• Prvi zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruge gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Liječničke komore HNŽ-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNŽ-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, naglasivši kako kontinuirana potpora ovakvim projektima za Vladu HNŽ-a nije samo obvezom, već iskrenom željom zajednički graditi zdravstveni sustav temeljen na znanju, iskustvu i ljudskosti. - Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro desetljeća i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktualnoga županijskog ministra zdravstva, može me samo činiti dodatno ponosnom i zbog svojega kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost provesti ju u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz područja gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje liječnika, znanstvenika, istraživača i zdravstvenih djelatnika – kazala je Buhač, ocijenivši kako smo svjedocima brzih promjena koje današnje vrijeme sobom nosi, što uključuje i zdravstvene izazove, posebice kada govorimo o pružanju medicinske skrbi. - Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnoga značaja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je pomoći, razumjeti, liječiti i unaprijediti život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više poimam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekomu će tko vašu pomoć treba značiti itekako puno, možda i sve – dodala je predsjednica Vlade, naglasivši kako u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja. Počasni predsjednik Organizacijskoga odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je kako skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije. - Kroz tri dana i niz sesija ovoga znanstveno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stajališta o najnovijim spoznajama na polju upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cjelini. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktualne teme iz kliničke prakse i znanstvenih istraživanja, s naglaskom na suvremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam kako će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unaprjeđenju skrbi za pacijente i daljnjemu razvitku gastroenterologije ovoga našeg podneblja – kazao je Bevanda, dodavši kako su, uz liječnike, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje također nastoje pratiti najnovije spoznaje ove grane medicine.
  • Ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko-neretvanske županije Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjega lista BiH od 7. studenog, dotičući se više aspekata svojega ministarskog i liječničkog djelovanja i karijere u cjelini. Na službenoj mrežnoj stranici Vlade HNŽ-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenoga intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić: Aktualno stanje, kada mi iz medijskoga svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih djelatnika u HNŽ-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno kazati, suvremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentirate? - Sustav funkcionira, ali stanje je daleko od dobroga zbog nagomilanih dugova. S druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših liječnika i njihovih timova. Postavlja se upit treba li, s obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, ući u fazu apatije i ne raditi ništa ili se snalaziti kako se snalazi naš ravnatelj (prof. dr. sc. Ante Kvesić, ravnatelj SKB-a Mostar, nap. a.) s ovim visokim dugovima, otežanim financiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo raditi iskorake, a u hodu rješavati nagomilane dugove. Zdravstveni djelatnici u HNŽ-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, ne će pristati na razgovore bez povećanja koeficijenata. - To je složena problematika. Plaće zdravstvenih djelatnika nisu na zavidnoj razini. Nastojimo premostiti te probleme. Zahtjevi naših sindikata enormno su visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Što je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različna kolektivna ugovora. Ugovor s liječnicima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNŽ-a, nego s Neovisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to s reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva utjecaja ni na zapošljavanje, ne može ni davati novac, tako da je to kriva adresa. Ali, s druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plaće ne može davati ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za osobne dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono što Vlada može i što čini jest boriti se za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjoj razini to je osam milijuna KM bolničkomu sustavu i četiri milijuna primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Izvršavaju li ostali osnivači svoje obveze? - To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram kazati kako raspodjela nije odgovarajuća. Naša je zadaća to ispraviti. Izračuni su pokazali da naša HNŽ u bolničkomu sustavu glede pacijenata sudjeluje na razini od 64 posto, ZHŽ 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema točnoga postotka, sudjeluje onoliko koliko može na godišnjoj razini. Želim još nešto objasniti, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između liječnika i drugoga sindikata. Primjerice, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na razini od 159 KM. To je neodrživo i s te smo strane imali velike pritiske za odljev naših liječnika u druge zdravstvene sustave, u prvomu redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedostatno koliko je još u drugim županijama. Onda se pojavio ovaj Neovisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i ustrajava u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svake županije koju izaberu. Naravno, do toga nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH. Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plaće, kao i liječnici, i to smo htjeli pretvoriti u satnicu te onda razgovarati o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo povećati satnicu. Međutim, oni su uporni u tome da ne žele uopće razgovarati o takvom načinu izmjene Kolektivnoga ugovora. Za nas je u cijelosti neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio cjelokupni zdravstveni sustav i bila bi još jača reakcija liječnika. Smatram kako je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovno vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovno vidjeti naše financijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda. Podsjećam i kako je u međuvremenu došlo do promjena našega zdravstvenog sustava, mislim na doprinose, što je doneseno na razini FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. lipnja imamo redovito manje punjenje za nešto više od milijun maraka. Nama predstoji borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor s obama sindikatima. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskoga suda, onda će vjerojatno uslijediti žalba na Županijski sud. To može ići do beskraja, što nama ni u kojemu slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tomu kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni. Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne skrbi? - Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvitka sustava socijalne skrbi u HNŽ-u za razdoblje 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo ga provoditi. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj financijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovno od Federacije. Primjerice, zaposlene su trudnice u jednomu trenutku ostale bez potpore, bez plaće. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednoga ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se kako ćemo u budućnosti moći uvrstiti i obitelji s troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnoj i županijskoj razini. Ministre, moraju li se mijenjati modaliteti financiranja u zdravstvu? - Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono što rade oni oko nas. Kako bi kazao ravnatelj SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svojega BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na razini godine u zdravstveni sustav ubaci milijardu eura. A uvijek, kada je riječ o financijskim dubiozama, postavlja se upit tko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sustav, nego neracionalna raspodjela financijskih sredstava jer u zdravstveni sustav ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno mijenjati modalitete financiranja u zdravstvu kako ne bi došlo do kolapsa sustava. Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimist glede kreiranja i provedbe zakona životno važnih za žitelje ove županije? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu skrb. - Nas su u Ministarstvu u posljednje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvomu redu nerazumijevanje sa zdravstvenim zaposlenicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo financijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti donijeti željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne skrbi. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo pustiti ih u optjecaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
  • Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač u svojemu se uredu susrela s rukovodstvom Hercegovačke udruge uljara i maslinara (HUUM), predvođenim predsjednikom Božom Mustapićem. Predstavnici Udruge upoznali su predsjednicu s nizom tekućih i planiranih aktivnosti, posebno istaknuvši nastavak promocije maslinarstva kroz projekt Ceste maslinovih ulja Hercegovine, potom finalizaciju postupka zaštite oznake izvornosti Zlatne kapi Hercegovine pri institucijama Europske unije, unaprjeđenje proizvodnih i tržišnih standarda sukladno europskim regulativama te pokretanje sveobuhvatne promidžbene kampanje. Upravo će kroz tu kampanju upoznati domaću i međunarodnu javnost s ovim velikim uspjehom u djelovanju HUUM-a, ali i s dugoročnim potencijalom sektora maslinarstva u BiH. Uključit će digitalne sadržaje, promidžbu na društvenim mrežama, reklamne panoe na strateškim prometnicama i slične aktivnosti, sve s ciljem jačanja prepoznatljivosti domaćih brendova i poticanja potrošnje domaćega ekstra djevičanskog maslinova ulja. Naglasivši važnost povezivanja proizvođača i institucija odnosno osiguranja dugoročne održivosti maslinarstva na našemu podneblju, kao poljoprivredne grane s velikim potencijalom, predsjednica Buhač iskazala je pripravnost podržati inicijative koje doprinose unaprjeđenju domaće poljoprivrede i promidžbi domaćega maslinova ulja na međunarodnomu tržištu.

REAGIRANJE: VLADA HNŽ IMA ODGOVORNOST I OBVEZU ZAŠTITE 10.000 RADNIH MJESTA!

Vlada HNŽ u obvezi je reagirati na neosnovane prozivke i lažna moraliziranja, a u svezi s odlukama o isplati subvencija temeljem Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih epidemijom koronavirusa (COVID-19) i potpori ekonomiji na području HNŽ, tzv. Korona zakona.

Vlada preuzima odgovornost pomoći ugroženom gospodarstvu i zaštite 10.000 radnih mjesta. Zakonske odredbe su jasne i ne omogućuju nikakvu diskriminaciju među gospodarskim subjektima i naše odluke odnosno pokrivenost odlukama o subvencioniranju ništa se ne razlikuju od cijeloga prostora FBiH.

Tako i predmetni subjekti koje se medijski problematizira uredno su registrirani gospodarski subjekti koji imaju svoju djelatnost, svoje zaposlene i kojima je bio zabranjen rad u skladu protuepidemijskim zabranama i mjerama. U najkraćem,  a u skladu sa Zakonom, svaki gospodarski subjekt koji se prijavio na Javni poziv i ispunio jasno postavljene kriterije (prije svega, da nisu otpuštali radnike i da im je, odlukama kriznih stožera, bio zabranjen rad) obuhvaćen je donesenim odlukama Vlade koje imaju za cilj zaštitu 10.000 radnih mjesta u našoj županiji.

Svako drukčije postupanje, a posebno preraspodjela novca koju neki potenciraju, bila bi kaznena povreda Zakona što je smjer u kojem ova Vlada neće ići. Pozivamo, stoga, sve one koji se upuštaju u javne rasprave relativizirajući napore Vlade HNŽ-a u saniranju gospodarskih posljedica pandemije, da iščitaju zakonske propise i razmotre sveobuhvatno činjenično stanje, a ne da špekulacijama i neutemeljenim jeftinim moraliziranjima obmanjuju naše sugrađane.

Na kraju, što je osobito bitno naglasiti, subvencije idu za plaće radnicima, a ne poslodavcima, a i u kladionicama rade naši sugrađani, nečije kćerke, supruge, majke! Plaća je i njihovo pravo!

 

05-09-2020, 12:11

VLADA DODIJELILA TISUĆU ŠKOLSKIH TORBI I PRIBORA

Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko–neretvanske županije  i dr. sc. Rašid Hadžović, ministar prosvjete, znanosti, kulture i športa u Centru za socijalni rad Grada Mostara uručili su danas školske torbe i pribor učenicima iz socijalno ugroženih obitelji s područja Grada Mostara.

Zdravka Marić, ravnateljica Centra za socijalni rad Mostar, u ime učenika i roditelja, zahvalila je Vladi HNŽ na darivanju.

''Predsjednik Herceg i ministar Hadžović danas su ovdje s nama da obilježe početak nove školske godine i da vam, u ime županijske vlade, uruče školske torbe i pribor. Zahvaljujem Vladi na potpori koju nam kontinuirano pruža i koja je iznimno značajna kako za roditelje i djecu, tako i za djelovanje našeg Centra'', naglasila je ravnateljica Marić.

Djecu, roditelje i djelatnike Centra pozdravili su i predsjednik Herceg i ministar Hadžović, a dr. Herceg je istaknuo kako djeca ove godine u školske klupe idu u posebnim okolnostima, uz propise na koje nismo naviknuti i koji nam izazivaju nelagodu, čak i frustraciju, međutim, činjenica je kako nemamo izbora.

''Nesretna pandemija zahvatila je cijeli svijet i dužni smo se prilagoditi svemu što nove okolnosti od nas traže kako bismo osigurali najveću moguću zaštitu kako za vas mališane, tako i za cijelu našu zajednicu. Međutim, kao što sam već jednom kazao, čestitam vam početak nove školske godine u iskrenoj želji da nam uvjeti u kojima se vraćamo u škole budu premosnica iz izvanrednog u normalno stanje. Želim ostati optimist i vjerovati da će uskoro doći do vraćanja naših života u normalne tijekove kako bismo mogli ponovno živjeti onako kako smo naviknuli i kako to naša priroda, kao društvenih bića, od nas traži.

Vlada HNŽ bila je i ostat će uz vas na svaki način na koji to može. Jučer smo usvojili Odluku i izdvojili 100 tisuća KM za nabavu zaštitne i dezinfekcijske opreme za naše školske ustanove, a i ovaj čin dodjele 1000 školskih torbi i pribora tek je jedna od redovitih aktivnosti koju provodimo u suradnji s centrima za socijalni rad na području naše županije. Mi ne prestajemo ulagati maksimalne napore kako bismo stalno i uporno unaprjeđivali uvjete školovanja u Županiji, podižući životni standard prosvjetnih djelatnika, obnavljajući i energetski unaprjeđujući naše škole, igrališta i dvorane, itd. svjesni kako je uloga obrazovanja od presudne važnosti za našu budućnost.

U nadi kako smo, ovim činom, makar djelomice olakšali pripremu za školu i vama mališanima i vašim roditeljima, želim naglasiti kako od učitelja, nastavnika i profesora očekujem potpunu posvećenost njihovu časnom pozivu, a od učenika ispunjavanje učeničkih obveza i uživanje u bezbrižnim školskim godinama'' - zaključio je predsjednik Herceg.

Inače, Vlada Hercegovačko-neretvanske županije je, putem Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi, osigurala nabavu tisuću kompleta torbi i školskog pribora za učenike osnovnih škola iz socijalno ugroženih obitelji, koji će ovih dana, u centrima za socijalni rad, biti podijeljeni i u ostalim gradovima i općinama u našoj županiji.

04-09-2020, 12:04

VLADA OSIGURALA 100.000 KM ZA NABAVU ZAŠTITNIH SREDSTAVA I MATERIJALA ZA OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE U HNŽ

Na današnjoj, telefonskoj sjednici Vlada Hercegovačko-neretvanske županije donijela je Odluku o odobravanju nabave zaštitnih sredstava i materijala za osnovne i srednje škole u iznosu od 100.000,00 KM s ciljem stvaranja sigurnosnih uvjeta za početak školske godine.

Temeljem zapovijedi i preporuka Kriznog stožera Federalnog ministarstva zdravstva, Kriznog stožera Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ, Zavoda za javno zdravstvo FBiH i Zavoda za  javno zdravstvo HNŽ, a sukladno sastanku održanom 24. kolovoza 2020. godine sa sudionicima u odgojno- obrazovnom sustavu, Vlada je  osigurala financijska sredstva predviđena Izmjenama i dopunama Proračuna HNŽ za 2020. godinu s pozicije Ministarstva financija ''Tekuća pričuva'' Ministarstvu prosvjete, znanosti, kulture i športa u iznosu od 100.000,00 KM za nabavu zaštitnih sredstava i materijala za osnovne i srednje škole na području HNŽ.

Narečeni iznos bit će utrošen za nabavu sredstava za održavanje čistoće - 70.000,00 KM, edukativno-informativnog materijala - 9.000,00 KM, pedagoškog materijala za nastavno osoblje - 14.000,00 KM, te zaštitnih vizira - 7.000,00 KM.

04-09-2020, 8:27

POTPORA ZA 996 GOSPODARSKIH SUBJEKATA IZ RESORA TURIZMA I UGOSTITELJSTVA KROZ ''KORONA ZAKON''

Nastavljajući aktivnosti na realiziranju financijske potpore gospodarstvu pogođenom pandemijom Vlada Hercegovačko-neretvanske županije je, na današnjoj telefonskoj sjednici, usvojila  još jednu odluku o isplati subvencija temeljem Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih epidemijom koronavirusa (COVID-19) i potpori ekonomiji na području HNŽ (tzv. Korona zakona).

„Nakon što smo, prije nekoliko dana, usvojili Odluku kojom smo za 486 gospodarskih subjekata koji su se prijavili i ispunili uvjete unutar resora gospodarstva, zdravstva, prosvjete i prometa, osigurali potporu u iznosu od 1.053.661,77 KM danas smo za 996 gospodarskih subjekata koji su se na Javni poziv prijavili putem resora turizma, ugostiteljstva i trgovine osigurali dodatnih 2.524.889,37 KM. Naša potpora gospodarstvu današnjom odlukom nije okončana. Naime, Interresorno povjerenstvo nastavlja s radom i mi ćemo, na tom tragu, uskoro imati i treću odluku Vlade kojom ćemo obuhvatiti sve preostale gospodarske subjekte koji su se javili i ispunili utvrđene uvjete iz Javnog poziva. Podsjetit ću na to kako je ovo samo dio naših napora jer, kako sam u više navrata kazao, Vlada će tijekom ove godine uplatiti više od 10 milijuna KM za potporu gospodarstvu i očuvanju radnih mjesta. Svjestan u kakvoj se poziciji naši gospodarstvenici nalaze, i ovom prigodom pozivam i jedinice lokalne samouprave te federalnu i državnu razinu na još snažnije uključivanje kako bismo zajednički pomogli oporavak gospodarskog sektora i očuvanje radnih mjesta“, kazao je dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade.

U privitku možete pogledati obje dosad usvojene odluke i cjelovite popise gospodarskih subjekata i iznosa subvencija koje su ostvarili temeljem ''Korona zakona'' HNŽ:

03-09-2020, 14:54

MINISTAR OPSENICA SA ČELNICIMA ZDRAVSTVENIH USTANOVA

Dr. sc. Goran Opsenica,  ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ danas je održao radni sastanak  s prof. dr. sc. Antom Kvesićem, ravnateljem SKB Mostar, prim. dr. Zlatkom Guzinom, ravnateljem KB „Dr. Safet Mujić“ Mostar, prim. doc. dr. sc. Kristinom Galić, savjetnicom ravnatelja SKB Mostar, prim. dr. sc. Zoranom Karlovićem, voditeljem Odjela za anesteziju, reanimiranje i intenzivno liječenje SKB Mostar, prim. dr. Mehmedom Haznadarom, voditeljem Službe za anesteziju, reanimiranje i intenzivnu terapiju,  te s  doc. dr. sc. Svjetlanom Grgić, voditeljicom  COVID-19  bolnice  organizirane pri SKB Mostar.

Na sastanku je razgovarano o organiziranju rada COVID-19 bolnice i Respiracijskog centra SKB Mostar u okolnostima pogoršanog  epidemiološkog stanja izazvanog pojavom COVID-19 u HNŽ/K.

Ravnatelji narečenih zdravstvenih ustanova dogovorili su apsolutnu i bezrezervnu suradnju u kadrovskom, organizacijskom i svakom drugom pogledu s ciljem kvalitetnog zbrinjavanja  i skrbi pacijenata oboljelih od COVID-19.

Pozdravljena je i podržana  inicijativa resornog ministarstva  da se svi zdravstveni radnici i  radnici u zdravstvu  cijepe protiv sezonske gripe, za što će biti osigurana sredstva s pozicije Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ/K.

Naglašene je i potreba osiguranja dodatnih prostora  za izoliranje pacijenata (izolatorija)  u našoj i susjednim županijama čiji se pacijenti zbrinjavaju u SKB Mostar  kao i hladnih timova u primarnoj zdravstvenoj  skrbi,  koji će pratiti zdravstveno stanje pacijenata uz potporu nadležnih epidemiologa i infektologa.

Istaknut je, također, i problem financiranja zdravstvenih ustanova  tijekom epidemije. Moguća rješenja sudionici vide kroz kreditne linije uz jamstvo osnivača i kroz subvencioniranje pripadajućih poreza i doprinosa.

Sudionici sastanka su, na koncu, još jednom pozvali sve građanke i građane Županije da se pridržavaju svih propisanih mjera Kriznog stožera Federalnog ministarstva zdravstva i Kriznog stožera Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ/K.

Samo savjesnim i odgovornim ponašanjem svih epidemiju možemo staviti pod nadzor kako bi zdravstveni sustav u Županiji mogao odgovoriti teškom izazovu u razdoblju koje slijedi s obzirom na pojavu sezonske gripe i drugih virusnih infekcija.

03-09-2020, 14:36

ZA PROJEKTE KOJI SE SUFINANCIRAJU IZ VODNIH NAKNADA VIŠE OD 3.500.000,00 KM

Na sinoć održanoj 126. sjednici, Vlada Hercegovačko-neretvanske županije usvojila je Zaključak o usklađivanju rashoda s prihodima i Operativni plan za razdoblje od 1.8. do 31.8.2020. godine.

Vlada je, također, usvojila Izvješće o izvršenju Proračuna HNŽ za razdoblje od 1.1. do 30.6.2020. godine i Izvješće o izvršenju tekuće pričuve za razdoblje od 1.1. do 30.6.2020. godine. Tijekom rasprave konstatirano je da je zbog novonastalih okolnosti pojavom koronavirusa došlo do značajnog pada prihoda u odnosu na isto razdoblje prošle godine i to za 6,74% odnosno 7.928.605,15 KM.

Vlada je razmotrila Informaciju o poduzetim aktivnostima sukladno Zaključku Vlade HNŽ u svezi s pokretanjem postupka kolektivnog pregovaranja i zaključivanja Kolektivnog ugovora s Nezavisnim sindikatom zaposlenika Sveučilišne kliničke bolnice Mostar.
Budući da se radi o Ugovoru koji definira prava i obveze više tisuća zaposlenika u zdravstvu zaključeno je da se, a prije utvrđivanja konačnog prijedloga, obavi razgovor s menadžmentom i osnivačima zdravstvenih ustanova kako bi se zajednički utvrdio prijedlog koji će Nezavisnom sindikatu zaposlenika Sveučilišne kliničke bolnice Mostar  biti dostavljen do 14. rujna 2020. godine.

Nastavljajući aktivnosti na jačanju gospodarskog razvitka HNŽ Vlada je, na prijedlog Ministarstva gospodarstva, donijela Odluku o dodjeli koncesija za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribuiranja električne energije za elektroenergetski objekt solarne fotonaponske elektrane  u općini Stolac.

Vlada je, također, usvojila Odluku o usvajanju Godišnjeg plana za 2020. godinu provedbe Programa razvitka malog gospodarstva HNŽ 2016.-2020. godina i Strategije razvitka malog i srednjeg poduzetništva u HNŽ 2012.-2020. godina. S obzirom na stanje nastalo početkom 2020. godine, uzrokovano pandemijom koronavirusa te uvođenjem ograničavajućih mjera na području HNŽ, evidentno je smanjenje gospodarskih aktivnosti zbog prestanka rada velikog broja gospodarskih subjekata. Shodno tome, neki od nositelja programiranja razvitka malog gospodarstva s područja HNŽ, imaju značajno umanjenu prihodovnu stranu, zbog čega su morali reducirati svoje planove razvitka.

S ciljem potpore gospodarstvu koje zbog pandemije koronavirusa trpi ogromne posljedice, Vlada je, na prijedlog Ministarstva gospodarstva, usvojila Odluku o usvajanju Programa utroška sredstava Ministarstva gospodarstva s pozicije ''Subvencije privatnim poduzećima i poduzetnicima'' u iznosu od 1.000.000,00 KM. Ministarstvo gospodarstva će raspisati Javni poziv s kriterijima raspodjele za odabir korisnika ovih sredstava, a bit će objavljen u dnevnim tiskovinama, te službenim stranicama Ministarstva i Vlade HNŽ. 

Vlada je usvojila i Odluku o usvajanju Programa utroška sredstava za Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede utvrđenih Proračunom HNŽ za 2020. godinu s pozicije „Namjenska sredstva vodnih naknada“ za 2020. za novoplanirane projekte u ukupnom iznosu od 3.603.993,18 KM.

Vlada je, također, usvojila Odluku o davanju suglasnosti na Izvješće o radu i Financijsko izvješće Ustanove „Dom za socijalno i zdravstveno zbrinjavanje osoba s invaliditetom i drugih osoba“ Stolac za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2020. godine koje je prethodno usvojilo Upravno vijeće Ustanove. Nikica Markić, ravnatelj Ustanove zahvalio je resornom Ministarstvu i Vladi na snažnoj potpori, istaknuvši kako je Ustanova u prvoj polovici 2020. godine pružila smještaj za 150 korisnika. Također je naglasio kako je svim korisnicima smještenim u Ustanovi osigurana cjelodnevna zdravstvena skrb, te redoviti pregledi psihijatra, neuropsihijatra i liječnika opće prakse.

Vlada je, također, donijela Odluku o odobravanju jednokratnih novčanih pomoći s pozicije Ministarstva za pitanja branitelja za pokrivanje troškova liječenja u iznosu od 1250,00 KM.

02-09-2020, 10:04

U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ

Prvi zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruge gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Liječničke komore HNŽ-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNŽ-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, naglasivši kako kontinuirana potpora ovakvim projektima za Vladu HNŽ-a nije samo obvezom, već iskrenom željom zajednički graditi zdravstveni sustav temeljen na znanju, iskustvu i ljudskosti.

- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro desetljeća i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktualnoga županijskog ministra zdravstva, može me samo činiti dodatno ponosnom i zbog svojega kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost provesti ju u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz područja gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje liječnika, znanstvenika, istraživača i zdravstvenih djelatnika – kazala je Buhač, ocijenivši kako smo svjedocima brzih promjena koje današnje vrijeme sobom nosi, što uključuje i zdravstvene izazove, posebice kada govorimo o pružanju medicinske skrbi.

- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnoga značaja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je pomoći, razumjeti, liječiti i unaprijediti život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više poimam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekomu će tko vašu pomoć treba značiti itekako puno, možda i sve – dodala je predsjednica Vlade, naglasivši kako u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.

Počasni predsjednik Organizacijskoga odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je kako skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.

- Kroz tri dana i niz sesija ovoga znanstveno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stajališta o najnovijim spoznajama na polju upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cjelini. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktualne teme iz kliničke prakse i znanstvenih istraživanja, s naglaskom na suvremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam kako će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unaprjeđenju skrbi za pacijente i daljnjemu razvitku gastroenterologije ovoga našeg podneblja – kazao je Bevanda, dodavši kako su, uz liječnike, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje također nastoje pratiti najnovije spoznaje ove grane medicine.

07-11-2025 17:41

INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNŽ-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST

Ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko-neretvanske županije Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjega lista BiH od 7. studenog, dotičući se više aspekata svojega ministarskog i liječničkog djelovanja i karijere u cjelini. Na službenoj mrežnoj stranici Vlade HNŽ-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenoga intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:

Aktualno stanje, kada mi iz medijskoga svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih djelatnika u HNŽ-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno kazati, suvremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentirate?

- Sustav funkcionira, ali stanje je daleko od dobroga zbog nagomilanih dugova. S druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših liječnika i njihovih timova. Postavlja se upit treba li, s obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, ući u fazu apatije i ne raditi ništa ili se snalaziti kako se snalazi naš ravnatelj (prof. dr. sc. Ante Kvesić, ravnatelj SKB-a Mostar, nap. a.) s ovim visokim dugovima, otežanim financiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo raditi iskorake, a u hodu rješavati nagomilane dugove.

Zdravstveni djelatnici u HNŽ-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, ne će pristati na razgovore bez povećanja koeficijenata.

- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih djelatnika nisu na zavidnoj razini. Nastojimo premostiti te probleme. Zahtjevi naših sindikata enormno su visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Što je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različna kolektivna ugovora. Ugovor s liječnicima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNŽ-a, nego s Neovisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to s reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva utjecaja ni na zapošljavanje, ne može ni davati novac, tako da je to kriva adresa. Ali, s druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plaće ne može davati ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za osobne dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono što Vlada može i što čini jest boriti se za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjoj razini to je osam milijuna KM bolničkomu sustavu i četiri milijuna primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Izvršavaju li ostali osnivači svoje obveze?

- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram kazati kako raspodjela nije odgovarajuća. Naša je zadaća to ispraviti. Izračuni su pokazali da naša HNŽ u bolničkomu sustavu glede pacijenata sudjeluje na razini od 64 posto, ZHŽ 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema točnoga postotka, sudjeluje onoliko koliko može na godišnjoj razini. Želim još nešto objasniti, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između liječnika i drugoga sindikata. Primjerice, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na razini od 159 KM. To je neodrživo i s te smo strane imali velike pritiske za odljev naših liječnika u druge zdravstvene sustave, u prvomu redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedostatno koliko je još u drugim županijama. Onda se pojavio ovaj Neovisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i ustrajava u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svake županije koju izaberu. Naravno, do toga nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.

Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plaće, kao i liječnici, i to smo htjeli pretvoriti u satnicu te onda razgovarati o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo povećati satnicu. Međutim, oni su uporni u tome da ne žele uopće razgovarati o takvom načinu izmjene Kolektivnoga ugovora. Za nas je u cijelosti neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio cjelokupni zdravstveni sustav i bila bi još jača reakcija liječnika. Smatram kako je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovno vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovno vidjeti naše financijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.

Podsjećam i kako je u međuvremenu došlo do promjena našega zdravstvenog sustava, mislim na doprinose, što je doneseno na razini FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. lipnja imamo redovito manje punjenje za nešto više od milijun maraka. Nama predstoji borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor s obama sindikatima. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskoga suda, onda će vjerojatno uslijediti žalba na Županijski sud. To može ići do beskraja, što nama ni u kojemu slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tomu kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.

Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne skrbi?

- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvitka sustava socijalne skrbi u HNŽ-u za razdoblje 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo ga provoditi. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj financijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovno od Federacije. Primjerice, zaposlene su trudnice u jednomu trenutku ostale bez potpore, bez plaće. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednoga ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se kako ćemo u budućnosti moći uvrstiti i obitelji s troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnoj i županijskoj razini.

Ministre, moraju li se mijenjati modaliteti financiranja u zdravstvu?

- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono što rade oni oko nas. Kako bi kazao ravnatelj SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svojega BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na razini godine u zdravstveni sustav ubaci milijardu eura. A uvijek, kada je riječ o financijskim dubiozama, postavlja se upit tko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sustav, nego neracionalna raspodjela financijskih sredstava jer u zdravstveni sustav ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno mijenjati modalitete financiranja u zdravstvu kako ne bi došlo do kolapsa sustava.

Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimist glede kreiranja i provedbe zakona životno važnih za žitelje ove županije? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu skrb.

- Nas su u Ministarstvu u posljednje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvomu redu nerazumijevanje sa zdravstvenim zaposlenicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo financijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti donijeti željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne skrbi. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo pustiti ih u optjecaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.

07-11-2025 16:00

ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO

Ministar prometa i veza Hercegovačko-neretvanske županije Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne prometnice R428, onu na samomu ulazu u općinsko središte, kako bi se osobno uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj etapi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 milijuna KM. Upravo je Ministarstvo prometa dalo izraditi projekt obnove dijela predmetne ceste, sve od njezina spoja s magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva etapa radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj etapi.

- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće prometnice na puni profil s asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sustav oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne prometne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkoga prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cijelosti završili ovaj projekt, ukupne duljine 3,3 km – komentirao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnoga do Zavale, u duljini od 5,5 km, te od Zavale do granice s RH, u duljini od 10 km.

07-11-2025 15:11
13-03-2025 11:45
11-06-2024 10:00