Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, predsjedatelj Doma naroda Parlamenta FBiH i zamjenik predsjedatelja Skupštine HNŽ-a Tomislav Martinović i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a Mario Jurica boravili su danas u radnomu posjetu Veterinarskomu zavodu HNŽ-a. Na radnomu sastanku s ravnateljicom Zavoda Antonelom Bebek i njezinim suradnicima Lejlom Pobrić-Hadžihasanović, Robertom Bulićem i Lukom Laurom razgovarali su o aktivnostima i potrebama Veterinarskoga zavoda za nastavak uspješnoga djelovanja.

- Zahvalna sam na vašoj spremnosti da se upoznate s našim svakodnevnim aktivnostima, uvjetima u kojima radimo, stručnoj i kadrovskoj popunjenosti, opremljenosti, ali i problemima s kojima se susrećemo. Naš je cilj postići konkurentnost na tržištu kroz provedbu novih dijagnostičkih metoda i zapošljavanje visokokvalificiranoga kadra. Ipak, imperativ je prelazak u adekvatniji prostor koji bi nam omogućio širenje laboratorijskih kapaciteta, a time i spektra naših usluga, sve kako bismo osigurali kvalitetu namirnica životinjskoga podrijetla i nadzor nad zaraznim bolestima životinja. To je od izuzetne važnosti kako i za veterinarsku medicinu, tako i za javno zdravstvo – kazala je ravnateljica Bebek, dodavši kako im je za odgovor zahtjevima tržišta potrebna nabava dodatne laboratorijske opreme i namjenskoga vozila te kako na tomu tragu očekuju potporu zakonodavne i izvršne vlasti u Županiji.

- Skupština HNŽ-a odavno je prepoznala ulogu i značaj Veterinarskoga zavoda ne samo za ovu županiju nego i šire i to je bio jedan od motiva kada smo preuzimali osnivačka prava nad Zavodom. Naša je želja da postanu samoodrživa ustanova u kojoj će korisnici usluga, u najkraćemu mogućem roku i u skladu s najvišim europskim standardima, dobiti ishode svih pretraga i analiza za koje je Zavod ovlašten. Osobito raduje spremnost ovih mladih ljudi da odgovore na sve izazove koji su pred njima i stoga je naša zadaća, u zakonodavnomu smislu, osigurati pretpostavke za njihov uspješan rad, a na izvršnoj vlasti osigurati odgovarajuće prostorne uvjete za njihovo djelovanje i razvitak – poručio je Tomislav Martinović.

- Naš je posjet samo potvrda iskrene zainteresiranosti da zajedničkim naporima radimo na tomu kako bismo ovoj ustanovi i njezinim djelatnicima osigurali ono što im u ovomu trenutku prioritetno treba, a to su odgovarajući uvjeti za njihov rad. Veterinarski je zavod privremeno smješten u prostorije u kojem se danas nalazi, ali je i njihovo daljnje certificiranje uvjetovano boljim prostorom. Zato i jesam ovom prigodom jasno iskazala spremnost posvetiti se žurnomu rješavanju toga pitanja, kako bismo pomogli stvoriti nužne preduvjete da Veterinarski zavod HNŽ-a, koji je kroz povijest bio i ostao nezaobilazni čimbenik kako u zaštiti životinja tako i u zaštiti zdravlja ljudi i okoline, izraste u respektabilnu i samoodrživu instituciju – riječi su predsjednice Buhač.

Inače, Veterinarski zavod HNŽ-a osnovan je još 1951. i danas je jedini ovlašteni veterinarski laboratorij na području Hercegovine, a djeluje u službi javnoga zdravstva kroz osiguravanje sigurnosti hrane životinjskoga podrijetla i nadzor nad pojavom i širenjem zaraznih bolesti životinja. Njihove su usluge akreditirane sukladno međunarodnomu standardu za ispitne i kalibracijske laboratorije. Zavod sudjeluje u godišnjim programima za otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih bolesti životinja i programima nadzora nad namirnicama životinjskoga podrijetla financiranima od strane Federalnoga ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, kao i u monitoring programima bruceloze malih preživača i pregleda pčelinjih zajednica financiranima od strane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a. Među zaposlenicima su četiri doktora veterinarske medicine, dva magistra prehrambenoga inženjerstva, tri laboratorijska tehničara i pet djelatnika u Općemu odjelu. Zavod ima dva dijagnostička odjela, Odjel za zarazne i nametničke bolesti te Odjel za veterinarsko javno zdravstvo, u sklopu kojih su: Serološki laboratorij, Laboratorij za bolesti pčela, Laboratorij za mikrobiologiju hrane, hrane za životinje i vode te Laboratorij za molekularnu dijagnostiku i Laboratorij za analitičku kemiju i rezidue koji su u pripremi.

Izaslanstvo hrvatskih dužnosnika u Federaciji BiH i Hercegovačko-neretvanskoj županiji boravilo je danas u posjetu katoličkim župama klišanskoga kraja. Domaćini predsjedatelju Doma naroda Parlamenta FBiH Tomislavu Martinoviću, federalnoj ministrici kulture i športa Sanji Vlaisavljević i predsjednici Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Mariji Buhač bili su župnik u župama Obri i Solakova Kula don Marin Marić, župnik u župi Podhum-Žitače fra Ivica Karatović i predsjednik Gradskoga odbora HDZ-a BiH Konjic Ivan Antić.

Za posjeta predstavljena im je slika toga kraja, u kojemu nažalost trenutačno ima vrlo malo povratnika, a potom i perspektive i mogućnosti koje nudi to prirodnim resursima, poviješću i ljudima čvrste vjere okrunjene bogatstvom duhovnih zvanja iznimno bogato podneblje, smješteno u dolini Neretvice. Gosti su obišli župnu crkvu u Kostajnici, prisjetili se ubojstva obitelji Anđelić i presudnoga utjecaja koji je taj zločin imao na povratak. Potom su posjetili najstariju katoličku crkvu toga kraja i jednu od najstarijih u Hercegovini, crkvu sv. Ante na Žitačama. Spomenuto zdanje, staro više od dvije stotine godina, treba obnovu i zaštitu, jednako kao i brojni drugi katolički sakralni objekti, crkve i bazilike, od kojih neke datiraju iz trećeg stoljeća.

Priča o povratu u klišanski kraj otvorena je i na njoj se, suradnjom mjesnih župnika, raseljenih Klišana i dužnosnika na različnim razina vlasti, počevši od Grada Konjica, preko HNŽ-a pa sve do FBiH, posljednjih godina intenzivno radi, istaknuto je ovom prigodom. Iskorak, dogovoren nakon današnjega posjeta, obnova je i zaštita kulturno-povijesnih spomenika u koju će, prema riječima federalne ministrice Vlaisavljević, biti uključeno i njezino ministarstvo kroz projekte koje ima za te namjene. Martinović, Vlaisavljević i Buhač poručili su kako je svaki kamenčić u mozaiku oživljavanja života u klišanskomu kraju važan, uključujući i obnovu povijesnih te spomenika kulture koji potvrđuju duboku ukorijenjenost i hrvatskoga katoličkog puka na tim prostorima.