Službena stranica Vlade HNŽ/K
PREDSJEDNIK HERCEG S NOVOIMENOVANIM ŠEFOM TERENSKOG UREDA MISIJE OESS-a U MOSTARU
Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije danas je, u nastupni posjet, primio Ioannisa Piliourisa, novoimenovanog šefa Terenskog ureda Misije OESS-a u Mostaru.
Predsjednik Herceg poželio je gospodinu Piliourisu srdačnu dobrodošlicu u Mostar i Hercegovačko-neretvansku županiju, te čestitao na preuzimanju odgovorne dužnosti.
Na sastanku je razgovarano o radu Vlade, osobito vezano za socijalni dijalog, ali i drugim aktualnim i značajnim temama.
Pozitivnim su ocijenjeni napori Vlade vezani za uspješno završene pregovore sa sindikatima policije, te službenicima i namještenicima tijela uprave i sudske vlasti, te izražena nada u to kako će se dogovor postići i u započetim pregovorima sa sindikatima zdravstvenih djelatnika.
Tijekom razgovora o teškoćama vezanim za donošenje Zakona o šumama HNŽ, postignuto je suglasje o nužnosti otklanjanja svih postojećih, često i neargumentiranih, prepreka kako bi se, u što skorijem roku, donio taj iznimno bitan zakon.
Sudionici sastanka osvrnuli su se i na teškoće u radu Ministarstva unutarnjih poslova, gdje je naglašeno kako se očekuje postupanje Skupštine HNŽ u smislu imenovanja Nezavisnog odbora što je preduvjet za izbor ravnatelja policije. Istaknuto je, također, kako postojeće stanje otežava rad kako MUP-a tako i Vlade zbog blokade niza kadrovskih rješenja.
Predsjednik Herceg upoznao je gospodina Piliourisa s aktivnostima Vlade vezanima za poboljšanje uvjeta u obrazovanju u HNŽ.
„Vlada HNŽ, kroz Projekt energetske učinkovitosti, ulaže značajna financijska, proračunska, donatorska i kreditna sredstva za obnovu školskih objekata. Do sada smo energetski obnovili 30 javnih objekata, među kojima je najveći broj školskih zgrada i školskih športskih dvorana, a u sljedećem razdoblju planirana je obnova njih još pet“, kazao je predsjednik Herceg dodavši i to kako je Vlada svoje aktivnosti usmjerila i na poboljšanje materijalnih uvjeta prosvjetnih djelatnika.
„Uvjeren sam kako je svaki oblik ulaganja u obrazovanje i mlade višestruko ulaganje u bolju sutrašnjicu i u očuvanje demografske slike HNŽ,“ istaknuo je predsjednik Herceg dodavši i to kako Vlada kontinuirano povećava sredstva za potporu studentima, odnosno za stipendije i subvencije koje trenutno ukupno prima 2690 studenata.
Također, podsjetio je kako Vlada iz godine i godinu provodi projekt stjecanja prvog radnog iskustva, te u tijelima županijske uprave omogućava obavljanje jednogodišnjeg vježbeničkog staža.
Gospodin Piliouris je zahvalio predsjedniku Hercegu na srdačnoj dobrodošlici kao i na čestitkama za preuzimanje dužnosti.
Dobru suradnju i zajednički rad treba nastaviti i snažnije unaprijediti kroz kontinuiranu razmjenu informacija i međusobne susrete - zajednički je zaključak predsjednika Hercega i gospodina Piliourisa.
ZAPOČELI PREGOVORI
U Mostaru je danas održan prvi radni sastanak članova pregovaračkih timova Vlade Hercegovačko-neretvanske županije i reprezentativnog Nezavisnog sindikata zaposlenika SKB Mostar.
U vrlo korektnoj i tolerantnoj atmosferi socijalni partneri su iznijeli polazna stajališta temeljem kojih će se nastaviti pregovori. Pregovarački tim Vlade će Vladu i druge dionike zdravstvenog sustava izvijestiti o tijeku pregovora i zahtjevima Sindikata. Obje strane složile su se da se pregovori nastave sljedeći tjedan nakon što se o zahtjevu Sindikata očituju svi dionici zdravstvenog sustava.
PREDSJEDNIK HERCEG S NEUMSKIM NAČELNIKOM JURKOVIĆEM
Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije primio je danas Dragana Jurkovića, novoizabranog načelnika Općine Neum.
U srdačnom razgovoru, predsjednik Herceg čestitao je načelniku Jurkoviću na izbornoj pobjedi, istaknuvši dosadašnju dobru suradnju Općine Neum i Vlade HNŽ, te izrazio spremnost za njezinim nastavkom i unaprjeđenjem.
Govoreći o projektima na području općine Neum, posebno je istaknut projekt sufinanciranja regionalnog odvodnog sustava Komarna-Neum-Mljetski kanal i regionalnog vodovoda Gabela-Svitava-Neum za što je izdvojeno oko 400.000 KM, te izgradnja nove šetnice.
Na poseban način razgovarano je o realiziranju potpora kroz županijski tzv. Korona zakon, gdje je istaknuto kako je, nakon raspisivanja javnog poziva, oko 2000 pravnih i fizičkih osoba ostvarilo pravo na financijsku potporu od čega je oko 8 % izdvojeno za neumske gospodarstvenike. Također, istaknute su mogućnosti povoljnog kreditiranja u suradnji s Razvojnom bankom FBiH.
Govoreći o potpori Vlade projektima neumske općine, predsjednik Herceg kazao je kako je za „utopljavanje“ OŠ Kardinala Stepinca, s dvoranom Srednje škole izdvojeno 285. 241,28 KM.
„S obzirom na to da HNŽ ima potencijale u prirodnim resursima, što od svih nas traži snažniju potporu unaprjeđenju primarne i prehrambeno-prerađivačke proizvodnje, ali i potporu njihovoj snažnijoj povezanosti s turizmom u kojemu će se nuditi domaći proizvodi, Vlada je pomogla projekt izgradnje pogona za preradu maslina u iznosu od 110.000,00 KM. Također, budući da su u tijeku pripreme za početak nove turističke sezone svakako ćemo, sukladno mogućnostima, poduprijeti napore koje općinsko čelništvo čini kako bi unaprijedilo turističku ponudu naše jedine jadranske destinacije“, kazao je predsjednik Herceg.
Načelnik Jurković zahvalio je predsjedniku Hercegu na čestitkama upućenim u povodu izborne pobjede, istaknuvši kako vjeruje u nastavak dobre i još snažnije suradnje Općine Neum i Vlade HNŽ.
''Koristim ovu prigodu da Vama i članovima Vlade zahvalim na potpori i razumijevanju koje iskazujete za potrebe općine Neum, uvjeren u to kako ćemo i ubuduće zajedničkim naporima, ali uz razumijevanje drugih razina vlasti, završiti nekoliko iznimno bitnih projekata na dobrobit svih građana naše općine'', kazao je načelnik Jurković.
7 MILIJUNA KM ZA BOLNICE; UBLAŽENE MJERE ZA RAD ŠKOLA I VRTIĆA
Na današnjoj, 139. sjednici Vlada Hercegovačko-neretvanske županije, nastavljajući redovitu potporu bolničkim ustanovama, na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi, osigurala je ukupno 7 milijuna KM grant sredstava. Temeljem mjerila za financiranje zdravstvenih ustanova, Sveučilišnoj kliničkoj bolnici raspoređen je godišnji iznos od 4.112.500,00 KM, Kantonalnoj bolnici ,,dr. Safet Mujić'' 1.869.000,00 KM i Općoj bolnici Konjic 1.018.500,00 KM.
Tijekom rasprave iznova je istaknuto kako Vlada, iako nije poslodavac u zdravstvu i nije zadužena za plaće djelatnika, značajnim sredstvima kontinuirano podupire rad kako bolničkih tako i ustanova primarne zdravstvene zaštite, odnosno domova zdravlja za koje se izdvaja ukupno 2 milijuna KM.
Vlada je usvojila Izvješće o epidemiološkoj situaciji COVID-19 u kojem je istaknuto kako HNŽ u posljednja tri mjeseca bilježi blago poboljšanje epidemiološke slike. Stoga je, na inicijativu obrazovnih institucija, a temeljem procjene epidemiološke situacije koju je uradio Zavod za javno zdravstvo, Krizni stožer Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi predložio, a Vlada danas prihvatila, revidirane preventivne higijensko-epidemiološke mjere za rad školskih ustanova i vrtića koje se će primjenjivati od 15. veljače s rokom važenja od 14 dana. Istaknuto je donošenje sljedećih ublaženih mjera u školama: broj učenika u učionicama ograničava se na način da se osigura fizička distanca najmanje 1,5 metar; dozvoljava se održavanje nastave za učenike od prvog do petog razreda u punom obujmu, bez dijeljenja na skupine u trajanju od 2 sata i 30 minuta; nastava tjelesnog odgoja, u pravilu, će se izvoditi na otvorenom, uvijek kada to dopuštaju vremenske prilike, a iznimno i pod strogim epidemiološkim mjerama u školskim dvoranama; u školama u kojima se obrazuju djeca s poteškoćama u razvoju omogućiti održavanje sati sukladno potrebama škole uz pridržavanje epidemioloških mjera; učenici jednog odjela pohađaju nastavu samo u jednoj učionici s tim da se kabinetska nastava u osnovnim i srednjim školama dozvoljava prema potrebama škola uz striktno poštovanje epidemioloških mjera. U vrtićima se dozvoljava povećanje broja djece u vrtićkim skupinama ovisno o prostornim mogućnostima i uz poštivanje nužnih higijensko-epidemioloških mjera (u prilogu Revidirane preventivne higijensko-epidemiološke mjere za rad školskih ustanova i vrtića).
Iz resora Ministarstva prometa i veza, Vlada je donijela Odluku o utvrđivanju javnog interesa za rehabilitaciju regionalne ceste R-418B Prozor – Konjic, čije stanje zahtjeva žurne građevinske intervencije kako bi se ispunili uvjeti za sigurno i nesmetano odvijanje prometa putnika i roba.
Iz resora Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Vlada je usvojila Odluku o raspisivanju javnog natječaja za dodjelu ribolovnog prava na dijelu ribolovnog područja – ribolovne zone za obavljanje športsko – rekreacijskog ribolova na području HNŽ, kako bi se osigurao kontinuitet korištenja ribolovnih zona Čapljina, Čitluk, Jablanica, Konjic, Mostar, Neum, Ravno i Stolac, te blagovremeno provela procedura koju Zakon propisuje.
Također, usvojeno je Izvješće o preventivnim akcijama suzbijanja zaraze životinja i stanju zaraznih bolesti u HNŽ u 2020. godini. Istaknuto je kako su vodeće bolesti među životinjama bruceloza, parazitarne bolesti, te američka gnjiloća pčelinjeg legla i nozemoza kod pčela.
Vlada je usvojila i Izvješće o realiziranju županijskih novčanih potpora za 2020. godinu za koje je ukupno izdvojeno 2 milijuna KM. Istaknuto je da je za poticaje u biljnoj i animalnoj proizvodnji odobreno 2.504, za kapitalna/investicijska ulaganja 50, te ostale vrste potpora 166 zahtjeva klijenata.
Također, prihvaćeno je Izvješće o stanju u veterinarstvu za 2020. godinu. Navedeno je kako je stanje u veterinarskim stanicama na području HNŽ dijelom popravljeno zahvaljujući nizu upravnih mjera i angažmanu sektora za veterinarstvo Ministarstva, što je rezultiralo ažuriranjem i usklađivanjem poslovanja i rada s postojećim zakonskim propisima i davanjem odgovarajućih rješenja o ispunjavanju uvjeta za obavljanje veterinarske djelatnosti.
Iz resora Ministarstva gospodarstva, Vlada je usvojila Izvješće o stanju eksploatiranja mineralnih sirovina na prostoru HNŽ i realiziranju ugovora o koncesijama. Mjerodavne inspekcije u 2020. godini obavile su inspekcijski nadzor 50 subjekata na 62 lokaliteta kojima gospodare predmetni subjekti nadzora i 15 lokaliteta u inundacijskom (vodnom) pojasu vodotoka.
Također, usvojeno je Izvješće o radu Inspektorata Ministarstva za 2020. godinu u kojemu su istaknute najčešće pojave kršenja propisa i problema u pojedinim područjima nadzora, te dati prijedlozi za poboljšanje učinkovitosti.
Vezano za rad Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo, Vlada je pozdravila i s 80.000,00 KM poduprla aktivnosti u svezi s projektom prekogranične suradnje TRANSCPEARLYWARNING.
Usvojeno je Izvješće o ostvarenim rezultatima deminiranja i uništavanja neeksplodiranih ubojitih sredstava za prošlu godinu u kojem je navedeno kako su deminerski timovi Federalne uprave civilne zaštite, u sklopu protuminskih akcija (operacije čišćenja mina i tehničkog izviđanja), na području HNŽ očistili površinu od 83.425 m2 .
Također, prihvaćena je Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o organiziranju službi zaštite i spašavanja HNŽ čime je omogućeno da se u Udruzi „Hercegovačka gorska služba spašavanja – Stanica u Čapljini“ formira služba za spašavanje s visina, te poduzimanje aktivnosti vezanih za njeno opremanje i stručno osposobljavanje.
Nakon razmatranja informacija resornih ministarstava u svezi s pregovorima sa sindikatima oko zaključivanja kolektivnih ugovora, istaknuto je kako su uspješno završeni pregovori sa sindikatima policije i službenika i namještenika tijela uprave i sudske vlasti, a u uskoro će započeti pregovori sa sindikatima zdravstvenih djelatnika. Vlada daje punu potporu pregovaračkim timovima pred kojima tek predstoji pregovarački proces, a tamo gdje je on uspješno okončan pozdravlja konstruktivan dijalog socijalnih partnera i čestita na uspješno okončanom pregovaranju.
POSLJEDNJI POZDRAV PREDSJEDNIKA HERCEGA AKADEMIKU JAKOVU PEHARU
Predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije dr. sc. Nevenko Herceg upućuje izraze sućuti i javno se oprašta od preminulog dugogodišnjeg prijatelja, suradnika, bivšeg savjetnika, uglednog znanstvenika i društvenog djelatnika, akademika Jakova Pehara (1928. – 2021.).
„Njegovim odlaskom, naša i društvena i znanstvena zajednica izgubile su puno, ali pokojni Jakov je, svojim dinamičnim životom i životnom sudbinom koja je pred njega stavljala iznimne kušnje, ostavio dubok i neizbrisiv trag na našoj sadašnjici, onaj trag koji će oplemeniti našu sutrašnjicu.
Predstavljajući, prije nepunih pet godina, njegovu knjigu – memoare, s pravom nazvanu 'Svjedok vremena', javno sam kazao sljedeće: 'Ovaj istinski intelektualac i altruist dugi niz godina progovarao je i o onome o čemu su mnogi šutjeli, o otvorenim pitanjima visokog obrazovanja, kulture, politike, poljoprivrede, ekologije… provodeći tako u praksu svoje stajalište kako 'sveučilišni profesori i javnim stajalištima moraju sudjelovati u oplemenjivanju društva' što je prenio i na svoje brojne studente i suradnike.
Opraštajući se od prijatelja i uglednog sugrađanina, poštovanim članovima njegove obitelji upućujem iskrenu sućut.'', riječi su predsjednika Hercega.
FEDERALNO MINISTARSTVO RADA POTVRDILO STAJALIŠTE VLADE
Na tragu upita koji su Vlada i Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ uputili Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike, a u svezi s pitanjem sudjelovanja čelnika nereprezentativnog sindikata u sastavu pregovaračkog tima reprezentativnog sindikata, danas je zaprimljen odgovor koji potpisuje ministar Vesko Drljača.
„Imajući u vidu zakonom utvrđena ovlaštenja reprezentativnog sindikata mišljenja smo da, kada je u pitanju pregovarački tim na strani reprezentativnog sindikata, da bi se, u svakom slučaju, moralo raditi o ovlaštenim predstavnicima sindikata koji učestvuje u pregovorima, a koji su ovlašteni u skladu sa propisima o organizovanju sindikata. Kada je u pitanju način iskazivanja interesa drugih sindikata, ističemo da je odredbom člana 138.a. stav 4. Zakona o radu propisano da je u postupku zaključivanja kolektivnih ugovora iz st. 1. 2 i 3. ovog člana, reprezentativni sindikat dužan da sarađuje s drugim sindikatima s manjim brojem članova, radi izražavanja interesa i zaposlenih koji su učlanjeni u taj sindikat“, stoji u zaključku odgovora.
Sukladno zaprimljenom odgovoru, Pregovarački tim Vlade pozvat će reprezentativni Nezavisni sindikat zaposlenika SKB Mostar na početak pregovora.
Dopis Federalnog ministarstva rada i socijalne politike možete pogledati u priloženim dokumentima.
- « prva
- ‹ prethodna
- …
- 179
- 180
- 181
- 182
- 183
- 184
- 185
- 186
- 187
- …
- sljedeća ›
- posljednja »
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruge gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Liječničke komore HNŽ-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNŽ-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, naglasivši kako kontinuirana potpora ovakvim projektima za Vladu HNŽ-a nije samo obvezom, već iskrenom željom zajednički graditi zdravstveni sustav temeljen na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro desetljeća i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktualnoga županijskog ministra zdravstva, može me samo činiti dodatno ponosnom i zbog svojega kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost provesti ju u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz područja gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje liječnika, znanstvenika, istraživača i zdravstvenih djelatnika – kazala je Buhač, ocijenivši kako smo svjedocima brzih promjena koje današnje vrijeme sobom nosi, što uključuje i zdravstvene izazove, posebice kada govorimo o pružanju medicinske skrbi.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnoga značaja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je pomoći, razumjeti, liječiti i unaprijediti život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više poimam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekomu će tko vašu pomoć treba značiti itekako puno, možda i sve – dodala je predsjednica Vlade, naglasivši kako u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskoga odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je kako skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovoga znanstveno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stajališta o najnovijim spoznajama na polju upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cjelini. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktualne teme iz kliničke prakse i znanstvenih istraživanja, s naglaskom na suvremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam kako će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unaprjeđenju skrbi za pacijente i daljnjemu razvitku gastroenterologije ovoga našeg podneblja – kazao je Bevanda, dodavši kako su, uz liječnike, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje također nastoje pratiti najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNŽ-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko-neretvanske županije Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjega lista BiH od 7. studenog, dotičući se više aspekata svojega ministarskog i liječničkog djelovanja i karijere u cjelini. Na službenoj mrežnoj stranici Vlade HNŽ-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenoga intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktualno stanje, kada mi iz medijskoga svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih djelatnika u HNŽ-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno kazati, suvremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentirate?
- Sustav funkcionira, ali stanje je daleko od dobroga zbog nagomilanih dugova. S druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših liječnika i njihovih timova. Postavlja se upit treba li, s obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, ući u fazu apatije i ne raditi ništa ili se snalaziti kako se snalazi naš ravnatelj (prof. dr. sc. Ante Kvesić, ravnatelj SKB-a Mostar, nap. a.) s ovim visokim dugovima, otežanim financiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo raditi iskorake, a u hodu rješavati nagomilane dugove.
Zdravstveni djelatnici u HNŽ-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, ne će pristati na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih djelatnika nisu na zavidnoj razini. Nastojimo premostiti te probleme. Zahtjevi naših sindikata enormno su visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Što je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različna kolektivna ugovora. Ugovor s liječnicima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNŽ-a, nego s Neovisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to s reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva utjecaja ni na zapošljavanje, ne može ni davati novac, tako da je to kriva adresa. Ali, s druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plaće ne može davati ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za osobne dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono što Vlada može i što čini jest boriti se za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjoj razini to je osam milijuna KM bolničkomu sustavu i četiri milijuna primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram kazati kako raspodjela nije odgovarajuća. Naša je zadaća to ispraviti. Izračuni su pokazali da naša HNŽ u bolničkomu sustavu glede pacijenata sudjeluje na razini od 64 posto, ZHŽ 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema točnoga postotka, sudjeluje onoliko koliko može na godišnjoj razini. Želim još nešto objasniti, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između liječnika i drugoga sindikata. Primjerice, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na razini od 159 KM. To je neodrživo i s te smo strane imali velike pritiske za odljev naših liječnika u druge zdravstvene sustave, u prvomu redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedostatno koliko je još u drugim županijama. Onda se pojavio ovaj Neovisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i ustrajava u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svake županije koju izaberu. Naravno, do toga nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plaće, kao i liječnici, i to smo htjeli pretvoriti u satnicu te onda razgovarati o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo povećati satnicu. Međutim, oni su uporni u tome da ne žele uopće razgovarati o takvom načinu izmjene Kolektivnoga ugovora. Za nas je u cijelosti neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio cjelokupni zdravstveni sustav i bila bi još jača reakcija liječnika. Smatram kako je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovno vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovno vidjeti naše financijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i kako je u međuvremenu došlo do promjena našega zdravstvenog sustava, mislim na doprinose, što je doneseno na razini FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. lipnja imamo redovito manje punjenje za nešto više od milijun maraka. Nama predstoji borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor s obama sindikatima. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskoga suda, onda će vjerojatno uslijediti žalba na Županijski sud. To može ići do beskraja, što nama ni u kojemu slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tomu kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne skrbi?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvitka sustava socijalne skrbi u HNŽ-u za razdoblje 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo ga provoditi. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj financijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovno od Federacije. Primjerice, zaposlene su trudnice u jednomu trenutku ostale bez potpore, bez plaće. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednoga ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se kako ćemo u budućnosti moći uvrstiti i obitelji s troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnoj i županijskoj razini.
Ministre, moraju li se mijenjati modaliteti financiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono što rade oni oko nas. Kako bi kazao ravnatelj SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svojega BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na razini godine u zdravstveni sustav ubaci milijardu eura. A uvijek, kada je riječ o financijskim dubiozama, postavlja se upit tko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sustav, nego neracionalna raspodjela financijskih sredstava jer u zdravstveni sustav ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno mijenjati modalitete financiranja u zdravstvu kako ne bi došlo do kolapsa sustava.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimist glede kreiranja i provedbe zakona životno važnih za žitelje ove županije? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu skrb.
- Nas su u Ministarstvu u posljednje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvomu redu nerazumijevanje sa zdravstvenim zaposlenicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo financijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti donijeti željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne skrbi. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo pustiti ih u optjecaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar prometa i veza Hercegovačko-neretvanske županije Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne prometnice R428, onu na samomu ulazu u općinsko središte, kako bi se osobno uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj etapi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 milijuna KM. Upravo je Ministarstvo prometa dalo izraditi projekt obnove dijela predmetne ceste, sve od njezina spoja s magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva etapa radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj etapi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće prometnice na puni profil s asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sustav oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne prometne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkoga prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cijelosti završili ovaj projekt, ukupne duljine 3,3 km – komentirao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnoga do Zavale, u duljini od 5,5 km, te od Zavale do granice s RH, u duljini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5

















