Službena stranica Vlade HNŽ/K

Prvi zrakoplov iz Zagreba sletio u Mostar
Sinoć je u mostarsku zračnu luku sletio zrakoplov Croatia Airlinesa čime je službeno uvedena nova međunarodna linija Zagreb – Mostar.
Prve putnike među kojima su bili Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, Goran Marić, ministar državne imovine Republike Hrvatske, Milan Bandić, gradonačelnik Zagreba i dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade HNŽ dočekali su Ljubo Bešlić, gradonačelnik Mostara, Jelka Miličević, ministrica financija Federacije BiH i Marin Raspudić, direktor Zračne luke Mostar.
„Naporima menadžmenta Zračne luke Mostar, snažnom potporom grada Mostara, Federalnog ministarstva prometa i veza i Vlade naše Županije, a uz razumijevanje i iskrenu spremnost na suradnju Vlade i Ministarstva prometa i veza Republike Hrvatske, prijatelja iz Croatia Airlinesa i Zračne luke Zagreb ostvarili smo naš cilj.
U više navrata isticao sam golemi potencijal Zračne luke Mostar u ukupnom gospodarskom razvitku naših krajeva. Stoga, vjerujem u to kako će gospodarski pokazatelji u skorom vremenu potvrditi ove moje riječi“, kazao je predsjednik Herceg u izjavi za medije.

Održane 24. Melodije Mostara
U petak, u Hrvatskom domu Herceg Stjepana Kosače održan je 24. festival zabavne glazbe ''Melodije Mostara''.
U natjecateljskom dijelu programa nastupilo je 15 pjevača i skupina iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i dijaspore.
Prije početka natjecateljskog dijela izvedeno je 10 najuspješnijih pjesama prošlih festivala.
Pobjedniku glazbenog festivala Melodije Mostara 2018. Diegu Zuliani iz Istre nagradu je uručio dr.sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije.
Inače, ovogodišnje Melodije Mostara, između ostalih, pratili su i Slađan Bevanda, ministar unutarnjih poslova i Zvonko Milas, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Još 670.000 KM na ime izvršenih sudskih presuda
Nastavljajući započete aktivnosti u svezi s rješavanjem pravosnažnih sudskih rješenja, Vlada Hercegovačko-neretvanske županije je, na nastavku 78. sjednice, usvojila Odluku kojom je za isplatu duga, temeljem izvansudskih nagodbi, osigurano još 670.000,00 KM.
Podsjećamo ,Vlada je za tu nakanu u 2017. godini uplatila 3.976.700,00 KM čime je potvrdila svoju opredijeljenost, ali i dano obećanje predstavnicima sindikata kako će rješavanje te problematike biti jedan od njezinih prioritetnih ciljeva.
Za ovu nakanu u 2018. godini Vlada je u Proračunu planirala 4.000.000,00 KM što potvrđuje njenu odlučnost da to složeno naslijeđeno i financijski zahtjevno pitanje, u cijelosti riješi.

Opetovano stajalište Vlade o radu CCI-a
Vlada Hercegovačko-neretvanske županije o navodima izrečenim u izjavama predstavnika CCI-a:
''Sve što je imala reći o radu Centra civilnih inicijativa, Vlada Hercegovačko-neretvanske županije kazala je u MIŠLJENJU koje je jednoglasno usvojeno na nastavku 78. sjednice održane 17.4.2018. godine i koje je dostavljeno Centru civilnih inicijativa.
Želimo podsjetiti na to kako predstavnici međunarodnih organizacija (OHR i OESS) te predstavnici CCI-a i drugih nevladinih udruga mogu, kao i dosad, biti nazočni i pratiti svaku sjednicu Vlade Hercegovačko-neretvanske županije.
Vlada smatra svaki daljnji komentar suvišnim.''
U privitku možete pročitati jednoglasno MIŠLJENJE Vlade Hercegovačko-neretvanske županije o monitoringu rada Vlade kojeg su sačinili Centri civilnih inicijativa.

Otvorena nova zgrada carinske ispostave Zračne luke Mostar
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona jučer je prisustvovao otvaranju novoizgrađenog objekta Carinske ispostave Aerodroma Mostar, kojega su svečano otvorili Dragan Čović, član Predsjedništva BiH, Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora BiH i Miro Džakula, direktor Uprave za indirektno oporezivanje.
Izgradnja nove moderne zgrade završena je za manje od osam mjeseci od početka radova, a ukupna investicija iznosila je 1,7 miliona KM.
Nova zgrada Carinske ispostave urađena je prema svim savremenim standardima za izgradnju objekata ovakvog tipa. U novosagrađenom objektu bit će smještena carinska služba Uprave za indirektno oporezivanje i službenici Granične policije BiH.

VLADA HNŽ-A USVOJILA PROGRAM RAZVITKA MALOGA GOSPODARSTVA
Vlada Hercegovačko-neretvanske županije, na današnjoj je, 51. redovitoj sjednici prihvatila tromjesečna izvješća Opće bolnice Konjic o provedbi sredstava Razvojne banke FBiH za 1. i 2. tromjesečje tekuće godine, kao i izvješće o provedbi Programa financijskoga konsolidiranja Kantonalne bolnice dr. Safeta Mujića Mostar za 1. tromjesečje tekuće godine. Dana je i suglasnost na Izvješće o radu i Financijsko izvješće Doma za socijalno i zdravstveno zbrinjavanje osoba s invaliditetom i drugih osoba Stolac, za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja ove godine.
Prihvaćeno je Rješenje o konačnomu imenovanju Upravnoga vijeća Zavoda za javno zdravstvo HNŽ-a, na razdoblje od četiri godine. Također, dana je suglasnost Upravnomu vijeću Odgojnoga centra HNŽ-a za imenovanjem Mirze Drežnjaka ravnateljem te ustanove na sljedeće četverogodišnje razdoblje. Ujedno je prihvaćeno i Rješenje o imenovanju privremenoga Upravnoga vijeća Centra, na razdoblje od 3 mjeseca.
Na sjednici je prihvaćen Program razvitka maloga gospodarstva HNŽ-a do 2028. godine, što je jednim od strateških razvojnih dokumenta županijske vlade. Njime su utvrđene smjernice razvitka maloga gospodarstva Županije, poticajne mjere, nositelji provedbe poticajnih mjera, aktivnosti provedbe, izvori sredstava, razdoblja provedbe mjera i metode praćenja njihove provedbe. Program je sastavljen sukladno odredbama Zakona o poticaju razvitka maloga gospodarstva i zaštiti tradicionalnih djelatnosti (obrta), Zakona o razvojnomu planiranju i upravljanju razvojem u FBiH i Uredbe o izradbi strateških dokumenata u FBiH. Na osnovu toga programa, Ministarstvo gospodarstva HNŽ-a donosi Godišnji plan kojim se utvrđuje i planira pojedine poticajne mjere i aktivnosti, prioritetne za tekuću fiskalnu godinu, kao i potrebna sredstva, izvori sredstava, mjerila, uvjeti i način korištenja sredstava.
Iz istoga je resora prihvaćena i Informacija o stanju starih i tradicionalnih obrta na području HNŽ-a za prošlu godinu s prijedlogom Zaključka. Istaknuto je kako su na području HNŽ-a nedostatno zastupljeni stari i tradicionalni obrti te kako je potrebno poduzeti odgovarajuće mjera s ciljem obnove i unaprjeđenja toga polja. U pripadajućemu obrazloženju stoji kako bi se očuvanjem i razvojem starih zanata potaklo zapošljavanje i razvitak gospodarskoga sektora, ali i očuvalo kulturno-povijesno naslijeđe. Vlada HNŽ-a i resorno ministarstvo te obrte smatraju važnim znamenom Županije koji doprinosi njezinoj prepoznatljivosti te će svoje aktivnosti i nadalje usmjeravati na njihovo očuvanje i zaštitu kroz pružanje financijske potpore obrtnicima i projektima čiji je cilj poboljšanje statusa te djelatnosti i njihove valjane i dosljedne promidžbe u zemlji i svijetu.
Nastavljajući aktivnosti na jačanju gospodarskoga razvitka HNŽ-a, Vlada je usvojila niz odluka o dodjeli koncesija i davanja suglasnosti na ugovore o prijenosu koncesije za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije za elektroenergetske objekte i za elektroenergetske objekte fotonaponskih elektrana na području Mostara, Čapljine i Konjica.

PREDSJEDNICA BUHAČ NA SVEČANOJ SJEDNICI SKUPŠTINE SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE
Na poziv splitsko-dalmatinskoga župana Blaženka Bobana i predsjednika Županijske skupštine Mate Šimundića, predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač jučer je nazočila Svečanoj sjednici Skupštine Splitsko-dalmatinske županije, organizirane u povodu Dana županije. Okupljenima se u prepunoj velikoj dvorani Hrvatskoga narodnog kazališta u Splitu prigodnim riječima obratio predsjednik Županijske skupštine, istaknuvši kako je razvoj Županije moguć samo ukoliko je cjelovit, održiv i ravnomjeran.
- Raduje me biti dijelom ove svečanosti jer sa Splitsko-dalmatinskom županijom godinama gradimo čvrste prijateljske i partnerske odnose, ostvarujući niz zajedničkih projekata i drugih oblika suradnje na dobrobit žitelja naših prostora i obaju država u cjelini. Uvjerena sam kako ćemo te odnose u vremenu pred nama još snažnije unaprijediti i kako ćemo, u brojnim segmentima, znati iskoristiti bogata iskustva SDŽ-a, osobito kada su u pitanju projekti prekogranične suradnje koji se financiraju iz EU fondova – kazala je ovom prigodom predsjednica Buhač.
Svečanomu su programu nazočili brojni gosti i visoki uzvanici, kako iz Republike Hrvatske, tako i iz niza prijateljskih zemalja, a osim Dana županije, svečano je obilježena i 1100. obljetnica Hrvatskoga kraljevstva.

OBUKA O NAČINU SPAŠAVANJA KULTURNO-POVIJESNIH DOBARA U SLUČAJEVIMA KATASTROFE
Na otoku Korčuli održana je, na poziv voditeljice Službe civilne zaštite Dubrovnika Ane Miličić, dvodnevna međunarodna međuresorna radionica i terenska vježba na temu postupanja s kulturnom baštinom u slučaju izvanrednih zbivanja. Cilj je bio unaprijediti sposobnosti sustava civilne zaštite i vatrogastva za reagiranje u kriznim stanjima, požarima, poplavama i potresima koji mogu ugroziti povijesne spomenike i umjetnine, tako i one od neprocjenjive vrijednosti koje smo civilizacijski dužni čuvati i za buduće naraštaje.
Radionica je okupila gotovo četrdeset sudionika, pripadnika civilne zaštite, vatrogastva, HGSS-a i drugi srodnih organizacija i postrojbi za žurna reagiranja. U radu su sudjelovali i predstavnici Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo Hercegovačko-neretvanske županije, i to v.d. ravnatelja Eugen Ćubela, voditelj Operativnoga centra Marin Čović i voditelj Odjela za vatrogastvo Branimir Arapović.
Naglašeno je kako je upravo ta suradnja kolega iz ovih srodnih službi iz Hercegovine i Dalmacije osobito bitna jer prirodne nepogode i katastrofe ne poznaju administrativne granice a, premda je ustroj samih službi u Hrvatskoj i BIH različan, cilj im je jednak, a to je sačuvati ljudske živote, prirodu i imovinu.
Nakon uvodnih predavanja i teorijskoga dijela, praktični dio vježbe održan je u korčulanskoj katedrali sv. Marka i Opatskoj riznici, pod vodstvom konzervatorice Mare Korunić. Sudionici su na licu mjesta vidjeli koliko su kulturna dobra izložena različnim rizicima te kakove posebne izazove donose vatrogascima i ostalim službama kada se nađu u stanju nesreće.
- Cilj je razumjeti njihovu ranjivost, prepoznati rizike i naučiti kako u kriznim stanjima ispravno reagirati. Određivanje prioriteta spašavanja iznimno je bitno, jednako kao i poznavanje postupaka za zaštitu umjetnina – istaknula je Korunić, uz koju je o ispravnomu rukovanju osjetljivim predmetima u slučaju požara ili potresa govorila voditeljica Restauratorskoga odjela Dubrovnik Nađa Lučić sa suradnicama Mateom Milat i Almom Julianom Dilberović.
Sudionicima radionice predstavljen je i praktični alat ''Kotač prve pomoći kulturnoj baštini'', izrađen u sklopu projekta ''CPforHeritage'' koji nudi stručne i jasne smjernice za prvih 48 sati nakon nesreće. Poseban je naglasak stavljen na bitnost multisektorskoga pristupa, koordiniranje vatrogasaca, konzervatora, restauratora, civilne zaštite i drugih mjerodavnih službi u sprječavanju, pripravnosti i reagiranju na izvanredna stanja koja ugrožavaju kulturno-povijesna i druga dobra.
- Sustav zaštite i spašavanja u HNŽ-u obuhvaća mjere i aktivnosti namijenjene sprječavanju, pripravnosti i odgovoru na prirodne i druge nepogode, od potresa i požara do tehničko-tehnoloških izgreda. Organiziran kroz županijske i mjesne stožere civilne zaštite, profesionalne i dobrovoljne vatrogasne postrojbe, gorsku službu spašavanja, policiju i zdravstvene ustanove, sustav ima ključnu ulogu u koordiniranju preventivnih mjera, educiranju pučanstva i operativnomu djelovanju u kriznim stanjima, s ciljem očuvanja života i materijalnih dobara – pojasnio je Ćubela.
Radionica na Korčuli uspješno je pokazala koliko je bitno povezati žurne službe, ali i educirati njihove pripadnike o posebnostima kulturne baštine koja, u slučaju nepogode, traži posebno znanje i skrb. Učinjen je tako još jedan korak u izgradnji sigurnijega okvira za očuvanje dragocjenoga kulturno-povijesnog naslijeđa našega podneblja.
- ‹ prethodna
- 12 of 12
- ‹ prethodna
- 5 of 5