Na otoku Korčuli održana je, na poziv voditeljice Službe civilne zaštite Dubrovnika Ane Miličić, dvodnevna međunarodna međuresorna radionica i terenska vježba na temu postupanja s kulturnom baštinom u slučaju izvanrednih zbivanja. Cilj je bio unaprijediti sposobnosti sustava civilne zaštite i vatrogastva za reagiranje u kriznim stanjima, požarima, poplavama i potresima koji mogu ugroziti povijesne spomenike i umjetnine, tako i one od neprocjenjive vrijednosti koje smo civilizacijski dužni čuvati i za buduće naraštaje.

Radionica je okupila gotovo četrdeset sudionika, pripadnika civilne zaštite, vatrogastva, HGSS-a i drugi srodnih organizacija i postrojbi za žurna reagiranja. U radu su sudjelovali i predstavnici Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo Hercegovačko-neretvanske županije, i to v.d. ravnatelja Eugen Ćubela, voditelj Operativnoga centra Marin Čović i voditelj Odjela za vatrogastvo Branimir Arapović.

Naglašeno je kako je upravo ta suradnja kolega iz ovih srodnih službi iz Hercegovine i Dalmacije osobito bitna jer prirodne nepogode i katastrofe ne poznaju administrativne granice a, premda je ustroj samih službi u Hrvatskoj i BIH različan, cilj im je jednak, a to je sačuvati ljudske živote, prirodu i imovinu.

Nakon uvodnih predavanja i teorijskoga dijela, praktični dio vježbe održan je u korčulanskoj katedrali sv. Marka i Opatskoj riznici, pod vodstvom konzervatorice Mare Korunić. Sudionici su na licu mjesta vidjeli koliko su kulturna dobra izložena različnim rizicima te kakove posebne izazove donose vatrogascima i ostalim službama kada se nađu u stanju nesreće.

- Cilj je razumjeti njihovu ranjivost, prepoznati rizike i naučiti kako u kriznim stanjima ispravno reagirati. Određivanje prioriteta spašavanja iznimno je bitno, jednako kao i poznavanje postupaka za zaštitu umjetnina – istaknula je Korunić, uz koju je o ispravnomu rukovanju osjetljivim predmetima u slučaju požara ili potresa govorila voditeljica Restauratorskoga odjela Dubrovnik Nađa Lučić sa suradnicama Mateom Milat i Almom Julianom Dilberović.

Sudionicima radionice predstavljen je i praktični alat ''Kotač prve pomoći kulturnoj baštini'', izrađen u sklopu projekta ''CPforHeritage'' koji nudi stručne i jasne smjernice za prvih 48 sati nakon nesreće. Poseban je naglasak stavljen na bitnost multisektorskoga pristupa, koordiniranje vatrogasaca, konzervatora, restauratora, civilne zaštite i drugih mjerodavnih službi u sprječavanju, pripravnosti i reagiranju na izvanredna stanja koja ugrožavaju kulturno-povijesna i druga dobra.

- Sustav zaštite i spašavanja u HNŽ-u obuhvaća mjere i aktivnosti namijenjene sprječavanju, pripravnosti i odgovoru na prirodne i druge nepogode, od potresa i požara do tehničko-tehnoloških izgreda. Organiziran kroz županijske i mjesne stožere civilne zaštite, profesionalne i dobrovoljne vatrogasne postrojbe, gorsku službu spašavanja, policiju i zdravstvene ustanove, sustav ima ključnu ulogu u koordiniranju preventivnih mjera, educiranju pučanstva i operativnomu djelovanju u kriznim stanjima, s ciljem očuvanja života i materijalnih dobara – pojasnio je Ćubela.

Radionica na Korčuli uspješno je pokazala koliko je bitno povezati žurne službe, ali i educirati njihove pripadnike o posebnostima kulturne baštine koja, u slučaju nepogode, traži posebno znanje i skrb. Učinjen je tako još jedan korak u izgradnji sigurnijega okvira za očuvanje dragocjenoga kulturno-povijesnog naslijeđa našega podneblja.