Službena stranica Vlade HNŽ/K
SASTANAK VLADE HNŽ-A SA SINDIKATIMA ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA
U skladu s dogovorom ministra zdravstva, rada i socijalne skrbi i predstavnika sindikata za djelatnost zdravstva u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, postignutim na posljednjem sastanku, danas su u zgradi Vlade HNŽ-a nastavljeni razgovori o aktualnoj problematici. U razgovorima su, u ime Vlade, sudjelovali predsjednica Marija Buhač, ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi dr. Milenko Bevanda i ministar financija Adil Šuta, a u ime sindikata predsjednik Nezavisnoga sindikata zaposlenika SKB-a Mostar Ivica Anić te članovi tima za razgovore Anita Šimunović, Dalibor Vuković i Ismet Kodro. Sastanku su nazočili i predstavnici poslodavaca odnosno ravnatelj Zavoda zdravstvenoga osiguranja HNŽ-a Andrej Čović, ravnateljica Kantonalne bolnice dr. Safeta Mujića Mostar dr. Lamija Duranović, ravnatelj Opće bolnice Konjic dr. Dženan Lepara, ravnateljica Doma zdravlja Mostar dr. Kristina Bevanda i predstavnica Uprave Sveučilišne kliničke bolnice Mostar Iva Babić.
Predsjednica Buhač istaknula je kako je problematika zdravstva u HNŽ-u iznimno složena i zahtjevna budući da se, osim žitelja HNŽ-a, u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar liječe i pacijenti iz nekoliko drugih županija Federacije BiH. Ponovila je činjenicu kako Vlada nije jedini osnivač zdravstvenih ustanova no unatoč tomu, uz zalog ZZO-a, svakako u najznačajnijem iznosu financira ukupne potrebe zdravstva. Samo u Proračunu HNŽ-a za 2025. za zdravstvo se izdvaja 12 milijuna KM, dok Vlada otplaćuje i kredit Saudijskoga fonda za razvitak i Razvojne banke FBiH u iznosu od 45 milijuna KM, za izgradnju, obnovu i opremanje triju bolnica u Županiji.
Govoreći o sindikalnim zahtjevima, istaknula je kako, u ovomu trenutku, prema riječima odgovornih ljudi ZZO-a, nema prostora za značajnije povećanje cijena usluga u zdravstvu, a i pokazatelji o stanju Proračuna HNŽ-a također su takvi da se ne mogu planirati dodatna izdvajanja. Posebno je naglasila kako Vlada ima ustavnu i zakonsku obvezu brinuti o svim segmentima naše zajednice te svojim odlukama ne smije ugroziti financijsku stabilnost Županije niti jedne druge institucije za koju je odgovorna.
Ministar Bevanda ukazao je na činjenicu da je u HNŽ-u, sukladno podacima dobivenim iz zdravstvenih ustanova, zaposlen 4771 djelatnik, što je oko 20 % ukupno zaposlenih djelatnika u zdravstvenomu sustavu cjelokupne FBiH. Dodao je kako HNŽ ima oko 10 % ukupnoga stanovništva Federacije, tako da je brojka od 20 % zaposlenih djelatnika u zdravstvu u ovoj županiji u odnosu na cjelokupnu FBiH podatak koji dostatno govori sam za sebe.
Uz izraze zahvalnosti svakom zdravstvenom djelatniku, ministar je sindikalnim čelnicima predočio i konkretne podatke o visini primanja djelatnika u zdravstvu u HNŽ-u u odnosu na druge županije u FBiH, kazavši kako je svjestan da su plaće u zdravstvu, kao i u drugim segmentima društva male, ali i kako su unatoč tomu plaće i primanja zdravstvenih djelatnika u HNŽ-u u samomu vrhu FBiH.
Vlada je, unatoč navedenoj činjenici, zajedno s ostalim dionicima zdravstvenoga sustava, danas iskazala spremnost i dalje kontinuirano raditi na poboljšanju materijalnoga statusa svih djelatnika zdravstvenoga sustava. Na tomu je tragu ponudila da se postojeći dodatak od 20 % preformulira u neto satnicu što nije značajno povećanje pojedinačne plaće, ali je u ovomu trenutku jedino moguće i otklanja nejednakosti unutar kolektivnih ugovora. Uz zadržavanje postojećih koeficijenata koji su najviši u FBiH, ponuđeno je, dakle, i povećanje satnice svim zdravstvenim djelatnicima sa 2,45 na 3,00 čime bi imali jednu od tri najbolje stanice u FBiH.
Osim navedenoga, sindikatima je ponuđeno i ujednačavanje drugih prava unutar zdravstvenoga sustava, poput regresa za godišnji odmor, što su sindikati i tražili u svojoj inicijativi.
Ministar Bevanda iskazao je spremnost za nastavkom dijaloga, smatrajući kako se jedino dijalogom i poštivanjem realnih okvira može doći do obostrano prihvatljivih i održivih rješenja.
Ministar Šuta i ravnatelj ZZO-a Čović upoznali su sindikalne čelnike s trenutačnim financijskim stanjem u proračunima, poručivši kako će zajednički pratiti stanje javnih prihoda te, ukoliko bude pozitivnih pomaka, planirati poboljšanje statusa zdravstvenih djelatnika.
Na konferenciji za novinare koja je uslijedila, javnosti su se obratili predsjednica Buhač, ministri Bevanda i Šuta te ravnatelj ZZO-a Čović. Zvučni zapisi njihovih izjava dostupni su u privitku:
MOSTAR USPOSTAVIO ZRAČNI MOST S MUNCHENOM, RIMOM, BARIJEM, BERGAMOM, NAPULJEM I PALERMOM
U Zračnu luku Mostar danas je sletio prvi zrakoplov zrakoplovne tvrtke Sky Alps na izravnomu letu iz talijanskoga Palerma. Riječ je o svečanomu otvaranju baze spomenute tvrtke koja će, po sklopljenomu ugovoru, stacionirati svoj zrakoplov upravo u Mostaru, što je prvi put u povijesti da jedna tvrtka uspostavlja bazu za svoje letove na mostarskoj zračnoj luci.
Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, zajedno s ministrom prometa i veza HNŽ-a Ivom Bevandom i ministrom trgovine, turizma i zaštite okoliša HNŽ-a Emilom Balavcem te ravnateljem Zračne luke Mostar Markom Đuzelom i ravnateljem Turističke zajednice HNŽ-a Anđelkom Maslaćem, dočekala je posadu i putnike, poželjevši im dobrodošlicu u Mostar i HNŽ.
- Ponosna sam na ovaj važan, rekla bih povijesni trenutak za zračni promet Hercegovine, zapravo za ukupan razvitak naše turističke ponude. K tomu, to je konkretan pokazatelj uspjeha u razvijanju kapaciteta Zračne luke Mostar koju je i Vlada HNŽ-a prepoznala kao strateški interes i za koju izdvajamo redovite višemilijunske subvencije, naslanjajući na njezin rast i rast naše ukupne turističke djelatnosti, kao strateške grane našega gospodarstva – poručila je ovom prigodom predsjednica Buhač.
Ravnatelj Zračne luke Mostar komentirao je kako je današnji događaj druga etapa ovogodišnjega razvitka Zračne luke Mostar, dok u trećoj slijedi uspostavljanje zračne linije sa Stuttgartom (Njemačka) i Istanbulom (Turska).
- Da nije bilo potpore kroz subvencije HNŽ-a, Grada Mostara, dijelom i FBiH, ovo ne bi bilo moguće. Analize vanjskih stručnjaka pokazale su da se na jedan uloženi euro u Zračnu luku Mostar, u HNŽ vraća pet eura. Što se tiče broja putnika, očekujemo dosezanje, uz malo sreće i premašivanje one povijesne 2012. godine sa tadanjih 78.000 putnika. Naime, za razliku od lanjskih 50.000, ove godine predviđamo 75.000 do 80.000 putnika, dok bismo dogodine mogli premašiti brojku od 100.000 putnika u našoj zračnoj luci, zbog čega već radimo idejne projekte proširenja terminalskih kapaciteta – kazao je Đuzel, podsjetivši kako Mostar zasad ima 11 izravnih letova, od kojih su tri cjelogodišnja, i to za Zagreb (Hrvatska), Beograd (Srbija) i Istanbul (Turska), dok su ostali sezonske zračne linije.
Ministar Balavac također je najavio nastavak potpore Vlade HNŽ-a, dodavši kako je, zajedno s kolegama iz Turističke zajednice HNŽ-a, obavio razgovore s čelnicima gradova i općina u Županiji o njihovim mogućnostima pružanja potpore radu i razvitku Zračne luke Mostar s obzirom na to da imaju izravne koristi od njezina rasta.
- Nadamo se kako će i susjedne županije, tako i cjelokupna FBiH, stati iza ovoga projekta kako bi Zračna luka Mostar mogla do kraja ispuniti svoju svrhu i dovesti nam nove turiste, ne samo iz Europe, nego i ostatka svijeta – poručio je Balavac.
Zrakoplov je u Mostaru dočekan tradicionalnim pozdravom prvoga leta uz vodeni top, a iz Mostara leti za Bergamo. Važno je istaknuti kako će Sky Alps od danas Grad na Neretvi zračnim mostom povezivati s njemačkim Munchenom te talijanskim gradovima Rim, Bari, Bergamo, Napulj i Palermo. Sve će linije, u razdoblju do 15. listopada, biti aktivne dvaput tjedno, osim Rima s kojim se uspostavljaju tri redovita tjedna leta.
PREDSJEDNICA VLADE NA HUMANITARNOJ VEČERI ZA SOCIJALNO UGROŽENE STUDENTE SVEUČILIŠTA U MOSTARU
Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač sudjelovala je večeras na Humanitarnoj večeri za Zakladu Sveučilišta u Mostaru odnosno za Fond za socijalno ugrožene studente, održanoj u prostorijama Studentskoga centra Sveučilišta u Mostaru.
Zbivanje je okupilo mnoštvo uzvanika iz javnoga života HNŽ-a i drugih krajeva BiH, a cjelokupan prihod od prodaje ulaznica bit će usmjeren kao donacija Zakladi Sveučilišta u Mostaru kako bi se pružila pomoć socijalno ugroženim i studentima s invaliditetom koji studiraju na nekoj od sveučilišnih ustrojbenih jedinica.
- Zaklada Sveučilišta u Mostaru osnovana je s ciljem pružanja potpore studentima slabijega imovinskog stanja, studentima bez odgovarajuće roditeljske skrbi i studentima s invaliditetom. Zahvaljujući zajedničkomu angažmanu i potpori brojnih članova akademske zajednice i naših partnera, Zaklada je u proteklomu razdoblju ostvarila niz važnih koraka na planu jačanja solidarnosti unutar naše sveučilišne obitelji – naglasio je ovom prigodom voditelj Zaklade dr. sc. Marijan Tustonja, dok je predsjednica Buhač poručila kako se, kao i u brojnim sličnim prigodama dosad, rado odazvala pozivu i na ovaj način pruživši potporu ovomu plemenitom cilju.
SUSRET PREDSJEDNICE BUHAČ S RUKOVODSTVOM HKUD-A RODOČ
Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač primila je danas u svojemu uredu rukovodstvo Hrvatskoga kulturno-umjetničkog društva Rodoč, predsjednicu Anu Suton i njezine suradnike Vedrana Vidovića i Marka Ćavara. Izravan povod susretu jest predstavljanje njihovih aktivnosti kojima potporu pruža i Vlada HNŽ-a, a s kojima HKUD Rodoč uspješno promovira Mostar i Hercegovinu kako unutar BiH i bližega okružja, tako i u brojnim zemljama Europe gdje sudjeluju na smotrama folklora i drugim zbivanjima koja njeguju kulturno-umjetničko naslijeđe i nacionalnu baštinu.
- Sljedeći smo tjedan u Zagrebu, potom u Njemačkoj, na međunarodnim smotrama folklora, naši nas mališani u srpnju predstavljaju u Italiji. U ovomu smo razdoblju posebno usredotočeni na pripremu skorašnje praizvedbe opere koju don Dragan Filipović u lipnju postavlja u povodu 1100. obljetnice krunidbe prvoga hrvatskog kralja Tomislava. U njoj će članovi našega društva sudjelovati i pjevački i folklorno, na što smo osobito ponosni – kazala je ovom prigodom predsjednica Suton, napominjući kako je primarno poslanje HKUD-a Rodoč očuvanje i promidžba nacionalnoga pučkog naslijeđa Hrvata u BiH.
Upravo na tomu tragu, umjetnički voditelj Društva Vedran Vidović ističe kako su od izumiranja spasili jedinstveni oblik troglasnoga pučkog pjevanja Hrvata Usore, što je tek jednim od njihovih uspjeha u očuvanju pučkih folklornih i pjevačkih običaja od nestanka. Uslijedit će i tradicionalni Dani sv. Ivana Krstitelja u Rodoču, u sklopu kojih će biti održana natjecateljska smotra dječjega folklora Hrvata u BiH, otkud će najuspješnija skupina predstavljati ovdašnji folklor na čuvenoj manifestaciji Vinkovačke jeseni.
- Predstavili su mi danas idejno rješenje izgradnje Kulturnoga doma s multimedijalnim centrom u Rodoču, za što im je prostore ustupila Uprava za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNŽ-a, a čime zapravo jednu zapuštenu, ruševnu i opasnu građevinu planiraju pretvoriti u suvremeno središte koje će okupljati cijelu zajednicu i privlačiti turiste u taj dio Mostara. Vlada će ih pomoći u njihovim nastojanjima jer njihovi rezultati i postignuća to svakako zaslužuju – poručila je tijekom sastanka predsjednica Buhač.
SKUPŠTINA HNŽ-A USVOJILA ZAKON O KULTURI I ZAKON O GORSKOJ SLUŽBI SPAŠAVANJA
Zastupnici u Skupštini Hercegovačko-neretvanske županije usvojili su danas Zakon o gorskoj službi spašavanja u HNŽ-u, prvi takav zakon u BiH, usvojivši potom i Zakon o kulturi kojim se, u skladu s ustavnim mjerodavnostima, i u HNŽ-u zakonski regulira ovo bitno područje.
- Zakonom o GSS-u uređujemo djelovanje ovih službi koje su od iznimnoga značaja za našu županiju, a njihovim pripadnicima dajemo zavrijeđeni značaj i prepoznajemo ih kroz zakonska rješenja u odnosu na posao koji obavljaju u našoj društvenoj zajednici, što je posebno došlo do izražaja u poplavama koje su lani pogodile naše prostore. Također, prvi put u HNŽ-u, sukladno našim mjerodavnostima predviđenim Ustavom, donijeli smo Zakon o kulturi kojim uređujemo i ovo bitno područje – kazala je danas predsjednica Vlade HNŽ-a.
Skupština je prihvatila Nacrt zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju u HNŽ-u i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju besplatne pravne pomoći u HNŽ-u, kao dobar temelj za izradbu prijedloga zakona, sa zaključkom da će danas izneseni primjedbe, prijedlozi i mišljenja biti, u pisanomu obliku, u roku od 15 dana, dostavljeni Vladi HNŽ-a na razmatranje. Vezano za Nacrt zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa zaključkom je zaduženo, u roku od 60 dana, organizirati javnu raspravu po ovomu nacrtu.
- Nacrt zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju zapravo je početak cjelokupnoga preustroja obrazovnoga sustava u HNŽ-u, a najvažnija novost jest da Zakon podrazumijeva obvezno predškolsko obrazovanje, što je u skladu sa zahtjevima europskih konvencija i drugih propisa koji to traže od BiH. Naša županija, nažalost, jedina nije imala obvezno predškolsko obrazovanje zbog čega je cijela BiH u Vijeću Europe dobivala negativnu ocjenu. Vezano za Izmjene i dopune Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, postojeći zakon iz 2013. usklađujemo s pozitivnim praksama iz drugih županija, kao i s brojnim konvencijama i deklaracijama koje je BiH u međuvremenu ratificirala. Poznato je da Zavod za pružanje besplatne pravne pomoći, unatoč postojanju toga zakona, nikada nije profunkcionirao i da je tek Vlada u ovomu sazivu imenovala njegova ravnatelja, a sada radimo nužne zakonske izmjene među kojima je možda najvažnija ta da cenzus na prava za besplatnu pravnu pomoć podižemo s 25 % na 40 % prosječne plaće u FBiH – komentirala je ovom prigodom predsjednica Buhač.
Na skupštinskom su zasjedanju usvojene i odluke o izvršenju Proračuna HNŽ-a za 2024. godinu i o izvršenju Tekuće pričuve Proračuna HNŽ-a za 2024. godinu.
SKUPŠTINSKI ZASTUPNICI RASPRAVLJAJU O ZAKONIMA O PREDŠKOLSKOM ODGOJU I OBRAZOVANJU, KULTURI I GORSKOJ SLUŽBI SPAŠAVANJA
U skladu s usvojenim dnevnim redom, zastupnici u Skupštini Hercegovačko-neretvanske županije danas raspravljaju o Nacrtu zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju u HNŽ-u, Prijedlogu zakona o kulturi u HNŽ-u, Prijedlogu zakona o gorskoj službi spašavanja u HNŽ-u, Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju besplatne pravne pomoći u HNŽ-u, potom o prijedlozima odluka o izvršenju Proračuna HNŽ-a za 2024. godinu i o izvršenju Tekuće pričuve Proračuna HNŽ-a za 2024. godinu te o Izvješću o radu Županijskoga suda u Mostaru za 2024. godinu.
Uoči sjednice, izjave za medije dali su predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač, ministar prosvjete, znanosti, kulture i športa HNŽ-a Adnan Velagić, predsjedatelj Skupštine HNŽ-a Džafer Alić i zamjenik predsjedatelja Skupštine HNŽ-a Tomislav Martinović. Predsjednica Buhač istaknula je kako su na dnevnom redu četiri zakona od koja je tri predložila Vlada, dok je četvrti, onaj o GSS-u, predložio Tomislav Martinović.
- Zakonom o GSS-u, prvim takvim u BiH, želimo urediti rad ovih službi od iznimnoga značaja za našu županiju, a njihovim pripadnicima dati značaj i prepoznati ih kroz zakonska rješenja u odnosu na posao koji obavljaju u društvenoj zajednici, a što je posebno došlo do izražaja u poplavama koje su pogodile naše prostore. Također, prvi put u HNŽ-u, sukladno našim mjerodavnostima predviđenim Ustavom, predložili smo Zakon o kulturi kojim uređujemo ovo bitno područje. Nacrt zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju zapravo je početak cjelokupnoga preustroja obrazovnog sustava u HNŽ-u, a najvažnija novost jest da Zakon podrazumijeva obvezno predškolsko obrazovanje, što je u skladu sa zahtjevima europskih konvencija i drugih propisa koji to traže od BiH. Naša županija, nažalost, jedina nije imala obvezno predškolsko obrazovanje zbog čega je BiH u Vijeću Europe dobivala negativnu ocjenu. Tu su i Izmjene i dopune Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći kojima postojeći zakon iz 2013. usklađujemo s pozitivnim praksama iz drugih županija, kao i s brojnim konvencijama i deklaracijama koje je BiH u međuvremenu ratificirala. Poznato je da Zavod za pružanje besplatne pravne pomoći, unatoč postojanju toga zakona, nikada nije profunkcionirao i da je tek Vlada u ovomu sazivu imenovala njegova ravnatelja, a sada radimo nužne zakonske izmjene među kojima je možda najvažnija ta da cenzus na prava za besplatnu pravnu pomoć podižemo s 25 % na 40 % prosječne plaće u FBiH – komentirala je ovom prigodom predsjednica Buhač.
Zvučni zapisi svih četiriju izjava dostupni su u privitku ove objave:
- « prva
- ‹ prethodna
- …
- 37
- 38
- 39
- 40
- 41
- 42
- 43
- 44
- 45
- …
- sljedeća ›
- posljednja »
POTPISAN KOLEKTIVNI UGOVOR IZMEĐU VLADE HNŽ-A I SINDIKATA ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA
Ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko-neretvanske županije Milenko Bevanda i predsjednik Nezavisnoga sindikata zaposlenika SKB-a Mostar Ivica Anić, u nazočnosti predsjednice Vlade HNŽ-a Marije Buhač, ministra financija HNŽ-a Adila Šute i ravnatelja Zavoda zdravstvenoga osiguranja HNŽ-a Andreja Čovića, danas su u zgradi županijske Vlade potpisali Kolektivni ugovor o pravima i obvezama poslodavaca i djelatnika na polju zdravstva u HNŽ-u.
Činom potpisivanja okončana je blokada rada zdravstvenih ustanova odnosno uspostavljena puna medicinska skrb i pružanje svih zdravstvenih usluga u Županiji. Izjave za medije dali su predsjednica Vlade Marija Buhač, resorni ministar Milenko Bevanda i predsjednik Sindikata Ivica Anić, a zvučni zapisi dostupni su u privitku:
PREDSJEDNICA BUHAČ S MATURANTIMA O POTREBI SNIŽAVANJA STUDENTSKIH ŠKOLARINA
Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač susrela se danas s učenicima završnoga IV. a razreda Srednje građevinske škole Jurja Dalmatinca Mostar, sudionicima natjecanja "Projekt građanin – Civitas". Predvođeni profesoricom Mateom Milićević, učenici Dario Barać, Antonela Bogeljić, Tanja Dadić, Josip Džajkić, Nikolina Soldo, Ivano Vidačak, Marija Vidačković i Uroš Zečević postavili su predsjednici niz upita na temu mogućnosti uvođenja besplatnoga studiranja u HNŽ-u.
Upoznavši ih s nastojanjima Vlade da osigura snažniju financijsku potporu dvama mostarskim sveučilištima odnosno činjenicom da su izdvajanja za sveučilišta u posljednje dvije godine udvostručena s početnih 10 na 20 milijuna KM godišnje, predsjednica Vlade kazala im je kako osobno vjeruje u dobrobit osjetnoga snižavanja previsokih školarina za studente u Županiji.
- Odluka, naravno, nije na županijskoj izvršnoj vlasti, ali smo odlučili pružiti snažnu potporu mogućnosti provedbe te zamisli. Nerealno je, naravno, razmišljati o besplatnomu studiranju, ali je nesporna činjenica da ono mora postati financijski dostupnije te da deficitarna zanimanja budu jasno utvrđena i da te studijske skupine budu potpuno oslobođene troškova upisnina. Cjelokupan preustroj školstva, ne samo na razini visoke izobrazbe, nego i na srednjoškolskoj razini, ono je što je ovomu društvu istinski potrebno. Jedino usklađivanjem zanimanja koje prosvjetni sustav isporučuje na tržište rada sa stvarnim potrebama zajednice možemo računati na bolju budućnost, gospodarski rast, razvitak i, u konačnici, demografski oporavak – kazala je Buhač.
Podsjetila je svoje mlade goste na činjenicu da Vlada financijski podržava i sveučilišne strateške projekte, potom mlade znanstvenike, kao i studente, osobito kroz stipendije i subvencije troškova smještaja, a kasnije i kroz program vježbeničkoga zapošljavanja. Upitana je li realno očekivati porast iznosa stipendija, predsjednica je kazala kako trenutačno svi studenti koji su zadovoljili uvjete javnoga poziva primaju stipendiju, bez razlike, što osobno drži lošim rješenjem.
- Međutim, dok ne dođe do snižavanja visine upisnina, što očekujem već u sljedećoj akademskoj godini, ne ćemo ulaziti u izmjene načina stipendiranja, a moja je intencija preraspodjela te sume novca za stipendije na način da potičemo stvarnu izvrsnost i nadarenost te prepoznajemo one koji su zaista u teškoj socijalno-financijskoj situaciji odnosno one kojima je pomoć Vlade osobito potrebna – zaključila je predsjednica.
Učenici će, pripremajući portfolio na ovu temu, sudjelovati u gradskom pa županijskom natjecanju, nakon kojega slijedi i državno.
U ČITLUKU OTPOČELI RADOVI NA IZGRADNJI RASKRUŽJA KAKTUS
Postavljanjem gradilišne ploče, danas su službeno otpočeli pripremni radovi na izgradnji budućega raskružja Kaktus na prostoru čitlučke općine. Ministar prometa i veza Hercegovačko-neretvanske županije Ivo Bevanda i načelnik Općine Čitluk Marin Radišić tom su prigodom zajednički posjetili lokaciju, gdje ih je dočekao voditelj gradilišta Milenko Pezer iz Putova d.o.o. Grude te Nemanja Buha, predstavnik tvrtke Radis d.o.o. Istočno Sarajevo.
Ministarstvo je, u suradnji sa Županijskim javnim pravobraniteljstvom i Općinskim poglavarstvom Čitluka, završilo opsežan postupak potpunoga izvlaštenja zemljišta u obuhvatu novoga raskružja, što je bilo osnovnim preduvjetom za ishođenje građevnoga odobrenja. Planirani je kružni tok smješten na visokofrekventnoj regionalnoj prometnici koja spaja Žitomisliće i Čitluk, a njegovom će izgradnjom biti omogućen spoj buduće vezne prometnice preko naselja Bare, čime će sama regionalna prometnica biti povezana s magistralnom cestom M17.4 u središtu Čitluka.
Projektnu je dokumentaciju glavnoga projekta izradio Građevinski istraživački centar d.o.o. Mostar, u suradnji s Građevinskim fakultetom Sveučilišta u Mostaru, dok je za izvođača radova izabrana grudska tvrtka Putovi, a za stalni stručni nadzor tvrtka Radis. Financijska sredstva za izvlaštenje zemljišta, izradbu projektne dokumentacije, izvedbu radova i stalni stručni nadzor u cijelosti je osiguralo Ministarstvo prometa i veza HNŽ-a.
– Činu otpočinjanja radova prethodio je složen postupak cjelovitoga izvlaštenja zemljišta, za što smo osigurali otprilike 400.000,00 KM. U mreži naših regionalnih prometnica, ova je od posebnoga značaja kao jedna od najfrekventnijih, ali i kao prometnica koja povezuje dvije vrlo značajne magistralne ceste, M17 i M17.4 u naselju Biletić Polje. Raskružje Kaktus omogućit će siguran spoj buduće vezne prometnice preko naselja Bare i smiriti promet u Neretvanskoj ulici, kao i u području stadiona Bare, a sami će ulazak u Čitluk ovim dobiti potpuno novi, urbanistički izgled – komentirao je ministar Bevanda, dodavši kako ministarstvo nastavlja s kontinuiranim ulaganjem u cestovnu infrastrukturu.
- Najesen krećemo i s izgradnjom raskružja Padine, a vjerujem kako će Općina Čitluk uskoro okončati i radove na prometnici koja ide uz pomoćno igralište stadiona Bare, čime će raskružje Kaktus dobiti potpuni funkcionalan smisao vezan za povezivanje regionalne ceste R425 s magistralnom cestom M17.4 – zaključio je resorni ministar.
- ‹ prethodna
- 19 of 19
- ‹ prethodna
- 6 of 6
