„Kada smo preuzeli odgovornost za upravljanje Hercegovačko-neretvanskom županijom zatekli smo tužbe i presude u vrijednosti više od 36 milijuna KM. U želji da otpočnemo postupak rješavanja tog golemog problema, ali i da očuvamo financijsku stabilnost Županije, svima smo kroz institut izvansudske nagodbe ponudili rješenje. S posebnim zadovoljstvom ističem kako smo  u tom postupku postigli zavidan rezultat  i gotovo prepolovili vrijednost zatečenih tužbi - u protekle tri godine u tu smo svrhu isplatili više od 15 milijuna KM“, kazao je dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade HNŽ pozdravljajući nazočne na Skupštini Udruge pravobranitelja F BiH koja se danas održava u Mostaru. 

„Osobno sam veliki optimist i vjerujem u to kako zajedničkim naporima možemo zaustaviti uzlazni trend „čerupanja" naših proračuna. Na tom tragu, neka moja nazočnost na ovom skupu bude potvrda zajedničke opredijeljenosti i obostrane privrženosti zalaganju za zaštitu i očuvanje državne imovine, pri čemu je iznimno bitna Vaša odgovornost i uloga u zaštiti državne imovine, bez obzira na to djelujete li na općinskoj, županijskoj ili entitetskoj razini – problemi su svugdje isti ili slični,“ zaključio je predsjednik Herceg.

Nazočne je pozdravio i Suad Balić, ministar pravosuđa, uprave i lokalne samouprave HNŽ, istaknuvši kako su ovakvi skupovi i okupljanja od velikog značaja za razmjenu iskustava u radu pravobranitelja. 

„Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave HNŽ nastavit će podržavati rad Pravobraniteljstva i usko surađivati s njegovim predstavnicima,“ rekao je ministar Balić poželjevši nazočnima uspješan rad Skupštine.

Prof. dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, prof. dr. sc. Svjetlana Stanić-Koštroman i doc. dr. sc. Marijo Šiljeg, suautori su knjige „Čovjek i okoliš“ koja je, u sklopu Dana otvorenih vrata studija biologije, predstavljena  javnosti.

„Čovjek je ovisniji o svom okolišu nego okoliš o njemu. Pa ipak, iz svoje nepokolebljive vjere u tehnološki, znanstveni i industrijski napredak, često je nekritički prihvaćao, a to još i danas čini, brojne izume prije ozbiljnih studija i testiranja njihovih učinaka na čovjeka i njegov okoliš. Ta je vjera, posljedično, iznjedrila tehnokratski mentalitet koji potpiruje prometejsku viziju neograničene ljudske moći i u kojem se tehnologija smatra glavnim ključem ljudske egzistencije.

Kao logična posljedica ovoga tehnokratskog mentaliteta, pojavila se globalna ekološka kriza. Već od sredine prošloga stoljeća svjedočimo brojnim promjenama Zemljina sustava. Neka mi ovdje bude dopušteno navesti samo neke: značajni porast brzine erozije i sedimentacije, promjene velikih razmjera u biogeokemijskim ciklusima odnosno kruženju ugljika, dušika, fosfora i drugih elemenata, početak značajnijih globalnih promjena klime i promjena u razini mora, te biotičke alternacije u morskim i kopnenim ekosustavima; zatim, sve je više plastike i drugih tzv. tehnofosila, umjetnih radionuklida povezanih s nuklearnim testiranjima i čestica ugljika koji potječu od industrije.

Naša temeljna teza glasi da čovjekovi izumi nisu i ne smiju biti bitniji  za njegovu vlastitu budućnost i održivost života na Zemlji, od najsitnijih čestica i najmanjih živih bića. Stoga je zaštita okoliša „integralni dio razvojnoga procesa i ne može se smatrati izoliranim“, rekao je dr. Herceg.

Knjigu su, uz suautore, predstavili akademik Ferdo Bašić i dr. sc. Davor Lučić, koji su istaknuli vrijednost djela koje će zasigurno biti od velike koristi studentima, ali i široj javnosti zainteresiranoj za zaštitu okoliša i odnos čovjeka prema okolišu.