnu zaštitu Zapadnohercegovačke i Hercegbosanske županije, stoji kako je, tijekom lipnja i srpnja tekuće godine, Zračna patrola za gašenje požara odnosno protupožarni zrakoplov (Air Tractor) ukupno djelovao na 15 različitih požarišta triju hercegovačkih županija, pružajući ključnu potporu u gašenju požara iz zraka.
- Njegova izuzetna učinkovitost i brzina djelovanja pokazale su se iznimno dragocjenima, osobito na teškim i nepristupačnim terenima. Posada je pokazala visoku razinu stručnosti, spremnosti i predanosti u izvršavanju zadataka. Njihov doprinos predstavlja važan segment u sustavu zaštite i spašavanja od požara na području FBiH, osobito tijekom ljetnih mjeseci kada je rizik od požara izrazito visok – navedeno je u Izvješću, uz napomenu kako je učinkovitost Air Tractora osobito došla do izražaja u nepristupačnim i teško dostupnim područjima, gdje klasične zemaljske snage ne mogu brzo djelovati.
Podsjetimo, u travnju ove godine, uz potporu vlada Hercegovačko-neretvanske, Zapadnohercegovačke i Hercegbosanske županije, Zračna luka Mostar i Gradsko poglavarstvo Mostara potpisali su ugovor s tvrtkom Air Tractor iz Osijeka, sukladno kojemu je ta tvrtka zadužena za zračni nadzor, početno otkrivanje i gašenje požara iz zraka na području navedenih županija.
Riječ je o pilot-projektu gašenja požara iz zraka, ugovorenomu za tekuću požarnu sezonu, točnije za razdoblje od 1. lipnja do 30. rujna. Zrakoplov tipa Air Tractor AT-504, kapaciteta vodnoga spremnika od 2000 l, smješten je u Zračnoj luci Mostar, a djeluje i s livanjskoga uzletišta, uz punu koordinaciju koja ide putom Vatrogasnoga operativnog centra HNŽ-a. Troškovi najma iznose 550.000,00 eura, od čega je Federalno ministarstvo prometa i veza izdvojilo 400.000,00 KM, Vlada HNŽ-a 200.000,00 KM, a vlade ZHŽ-a i HBŽ-a te Gradsko poglavarstvo Mostara po 150.000,00 KM.
U izvještajnom je razdoblju odnosno tijekom prva dva mjeseca djelovanja Air Tractora izvršeno ukupno 106 naleta, sa 63 sata provedena u zraku i 210.000 litara izbačene vode. U HNŽ-u je kroz 6 intervencija obavljeno 25 sati leta s 54 vodena punjenja, u ZHŽ-u kroz 7 intervencija 28 sati leta sa 41 vodenim punjenjem, a u HBŽ-u kroz 2 intervencije 7 sati leta s 11 vodenih punjenja.
Vatrogasni je operativni centar zaprimio 30 zahtijeva za djelovanje Air Tractora, uz dva protupožarna izviđanja. U HNŽ-u je (sa 108.000 l izbačene vode) gasio požare u Čitluku, Mostaru, Prozor-Rami i Stocu, u ZHŽ-u (sa 82.000 l izbačene vode) u Grudama, Ljubuškomu, Ljutomu Docu i Širokomu Brijegu, te u HBŽ-u (sa 20.000 l izbačene vode) u Livnu i Tomislavgradu, gdje se posebno ističe uspješna uporaba tamošnjega uzletišta kao taktičke točke za brzo djelovanje i pristup vatrenim linijama.
- Redovito su održavani sastanci sa zapovjednicima i koordinatorima na terenu, analizirani su uočeni nedostaci i, na osnovu toga, poduzimane mjere s ciljem njihova otklanjanja. Posebno se ističe uspješna koordinacija i zajedničko djelovanje s helikopterskom postrojbom Oružanih snaga BiH, što je značajno doprinijelo ukupnoj učinkovitosti suzbijanja požara – zaključeno je u Izvješću.

MINISTAR BALAVAC OSIGURAO 24 RADIOSTANICE MOSTARSKIM VATROGASCIMA
Nakon što su, polovicom srpnja ove godine, vatrogasci Profesionalne vatrogasne postrojbe Mostar uspješno odgovorili zahtjevnoj intervenciji na gašenju velikoga požara na području Zalika, Sutine, Fortice i Podveležja, ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša Hercegovačko-neretvanske županije Emil Balavac, obišavši područje intervencije, ponudio im je pomoć u nabavi opreme te im već početkom kolovoza, s predstavnicima češke nevladine organizacije ''People in Need'', osigurao 24 ručne radiostanice.
Mostarski vatrogasci naglašavaju brzinu reakcije ministra Balavca, ističući kako je od prvoga kontakta do isporuke opreme prošlo samo 20 dana. U tomu je razdoblju izrađena specifikacija, pronađen donator i uspješno nabavljene radiostanice s unesenim frekvencijama koje koristi PVP Mostar.

GRAĐEVINSKI ZAHVATI NA NOVOMU RASKRUŽJU U GABELI BIT ĆE DOVRŠENI U RUJNU
Ministar prometa i veza Hercegovačko-neretvanske županije Ivo Bevanda i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a Mario Jurica boravili su danas u radnomu posjetu Čapljini, gdje ih je, u Gradskomu poglavarstvu, ugostila gradonačelnica Iva Raguž. Tom su prigodom županijski ministar prometa i gradonačelnica Čapljine potpisali Ugovor o implementaciji novčanih sredstava osiguranih u Planu i programu Uprave za ceste Ministarstva prometa i veza HNŽ-a u iznosu od 100.000,00 KM, a predmetni se ugovor odnosi na saniranje lokalnih prometnica.
Zajedno su potom obišli gradilište novoga raskružja u Gabeli, gdje su građevinski radovi u punomu zamahu. Završeni su iskopi usjeka, nasipi, oborinska odvodnja, potporne konstrukcije i izmještanje postojećih instalacija. Trenutačno se izvode rubnjaci, tako da se već jasno naziru konture budućega raskružja. Slijedi izvođenje kolničke konstrukcije što podrazumijeva tampon i dvoslojni asfaltni zastor, a svi bi građevinski radovi, kazano je, trebali biti završeni do sredine mjeseca rujna.
- Dosadašnje je cestovno križanje dvaju lokalnih prometnica koje povezuju međunarodni granični prijelaz s magistralnom prometnicom M17 i regionalnom prometnicom R425a u Gabeli bilo nepregledno i preopterećeno, posebice tijekom ljetnih mjeseci. Zahvaljujući Vladi HNŽ-a i Ministarstvu prometa i veza HNŽ-a koji su osigurali značajna sredstva, u veljači ove godine krenuli su opsežni zahvati na izgradnji novoga raskružja – komentirala je Raguž, pozvavši ovom prigodom vozače i sve dionike u prometu na razumijevanje i strpljivost tijekom trajanja radova.
Treba istaći kako je predmetno križanje uskim grlom na prometnici koja vodi do stalnoga graničnog prijelaza za pogranični promet Gabela koji posebnu važnost ima u ljetnomu razdoblju kada, prekategorizacijom u skladu s Ugovorom između Hrvatske i BiH, dobiva status privremenoga međunarodnog prijelaza za promet putnika. Nakon kraćega zastoja u svibnju, intenzivirani su radovi na izgradnji raskružja, a njihovim će završetkom prometni kapacitet i sigurnosti dionika u prometu, uključujući i pješake, biti podignuti na značajno višu razinu.
- Potpisivanje ovoga ugovora pomoći će Gradskomu poglavarstvu Čapljine pri sanaciji lokalnih prometnica. Također, ove će godine naša Uprava za ceste implementirati 380.000,00 KM na regionalnoj prometnici R425, i to na dva lokaliteta, na ulazu u naselje Struge te u naselju Zvirovići. U Strugama ćemo završiti izgradnju nogostupa i oborinske odvodnje, dok ćemo cjelokupan predmetni zahvat radova, u duljini od oko 500 m, presvući novim kolničkim zastorom. U naselju Zvirovići sanirat ćemo kolotraze na kolničkoj konstrukciji na samomu raskrižju prema autocesti – najavio je ministar Bevanda, osvrnuvši se i na novo raskružje u Gabeli, za koje je ukupno izdvojeno oko 850.000,00 KM.
- Završetkom izgradnje toga raskružja, doprinijet ćemo znatno sigurnijemu odvijanju prometa na križanju regionalne prometnice R425 i lokalne prometnice koja vodi graničnomu prijelazu Gabela Polje. Ministarstvo prometa i veza i nadalje će nastaviti s kontinuiranim ulaganjem u prometnu infrastrukturu na području Čapljine, jednako kao i u svim drugim jedinicama lokalne samouprave naše županije – poručio je ministar.
- ‹ prethodna
- 10 of 10
- ‹ prethodna
- 4 of 4
- « prva
- ‹ prethodna
- …
- 19
- 20
- 21
- 22
- 23
- 24
- 25
- 26
- 27
- …
- sljedeća ›
- posljednja »