Službena stranica Vlade HNŽ/K
PREDSJEDNIK HERCEG S RAVNATELJEM HNK MOSTAR IVANOM VUKOJOM
Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije primio je danas Ivana Vukoju, ravnatelja Hrvatskog narodnog kazališta Mostar.
Tema sastanka bila je stanje u Hrvatskom narodnom kazalištu i kulturi u HNŽ općenito. Na poseban način razgovarano je o poteškoćama s kojima se kulturne institucije u svom radu susreću, a koje se najsnažnije ogledaju u nedostatku financijskih sredstava.
Predsjednik Herceg kazao je kako je svjestan značaja kulture i umjetnosti u društvu, istaknuvši potrebu snažnije potpore kulturnim institucijama, poglavito Hrvatskom narodnom kazalištu.
„Vlada HNŽ kontinuirano izdvaja proračunska sredstva za potrebe kulture, pa tako i Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru. Naravno, jasno je kako je, zbog pandemije, rad kulturnih ustanova ograničen i one nisu mogle ostvarivati uobičajene prihode. Stoga ćemo razmotriti mogućnosti da još snažnije podupremo njihov rad“, kazao je predsjednik Herceg čestitajući ravnatelju i svim djelatnicima Kazališta na stvaranju novih predstava, unatoč svim izazovima s kojima su suočeni.
Ravnatelj Vukoja zahvalio je predsjedniku Hercegu na srdačnom prijamu i iskazanom razumijevanju.
“Dakako da se financijski udar itekako osjeti, ali isto je tako problem naša ovisnost o nastupima i komunikaciji s publikom. Umjetnici su jako oštećeni ovim stanjem, ali nismo odustali nego smo poštujući sve mjere i preporuke nadležnih tijela nastavili raditi i stvarati nove predstave”, kazao je ravnatelj Vukoja.
USVOJENA IZVJEŠĆA O RADU ZDRAVSTVENIH USTANOVA
Na današnjoj, 149. redovitoj sjednici Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, na prijedlog Ministarstva gospodarstva, Vlada je usvojila i u skupštinsku proceduru uputila Nacrt Zakona o termoenergetskoj inspekciji i Nacrt Zakona o elektroenergetskoj inspekciji. Postojeći zakoni osigurali su jačanje funkcije nadzora u tijelima županijske uprave, međutim praktičnom primjenom istih pokazalo se da su njihove pojedine odredbe koje se odnose na subjekte nadzora, prava i obveze inspektora i kaznene odredbe nedorečene zbog čega ih je nužno prilagoditi stvarnim potrebama.
Vlada je usvojila Odluku o usvajanju izvješća o radu i poslovanju zdravstvenih ustanova čiji je osnivač odnosno suosnivač HNŽ i to: Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Kantonalne bolnice ''Dr. Safet Mujić'' Mostar, Opće bolnice Konjic, Doma zdravlja ''Stari Grad'' Mostar i Zavoda za javno zdravstvo HNŽ. Vlada je današnju raspravu iskoristila i još jednom zahvalila svim zdravstvenim djelatnicima u cjelokupnom sustavu zdravstva HNŽ na svemu što su učinili za zaštitu i liječenje naših sugrađana tijekom pandemije koronavirusa. Usvojena izvješća upućena su u daljnju skupštinsku proceduru.
Vlada je usvojila Izvješće o izvršenju Programa rada i Izvješće o izvršenju Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša HNŽ za 2020. godinu.
Vlada je također usvojila Program razvitka malog gospodarstva HNŽ 2021. -2024. godinu, kojim su utvrđene smjernice razvitka malog gospodarstva, poticajne mjere, nositelji provedbe poticajnih mjera, aktivnosti provedbe, izvori sredstava, razdoblja provedbe mjera i metoda praćenja provedbe pojedinih mjera. Strateški ciljevi razvitka su poboljšanje administrativnog i poslovnog okružja za investitore, unapređenje poslovnog okružja kroz smanjenja administrativnih prepreka i jačanje institucionalne potpore poslovnim subjektima, podržati povećanje konkurentnosti poduzeća, podržati povezivanje gospodarstva i znanstveno-istraživačkih institucija, potpora uspostavi i razvitku poslovnih zona i poduzetničkih potpornih institucija, potpora jačanju kapaciteta, tehnološkom razvitku i razvitku inovativnih digitalnih rješenja MSP i jačanje internacionalizacije i uključivanje u globalne lance vrijednosti (klasteri).
Nastavljajući aktivnosti na jačanju gospodarskog razvitka Županije, Vlada je usvojila Odluku o dodjeli koncesije za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije za elektroenergetske objekte fotonaponske elektrane ''MARSSEL X'' i ''MARSSEL Y'' na lokalitetu općine Stolac.
Vlada je usvojila niz odluka o odobravanju novčanih sredstava na ime naknade nematerijalne štete po odlukama Ustavnog suda BiH u ukupnom iznosu od 2900 KM.
Također je usvojena Informacija o stanju u oblasti lovstva za 2020./2021. lovnu godinu na prostoru HNŽ. S obzirom na velike potencijale ove županije u području lovstva, poglavito u razvitku lovnog turizma, a koji nisu dovoljno iskorišteni u dosadašnjem razdoblju, neophodno je poduzeti sljedeće aktivnosti: dodijeliti u zakup lovišta koja dosad nisu dana u zakup, a zaštitu divljači podići na znatno veću razinu. Prihode koji budu ostvareni od djelatnosti lovstva usmjeriti na uzgoj divljači i poboljšanje uvjeta za razmnožavanje, rast i razvoj divljači, te izgradnju infrastrukture neophodne za uzgoj, zaštitu divljači i lovni turizam.
Vlada je, također, otpočela raspravu o davanju mišljenja o Prijedlogu amandmana na Ustav Hercegovačko-neretvanske županije koji se tiču konstitutivnosti srpskog naroda. Rasprava o ovoj točci dnevnog reda planirana je na nastavku sjednice Vlade koja će biti održana sljedećega tjedna.
HERCEG: NE SMIJEMO UGASITI NADU U SPAS I OPORAVAK TURIZMA
Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko – neretvanske županije, dao je izjavu u svezi s posljednjom sjednicom Vijeća ministara BiH na kojoj je odbijena Odluka pojednostavljenja ulaska u BiH.
''Vijeće ministara BiH nije podržalo Odluku za lakši ulazak u zemlju priznavanjem antigenskog testa, potvrde o cijepljenju ili potvrde da je osoba preboljela Covid što je iznimno loše za turistički sektor i turističke radnike u BiH. Svjestan sam u kakvoj se poziciji naši gospodarstvenici nalaze. Vremensko razdoblje pandemije Covid-19 zaustavilo je brojne aktivnosti vezane za turizam što iziskuje što veću ozbiljnost i odgovornost u ponašanju i radu svih odgovornih i na svim razinama. Vlada kojoj sam na čelu uplatila je više od 10 milijuna KM za potporu gospodarstvu i očuvanju radnih mjesta temeljem Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih epidemijom koronavirusa (COVID-19) i potpori ekonomiji na području HNŽ (tzv. Korona zakona). Najveći iznos tih sredstava usmjeren je upravo na turističku djelatnost odnosno turizam koji je strateška grana gospodarstva u HNŽ.
Na tom tragu, jučer sam održao sastanak s gosp. Davorom Ljubićem, predsjednikom Udruge turizma i hotelijerstva u Međugorju, i predstavnicima turističkog sektora i turističkih agencija, na kojemu sam svim turističkim djelatnicima i svim djelatnostima koje su povezane s turizmom dao punu potporu. Stoga očekujem kako će članovi Vijeća ministara BiH ipak ostaviti politiku sa strane i žurno donijeti odluku kojom će se omogućiti jednostavniji prelazak državne granice i time podržati sektor turizma BiH. Svi moramo biti svjesni kako je turizam, pretrpjevši snažne posljedice pandemije, danas na koljenima. Ne smijemo pogrešnim potezima ugasiti nadu u spas i oporavak ovog sektora koji je strateška gospodarska grana osobito u HNŽ i za koju je izravno vezana egzistencija tisuća obitelji'' zaključio je Herceg.
DR. SC. NEVENKO HERCEG: PODRŽAT ĆEMO KONSTITUTIVNOST SRBA U HNŽ
Intervju dr. sc. Nevenka Hercega, predsjednika Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Top Portalu:
Predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) dr. sc. Nevenko Herceg najavio je da će se na sutrašnjoj sjednici Vlade HNŽ naći pitanje konstitutivnosti Srba u ovoj županiji.
Vlada će dati svoje mišljenje na izmjene Ustava HNŽ kada je u pitanju konstitutivnost, jer Srbi u HNŽ po važećem Ustavu nisu konstitutivan narod. Pitali smo Hercega hoće li ovo pitanje biti usvojeno, te što će konkretno promijeniti kada je u pitanju položaj srpskog naroda.
Zastupnici HDZ-a u Skupštini HNŽ zatražili su mišljenje Vlade HNŽ o izmjenama Ustava HNŽ kojim bi konačno usvojili amandmane koji bi osigurali konstitutivnost Srba u ovoj županiji. Kada će se to naći na dnevnom redu Vlade i što će Vlada točno predložiti?
Činjenica je kako je u Skupštini naše županije Klub HDZ-a BiH pokrenuo ovo pitanje kako bismo, uz još nekoliko otvorenih pitanja u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, napokon riješili i formalnu konstitutivnost srpskoga naroda. Inicijativa je stigla na Vladu. Cijeneći ozbiljnost ovoga pitanja, odmah sam je uvrstio u dnevni red i naći će se već na sutrašnjoj, redovitoj 149. sjednici Vlade.
Je li na Vladi ranije razgovarano o ovom pitanju i hoće li ono biti usvojeno?
Bilo bi neodgovorno prejudicirati promišljanja svih ministara i konačno stajalište Vlade. Međutim, ono što mogu sa sigurnošću kazati jest kako ću ja i ministri iz reda HDZ-a BiH nedvosmisleno podržati ovu inicijativu odnosno pozitivno se izjasniti u samoj raspravi. Nadam se kako će i druge kolege jednako reagirati odnosno podržati inicijativu.
Što će konkretno usvajanje konstitutivnosti donijeti Srbima u HNŽ?
Usvajanjem ove inicijative i ”de iure” ćemo potvrditi ono što je već odavno činjenica u HNŽ. Naime, želim podsjetiti kako, kada je Vlada HNŽ u pitanju, redovito odnosno u svim sazivima pa tako u ovom imamo predstavnika srpskoga naroda u ministarskom sastavu. Opredijeljenost ove vlade da bude Vlada svih naroda i svakog građanina na konkretnim smo primjerima u više navrata i dokazali. Naše redovite potpore i prema pripadnicima srpskoga naroda svjedoče o tomu. Rješavanjem pitanja ustavne konstitutivnosti Srba u HNŽ zapravo želimo još jednom poručiti kako je ova država jedino moguća ukoliko se neotuđiva nacionalna prava zajamče kroz najvažnije dokumente, za svaki narod i za svakog građanina na cijelom njenom prostoru. Na tome tragu, očekujemo i da se otvorena pitanja kada je u pitanju hrvatski narod, a tu posebno mislim na izborni zakon i legitimno zastupanje, konačno razriješe sukladno europskim uzusima i principima, jer jedino tako možemo zamišljati BiH kao suvremenu europsku državu.
Postoji bojazan da će ta konstitutivnost ostati samo mrtvo slovo na papiru. Hoće li se poduzeti nešto da se situacija promjeni? Podaci koje je početkom ove godine iznijela institucija Ombudsmena BiH govore da je u ministarstvima i Vladi HNŽ uposleno svega 15 osoba koje se izjašnjavaju kao Srbi. Hoćete li to promijeniti?
Na svima nama je, na svim razinama vlasti, da ovo što ste kazali svojim djelima demantiramo. Pitanje zastupljenosti manje brojnoga naroda, ne samo u našoj županiji, nego u svim županijama, entitetima pa i na državnoj razini, nije riješeno sukladno principima za koje se zalažemo. Želim kazati kako i u mom uredu rade pripadnici svih naroda.
Kako komentirate činjenicu da u Vladi HNŽ srpsku ”kvotu” popunjava ministar iz SDA? Je li taj ministar u proteklih šest godina radio u interesu srpskog naroda?
Zalažem se da se na svim razinama vlasti poštuje izborni legitimitet i nacionalno zastupanje svih naroda. Ono što je činjenica, ministri u Vladi imaju obvezu i odgovornost raditi u interesu svih građana naše županije i ja odgovorno tvrdim da to tako i funkcionira. U konkretnom slučaju, kolega ministar, pored tih postulata ima izražen senzibilitet i prema zajednici iz koje dolazi. Na koncu, ostaje činjenica kako ova inicijativa rješava samo nekoliko pitanja sadržanih u našem Ustavu te koristim prigodu istaći kako smatram da Ustav HNŽ mora doživjeti cjelovite i korjenite izmjene kojima će biti riješene sve anomalije koje su sadržane u važećem dokumentu.
HERCEG I HADŽOVIĆ PRIMILI PREDSTAVNIKE ŽENSKE RUKOMETNE REPREZENTACIJE BiH
Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije i dr. sc. Rašid Hadžović, ministar prosvjete, znanosti, kulture i športa HNŽ primili su danas predstavnike ženske rukometne reprezentacije Bosne i Hercegovine, koja sutra odlazi u Grčku na predkvalifikacijski turnir za Europsko prvenstvo koje će se održati 2022. godine.
„Pred vama je naporan put, a zatim i vrlo zahtjevan predkvalifikacijski turnir za odlazak na Europsko prvenstvo. Raduje me da ste za mjesto vaših priprema izabrali Mostar i Hercegovačko-neretvansku županiju. To je potvrda da ste u nama prepoznali istinske prijatelje i ljude koji su spremni pomoći. Kao dugogodišnji športski djelatnik dobro znam s kakvim se sve problemima naši športski kolektivi suočavaju i da puno toga ovisi o entuzijazmu i ljubavi nekoliko pojedinaca. Stoga, kao predsjednik Vlade s ponosom mogu istaknuti kako je ova Vlada najsnažniji podupiratelj i sponzor športaša, športskih kolektiva i športa općenito. Cijeneći značaj i ulogu športa mi ćemo, u sklopu naših mogućnosti, s potporama nastaviti i u buduće. Želim vam uspjeh na ovom turniru i pozivam da se ponovo susretnemo pred vaš odlazak na završni turnir'', kazao je predsjednik Herceg.
„Čast nam je što danas imamo prigodu ugostiti žensku rukometnu reprezentaciju BiH. Uvijek je lijepo čuti pozitivne športske priče, a jedna od njih je i okupljanje i sudjelovanje na predkvalifikacijskom turniru u Grčkoj. Nadam se kako je ovo početak jedne nove rukometne ere i kako će naša reprezentacija promovirati šport i Bosnu i Hercegovinu diljem svijeta. Stručnom stožeru i igračicama želim mnogo sreće i uspjeha“, kazao je ministar Hadžović.
„U ime svih suradnika i članova ženske rukometne reprezentacije Bosne i Hercegovine zahvaljujemo vam na srdačnom prijamu i vašoj spremnosti da pomognete. Kao što vam je poznato, mi sutra putujemo u Grčku i na ovom turniru ćemo dati sve od sebe, a hoće li to biti dovoljno ne ovisi samo od nas. Naš cilj je ostaviti srce na terenu i na najbolji način promovirati rukomet i Bosnu i Hercegovinu.
Sama činjenica da je ovo prvo okupljanje seniorske rukometne reprezentacije Bosne i Hercegovine nakon dvanaest godina i prvo zvanično natjecanje držim našim velikim uspjehom“, kazali su Slobodan Zadro, dopredsjednik i Zoran Trlin, član Upravnog odbora Rukometnog saveza Bosne i Hercegovine.
„Očekuje nas naporan turnir i utakmice s vrlo iskusnim reprezentacijama: Grčkom, Italijom i Latvijom koje imaju kvalitetu i kontinuitet i sigurno su u ovom trenutku u prednosti. Međutim, mi ćemo se truditi i dati sve od sebe. Ja vjerujem u moje igračice, ovo je početak jedne lijepe rukometne priče“, zaključio je Radan Rovčanin, izbornik reprezentacije.
Inače, na susretu su bile nazočne igračice: Edina Denić, Nikolina Čutura, Kornelija Leko, član Stručnog stožera, Radan Rovčanin, izbornik, Slobodan Zadro, dopredsjednik Saveza i Zoran Trlin član Upravnog odbora Rukometnog saveza.
PROGRAM EU ZA MLADE DRŽAVNE SLUŽBENIKE U BiH U HNŽ
U sklopu Programa EU za mlade državne službenike u BiH, Hercegovačko-neretvanska županija je ovoga tjedna bila domaćin za četiri sudionika Programa iz Republike Srpske, Unsko-sanske i Zeničko-dobojske županije, te Brčko distrikta.
Naime, Vlada HNŽ prihvatila je i potpisala Sporazum s British Councilom koji implementira Program usmjeren na potporu Bosni i Hercegovini pri razvitku profesionalnog i depolitiziranog sustava javne uprave zasnovanog na zaslugama.
Program nudi stručno usavršavanje i mobilnost novom naraštaju državnih službenika koji su zaduženi za proces pridruživanja EU i koji će voditi promjene tijekom procesa proširenja.
Tijekom četverodnevnog boravka mladi državni službenici posjetili su Vladu HNŽ, Grad Čapljinu, Općinu Ravno, Zavod zdravstvenog osiguranja HNŽ, Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, te Ministarstvo unutarnjih poslova.
U institucijama koje su posjetili, domaćini su ih upoznali s projektima i aktivnostima vezanima za informatizaciju postupaka i digitalizaciju procesa, što je i bila ključna tema njihova posjeta Hercegovačko-neretvanskoj županiji.
Sudionici Programa zahvalili su na srdačnom prijemu i organizaciji boravka u HNŽ, kazavši kako su se upoznali s brojnim primjerima dobre prakse, a koje će nastojati prenijeti u institucije iz kojih dolaze.
- « prva
- ‹ prethodna
- …
- 164
- 165
- 166
- 167
- 168
- 169
- 170
- 171
- 172
- …
- sljedeća ›
- posljednja »
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruge gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Liječničke komore HNŽ-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNŽ-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, naglasivši kako kontinuirana potpora ovakvim projektima za Vladu HNŽ-a nije samo obvezom, već iskrenom željom zajednički graditi zdravstveni sustav temeljen na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro desetljeća i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktualnoga županijskog ministra zdravstva, može me samo činiti dodatno ponosnom i zbog svojega kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost provesti ju u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz područja gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje liječnika, znanstvenika, istraživača i zdravstvenih djelatnika – kazala je Buhač, ocijenivši kako smo svjedocima brzih promjena koje današnje vrijeme sobom nosi, što uključuje i zdravstvene izazove, posebice kada govorimo o pružanju medicinske skrbi.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnoga značaja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je pomoći, razumjeti, liječiti i unaprijediti život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više poimam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekomu će tko vašu pomoć treba značiti itekako puno, možda i sve – dodala je predsjednica Vlade, naglasivši kako u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskoga odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je kako skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovoga znanstveno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stajališta o najnovijim spoznajama na polju upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cjelini. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktualne teme iz kliničke prakse i znanstvenih istraživanja, s naglaskom na suvremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam kako će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unaprjeđenju skrbi za pacijente i daljnjemu razvitku gastroenterologije ovoga našeg podneblja – kazao je Bevanda, dodavši kako su, uz liječnike, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje također nastoje pratiti najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNŽ-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko-neretvanske županije Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjega lista BiH od 7. studenog, dotičući se više aspekata svojega ministarskog i liječničkog djelovanja i karijere u cjelini. Na službenoj mrežnoj stranici Vlade HNŽ-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenoga intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktualno stanje, kada mi iz medijskoga svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih djelatnika u HNŽ-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno kazati, suvremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentirate?
- Sustav funkcionira, ali stanje je daleko od dobroga zbog nagomilanih dugova. S druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših liječnika i njihovih timova. Postavlja se upit treba li, s obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, ući u fazu apatije i ne raditi ništa ili se snalaziti kako se snalazi naš ravnatelj (prof. dr. sc. Ante Kvesić, ravnatelj SKB-a Mostar, nap. a.) s ovim visokim dugovima, otežanim financiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo raditi iskorake, a u hodu rješavati nagomilane dugove.
Zdravstveni djelatnici u HNŽ-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, ne će pristati na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih djelatnika nisu na zavidnoj razini. Nastojimo premostiti te probleme. Zahtjevi naših sindikata enormno su visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Što je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različna kolektivna ugovora. Ugovor s liječnicima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNŽ-a, nego s Neovisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to s reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva utjecaja ni na zapošljavanje, ne može ni davati novac, tako da je to kriva adresa. Ali, s druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plaće ne može davati ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za osobne dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono što Vlada može i što čini jest boriti se za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjoj razini to je osam milijuna KM bolničkomu sustavu i četiri milijuna primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram kazati kako raspodjela nije odgovarajuća. Naša je zadaća to ispraviti. Izračuni su pokazali da naša HNŽ u bolničkomu sustavu glede pacijenata sudjeluje na razini od 64 posto, ZHŽ 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema točnoga postotka, sudjeluje onoliko koliko može na godišnjoj razini. Želim još nešto objasniti, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između liječnika i drugoga sindikata. Primjerice, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na razini od 159 KM. To je neodrživo i s te smo strane imali velike pritiske za odljev naših liječnika u druge zdravstvene sustave, u prvomu redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedostatno koliko je još u drugim županijama. Onda se pojavio ovaj Neovisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i ustrajava u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svake županije koju izaberu. Naravno, do toga nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plaće, kao i liječnici, i to smo htjeli pretvoriti u satnicu te onda razgovarati o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo povećati satnicu. Međutim, oni su uporni u tome da ne žele uopće razgovarati o takvom načinu izmjene Kolektivnoga ugovora. Za nas je u cijelosti neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio cjelokupni zdravstveni sustav i bila bi još jača reakcija liječnika. Smatram kako je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovno vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovno vidjeti naše financijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i kako je u međuvremenu došlo do promjena našega zdravstvenog sustava, mislim na doprinose, što je doneseno na razini FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. lipnja imamo redovito manje punjenje za nešto više od milijun maraka. Nama predstoji borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor s obama sindikatima. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskoga suda, onda će vjerojatno uslijediti žalba na Županijski sud. To može ići do beskraja, što nama ni u kojemu slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tomu kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne skrbi?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvitka sustava socijalne skrbi u HNŽ-u za razdoblje 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo ga provoditi. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj financijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovno od Federacije. Primjerice, zaposlene su trudnice u jednomu trenutku ostale bez potpore, bez plaće. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednoga ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se kako ćemo u budućnosti moći uvrstiti i obitelji s troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnoj i županijskoj razini.
Ministre, moraju li se mijenjati modaliteti financiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono što rade oni oko nas. Kako bi kazao ravnatelj SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svojega BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na razini godine u zdravstveni sustav ubaci milijardu eura. A uvijek, kada je riječ o financijskim dubiozama, postavlja se upit tko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sustav, nego neracionalna raspodjela financijskih sredstava jer u zdravstveni sustav ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno mijenjati modalitete financiranja u zdravstvu kako ne bi došlo do kolapsa sustava.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimist glede kreiranja i provedbe zakona životno važnih za žitelje ove županije? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu skrb.
- Nas su u Ministarstvu u posljednje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvomu redu nerazumijevanje sa zdravstvenim zaposlenicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo financijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti donijeti željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne skrbi. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo pustiti ih u optjecaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar prometa i veza Hercegovačko-neretvanske županije Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne prometnice R428, onu na samomu ulazu u općinsko središte, kako bi se osobno uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj etapi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 milijuna KM. Upravo je Ministarstvo prometa dalo izraditi projekt obnove dijela predmetne ceste, sve od njezina spoja s magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva etapa radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj etapi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće prometnice na puni profil s asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sustav oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne prometne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkoga prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cijelosti završili ovaj projekt, ukupne duljine 3,3 km – komentirao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnoga do Zavale, u duljini od 5,5 km, te od Zavale do granice s RH, u duljini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5
