Službena stranica Vlade HNŽ/K
KRIZNI STOŽER HNŽ RAZMOTRIO EPIDEMIOLOŠKO STANJE I USVOJIO VIŠE ZAKLJUČAKA
Krizni stožer Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko-neretvanske županije održao je sastanak na kojemu je razmotreno epidemiološko stanje u Županiji i aktivnosti koje Stožer provodi s ciljem praćenja stanja i poduzimanja mjera radi sprječavanja i ranog otkrivanja bolesti izazvane novim koronavirusom.
Prim. dr. Nermin Avdić, direktor Zavoda za javno zdravstvo prezentirao je epidemiološko stanje na području HNŽ od 31. kolovoza do 4. listopada 2020. godine iz kojega je vidljivo kako je ono značajnije pogoršano u odnosu na ljetno razdoblje. U tom razdoblju ukupno je testirano 10.026 osoba, a pozitivnih je bilo 1659. Najveći broj novooboljelih pripada dobnoj skupini od 20 od 44 godine, njih 42,07%. Također, evidentan je i porast broja novooboljelih kod populacije do 19 godina.
Doc. dr. sc. Svjetlana Grgić iz Klinike za infektivne bolesti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, govoreći o stanju u Klinici, ukazala je na porast broja hospitaliziranih osoba, poglavito tijekom mjeseca rujna.
„U razdoblju od 17. ožujka do 28. kolovoza hospitalizirano je 246, a od 28. kolovoza do 30. rujna 184 bolesnika što ukazuje na zabrinjavajući porast zaraženih i teško bolesnih. Također, od 17. ožujka do 28. kolovoza preminulo je 30, a od 28. kolovoza do 30. rujna 21 bolesnik“, kazala je dr. Grgić.
Uzimajući u obzir iznesene podatke i ukupno epidemiološko stanje, Krizni stožer donio je sljedeće zaključke:
- Traži se striktna provedba Zapovijedi i Preporuke Kriznog stožera Federalnog ministarstva zdravstva na području HNŽ s posebnim naglaskom na točku 5. Zapovijedi kojom se zapovijeda inspekcijama organiziranim pri mjerodavnim ministarstvima, odnosno mjerodavnim općinskim i gradskim inspektorima da kontinuirano kontroliraju provedbu Zapovijedi, te sukladno svojim ovlastima poduzimaju mjere iz okvira svojih mjerodavnosti, koje uključuju i pokretanje kaznenih prijava protiv počinitelja za koje se postavi osnovana sumnja da ne izvršavaju zapovijedi u uvjetima pandemije COVID-19 za kaznena djela kažnjiva po Kaznenom zakonu Federacije BiH.
- Predlaže se Vladi HNŽ da za praćenje i nadziranje provedbe Zapovijedi Kriznog stožera Federalnog ministarstva zdravstva angažira mjerodavna ministarstva i jedinice lokalne samouprave da putem svojih inspekcija pojačaju kontrolu provedbe Zapovijedi kao i da se angažiraju svi raspoloživi kapaciteti u svrhu intenziviranja inspekcijskog nadzora, a s ciljem sprječavanja daljnjeg širenja COVID-19. Isto podrazumijeva formiranje inspekcijskih timova u jedinicama lokalne samouprave (po dva inspektora) koji će uz asistenciju policijskih službenika vršiti kontrolu provedbe naloženih mjera i izricati sankcije sukladno važećim propisima. Narečeni timovi u obvezi su dostavljati tjedna izvješća (svakog ponedjeljka za prethodni tjedan) Kriznom stožeru ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ o broju izvršenih nadzora i poduzetim mjerama. Za formiranje timova, zadužuju se načelnici/gradonačelnici.
- Apelira se na pučanstvo HNŽ da se strogo pridržava svih propisanih epidemioloških mjera, a posebice: izbjegavanje svih javnih okupljanja, nošenje maski u svim zatvorenim javnim prostorima, držanje fizičke distance i redovito pranje i dezinficiranje ruku kao i svih radnih površina i na taj način pokažu odgovornost i prema sebi i prema drugima.
- Krizni stožer Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ naglašava da je zaštita od zaraznih bolesti dužnost jedinica lokalne samouprave-općina, gradova, županija i Federacije, zdravstvenih ustanova, zavoda zdravstvenog osiguranja, nositelja privatne prakse, gospodarskih društava i drugih pravnih i fizičkih osoba i ne poduzimanje mjera propisanih Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti („Službene novine FBiH“ broj 29/05) kažnjivo je sukladno narečenom Zakonu.
VLADA DONIJELA ODLUKU O RASPISIVANJU JAVNOG POZIVA ZA SUBVENCIONIRANJE KAMATA ZA KREDITNE PLASMANE
Na današnjoj sjednici, Vlada Hercegovačko-neretvanske županije je, s ciljem pomoći gospodarstvenicima i obrtnicima za ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica izazvanih epidemijom koronavirusa, donijela Odluku o raspisivanju Javnog poziva za subvencioniranje kamata za kreditne plasmane koje odobri Razvojna banka Federacije BiH.
Javni poziv bit će raspisan temeljem Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih epidemijom koronavirusa i potpori ekonomiji na području HNŽ, a za subvencioniranje kamata Vlada će izdvojiti iznos od 500.000 KM.
Naglašeno je kako je Hercegovačko-neretvanska županija prva Županija s kojom je Razvojna banka sklopila Protokol o suradnji u svezi s kreditnom linijom za likvidnost gospodarstvenicima i obrtnicima za ublažavanje posljedica izazvanih pandemijom virusnog oboljenja COVID-19. Obrtnicima i gospodarstvenicima koji zadovolje kriterije iz Javnog poziva bit će omogućeni pojedinačni krediti u iznosu do 500.000 KM uz rok otplate do 36 mjeseci, te grace razdoblje do 12 mjeseci. Fiksnu kamatu od 2% godišnje plaćat će Vlada HNŽ, dok će se Razvojna banka odreći naknade za obradu kredita.
Tijekom rasprave, podcrtana je i činjenica kako je, nakon provedene procedure Javnoga poziva, do sada, temeljem tzv. Korona zakona osigurana potpora za 1 833 gospodarska subjekta u iznosu od 4.740.503,43 KM.
SKUPŠTINA HNŽ USVOJILA NIZ IZVJEŠĆA I INFORMACIJA
Na jučerašnjoj, devetoj redovitoj sjednici Skupštine Hercegovačko-neretvanske županije, zastupnici su primili k znanju Izvješće o radu Županijskog tužiteljstva HNŽ-a i Izvješće o radu Županijskog suda HNŽ-a te prihvatili Izvješće o radu Javnog pravobraniteljstva HNŽ-a, Izvješće o izvršenju sankcija u HNŽ-u iz članka 1. Zakona o izvršenju sankcija u HNŽ-u za 2019. godinu i Izvješće o realiziranju Zbirnog plana za 2019. godinu svih nositelja Programa razvitka malog gospodarstva HNŽ-a 2016.-2020. i Strategije razvoja malog i srednjeg poduzetništva u HNŽ-u 2012.–2020.
Razmatrane su Informacija o usvajanju Akcijskog plana aktivnosti potrebnih za izvršenje općih mjera naloženih presudom Europskog suda za ljudska prava prema HNŽ-u i vremenski okvir za njihovo realiziranje i Informacija o realiziranju potpisanih ugovora o koncesijama iz područja vodoprivrede, zaključno s 31.12.2019. godine.
Posebnu pozornost zastupnici su posvetili Izvješću o radu Javnog pravobraniteljstva HNŽ-a poglavito u dijelu vezanom za tužbe proračunskih korisnika što ozbiljno utječe na stabilnost javnih financija. Unatoč kontinuiranim naporima Vlade koja je, do sada, za izvršenja sudskih presuda i izvansudske nagodbe izdvojila više od 16 milijuna KM, tužbe su i dalje ozbiljan izazov u radu Vlade. Stoga, Pravobraniteljstvo smatra da treba ubrzati postupke izvansudskih nagodbi, te će Vladi predložiti izmjene odluka o uvjetima i postupku za sporazumno rješavanje potraživanja pravnih i fizičkih osoba kako bi se taj postupak pojednostavio.
Skupština HNŽ obavezala je Vladu HNŽ da u roku 45 dana dostavi izvješće o realiziranju potpisanih ugovora o koncesijama iz ostalih područja koja su u mjerodavnosti drugih ministarstva HNŽ.
PREDSJEDNIK VLADE HNŽ DR. NEVENKO HERCEG ČESTITAO SVJETSKI DAN UČITELJA
U povodu Svjetskog dana učitelja, dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, uputio je čestitku prosvjetnim djelatnicima. U tekstu čestitke stoji:
''Poštovani učitelji, nastavnici i profesori, poštujući Vaš rad koji nadrasta status profesije odnosno odgovara istinskom životnom pozivu, s osobitom Vam radošću čestitam Svjetski dan učitelja. Prosvjetni djelatnici imaju presudnu ulogu u životu svakoga čovjeka, a naše učitelje, nastavnike i profesore pamtimo cijelog života. Zato Vaše zvanje i jest na razini poslanja koje svaki član društvene zajednice mora znati ispravno vrednovati i osobito poštovati.
Vlada HNŽ je, svjesna kako je ulaganje u izobrazbu najbolje ulaganje u budućnost, učinila značajne iskorake kako bi poboljšala materijalni status i uvjete rada prosvjetnih djelatnika i boravka učenika u školama. Nastavit ćemo i dalje podupirati projekte u obrazovanju, što je jednim od ključnih kotača u razvitku i boljem sutra za naše društvo u cjelini. U tom duhu, još jednom Vam upućujem srdačnu čestitku, ističući kako ćete u meni i u Vladi HNŽ uvijek imati potporu koju zaslužujete.''
MINISTAR TELETOVIĆ S GENERALNIM KONZULOM REPUBLIKE TURSKE
Ajdin Teletović, ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša HNŽ primio je danas u nastupni posjet Nj.E. Yaşara Ergüna, generalnog konzula Republike Turske u Mostaru, s kojim je razgovarao o mogućnostima institucionalne i gospodarske suradnje Republike Turske i Vlade HNŽ.
Uz izraze dobrodošlice i spremnosti za potporu budućem diplomatskom radu generalnog konzula Ergüna, ministar Teletović istaknuo je dosadašnju kvalitetnu suradnju te predstavio neke od rezultata i prioriteta Ministarstva u idućem razdoblju. „Želja nam je da dosadašnju dobru suradnju nastavimo i dalje, dodatnim njegovanjem i unaprjeđivanjem međusobnih odnosa jer tako doprinosimo jedni drugima i zajedničkim snagama stvaramo bolje uvjete za život naših građana“ - istaknuo je ministar podsjetivši na to kako se turizam izdvaja kao resor s velikim potencijalima za suradnju, napose u području poticanja ulaganja i uspostave izravnih aviolinija iz Mostara što bi dodatno poboljšalo dostupnost te olakšalo kretanje turista i gospodarstvenika u oba smjera. „Postoje uistinu velike mogućnosti unaprjeđenja gospodarskih odnosa, na nama je da te postupke olakšamo i pojednostavimo.“ - zaključio je ministar Teletović.
Novoimenovani generalni konzul Republike Turske u Mostaru zahvalio je na prijamu te kazao kako današnji posjet smatra izuzetno bitnim, ne samo na diplomatskoj razini, već i onoj prijateljskoj te kao potporu gospodarskom oporavku i razvitku HNŽ. Prema njegovim riječima, potrebno je dodatno potaknuti gospodarsku suradnju s ciljem osnaživanja zajedničkih vrijednosti. „Današnji susret svakako je izvrsna prigoda za predstavljanje aktualnih i otvaranje budućih projekata iz resora turizma koji su od iznimnog značaja kako za Hercegovačko-neretvansku županiju tako i za Republiku Tursku.“ - kazao je generalni konzul Ergün zahvalivši ministru na vrlo iscrpnim i korisnim informacijama.
Na koncu, iskazano je zadovoljstvo održanim sastankom koji je potvrdio vrlo dobre i bliske odnose dviju država i obostranu želju za jačanjem suradnje.
DAN GRADA ČAPLJINE
Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije danas je, u povodu obilježavanja Dana grada Čapljine, bio nazočan na svečanoj sjednici Gradskoga vijeća.
U pozdravnom govoru, predsjednik Herceg čestitao je Dan Grada i blagdan sv. Franje Asiškog, istaknuvši svojevrsni novi procvat Čapljine, od obnove rada čapljinskoga simbola – Laste, preko stanogradnje, do niza projekata u kojima predano sudjeluje i Vlada HNŽ.
„Ako bismo, uz aktualni projekt obnove Doma zdravlja u Čapljini, sagledali ukupne podatke o ulaganjima koja su u mandatu ovog saziva županijske vlade napravljena na prostoru Čapljine, jasno bi se pokazalo da Čapljinu držimo jednim od bitnijih urbanih središta naše županije. Razvitak i prosperitet hercegovačkog juga u samom su vrhu prioriteta rada ove vlade, a dopustit ćete mi slobodu da, u ovom svečarskom duhu, suradnju na relaciji Vlada HNŽ – Grad Čapljina ocijenim izvrsnom, čemu je svakako doprinijelo i produktivno komuniciranje koje dr. Vidić i ja godinama s lakoćom ostvarujemo.“ - kazao je predsjednik Herceg dodavši i to da obnovu čapljinskog Doma zdravlja Vlada HNŽ provodi u sklopu projekta „Energetska učinkovitost u BiH“, pod čijim je okriljem dosad energetski ''utopljeno'' više od 30 objekata na prostoru Županije, s ulaganjima od gotovo 20 milijuna KM.
„Ovakva ulaganja siguran su put ka poboljšanju uvjeta rada i boravka u obrazovnim, zdravstvenim i drugim javnim institucijama, a stvaranje zdravog i suvremenog radnog i životnog prostora jednim je od preduvjeta stvaranja poželjnije budućnosti za naše sugrađane, prije svega naše mlade. Time, dakle, radimo i na očuvanju demografske slike u našoj županiji odnosno, u konkretnom slučaju, u Vašem lijepom gradu koji - što je evidentno i što me čini sretnim - bilježi čak i priljev stanovništva koje dolazi iz drugih hercegovačkih krajeva. Svi su oni, dakle, prepoznali Čapljinu kao poželjno mjesto za stvaranje kvalitetnog života za sebe i njihovu djecu.“ - zaključio je predsjednik Herceg.
Dr. Smiljan Vidić, gradonačelnik Čapljine, uz čestitke građanima u povodu Dana Grada, istaknuo je značaj potpore viših razina vlasti lokalnim zajednicama.
„Svima od srca hvala ali moram istaknuti Vladu HNŽ s kojom Čapljina ima izvanrednu suradnju. Stoga, zahvala dr. Nevenku Hercegu, predsjedniku Vlade i svim ministrima u Vladi.“ - zaključio je gradonačelnik Vidić.
Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća nazočan je bio i Donko Jović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
- « prva
- ‹ prethodna
- …
- 192
- 193
- 194
- 195
- 196
- 197
- 198
- 199
- 200
- …
- sljedeća ›
- posljednja »
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruge gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Liječničke komore HNŽ-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNŽ-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, naglasivši kako kontinuirana potpora ovakvim projektima za Vladu HNŽ-a nije samo obvezom, već iskrenom željom zajednički graditi zdravstveni sustav temeljen na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro desetljeća i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktualnoga županijskog ministra zdravstva, može me samo činiti dodatno ponosnom i zbog svojega kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost provesti ju u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz područja gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje liječnika, znanstvenika, istraživača i zdravstvenih djelatnika – kazala je Buhač, ocijenivši kako smo svjedocima brzih promjena koje današnje vrijeme sobom nosi, što uključuje i zdravstvene izazove, posebice kada govorimo o pružanju medicinske skrbi.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnoga značaja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je pomoći, razumjeti, liječiti i unaprijediti život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više poimam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekomu će tko vašu pomoć treba značiti itekako puno, možda i sve – dodala je predsjednica Vlade, naglasivši kako u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskoga odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je kako skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovoga znanstveno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stajališta o najnovijim spoznajama na polju upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cjelini. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktualne teme iz kliničke prakse i znanstvenih istraživanja, s naglaskom na suvremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam kako će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unaprjeđenju skrbi za pacijente i daljnjemu razvitku gastroenterologije ovoga našeg podneblja – kazao je Bevanda, dodavši kako su, uz liječnike, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje također nastoje pratiti najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNŽ-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko-neretvanske županije Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjega lista BiH od 7. studenog, dotičući se više aspekata svojega ministarskog i liječničkog djelovanja i karijere u cjelini. Na službenoj mrežnoj stranici Vlade HNŽ-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenoga intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktualno stanje, kada mi iz medijskoga svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih djelatnika u HNŽ-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno kazati, suvremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentirate?
- Sustav funkcionira, ali stanje je daleko od dobroga zbog nagomilanih dugova. S druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših liječnika i njihovih timova. Postavlja se upit treba li, s obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, ući u fazu apatije i ne raditi ništa ili se snalaziti kako se snalazi naš ravnatelj (prof. dr. sc. Ante Kvesić, ravnatelj SKB-a Mostar, nap. a.) s ovim visokim dugovima, otežanim financiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo raditi iskorake, a u hodu rješavati nagomilane dugove.
Zdravstveni djelatnici u HNŽ-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, ne će pristati na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih djelatnika nisu na zavidnoj razini. Nastojimo premostiti te probleme. Zahtjevi naših sindikata enormno su visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Što je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različna kolektivna ugovora. Ugovor s liječnicima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNŽ-a, nego s Neovisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to s reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva utjecaja ni na zapošljavanje, ne može ni davati novac, tako da je to kriva adresa. Ali, s druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plaće ne može davati ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za osobne dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono što Vlada može i što čini jest boriti se za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjoj razini to je osam milijuna KM bolničkomu sustavu i četiri milijuna primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram kazati kako raspodjela nije odgovarajuća. Naša je zadaća to ispraviti. Izračuni su pokazali da naša HNŽ u bolničkomu sustavu glede pacijenata sudjeluje na razini od 64 posto, ZHŽ 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema točnoga postotka, sudjeluje onoliko koliko može na godišnjoj razini. Želim još nešto objasniti, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između liječnika i drugoga sindikata. Primjerice, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na razini od 159 KM. To je neodrživo i s te smo strane imali velike pritiske za odljev naših liječnika u druge zdravstvene sustave, u prvomu redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedostatno koliko je još u drugim županijama. Onda se pojavio ovaj Neovisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i ustrajava u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svake županije koju izaberu. Naravno, do toga nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plaće, kao i liječnici, i to smo htjeli pretvoriti u satnicu te onda razgovarati o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo povećati satnicu. Međutim, oni su uporni u tome da ne žele uopće razgovarati o takvom načinu izmjene Kolektivnoga ugovora. Za nas je u cijelosti neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio cjelokupni zdravstveni sustav i bila bi još jača reakcija liječnika. Smatram kako je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovno vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovno vidjeti naše financijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i kako je u međuvremenu došlo do promjena našega zdravstvenog sustava, mislim na doprinose, što je doneseno na razini FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. lipnja imamo redovito manje punjenje za nešto više od milijun maraka. Nama predstoji borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor s obama sindikatima. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskoga suda, onda će vjerojatno uslijediti žalba na Županijski sud. To može ići do beskraja, što nama ni u kojemu slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tomu kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne skrbi?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvitka sustava socijalne skrbi u HNŽ-u za razdoblje 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo ga provoditi. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj financijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovno od Federacije. Primjerice, zaposlene su trudnice u jednomu trenutku ostale bez potpore, bez plaće. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednoga ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se kako ćemo u budućnosti moći uvrstiti i obitelji s troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnoj i županijskoj razini.
Ministre, moraju li se mijenjati modaliteti financiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono što rade oni oko nas. Kako bi kazao ravnatelj SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svojega BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na razini godine u zdravstveni sustav ubaci milijardu eura. A uvijek, kada je riječ o financijskim dubiozama, postavlja se upit tko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sustav, nego neracionalna raspodjela financijskih sredstava jer u zdravstveni sustav ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno mijenjati modalitete financiranja u zdravstvu kako ne bi došlo do kolapsa sustava.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimist glede kreiranja i provedbe zakona životno važnih za žitelje ove županije? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu skrb.
- Nas su u Ministarstvu u posljednje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvomu redu nerazumijevanje sa zdravstvenim zaposlenicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo financijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti donijeti željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne skrbi. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo pustiti ih u optjecaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar prometa i veza Hercegovačko-neretvanske županije Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne prometnice R428, onu na samomu ulazu u općinsko središte, kako bi se osobno uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj etapi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 milijuna KM. Upravo je Ministarstvo prometa dalo izraditi projekt obnove dijela predmetne ceste, sve od njezina spoja s magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva etapa radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj etapi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće prometnice na puni profil s asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sustav oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne prometne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkoga prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cijelosti završili ovaj projekt, ukupne duljine 3,3 km – komentirao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnoga do Zavale, u duljini od 5,5 km, te od Zavale do granice s RH, u duljini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5
