Službena stranica Vlade HNŽ/K
PREDSJEDNIK HERCEG S PČELARIMA UDRUGE ''MATICA'' MOSTAR
Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije primio je danas Borasa Kvesića, predsjednika Udruge ''Matica'' Mostar i Saveza udruga pčelara HNŽ i Željka Džidića, člana Udruge ''Matica''.
Pčelari su predsjedniku Hercegu zahvalili na potpori, upoznavši ga s planovima Udruge koja okuplja oko 140 članova iz grada Mostara.
''Udruga ''Matica'' nositelj je prava na oznaku i ime porijekla hercegovački med dobivenog od Instituta za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine 2014. godine. Ove godine hercegovački med upisan je u svjetski registar zaštićenih oznaka WIPO u Ženevi. Također, Udruga u suradnji s Agronomskim i prehrambeno-tehnološkim fakultetom Sveučilišta u Mostaru, Savezom pčelara HNŽ i Savezom pčelara F BiH organizira Međunarodni pčelarski sajam ''IV. Dani hercegovačkog meda, Mostar- 2018.'' koji će biti održan 10. studenoga 2018. godine u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače. Pored izlaganja meda, bit će organizirana i stručno-edukativna radionica'', kazao je Kvesić.
Predsjednik Herceg naglasio je kako će Vlada Hercegovačko-neretvanske županije i dalje podupirati rad udruga, te poljoprivrednih sajmova, manifestacija i izložbi od značaja za HNŽ.
''Vlada je protekle godine prvi put osigurala županijske poticaje u poljoprivredi. Za tu je nakanu prošle godine izdvojeno 900.000 KM, a u ovogodišnjem Proračunu 1.300.000 KM“, kazao je predsjednik Herceg dodavši i to kako su poticaji u pčelarstvu dio Strategije Vlade i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da proračunskim sredstvima podupiru poljoprivrednu i prehrambeno-prerađivačku proizvodnju.
KONFERENCIJA EUROPSKE DIREKTIVE I VODNE USLUGE U BiH
Dr. sc. Nevenko Herceg predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije danas je bio nazočan na specijaliziranom skupu o temi vodnih usluga u BiH i primjenama propisa EU održanom u velikoj dvorani Hotela Mepas u Mostaru.
U pozdravnom govoru, predsjednik Herceg iskazao je zadovoljstvo činjenicom da se o izazovima sektora vodnih usluga, a u kontekstu našega europskog puta, razgovara upravo u Mostaru, u sjedištu Hercegovačko-neretvanske županije, koja svim svojim aktivnostima snažno zagovara i podupire europski put BiH.
„Dodatnu vrijednost ovoj Konferenciji daje činjenica da je njezino organiziranje rezultat uspješne prekogranične, europske suradnje hrvatskog strukovno-informativnog časopisa Komunal i bosanskohercegovačke Agencije za vodno područje Jadranskoga mora koju je, sa zadovoljstvom, poduprla i Vlada Hercegovačko-neretvanske županije.“, rekao je predsjednik Herceg ističući kako naši prostori raspolažu iznimnim bogatstvom vode kao prirodnog resursa, te kako nismo svjesni njezine vrijednosti, a još manje nužnosti očuvanja njezine kvalitete.
„A i kad smo svjesni, nedostaje nam ne toliko znanja koliko sredstava da očuvamo naše vode kao ograničeni izvor i ekonomsko dobro kojim trebamo upravljati na način da se ne ugroze interesi budućih naraštaja. To se možda ponajbolje vidi upravo kroz stanje vodnih usluga i infrastrukture u području vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja koje je, nažalost, daleko od primjene načela upravljanja zahvaćenom vodom od izvorišta do korisnika i od korisnika do neškodljivog upuštanja u okoliš.“, rekao je predsjednik Herceg dodavši i to kako je Vlada Hercegovačko-neretvanske županije svjesna vrijednosti voda, a pri kreiranju javnih politika uistinu pozorno slušamo preporuke znanosti i struke.
„Odluke u području vodne politike i njihovo implementiranje u praksi, pokušavamo temeljiti upravo na prepoznavanju i poznavanju vrijednosti vode kao preduvjeta našeg života, kulture i gospodarske moći. Na osobit način, moramo i želimo voditi više računa o kvaliteti vode koju imamo. Mi u HNŽ-u još uvijek imamo vode relativno dobre kvalitete, ali ne smijemo ignorirati specifičnosti područja delte rijeke Neretve, njezina sliva kao i sliva rijeke Trebišnjice gdje su vodoopskrbni izvori pod povremenim utjecajem mora ili opterećenja iz gornjih dijelova sliva. K tome, vrlo izglednu ugrozu za naše vode predstavljaju i mogući nastavak izgradnje Jadransko-jonske autoceste, koridora V5 i cijelog niza sadržaja koji prate takove objekte,“ istaknuo je predsjednik Herceg zaključivši kako je Konferencija „Europske direktive i vodne usluge u BiH“ prigoda za razmjenu stručnih mišljenja i iskustava za provedbu infrastrukturnih projekata u području vodnih usluga, poglavito u dijelu njihova financiranja iz raspoloživih europskih fondova.
Inače, na Konferenciji je uz predsjednika Hercega bio nazočan i Donko Jović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ, te brojni predstavnici jedinica lokalne i regionalne samouprave, državnih institucija, akademski stručnjaci, konzultanti i projektanti, a raspravljano je o unaprjeđenju i prilagodbi vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja voda.
OBRAĆANJE MINISTRA OPSENICE NA SJEDNICI SKUPŠTINE HNŽ
Na današnjoj sjednici Skupštine Hercegovačko-neretvanske županije, dr. sc. Goran Opsenica, ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi obratio se zastupnicima govorom koji je izazvao zanimanje novinara i javnosti. Obraćanje ministra Opsenice stoga prenosimo u cijelosti:
Dame i gospodo nazočni u dvorani Skupštine!
U povodu prijama Nogometnog saveza BiH u punopravno članstvo Svjetske nogometne federacije (FIFA), devedesetih godina prošlog stoljeća na stadionu Koševo u Sarajevu odigrana je nogometna utakmica između reprezentacije BiH i reprezentacije Svijeta.
U predigri te utakmice odigrana je nogometna utakmica između reprezentacije liječnika BiH i reprezentacije liječnika Svijeta. Na desnom boku, u ovom dresu s brojem 2 igrao sam za nogometnu reprezentaciju liječnika BiH i s ponosom branio njene boje i čast. I to ću činiti i dalje.
Ali, ne prihvaćam da danas neki svojataju ovu državu i žele vladati njome na način kao da je samo njihova. Ova zemlja / država jednako pripada i Zijatu Mušiću, Vesni Saradžić, Aneru Žuljeviću i meni. Svi smo mi krvarili i krvarimo i danas za nju, svatko na svoj način i u sklopu svojih mogućnosti.
Ne želim govoriti o promjenama Ustava, borbi protiv korupcije, vladavini prava, euroatlantskim integracijama, upitniku EU i kandidacijskom statusu jer moje obraćanje nema nakanu izazivati političke polemike nego kao predstavnik hrvatskog naroda želim izraziti žaljenje što u ovoj napaćenoj zemlji izbori, napokon, nisu bili slobodni, pravični i demokratski, kako bi se osiguranjem narodnog legitimiteta mogla uspostaviti pravično organizirana institucionalna arhitektura i odnosi temeljeni na jednakosti građana i ravnopravnosti konstitutivnih naroda.
Što reći, nego:
„Bože, oprosti im, jer ne znaju što čine.“
ODRŽANA 11. IZVANREDNA SJEDNICA SKUPŠTINE HNŽ
Skupština Hercegovačko-neretvanske županije je na današnjoj, jedanaestoj izvanrednoj sjednici usvojila Izmjene i dopune Proračuna HNŽ za 2018. godinu i dala suglasnost na Izmjene i dopune Financijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ za 2018. godinu.
„Današnjim odlukama Skupštine kojima su prihvaćene Izmjene i dopune Proračuna HNŽ i data suglasnost na Izmjene i dopune Financijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja, stvorili smo sve potrebne preduvjete za provedbu financijskog dijela postignutih dogovora sa sindikatima u zdravstvu. Na ovaj način, još jednom smo potvrdili kako je naš dijalog sa socijalnim partnerima bio vrlo odgovoran i preuzete obveze u cijelosti izvršavamo. Naime, podsjetit ću da je Vlada, s ciljem ispunjenja prihvaćenog dijela obveza za osiguranje financijskih sredstava za povećanje plaća zdravstvenih djelatnika, donijela odluku kojom je preuzela zaduženje za projekt “Moderniziranje bolnica u BiH – faza II”. Time smo omogućili Zavodu zdravstvenog osiguranja oslobađanje sredstava koja su do tada bila namijenjena za kredit za bolničke ustanove i njihovo usmjeravanje na poboljšanje materijalnog statusa uposlenih u zdravstvu.
Također, današnjim usvajanjem Rebalansa Proračuna završeni su svi formalno-pravni poslovi koji su preduvjet transfera sredstava Razvojne banke za kupnju Hotela „Ero“ za smještaj županijskih tijela uprave“ rekao je dr. sc. Nevenko Herceg u izjavi nakon završetka sjednice.
Današnje točke dnevnog reda obrazložili su ministri Adnan Faladžić i dr.sc. Goran Opsenica.
ODRŽAN SASTANAK ZDRAVSTVENOG VIJEĆA
Na redovitom sastanku Zdravstvenog vijeća Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ razmatrana je inicijativa/zahtjev Mreže „Naše društvo“ za ukidanje obveze plaćanja participacije kao načina financiranja obveznog zdravstvenog osiguranja sve dok se „ne uvede red u način distribuiranja i nadzora trošenja javnih sredstava u sektoru zdravstva“.
Zdravstveno vijeće će, u obavljanju zakonom utvrđenih poslova, podržati svaku inicijativu kojom će biti unaprijeđena prava pacijenata u Županiji te u tom smislu davati mišljenja na propise koje pripremaju mjerodavna tijela vlasti.
Sredstva za financiranje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja osiguravaju se, između ostalog, i iz sredstava osobnog sudjelovanja osiguranih osoba u pokrivanju troškova zdravstvene zaštite. Narečena sredstva prihod su Zavoda zdravstvenog osiguranja i evidentiraju se posebno, u sklopu ostvarenih prihoda Zavoda. Sredstva prikupljena participacijom doznačavaju se zdravstvenim ustanovama na način i pod uvjetima koje odredi Upravno vijeće Zavoda zdravstvenog osiguranja i značajna su stavka u osiguranju dodatnih sredstava za financiranje zdravstvenih usluga, ukoliko raspoloživa sredstva nisu dostatna za pokriće rashoda obveznog zdravstvenog osiguranja.
U stanju u kojem se nalazi sustav zdravstva, ne samo u našoj županiji nego i u Federaciji BiH, kada sredstva koja se prikupljaju nisu dostatna za financiranje zdravstvenih usluga, Zdravstveno vijeće smatra da ukidanje participacije ne može biti jamac uvođenja kvalitetnijeg nadzora nad korištenjem sredstava niti se na taj način može amnestirati odgovornost institucija mjerodavnih za kontrolu utroška i tako ih uvjetovati da čine ono za što su zakonom obvezni činiti.
Obveza zdravstvenih ustanova, u trošenju zdravstvenog novca, jest ponašati se odgovorno, transparentno i osigurati najveći mogući stupanj kontrole i namjenskog utroška sredstva. Isto je tako obveza financijera zdravstvenog sustava, vršiti nadzor nad trošenjem sredstava i osigurati da se sredstva osiguranika koriste sukladno namjenama utvrđenim zakonom.
S tim u svezi, Zdravstveno vijeće preporuča da zdravstvene ustanove, sukladno usvojenoj Strategiji za provedbu reformi iz područja zdravstva za HNŽ za razdoblje 2017.-2020. godina, uspostave akreditiranje i sustav upravljanja kvalitetom i Kontroling, kako bi na taj način osigurale pravodobne troškovne pokazatelje kako o jediničnoj cijeni, tako i ukupnom trošku pruženih usluga zdravstvene zaštite uz obvezno osiguranje kvalitete i sigurnosti istih.
Zdravstveno vijeće će, sukladno redovitoj proceduri izvješćivanja o eventualno zaprimljenim prigovorima pacijenata, zatražiti izvješća od svih javnih i privatnih zdravstvenih ustanova i Općinskih zdravstvenih vijeća za razdoblje 1.1.-30.6.2018. godine.
Na sastanku Zdravstvenog vijeća razmatrana su i ostala pitanja u svezi povrede prava pacijenata. Zaključeno je da se bez uspostave svih karika kojima će biti povezan rad povjerenstava, koja se utemeljuju sukladno Zakonu o pravima, obvezama i odgovornostima pacijenata i zdravstvenih vijeća na svim razinama, ne može kvalitetno odgovoriti izazovima koji se postavljaju kada se radi o pitanjima vezanim za zaštitu prava pacijenata.
DANI KRUHA I ZAHVALNOSTI ZA PLODOVE ZEMLJE
Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije danas je bio nazočan na tradicionalnoj manifestaciji „Dani kruha i zahvalnosti za plodove zemlje“ održanoj na Šetalištu Nikole Šubića Zrinskog u Mostaru.
„Raduje me što smo se i ove godine na primjeren način zahvalili za plodove zemlje. Držim kako su Dani kruha dobar način da još snažnije probudimo svijest naše djece, ali i svih nas o tomu kako je prehrana iznimno bitna u čovjekovu životu.“, rekao je predsjednik Herceg ističući da s jedne strane u suvremenim bogatim društvima imamo obilje hrane koja se često baca, a s druge gladne ljude koji ne mogu sebi priuštiti niti kruh svagdašnji.
„Stoga su manifestacije kao ova prigoda da se podsjetimo na vrline solidarnosti, pomaganja i zajedništva s onima koji se nalaze u stanju potrebe“, zaključio je predsjednik Herceg.
Inače, manifestaciju „Dani kruha i zahvalnosti za plodove zemlje“, koja ima humanitarni karakter, organiziraju Udruga ravnatelja Osnovnih škola u HNŽ i Aktiv ravnatelja srednjih škola HNŽ, a sudjeluju osnovne i srednje škole s područja Mostara.
- « prva
- ‹ prethodna
- …
- 268
- 269
- 270
- 271
- 272
- 273
- 274
- 275
- 276
- …
- sljedeća ›
- posljednja »
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruge gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Liječničke komore HNŽ-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNŽ-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, naglasivši kako kontinuirana potpora ovakvim projektima za Vladu HNŽ-a nije samo obvezom, već iskrenom željom zajednički graditi zdravstveni sustav temeljen na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro desetljeća i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktualnoga županijskog ministra zdravstva, može me samo činiti dodatno ponosnom i zbog svojega kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost provesti ju u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz područja gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje liječnika, znanstvenika, istraživača i zdravstvenih djelatnika – kazala je Buhač, ocijenivši kako smo svjedocima brzih promjena koje današnje vrijeme sobom nosi, što uključuje i zdravstvene izazove, posebice kada govorimo o pružanju medicinske skrbi.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnoga značaja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je pomoći, razumjeti, liječiti i unaprijediti život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više poimam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekomu će tko vašu pomoć treba značiti itekako puno, možda i sve – dodala je predsjednica Vlade, naglasivši kako u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskoga odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je kako skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovoga znanstveno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stajališta o najnovijim spoznajama na polju upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cjelini. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktualne teme iz kliničke prakse i znanstvenih istraživanja, s naglaskom na suvremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam kako će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unaprjeđenju skrbi za pacijente i daljnjemu razvitku gastroenterologije ovoga našeg podneblja – kazao je Bevanda, dodavši kako su, uz liječnike, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje također nastoje pratiti najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNŽ-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko-neretvanske županije Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjega lista BiH od 7. studenog, dotičući se više aspekata svojega ministarskog i liječničkog djelovanja i karijere u cjelini. Na službenoj mrežnoj stranici Vlade HNŽ-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenoga intervjua koji je vodila novinarska Ana Marija Dedić:
Aktualno stanje, kada mi iz medijskoga svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih djelatnika u HNŽ-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno kazati, suvremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentirate?
- Sustav funkcionira, ali stanje je daleko od dobroga zbog nagomilanih dugova. S druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših liječnika i njihovih timova. Postavlja se upit treba li, s obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, ući u fazu apatije i ne raditi ništa ili se snalaziti kako se snalazi naš ravnatelj (prof. dr. sc. Ante Kvesić, ravnatelj SKB-a Mostar, nap. a.) s ovim visokim dugovima, otežanim financiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo raditi iskorake, a u hodu rješavati nagomilane dugove.
Zdravstveni djelatnici u HNŽ-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, ne će pristati na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih djelatnika nisu na zavidnoj razini. Nastojimo premostiti te probleme. Zahtjevi naših sindikata enormno su visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Što je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različna kolektivna ugovora. Ugovor s liječnicima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNŽ-a, nego s Neovisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to s reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva utjecaja ni na zapošljavanje, ne može ni davati novac, tako da je to kriva adresa. Ali, s druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plaće ne može davati ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za osobne dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono što Vlada može i što čini jest boriti se za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjoj razini to je osam milijuna KM bolničkomu sustavu i četiri milijuna primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram kazati kako raspodjela nije odgovarajuća. Naša je zadaća to ispraviti. Izračuni su pokazali da naša HNŽ u bolničkomu sustavu glede pacijenata sudjeluje na razini od 64 posto, ZHŽ 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema točnoga postotka, sudjeluje onoliko koliko može na godišnjoj razini. Želim još nešto objasniti, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između liječnika i drugoga sindikata. Primjerice, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na razini od 159 KM. To je neodrživo i s te smo strane imali velike pritiske za odljev naših liječnika u druge zdravstvene sustave, u prvomu redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedostatno koliko je još u drugim županijama. Onda se pojavio ovaj Neovisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i ustrajava u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svake županije koju izaberu. Naravno, do toga nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plaće, kao i liječnici, i to smo htjeli pretvoriti u satnicu te onda razgovarati o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo povećati satnicu. Međutim, oni su uporni u tome da ne žele uopće razgovarati o takvom načinu izmjene Kolektivnoga ugovora. Za nas je u cijelosti neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio cjelokupni zdravstveni sustav i bila bi još jača reakcija liječnika. Smatram kako je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovno vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovno vidjeti naše financijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i kako je u međuvremenu došlo do promjena našega zdravstvenog sustava, mislim na doprinose, što je doneseno na razini FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. lipnja imamo redovito manje punjenje za nešto više od milijun maraka. Nama predstoji borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor s obama sindikatima. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskoga suda, onda će vjerojatno uslijediti žalba na Županijski sud. To može ići do beskraja, što nama ni u kojemu slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tomu kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne skrbi?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvitka sustava socijalne skrbi u HNŽ-u za razdoblje 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo ga provoditi. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj financijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovno od Federacije. Primjerice, zaposlene su trudnice u jednomu trenutku ostale bez potpore, bez plaće. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednoga ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se kako ćemo u budućnosti moći uvrstiti i obitelji s troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnoj i županijskoj razini.
Ministre, moraju li se mijenjati modaliteti financiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono što rade oni oko nas. Kako bi kazao ravnatelj SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svojega BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na razini godine u zdravstveni sustav ubaci milijardu eura. A uvijek, kada je riječ o financijskim dubiozama, postavlja se upit tko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sustav, nego neracionalna raspodjela financijskih sredstava jer u zdravstveni sustav ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno mijenjati modalitete financiranja u zdravstvu kako ne bi došlo do kolapsa sustava.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimist glede kreiranja i provedbe zakona životno važnih za žitelje ove županije? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu skrb.
- Nas su u Ministarstvu u posljednje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvomu redu nerazumijevanje sa zdravstvenim zaposlenicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo financijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti donijeti željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne skrbi. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo pustiti ih u optjecaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar prometa i veza Hercegovačko-neretvanske županije Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne prometnice R428, onu na samomu ulazu u općinsko središte, kako bi se osobno uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj etapi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 milijuna KM. Upravo je Ministarstvo prometa dalo izraditi projekt obnove dijela predmetne ceste, sve od njezina spoja s magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva etapa radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj etapi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće prometnice na puni profil s asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sustav oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne prometne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkoga prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cijelosti završili ovaj projekt, ukupne duljine 3,3 km – komentirao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnoga do Zavale, u duljini od 5,5 km, te od Zavale do granice s RH, u duljini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5
