Službena stranica Vlade HNŽ/K
NAJZNAČAJNIJA ULAGANJA VLADE U JAVNE OBJEKTE HNŽ (2015. – 2020.) OBJEDINJENA U IZVJEŠĆU
Vlada HNŽ usvojila je, na 130. sjednici, ''Izvješće o implementiranju Projekta energetske učinkovitosti, kao i obnovi, izgradnji i rekonstruiranju javnih objekata u Hercegovačko-neretvanskoj županiji / kantonu (2015. – 2020.)'' te ga poslala Skupštini HNŽ na razmatranje.
Dokument Izvješća dostupan je u privitku. Vrijedi pogledati:
IZRADA NOVE STRATEGIJE RAZVITKA HNŽ 2021.-2027.
„Vlada Hercegovačko-neretvanske županije snažno je poduprla izradu nove Strategije razvitka Hercegovačko-neretvanske županije kojom će biti utvrđeni ciljevi i prioriteti razvitka, način njihova ostvarivanja, financijski i institucijski okvir za implementiranje, monitoring, evaluiranje i izvješćivanje. Svjesna kako je Strategija temeljni dokument za izradu sektorskih strategija, Dokumenta okvirnog proračuna, proračuna i programa javnih investiranja županija i dr., te sadrži prioritete prostornog razvitka županije i razvojne pravce relevantne za postupak integriranja Bosne i Hercegovine u Europsku uniju, Vlada je, u suradnji s UNDP-em, poduzela potrebne korake i donijela odgovarajuće odluke koje predstavljaju preduvjet za izradu što kvalitetnijeg šestogodišnjeg strateškog okvira. Također, uzeli smo u obzir i to kako Strategija predstavlja podlogu za usklađivanje i izradu strategija razvitka jedinica lokalne samouprave“, kazao je dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade HNŽ na sastanku na kojemu su predstavljene dosadašnje aktivnosti u svezi s izradom Strategije razvitka HNŽ za razdoblje 2021. – 2027. godina.
Prof. dr. Katerina Malić Bandur i prof. dr. Bahrija Umihanić, voditelji konzultantskih timova, Damir Jerković, Semir Suljagić i Martina Ćosić, predsjednik, zamjenik predsjednika i članica Županijskog odbora za razvitak, te Nasir Nalić, predstavnik UNDP-a govorili su o dosadašnjem tijeku izrade Strategije, podsjećajući kako u tom postupku sudjeluju institucije županije, jedinice lokalne samouprave i socio-ekonomski sudionici. Istaknuli su kako su, uz ostalo, utemeljene tematske grupe: Ekonomski razvitak i upravljanje razvitkom, Društveni razvitak i Održivi infrastrukturni i prostorni razvitak. Naglasili su kako je do sada urađen značajan dio posla što potvrđuje činjenica kako je finaliziran i jednoglasno usvojen Nacrt Strateške platforme. Trenutno su u tijeku javne konzultacije na taj Nacrt, te svi zainteresirani mogu uputiti svoje prijedloge kako bi se dobila što kvalitetnija nova Strategija razvitka.
Zajednički je ocijenjeno kako su strateški ciljevi HNŽ do 2027. godine: dinamičan ekonomski razvitak uz održivo korištenje resursa; podizanje kvaliteta i suvremenog razvitka društvenog sektora i upravljanje resursima i uslugama ekosustava sukladno postojećim kapacitetima okoliša, predstavljaju temelj čije ostvarenje jamči prosperitetniju i građanima za život ugodniju sredinu.
Također, istaknuti su strateški fokusi koji su bitno drugačiji od prethodno izrađene Strategije 2017. – 2020: digitalizacija; gospodarski razvitak poticanjem MSP, izvoz, razvitak poljoprivrede i turizma; razvitak suvremene, odgovorne i prosperitetne društvene zajednice; te očuvan okoliš, razvijeno kružno gospodarstvo, mobilnost.
ŠKOLAMA URUČENA DONACIJA VRIJEDNE NASTAVNE OPREME
Vlada Hercegovačko-neretvanske županije, putem Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i športa, snažno podupire provedbu petogodišnjega projekta TABLA koji podupire Američka agencija za međunarodni razvitak (USAID), a provodi organizacija ''Save the Children''. Projekt TABLA podrazumijeva povećanje djelotvornosti i učinkovitosti obrazovnoga sustava, a HNŽ se, zajedno sa Županijom Sarajevo, zasad jedina u FBiH uključila u njegovu provedbu te će, kroz više etapa, na području Županije čak 22 osnovne i srednje škole biti opremljene suvremenim nastavnim sredstvima (laboratorije za STEAM), a u planu su i obuke i educiranja za ukupno 800 nastavnika i profesora. Riječ je o donatorskoj nabavi nastavne opreme, ukupne vrijednosti 800 tisuća KM, u što nisu uračunati troškovnici obuka nastavnoga osoblja.
„I kroz ovaj projekt, nositelji odgojno-obrazovnog procesa rade na poboljšanju inicijalnoga obrazovanja nastavnika, usklađivanju nastavnih planova i programa, razmjeni dobrih praksi, obuci i stručnomu usavršavanju nastavnoga osoblja te inkluziji. Vlada HNŽ-a snažno podupire ovakve oblike osuvremenjivanja i unaprjeđenja našega prosvjetnog sustava, što je na tragu i niza drugih aktivnosti kojima se radi na stvaranju boljih i suvremenijih uvjeta obrazovanja naših učenika, ali i podizanja i radnoga i životnoga standarda naših učitelja, nastavnika i profesora. Danas je obavljena isporuka tek jednoga od odabranih dobavljača skupocjene nastavne opreme odnosno urađena je jedna od planiranih etapa, a projekt TABLA se nastavlja, na zadovoljstvo obuhvaćenih škola u svim gradovima i općinama HNŽ-a. Stoga, kako u ime Vlade, tako i u ime žitelja HNŽ-a, zahvaljujem našim partnerima i donatorima“, kazao je Darko Juka, savjetnik predsjednika Vlade HNŽ-a.
Dr. sc. Rašid Hadžović, ministar prosvjete, znanosti, kulture i športa istaknuo je kako predstavnici partnerske organizacije ''Save the Children'' imaju potporu Ministarstva odnosno Vlade, dodavši kako je zajednički cilj unapređenje obrazovanja koje doprinosi razvitku vještina kritičkoga razmišljanja i kompetencija.
„Educiranje naših nastavnika s ciljem uvođenja inovativnosti u načine održavanja i pristupa poučavanju, nužnost je konstantnog unapređivanja obrazovanja. Osim educiranja nastavnika, opremom koja je donirana, učenici će razviti vještine kritičkoga razmišljanja koje će im biti primjenjive u daljnjemu procesu obrazovanja i na tržištu rada. Projekte kao što je TABLA Ministarstvo će rado podržavati, a sve s ciljem poboljšanja kakvoće nastavnoga procesa“, poručio je ministar Hadžović.
Inače, cilj Projekta općega obrazovanja TABLA jest na širokom planu, u razdoblju od pet godina, doprinijeti osuvremenjivanju obrazovnoga sustava u BiH, kroz unaprjeđenje ishoda učenja, opremanje nastavnika znanjem i vještinama za inovativniji i progresivniji način rada te izgradnju kapaciteta kako bi se u odgojno-obrazovni proces uveli suvremeni koncepti kao što je STEAM, ekonomija zasnovana na znanju, učeničke kompetencije 4K (Kritičko mišljenje, Kreativnost, Komunikacija, Zajednički rad) te ishodi učenja i pedagoške kompetencije (pedagogija, psihologija, didaktika i metodologija).
ISPLAĆENI POTICAJI ZA BILJNU PROIZVODNJU I KAPITALNA INVESTIRANJA
Poljoprivrednim proizvođačima iz Hercegovačko-neretvanske županije, koji su se prijavili i zadovoljili kriterije, danas su isplaćeni poticaji koji se odnose na biljnu proizvodnju i kapitalna investiranja. Ukupno je isplaćeno 1.216.813,00 KM.
Inače, Vlada HNŽ je, na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, zbog aktualne situacije uzrokovane pandemijom koronavirusa, povećala sredstava za poticaje u poljoprivredi, te će, do konca ove godine, biti isplaćeno 2.000.000,00 KM.
ODRŽANA FOCUS KONFERENCIJA O INOVACIJAMA I KOMUNIKACIJAMA U JAVNOJ UPRAVI I JAVNIM TVRTKAMA
Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije danas je sudjelovao na FOCUS konferenciji o inovacijama i komunikacijama u javnoj upravi i javnim tvrtkama, održanoj u online izdanju.
Obraćajući se sudionicima konferencije, kao predavač i jedan od pokrovitelja ovoga šestog izdanja FOCUS-a, predsjednik Herceg je istaknuo zadovoljstvo jer je dio te prestižne međunarodne konferencije o inovacijama i komunikacijama u javnoj upravi i javnim tvrtkama.
„Budući da se, kao znanstvenik i sveučilišni profesor, bavim nešto drukčijim područjem, a kao praktičar i političar unutar sam teme političkih odnosa s javnošću i nešto šire u političkoj komunikaciji, odlučio sam se koristiti metodologiju znanstvenoga rada i podijeliti s vama iskustva rada i svakodnevne političke komunikacije“ - kazao je predsjednik Herceg dodavši da je riječ o vrlo širokoj i kompleksnoj temi te da će istaknuti samo osnovne elemente s posebnim naglaskom na najintenzivnije krizno razdoblje komunikacije, razdoblje lockdowna od 17. ožujka do 31. svibnja ove godine.
„Prije svega, želim krenuti od aktera političkih odnosa s javnošću, koji su zapravo ključni da bi se uopće bavili procesom kao takvim. Unutar definiranih aktera od vodećih teoretičara ovoga područja, posebno se bavimo ulogom političkih organizacija, konkretno vlade kao aktera političkih odnosa s javnošću. U svakodnevnim političkim aktivnostima evidentna je potreba za stalnom komunikacijom glede donošenja bilo koje odluke, ticala se ona interne ili eksterne javnosti.“ izložio je predsjednik Herceg i istaknuo da se nešto šire bavi upravljanjem i komunikacijom s medijima, kao jednim od najvažnijih programa u odnosima s javnošću općenito, te kako smatra da se najviše energije i znanja upravo provede u internoj komunikaciji.
„Iskustvo koje imam kaže mi kako, posebno u politici, sam politički sadržaj kojim se informira javnost imperativno mora biti jasno i precizno dogovoren unutar kuće!“ - kazao je predsjednik Herceg, navodeći samo neke od ključnih poteza Vlade HNŽ-a u procesu upravlja pandemijskom krizom.
„Ustrojili smo tim za krizno upravljanje, napravili krizni komunikacijski plan i ustrojili krizni komunikacijski tim. Svakodnevno smo komunicirali sve nove informacije, bili proaktivni i popunjavali informacijsku prazninu! Pošli smo od postulata kako kriza nije ono što se dogodilo nego ono što ljudi misle da se dogodilo, kako krizu treba prihvatiti i priznati, krizom treba upravljati i, što je ovdje jako bitno, kako tijekom krize treba komunicirati!“ - rekao je predsjednik iskazavši uvjerenje u to kako je Vlada HNŽ postupala odgovorno i prema svim pravilima struke, stavljajući naglasak na proaktivnu komunikaciju.
„Doista je presudno bitna uloga prvoga čovjeka organizacije, kako bi se zaokružio proces upravljanja i komuniciranja. Odnos s medijima cijelo je vrijeme pravodoban i otvoren, kao i stalna komunikacija svim kanalima između kriznoga stožera i struke. Odnosi s javnošću trebaju biti i jesu dio dominantne koalicije unutar Vlade HNŽ-a i, kao profesija, imaju značajan doprinos razvitku pozitivne reputacije i ugleda u široj javnosti.“ - zaključio je predsjednik Herceg na kraju obraćanja.
Naime, šesto izdanje FOCUS konferencije organiziraju Apriori Institut za integrirano-inkluzivne komunikacije jugoistočne Europe i Konrad Adenauer Zaklada, a sudjeluju brojni ugledni predavači.
MINISTRI FALADŽIĆ I TELETOVIĆ ČESTITALI DAN DRŽAVNOSTI
U povodu 25. studenoga - Dana državnosti Bosne i Hercegovine, čestitku su uputili Adnan Faladžić i Ajdin Teletović, ministri u Vladi HNŽ.
U čestitci ministra Faladžića stoji:
„Bosna i Hercegovina u svojoj tisućljetnoj tradiciji ima mnogo značajnih datuma. Jedan od najbitnijih i onaj kojega se uvijek ponosno prisjećamo jest 25. studeni – Dan državnosti.
25. studenoga 1943. godine, na prvom zasjedanju ZAVNOBIH-a u Mrkonjić Gradu, voljom naroda i građana, obnovljena je državnost i kontinuitet postojanja Bosne i Hercegovine s jasnim opredjeljenjem o nedjeljivoj državi u kojoj će svim narodima i građanima biti osigurana puna ravnopravnost.
Danas, suočeni s mnogim iskušenjima, moramo ostati na zajedničkom putu očuvanja uzajamnog poštovanja i tolerancije kao jedinom putokazu ka vlastitom boljitku i napretku. Naša jedina domovina, Bosna i Hercegovina, građena je na idealima antifašizma, slobode, solidarnosti i jednakosti, a upravo na takvim idealima izgrađena je i današnja Europa, moderna zajednica kojoj i mi pripadamo.
Prisjetimo se i svih onih časnih i hrabrih ljudi koji su u temelje državnosti Bosne i Hercegovine utkali svoje živote. Oni su za ovu zemlju dali najvrjednije što su imali i to nikada ne smijemo zaboraviti.
Drage sugrađanke i sugrađani u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, svi Bosanci i Hercegovci, želim Vam sretan 25. studeni, Dan državnosti Bosne i Hercegovine.“
U čestitci ministra Teletovića stoji:
U ime Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša i osobno, svim građanima Hercegovačko-neretvanske županije, Bosne i Hercegovine i svima kojima je ona u srcu, čestitam 25. studeni – Dan državnosti u želji da zajedno radimo za dobrobit i napredak svakog dijela naše Domovine i svakog njezina građanina.
Simbolika ovog dana i njegova bitnost, poziv su na njegovo dostajanstveno obilježavanje i prisjećanje na vrijednosti koje baštinimo, ali i zadaća za sve nas da zajedničkim zalaganjem, radom i znanjem te uzajamnim uvažavanjem i toleriranjem nastavimo doprinositi jačanju države, solidarnosti i poštivanja svih naših različitosti.
Neka nam je sretan 25. studeni – Dan državnosti Bosne i Hercegovine!
- « prva
- ‹ prethodna
- …
- 186
- 187
- 188
- 189
- 190
- 191
- 192
- 193
- 194
- …
- sljedeća ›
- posljednja »
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruge gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Liječničke komore HNŽ-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNŽ-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, naglasivši kako kontinuirana potpora ovakvim projektima za Vladu HNŽ-a nije samo obvezom, već iskrenom željom zajednički graditi zdravstveni sustav temeljen na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro desetljeća i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktualnoga županijskog ministra zdravstva, može me samo činiti dodatno ponosnom i zbog svojega kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost provesti ju u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz područja gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje liječnika, znanstvenika, istraživača i zdravstvenih djelatnika – kazala je Buhač, ocijenivši kako smo svjedocima brzih promjena koje današnje vrijeme sobom nosi, što uključuje i zdravstvene izazove, posebice kada govorimo o pružanju medicinske skrbi.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnoga značaja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je pomoći, razumjeti, liječiti i unaprijediti život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više poimam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekomu će tko vašu pomoć treba značiti itekako puno, možda i sve – dodala je predsjednica Vlade, naglasivši kako u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskoga odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je kako skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovoga znanstveno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stajališta o najnovijim spoznajama na polju upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cjelini. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktualne teme iz kliničke prakse i znanstvenih istraživanja, s naglaskom na suvremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam kako će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unaprjeđenju skrbi za pacijente i daljnjemu razvitku gastroenterologije ovoga našeg podneblja – kazao je Bevanda, dodavši kako su, uz liječnike, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje također nastoje pratiti najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNŽ-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko-neretvanske županije Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjega lista BiH od 7. studenog, dotičući se više aspekata svojega ministarskog i liječničkog djelovanja i karijere u cjelini. Na službenoj mrežnoj stranici Vlade HNŽ-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenoga intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktualno stanje, kada mi iz medijskoga svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih djelatnika u HNŽ-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno kazati, suvremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentirate?
- Sustav funkcionira, ali stanje je daleko od dobroga zbog nagomilanih dugova. S druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših liječnika i njihovih timova. Postavlja se upit treba li, s obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, ući u fazu apatije i ne raditi ništa ili se snalaziti kako se snalazi naš ravnatelj (prof. dr. sc. Ante Kvesić, ravnatelj SKB-a Mostar, nap. a.) s ovim visokim dugovima, otežanim financiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo raditi iskorake, a u hodu rješavati nagomilane dugove.
Zdravstveni djelatnici u HNŽ-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, ne će pristati na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih djelatnika nisu na zavidnoj razini. Nastojimo premostiti te probleme. Zahtjevi naših sindikata enormno su visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Što je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različna kolektivna ugovora. Ugovor s liječnicima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNŽ-a, nego s Neovisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to s reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva utjecaja ni na zapošljavanje, ne može ni davati novac, tako da je to kriva adresa. Ali, s druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plaće ne može davati ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za osobne dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono što Vlada može i što čini jest boriti se za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjoj razini to je osam milijuna KM bolničkomu sustavu i četiri milijuna primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram kazati kako raspodjela nije odgovarajuća. Naša je zadaća to ispraviti. Izračuni su pokazali da naša HNŽ u bolničkomu sustavu glede pacijenata sudjeluje na razini od 64 posto, ZHŽ 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema točnoga postotka, sudjeluje onoliko koliko može na godišnjoj razini. Želim još nešto objasniti, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između liječnika i drugoga sindikata. Primjerice, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na razini od 159 KM. To je neodrživo i s te smo strane imali velike pritiske za odljev naših liječnika u druge zdravstvene sustave, u prvomu redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedostatno koliko je još u drugim županijama. Onda se pojavio ovaj Neovisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i ustrajava u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svake županije koju izaberu. Naravno, do toga nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plaće, kao i liječnici, i to smo htjeli pretvoriti u satnicu te onda razgovarati o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo povećati satnicu. Međutim, oni su uporni u tome da ne žele uopće razgovarati o takvom načinu izmjene Kolektivnoga ugovora. Za nas je u cijelosti neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio cjelokupni zdravstveni sustav i bila bi još jača reakcija liječnika. Smatram kako je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovno vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovno vidjeti naše financijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i kako je u međuvremenu došlo do promjena našega zdravstvenog sustava, mislim na doprinose, što je doneseno na razini FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. lipnja imamo redovito manje punjenje za nešto više od milijun maraka. Nama predstoji borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor s obama sindikatima. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskoga suda, onda će vjerojatno uslijediti žalba na Županijski sud. To može ići do beskraja, što nama ni u kojemu slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tomu kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne skrbi?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvitka sustava socijalne skrbi u HNŽ-u za razdoblje 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo ga provoditi. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj financijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovno od Federacije. Primjerice, zaposlene su trudnice u jednomu trenutku ostale bez potpore, bez plaće. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednoga ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se kako ćemo u budućnosti moći uvrstiti i obitelji s troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnoj i županijskoj razini.
Ministre, moraju li se mijenjati modaliteti financiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono što rade oni oko nas. Kako bi kazao ravnatelj SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svojega BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na razini godine u zdravstveni sustav ubaci milijardu eura. A uvijek, kada je riječ o financijskim dubiozama, postavlja se upit tko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sustav, nego neracionalna raspodjela financijskih sredstava jer u zdravstveni sustav ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno mijenjati modalitete financiranja u zdravstvu kako ne bi došlo do kolapsa sustava.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimist glede kreiranja i provedbe zakona životno važnih za žitelje ove županije? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu skrb.
- Nas su u Ministarstvu u posljednje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvomu redu nerazumijevanje sa zdravstvenim zaposlenicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo financijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti donijeti željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne skrbi. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo pustiti ih u optjecaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar prometa i veza Hercegovačko-neretvanske županije Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne prometnice R428, onu na samomu ulazu u općinsko središte, kako bi se osobno uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj etapi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 milijuna KM. Upravo je Ministarstvo prometa dalo izraditi projekt obnove dijela predmetne ceste, sve od njezina spoja s magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva etapa radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj etapi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće prometnice na puni profil s asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sustav oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne prometne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkoga prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cijelosti završili ovaj projekt, ukupne duljine 3,3 km – komentirao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnoga do Zavale, u duljini od 5,5 km, te od Zavale do granice s RH, u duljini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5

















