Službena stranica Vlade HNŽ/K
SASTANAK PREGOVARAČKIH TIMOVA ČLANOVA VLADE I SINDIKATA POLICIJE HNŽ
U dvorani zgrade Vlade Hercegovačko-neretvanske županije danas je održan prvi radni sastanak članova pregovaračkih timova Vlade Hercegovačko-neretvanske županije i Sindikata policije HNŽ.
Pregovarački tim Vlade HNŽ čine: Slađan Bevanda i Adnan Faladžić, ministri u Vladi, te Marko Arapović, Mladen Ćorić i Dubravka Husić; članovi Pregovaračkog tima Sindikata policije HNŽ su: Nail Balić, Fadil Ćustović, Vido Marić, Osman Novalić i Miralem Isić.
Slađan Bevanda, ministar unutarnjih poslova je, u ime Pregovaračkog tima Vlade HNŽ, kazao kako ova Vlada sindikate doživljava istinskim socijalnim partnerima, istaknuvši kako je uvjeren u to da će, kroz korektan dijalog sa sindikatima MUP-a, sva otvorena pitanja biti riješena na način koji će biti prihvatljiv za sve.
Članovi Sindikata policije HNŽ zahvalili su predstavnicima Vlade koji su iskazali spremnost da se kroz dijalog riješe sva otvorena pitanja, poglavito ona koja se odnose na njihova potraživanja.
Tijekom današnjeg, prvog radnog sastanka, istaknuti su zahtjevi Sindikata o kojima će pregovarački timovi razgovarati, a sve s ciljem zaključivanja Kolektivnog ugovora Vlade i Sindikata policije HNŽ.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI SREDNJE ŠKOLE U OPĆINI PROZOR-RAMA
Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije danas je, u izjavi za medije, predstavio aktivnosti Projekta „Energetska učinkovitost“ u HNŽ i završetak radova na objektu Srednje škole u općini Prozor-Rama.
„Nastavljajući provedbu aktivnosti Projekta „Energetska učinkovitost u BiH“ završeni su radovi na još jednom javnom objektu u Hercegovačko-neretvanskoj županiji – J.U. Srednja škola u općini Prozor-Rama.
Iznimno me raduju ovakva zbivanja jer su nam ona prikaz ispravnosti puta kojim smo sami iscrtali putokaze, a sve u želji za poboljšanjem uvjeta života primjerenim današnjem vremenu u našoj županiji.
Za obnovu objekta Srednje škole u općini Prozor-Rama, Vlada je izdvojila iznos od oko 230.000,00 KM, a izvršeni su radovi toplinske izolacije fasade i tavanice ispod kosoga krova, ugrađen je novi kotao na pelet i djelomično je zamijenjena rasvjeta.
Ponosan sam na to što je Vlada, na čijem sam čelu, prepoznala značaj ovoga projekta i njegovu višestruku korist. Složili smo se kako ćemo provedbom aktivnosti ovoga projekta doći do bržeg i isplativijeg načina poboljšanja kvaliteta objekata javnih institucija u području obrazovanja, učinivši ih funkcionalnim i udobnijim mjestom boravka i djelovanja. Također, aktivnostima ćemo osigurati ekonomske i energetske uštede, ali, i biti poticaj gospodarstvu-sektoru građevinarstva.
Najbitnije je to da provedbom Projekta energetske učinkovitosti ulažemo u budućnost naše mladeži i zaštitu okoliša jer prostor u kojem živimo moramo čuvati za buduće generacije.
Na koncu, sve ono što smo uočili kao rezultat aktivnosti ovoga projekta dodatno osnažuje našu nakanu da dođemo do konačnog cilja – obnove svih javnih objekata u Hercegovačko-neretvanskoj županiji.“ - kazao je predsjednik Herceg.
VLADA HNŽ POMOGLA 81 % PRIJAVLJENIH SUBJEKATA I TIME DALA POTPORU OČUVANJU RADNIH MJESTA
Na današnjoj, 130. sjednici Vlada Hercegovačko-neretvanske županije usvojila je Izvješće o radu Povjerenstva Vlade HNŽ za upravljanje Stabilizacijskim fondom i utvrđivanje Prijedloga Programa utroška sredstava od subvencija iz Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih epidemijom koronavirusa (COVID-19) i potpori ekonomiji na području Hercegovačko-neretvanske županije. Nakon kraće rasprave, istaknuto je kako je ukupan broj gospodarskih subjekata kojima je dodijeljena potpora 1877. Time je Vlada HNŽ, provodeći Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih epidemijom koronavirusa (COVID-19) i potpori ekonomiji na području HNŽ, izravno pomogla 81 % subjekata koji su se prijavili na Javni poziv i time dala potporu očuvanju radnih mjesta u gospodarstvu i očuvanju krajnje potrošnje. Tim zakonom pružena je potpora i dijelu proračuna jedinica lokalne samouprave (dio poreza na dohodak) te izvanproračunskih fondova (opća vodna naknada i poseban porez). Istaknuto je i to kako su razlozi zbog kojih određeni broj poslovnih subjekata nije ispunio uvjete po Javnom pozivu, u većini slučajeva, takvi da istima (sukladno zapovijedima Stožera civilne zaštite) nije bilo zabranjeno obavljanje osnovne djelatnosti ili da su otpuštali zaposlenike. U sklopu ove točke dnevnoga reda, Međuresorno povjerenstvo Vlade HNŽ izvijestilo je Vladu HNŽ o aktivnostima u svezi s provedbom postupka po Javnom pozivu za subvencioniranje kamata za kreditne plasmane koje odobri Razvojna banka F BiH na prostoru HNŽ sukladno tzv. Korona zakonu HNŽ, pristiglim prijavama gospodarskih subjekata i preliminarnoj listi potencijalnih korisnika kreditnih sredstava, koja će biti dostavljena Razvojnoj banci.
Također, Vlada HNŽ je usvojila Izvješće o implementiranju Projekta energetske učinkovitosti, kao i obnove, izgradnje i rekonstruiranja javnih objekata u Hercegovačko-neretvanskoj županiji za razdoblje 2015. - 2020. godina, koje će biti predstavljeno skupštinskim zastupnicima i javnosti putem posebne publikacije - brošure.
Vlada je usvojila Prijedlog Zakona o izmjeni Zakona o koncesijama HNŽ, kojega je, po žurnom postupku, uputila Skupštini na razmatranje i usvajanje. Razlozi donošenja Zakona o izmjenama Zakona o koncesijama HNŽ nalaze se u tome što predložene odredbe daju detaljniju definiciju postojeće odredbe na način da se uvode kombinirana solarna i vjetro postrojenja i otklanja se ograničenje maksimalne snage, a što je bitno kada je riječ o županijskoj mjerodavnosti za dodjelu koncesije iz ovoga područja.
Vlada je, također, dala mišljenje i primjedbe na Nacrt Zakona o ugostiteljstvu Federacije Bosne i Hercegovine s prijedlogom Zaključaka, te je istaknuto kako bi Federalno ministarstvo okoliša i turizma u dostavljenom Nacrtu Zakona trebalo propisati postupanje samo iz svoje mjerodavnosti, a županije da svojim propisima uređuju postupanje koje je u sklopu njihove mjerodavnosti i mjerodavnosti jedinica lokalne samouprave. Vrijeme je da se prestane s oduzimanjem ustavne i zakonodavne mjerodavnosti od strane Federacije BiH, kod donošenja zakonskih i drugih propisa iz zajedničke ili županijske mjerodavnosti.
Vlada je raspravljala i o Dokumentu okvirnog proračuna (DOP) HNŽ-a za razdoblje 2021. - 2023. godinu. Nakon rasprave, zaključeno je da Ministarstvo financija do sljedeće sjednice Vlade u spomenuti dokument ugradi dostavljene primjedbe svih ministarstava kako bi se Vlada mogla konačno izjasniti o ovom dokumentu.
Također, Vlada je zadužila Ministarstvo financija da žurno pristupi izradi Izmjena i dopuna Proračuna za 2020. godinu.
Nastavljajući aktivnosti na jačanju gospodarskog razvitka HNŽ-a, Vlada je donijela Odluku o davanju suglasnosti na prijedlog Ugovora o koncesiji za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribuiranja električne energije za elektroenergetski objekt fotonaponska elektrana u općini Stolac.
Vlada je donijela Odluku o odobravanju utroška sredstava i načinu implementiranja projekata za Ministarstvo prometa i veza – Uprava za ceste u iznosu od 1.676.308,40 KM utvrđenih Planom i programom Uprave za ceste Ministarstva prometa i veza HNŽ za 2020. godinu. Također je, na prijedlog Ministarstva prometa i veza, donijela Odluku o produljenju važenja godišnjih ugovora o izvođenju radova redovitog, zimskog i pojačanog održavanja regionalnih i priključnih cesta u HNŽ.
Vlada je razmotrila i usvojila Odluku o prihvaćanju Informacije Ministarstva za pitanja branitelja i davanja suglasnosti na popis kandidata po prijavi za sufinanciranje zapošljavanja. Ministarstvo za pitanja branitelja i Ministarstvo financija HNŽ realiziraju Program sukladno programu „Projekt i mogućnost zapošljavanja djece poginulih branitelja i djece RVI“ koji je implementiran u suradnji sa Službom za zapošljavanje HNŽ. Vrijednost Programa iznosi 200.000,00 KM - financijska sredstva u iznosu od 100.000,00 KM osigurava Federalni zavod za zapošljavanje a ostali iznos od 100.000,00 KM Vlada HNŽ. Programom su utvrđene ciljne skupine nezaposlenih osoba čije se zapošljavanje sufinancira i to na razdoblje od 12 mjeseci.
Vlada je donijela Odluku o odabiru projekata za raspodjelu sredstava utvrđenih Proračunom HNŽ za 2020. godinu za Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi s pozicije „Financiranje projekata socijalne politike“ i Odluku o odabiru zahtjeva i dodjeli dijela novčanih sredstava Udruzi, u sklopu koje je organizirana javna kuhinja, s pozicije „Grant javnim kuhinjama“.
Razmotren je i Zaključak Kriznog stožera Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ kojim je predloženo Vladi da za praćenje i nadzor provedbe Zapovijedi Kriznog stožera Federalnog ministarstva zdravstva angažira mjerodavna ministarstva i jedinice lokalne samouprave koji će putem svojih inspekcija pojačati kontrolu provedbe Zapovijedi kao i da se angažiraju svi raspoloživi kapaciteti u svrhu interveniranja inspekcijskog nadzora s ciljem sprječavanja daljnjeg širenja COVID-19.
Vlada je usvojila Zaključak kojim prihvaća preporuke Ureda za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine, koje su sadržane u Konačnom Izvješću o izvršenoj reviziji financijskih izvješća Proračuna HNŽ za 2019. godinu, te će poduzeti sve mjere na prevladavanju nedostataka na koje je ukazano u Izvješću. Ured za reviziju institucija u F BiH je, uvidom u poduzete aktivnosti, između ostalog, utvrdio kako je uspostavljena funkcija proračunskog nadzora, donesen Pravilnik o načinu vođenja registra ugovora o koncesijama, uspostavljene pomoćne evidencije ostvarenih prihoda i usuglašeni podaci pomoćnih evidencija o ostvarenim prihodima s podacima Glavne knjige, da su obveze po izvršenim sudskim rješenjima knjigovodstveno evidentirane u bilančnoj evidenciji, da je izmjenama i dopunama Proračuna za 2019. godinu planirano pokriće iskazanog deficita te kako je cestovna infrastruktura procijenjena i iskazana u Glavnoj knjizi.
Vlada je, također, donijela Odluku kojom dodjeljuje Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar iznos od 100.000,00 KM iz tekuće pričuve, u svrhu nabave brzih PCR testova za laboratorijsku izolaciju i identificiranje uzročnika zarazne bolesti izazvane virusom SARS Co V-2.
Vlada je usvojila i niz Odluka o usvajanju Programa utroška novčanih sredstava utvrđenih Izmjenama i dopunama Proračuna HNŽ za 2020. godinu za: Srednju školu Stolac, J.U. Druga gimnazija Mostar te Srednju medicinsku školu Mostar u iznosu 17 500,00 KM za nabavu elektroničke opreme.
Vlada je, također, usvojila Odluku o odobravanju jednokratnih novčanih pomoći za pokrivanje troškova liječenja i za stanje socijalne potrebe branitelja i članova njihovog obiteljskog kućanstva.
Vlada je imenovala Radne skupine za provedbu „Mape puta za implementiranje preporuka zbog usklađivanja sustava procjene djece s poteškoćama u razvoju s Međunarodnom klasifikacijom zdravlja, invaliditeta i funkcioniranja (MKF)“ na području Hercegovačko-neretvanske županije.
Vlada je, također, razmotrila Informaciju Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi o pregovorima s Nezavisnim sindikatom zaposlenika SKB-a Mostar, te zadužila dr. sc. Gorana Opsenicu, ministra zdravstva, rada i socijalne skrbi da za sljedeću sjednicu Vlade predloži članove pregovaračkog tima i datum početka pregovora s Nezavisnim sindikatom zaposlenika SKB-a Mostar.
POTPORE: DODJELA NOVČANE POTPORE ZA KAPITALNA/INVESTICIJSKA ULAGANJA U 2020. GODINI
Donko Jović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ donio je Odluke o odobravanju isplate novčanih potpora klijentima koji su ispunili uvjete za dodjelu novčane potpore – Kapitalna/Investicijska ulaganja u 2020. godini. Sukladno Programu i Naputku za 2020. godinu, odobrena je potpora za Kapitalna/Investicijska ulaganja: Subvencija nabave traktora i priključaka za traktore, Subvencija nabave novih motokultivatora i priključaka za motokultivator, Subvencija nabave nove opreme za natapanje.
Više informacija možete vidjeti na linku:
OBNOVLJENI DOMOVI ZDRAVLJA U ČAPLJINI I ČITLUKU
„S ponosom mogu istaknuti kako smo, obnovom domova zdravlja u Čapljini i Čitluku, uspješno okončali još jedan značajan dio Projekta energetske učinkovitosti u našoj županiji“, kazao je u izjavi za medije dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije dodavši i to kako je Vlada, nastavljajući aktivnosti s ciljem poboljšanja uvjeta rada zdravstvenih djelatnika, putem Projekta energetske učinkovitosti, izdvojila oko 600.000,00 KM za obnovu ova dva objekta.
„Na ovim objektima izvršeno je niz radova; postavljena je termoizolacija zidova, krova i fasade, zamijenjeni su vanjski i fasadni otvori, te su djelomično zamijenjena rasvjetna tijela energetski učinkovitijim, čime smo pacijentima, ali i medicinskomu osoblju, poboljšali uvjete liječenja i djelovanja“, kazao je predsjednik Herceg istaknuvši i to kako se Vlada HNŽ, od samoga imenovanja, uključila u Projekt energetske učinkovitosti u Bosni i Hercegovini koji se financira kreditnim sredstvima Svjetske banke po iznimno povoljnim uvjetima.
„Vlada kreditnim, donatorskim i proračunskim sredstvima financira i sufinancira energetsku obnovu značajnog broja objekata s konačnim ciljem - obnova svih javnih zgrada u HNŽ kako u obrazovanju i zdravstvu, tako i u pravosuđu i unutarnjim poslovima. Uvjeren sam u to kako ćemo taj cilj ostvariti zbog svih nas i naraštaja koji dolaze.“ zaključio je predsjednik Herceg.
OPSENICA: SINDIKAT SE JOŠ NIJE OČITOVAO NA PRIJEDLOG VLADE
„Vlada i Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ uputili su odgovore na dopise Nezavisnog sindikata zaposlenika SKB-a Mostar još koncem mjeseca rujna, ali nismo dobili povratnu informaciju odnosno njihovo očitovanje na prijedlog Vlade HNŽ“, kazao je ministar dr. sc. Goran Opsenica u izjavi za medije nakon prosvjeda medicinskih djelatnika održanih ispred zgrade županijske vlade.
Ministar Opsenica naglasio je kako Vlada HNŽ nikad nije odbila pregovore i kako je Nezavisnom sindikatu zaposlenika SKB-a Mostar predložila povećanje koeficijenta u istom postotku kao i Strukovnom sindikatu liječnika medicine i stomatologije u HNŽ.
„Nismo dobili službeno očitovanje prihvaćaju li prijedlog Vlade HNŽ. U slučaju da ga prihvate, potpisali bismo kolektivni ugovor, a u slučaju da ga ne prihvate, predložit ću Vladi HNŽ imenovanje pregovaračkog tima i određivanje datuma početka pregovora, sve sukladno zakonskim odredbama i predviđenim procedurama“, rekao je Opsenica.
Istaknuo je i to kako je problem što Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ s Nezavisnim sindikatom zaposlenika SKB-a Mostar komunicira službeno, pisanim putem preko pošte, a Nezavisni sindikat zaposlenika SKB-a Mostar s Ministarstvom zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ putem medija, odnosno Vlada HNŽ i Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ nisu nikad dobili zahtjev za organiziranjem sastanka.
„Nezavisni sindikat zaposlenika SKB-a Mostar tražio je pojašnjenje onoga što piše u Zaključku Vlade HNŽ pa smo i na to traženje uredno odgovorili. Međutim, ponavljam, očitovanje je izostalo, a bez njega nema temelja za daljnje korake. Sindikati su uputili pismo, ističući da nisu dobili to pojašnjenje pa smo im ga ponovno poslali. U Zaključku je jasno napisano što nudimo, a to je, u razmjernom odnosu, isto ono što je dobio Strukovni sindikat liječnika medicine i stomatologije u HNŽ.“ - zaključio je ministar Opsenica.
- « prva
- ‹ prethodna
- …
- 188
- 189
- 190
- 191
- 192
- 193
- 194
- 195
- 196
- …
- sljedeća ›
- posljednja »
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruge gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Liječničke komore HNŽ-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNŽ-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, naglasivši kako kontinuirana potpora ovakvim projektima za Vladu HNŽ-a nije samo obvezom, već iskrenom željom zajednički graditi zdravstveni sustav temeljen na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro desetljeća i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktualnoga županijskog ministra zdravstva, može me samo činiti dodatno ponosnom i zbog svojega kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost provesti ju u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz područja gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje liječnika, znanstvenika, istraživača i zdravstvenih djelatnika – kazala je Buhač, ocijenivši kako smo svjedocima brzih promjena koje današnje vrijeme sobom nosi, što uključuje i zdravstvene izazove, posebice kada govorimo o pružanju medicinske skrbi.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnoga značaja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je pomoći, razumjeti, liječiti i unaprijediti život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više poimam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekomu će tko vašu pomoć treba značiti itekako puno, možda i sve – dodala je predsjednica Vlade, naglasivši kako u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskoga odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je kako skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovoga znanstveno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stajališta o najnovijim spoznajama na polju upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cjelini. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktualne teme iz kliničke prakse i znanstvenih istraživanja, s naglaskom na suvremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam kako će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unaprjeđenju skrbi za pacijente i daljnjemu razvitku gastroenterologije ovoga našeg podneblja – kazao je Bevanda, dodavši kako su, uz liječnike, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje također nastoje pratiti najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNŽ-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko-neretvanske županije Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjega lista BiH od 7. studenog, dotičući se više aspekata svojega ministarskog i liječničkog djelovanja i karijere u cjelini. Na službenoj mrežnoj stranici Vlade HNŽ-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenoga intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktualno stanje, kada mi iz medijskoga svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih djelatnika u HNŽ-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno kazati, suvremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentirate?
- Sustav funkcionira, ali stanje je daleko od dobroga zbog nagomilanih dugova. S druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših liječnika i njihovih timova. Postavlja se upit treba li, s obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, ući u fazu apatije i ne raditi ništa ili se snalaziti kako se snalazi naš ravnatelj (prof. dr. sc. Ante Kvesić, ravnatelj SKB-a Mostar, nap. a.) s ovim visokim dugovima, otežanim financiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo raditi iskorake, a u hodu rješavati nagomilane dugove.
Zdravstveni djelatnici u HNŽ-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, ne će pristati na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih djelatnika nisu na zavidnoj razini. Nastojimo premostiti te probleme. Zahtjevi naših sindikata enormno su visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Što je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različna kolektivna ugovora. Ugovor s liječnicima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNŽ-a, nego s Neovisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to s reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva utjecaja ni na zapošljavanje, ne može ni davati novac, tako da je to kriva adresa. Ali, s druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plaće ne može davati ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za osobne dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono što Vlada može i što čini jest boriti se za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjoj razini to je osam milijuna KM bolničkomu sustavu i četiri milijuna primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram kazati kako raspodjela nije odgovarajuća. Naša je zadaća to ispraviti. Izračuni su pokazali da naša HNŽ u bolničkomu sustavu glede pacijenata sudjeluje na razini od 64 posto, ZHŽ 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema točnoga postotka, sudjeluje onoliko koliko može na godišnjoj razini. Želim još nešto objasniti, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između liječnika i drugoga sindikata. Primjerice, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na razini od 159 KM. To je neodrživo i s te smo strane imali velike pritiske za odljev naših liječnika u druge zdravstvene sustave, u prvomu redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedostatno koliko je još u drugim županijama. Onda se pojavio ovaj Neovisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i ustrajava u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svake županije koju izaberu. Naravno, do toga nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plaće, kao i liječnici, i to smo htjeli pretvoriti u satnicu te onda razgovarati o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo povećati satnicu. Međutim, oni su uporni u tome da ne žele uopće razgovarati o takvom načinu izmjene Kolektivnoga ugovora. Za nas je u cijelosti neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio cjelokupni zdravstveni sustav i bila bi još jača reakcija liječnika. Smatram kako je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovno vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovno vidjeti naše financijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i kako je u međuvremenu došlo do promjena našega zdravstvenog sustava, mislim na doprinose, što je doneseno na razini FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. lipnja imamo redovito manje punjenje za nešto više od milijun maraka. Nama predstoji borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor s obama sindikatima. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskoga suda, onda će vjerojatno uslijediti žalba na Županijski sud. To može ići do beskraja, što nama ni u kojemu slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tomu kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne skrbi?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvitka sustava socijalne skrbi u HNŽ-u za razdoblje 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo ga provoditi. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj financijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovno od Federacije. Primjerice, zaposlene su trudnice u jednomu trenutku ostale bez potpore, bez plaće. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednoga ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se kako ćemo u budućnosti moći uvrstiti i obitelji s troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnoj i županijskoj razini.
Ministre, moraju li se mijenjati modaliteti financiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono što rade oni oko nas. Kako bi kazao ravnatelj SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svojega BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na razini godine u zdravstveni sustav ubaci milijardu eura. A uvijek, kada je riječ o financijskim dubiozama, postavlja se upit tko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sustav, nego neracionalna raspodjela financijskih sredstava jer u zdravstveni sustav ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno mijenjati modalitete financiranja u zdravstvu kako ne bi došlo do kolapsa sustava.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimist glede kreiranja i provedbe zakona životno važnih za žitelje ove županije? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu skrb.
- Nas su u Ministarstvu u posljednje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvomu redu nerazumijevanje sa zdravstvenim zaposlenicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo financijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti donijeti željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne skrbi. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo pustiti ih u optjecaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar prometa i veza Hercegovačko-neretvanske županije Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne prometnice R428, onu na samomu ulazu u općinsko središte, kako bi se osobno uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj etapi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 milijuna KM. Upravo je Ministarstvo prometa dalo izraditi projekt obnove dijela predmetne ceste, sve od njezina spoja s magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva etapa radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj etapi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće prometnice na puni profil s asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sustav oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne prometne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkoga prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cijelosti završili ovaj projekt, ukupne duljine 3,3 km – komentirao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnoga do Zavale, u duljini od 5,5 km, te od Zavale do granice s RH, u duljini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5
