Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač susrela se danas s učenicima završnoga IV. a razreda Srednje građevinske škole Jurja Dalmatinca Mostar, sudionicima natjecanja "Projekt građanin – Civitas". Predvođeni profesoricom Mateom Milićević, učenici Dario Barać, Antonela Bogeljić, Tanja Dadić, Josip Džajkić, Nikolina Soldo, Ivano Vidačak, Marija Vidačković i Uroš Zečević postavili su predsjednici niz upita na temu mogućnosti uvođenja besplatnoga studiranja u HNŽ-u. Upoznavši ih s nastojanjima Vlade da osigura snažniju financijsku potporu dvama mostarskim sveučilištima odnosno činjenicom da su izdvajanja za sveučilišta u posljednje dvije godine udvostručena s početnih 10 na 20 milijuna KM godišnje, predsjednica Vlade kazala im je kako osobno vjeruje u dobrobit osjetnoga snižavanja previsokih školarina za studente u Županiji. - Odluka, naravno, nije na županijskoj izvršnoj vlasti, ali smo odlučili pružiti snažnu potporu mogućnosti provedbe te zamisli. Nerealno je, naravno, razmišljati o besplatnomu studiranju, ali je nesporna činjenica da ono mora postati financijski dostupnije te da deficitarna zanimanja budu jasno utvrđena i da te studijske skupine budu potpuno oslobođene troškova upisnina. Cjelokupan preustroj školstva, ne samo na razini visoke izobrazbe, nego i na srednjoškolskoj razini, ono je što je ovomu društvu istinski potrebno. Jedino usklađivanjem zanimanja koje prosvjetni sustav isporučuje na tržište rada sa stvarnim potrebama zajednice možemo računati na bolju budućnost, gospodarski rast, razvitak i, u konačnici, demografski oporavak – kazala je Buhač. Podsjetila je svoje mlade goste na činjenicu da Vlada financijski podržava i sveučilišne strateške projekte, potom mlade znanstvenike, kao i studente, osobito kroz stipendije i subvencije troškova smještaja, a kasnije i kroz program vježbeničkoga zapošljavanja. Upitana je li realno očekivati porast iznosa stipendija, predsjednica je kazala kako trenutačno svi studenti koji su zadovoljili uvjete javnoga poziva primaju stipendiju, bez razlike, što osobno drži lošim rješenjem. - Međutim, dok ne dođe do snižavanja visine upisnina, što očekujem već u sljedećoj akademskoj godini, ne ćemo ulaziti u izmjene načina stipendiranja, a moja je intencija preraspodjela te sume novca za stipendije na način da potičemo stvarnu izvrsnost i nadarenost te prepoznajemo one koji su zaista u teškoj socijalno-financijskoj situaciji odnosno one kojima je pomoć Vlade osobito potrebna – zaključila je predsjednica. Učenici će, pripremajući portfolio na ovu temu, sudjelovati u gradskom pa županijskom natjecanju, nakon kojega slijedi i državno.

Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač svim je ženama uputila prigodnu čestitku u povodu 8. ožujka, Međunarodnoga dana žena. Istaknuvši kako je lijepo imati taj jedan dan posebne pozornosti prema ženama, poručila je kako je na svima nama obveza graditi društvo ravnopravnosti, društvo u kojemu je i uloga žene prepoznata svakoga dana, bez predrasuda, ograničenja, bez diskriminacije u bilo kojem pogledu. - Takvo životno okružje želim našim djevojčicama, djevojkama, ženama. Želim da imaju otvorenu mogućnost razvijati svoje nadarenosti, svoje kapacitete, sposobnosti i jednako se uspješno razvijati u svim djelatnostima, umjetnosti, znanosti, tako i na rukovodećim mjestima u poduzetništvu, politici, državi – stoji u čestitci.

Radiotelevizija Herceg-Bosne u Središnjemu je dnevniku, dana 5. ožujka, objavila prilog o aktualnomu samovoljnom bojkotu rada zdravstvenih djelatnika u Hercegovačko-neretvanskoj županiji koji stvara sve brojnije i sve složenije probleme koji izravno pogađaju na tisuće pacijenata, ujedno i Zavod za zdravstveno osiguranje HNŽ-a. Zbog višemilijunskih gubitaka i prijava nezadovoljnih osiguranika, iz Zavoda su najavili kako je smanjenje financijskih davanja zdravstvenim ustanovama za veljaču neupitno. Naime, od početka protupravnoga prekida rada dijela zdravstvenih djelatnika, na adresu ZZO-a stigle su pritužbe pacijenata kojima je uskraćena medicinska skrb. Ravnatelj Andrej Čović istaknuo je kako, uz problematiku s uskraćivanjem prava pacijentima od strane zdravstvenih ustanova, ZZO bilježi i drastičan pad prihoda u prvomu dijelu tekuće godine. - Prva dva mjeseca imamo prosječno 7,5 % manje prihoda, što je oko tri milijuna KM. Ukoliko se taj trend nastavi, bit ćemo primorani raditi rebalans koji će ići prema dolje odnosno ne samo da ne ćemo biti u mogućnosti ponuditi ono što se od nas očekuje nego ćemo morati rezati i ono što smo planirali – upozorio je prvi čovjek ZZO-a. Na osnovu zaprimljenih prijava pacijenata, Zavod će već za veljaču umanjiti ugovorena financijska sredstva za četiri zdravstvene ustanove, i to za Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar, Kantonalnu bolnicu dr. Safeta Mujića te Dom zdravlja Mostar i Dom zdravlja Čitluk, a riječ je o sredstvima iz kojih se isplaćuju plaće zaposlenicima. Vlada zaključuje kako je nedavni sastanak s ravnateljima svih zdravstvenih ustanova u HNŽ- urodio plodom jer su menadžmenti krajnje ozbiljno shvatili svoju odgovornost u ovomu procesu i poduzeli sve potrebne radnje za zaštitu prava pacijenata. Tomu svjedoči malen broj ustanova koje će pretrpjeti umanjenje mjesečne tranše za veljaču u odnosu na ukupan broj bolnica i domova zdravlja u Županiji. U istomu je prilogu predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač jasno poručila kako štrajk ne postoji jer je pokrenut na osnovu zahtjeva za aneksom kolektivnoga ugovora koji je istekao prije više od tri mjeseca, a čija je primjena istekla zadnjim danom mjeseca veljače, čime je potpuno nestala pravna osnova za potpisivanje aneksa. - Štrajk ne postoji jer u trenutku kada smo ušli u proces pregovaranja o novomu kolektivnom ugovoru, potom i proces mirenja, štrajk je sukladno Zakonu trebao prestati. Nažalost, svjedoci smo da samovoljni prekid rada i dalje traje. Da jasno ponovim, pravo na štrajk sindikatima nitko ne osporava, ali je prije stupanja u štrajk potrebno ispuniti jasne pravne preduvjete, što u ovomu slučaju nije učinjeno – poručila je Buhač. Podsjećamo, Vlada je sindikalnim čelnicima dostavila prijedlog novoga kolektivnog ugovora, zadržavajući svoju ponudu, kao maksimalnu moguću i jedinu ostvarivu. U međuvremenu, ZZO će nastaviti s umanjivanjem financiranja ustanova koje ne budu pružale zdravstvenu skrb, a iz Vlade upozoravaju da su, istekom razdoblja primjene staroga kolektivnog ugovora, zdravstvenim djelatnicima od 1. ožujka ozbiljno umanjena prava jer su ostali bez onih koje im je taj ugovor jamčio, a sindikat uporno odbija potpisati novi.