Službena stranica Vlade HNŽ/K
JAČANJE KAPACITETA INSTITUCIJA ZA RJEŠAVANJE RODNO ZASNOVANOG NASILJA U HNŽ
U organiziranju Koordinacijskog tijela za preveniranje, zaštitu i borbu protiv nasilja u obitelji na području HNŽ i Gender centra F BiH danas je u Mostaru održano educiranje o temi: „Jačanje kapaciteta institucija za rješavanje rodno zasnovanog nasilja u HNŽ“.
Educiranje je organizirano u sklopu projekta koji traje od 1. lipnja do 30. studenoga ove godine, a kojega financijski podupire Američka agencija za međunarodni razvitak (USAID).
Jedna od temeljenih aktivnosti projekta je educiranje zaposlenika u centrima za socijalni rad i pripadnika policijskih uprava s područja HNŽ koji se susreću s nasilnicima i žrtvama svih oblika obiteljskog nasilja.
Predavači na današnjem educiranju bili su Emina Jusufbegović, stručna savjetnica iz Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i športa HNŽ i Ahmet Salčin, zamjenik direktora organizacije „Vaša Prava“ u Uredu u Mostaru.
Podsjećamo, Vlada HNŽ je u studenom 2019. godine utemeljila Koordinacijsko tijelo za preveniranje, zaštitu i borbu protiv nasilja u obitelji sastavljeno od predstavnika Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi, Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i športa, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave te centara za socijalni rad iz Mostara, Konjica i Čapljine.
ČESTITKA PREDSJEDNIKA HERCEGA U POVODU BLAGDANA ZAŠTITNIKA POLICIJE
U povodu blagdana sv. Mihovila, nebeskog zaštitnika policije, dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije uputio je prigodnu čestitku Slađanu Bevandi, županijskom ministru MUP-a kao i svim pripadnicima policijskih snaga, umirovljenim i aktivnim policajcima. U tekstu čestitke stoji:
''Osobno i u ime Vlade HNŽ-a, od srca Vam čestitam blagdan sv. Mihovila, nebeskog zaštitnika policije. Naša policija služi nam na ponos i čast, što se osobito pokazalo u ovom nesretnom vremenu pandemije s kojom smo suočeni. Onako kako našu policiju percipiramo, tako se prema njezinim pripadnicima i odnosimo i zato sam ponosan što imamo jednu od najopremljenijih, najprofesionalnijih i najučinkovitijih policijskih organizacija u državi. Ne dvojeći kako će pripadnici MUP-a HNŽ-a i dalje svoj posao obavljati savjesno i profesionalno, u službi mira i sigurnosti naše zajednice, srdačno Vas pozdravljam.''
U MANDATU VLADE ZNAČAJNO POVEĆANA IZDVAJANJA ZA BRANITELJSKU POPULACIJU
Vlada Hercegovačko-neretvanske županije, među najznačajnije prioritete svoga rada, stavila je potporu braniteljskoj populaciji te kontinuirano provodi aktivnosti vezane za cjelovitu provedbu Zakona o dopunskim pravima branitelja i članova njihovih obitelji.
Nakon pet godina mandata aktualne Vlade, proračunska izdvajanja za financiranje različnih programa pomoći braniteljskoj populaciji uvećana su tri puta, odnosno s oko milijun KM na više od 3 milijuna KM.
Ove godine Vlada je, na prijedlog Ministarstva za pitanja branitelja, usvojila Odluku o davanju suglasnosti na Izmjene Programa utroška sredstava utvrđenih Izmjenama i dopunama Proračuna HNŽ za 2020. godinu u kojemu se, uz redovita izdvajanja za grantove udrugama u iznosu od 519.780 KM, za prava temeljem Zakona o dopunskim pravima branitelja i članova njihovih obitelji izdvaja 2.570.000 KM.
S ciljem poboljšanja uvjeta života braniteljske populacije, uz ostalo, realizirat će se stambeno zbrinjavanje u iznosu od 500.000 KM, potpore upošljavanju i samoupošljavanju u iznosu od 300.000 KM, subvencionirati zapošljavanje djece poginulih branitelja i RVI u iznosu od 200.000 KM, plaćanje naknade upisa u obrazovne ustanove i doškolovanje, stručno osposobljavanje i prekvalificiranje u iznosu od 220.000 KM, te obveze plaćanja naknade za građevinsko zemljište u iznosu od 100.000 KM.
Također, za zdravstveno osiguranje izdvojit će se 290.000 KM, medicinsko preveniranje i rehabilitiranje 270.000 KM, podizanje i održavanje nadgrobnih spomenika, te troškove pokopa 140.000 KM, ortopedska i druga pomagala 80.000 KM, obilježavanje značajnih datuma 80.000 KM i jednokratne pomoći 370.000 KM.
PREDSJEDNIK HERCEG S MINISTRICOM GUDELJEVIĆ
Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije održao je danas sastanak s Ankicom Gudeljević, ministricom civilnih poslova u Vijeću ministara BiH.
Na sastanku je analizirano aktualno zdravstveno i epidemiološko stanje nastalo pojavom koronavirusa, te mogućnost još bliže zajedničke suradnje s ciljem poduzimanja potrebnih mjera radi sprječavanja širenja bolesti.
Predsjednik Herceg podsjetio je na provedene aktivnosti koje su započele već u veljači, te mjere koje je, nakon proglašenja stanja nesreće, donio Županijski stožer civilne zaštite.
„U posljednje vrijeme epidemiološko stanje u našoj Županiji je sve ozbiljnije, odnosno povećava se broj COVID-19 pozitivnih osoba. Kada uzmemo u obzir nedavno započetu školsku godinu, te dolazak hladnijih dana - onda je razvidno kako su pred nama novi izazovi. Vjerujem u to kao ćemo, kao i do sada, na njih znati uspješno odgovoriti.“ - kazao je predsjednik Herceg.
Ministrica Gudeljević pohvalila je napore svih sudionika sustava borbe protiv koronavirusa u HNŽ, izrazivši spremnost da, u sklopu mogućnosti i mjerodavnosti Ministarstva, pomogne rad županijskih tijela i institucija koja provode aktivnosti vezane za sprečavanje širenja koronavirusne infekcije.
Zajednički je upućen poziv svim građanima HNŽ da poštuju preporuke, mjere i zapovijedi mjerodavnih tijela, te izraženo uvjerenje u to kako će zajedničkim naporima i snagama biti pobijeđena pandemija COVID-19.
ODRŽANA 128. SJEDNICA VLADE
Na današnjoj, 128. sjednici Vlada Hercegovačko-neretvanske županije razmotrila je smjernice za izradu Izmjena i dopuna Proračuna za 2020. godinu, tzv. Rebalansa Proračuna HNŽ. Tijekom rasprave istaknuto je kako je, zbog krize izazvane koronavirusom, u svibnju već proveden prvi postupak Rebalansa Proračuna, ali je zbog značajnog smanjenja proračunskih prihoda, a uzimajući u obzir dostupne financijske pokazatelje, kako na razini Županije, tako i na razini entiteta i države, potrebno ponovno pristupiti Izmjenama i dopunama Proračuna za 2020. godinu.
Nakon nedavnog potpisivanja Protokola o suradnji u svezi s kreditnom linijom za likvidnost gospodarstvenicima i obrtnicima za ublažavanje posljedica izazvanih pandemijom COVID-19 s Razvojnom bankom FBiH, Vlada je na današnjoj sjednici ovlastila ranije utemeljeno Interresorno povjerenstvo da provede postupak javnoga poziva za odabir korisnika sredstava za subvencioniranje kamata. Iznova je ponovljeno kako će, temeljem Protokola, biti omogućeni pojedinačni krediti u iznosu do 500.000,00 KM uz rok otplate do 36 mjeseci, te grace razdoblje do 12 mjeseci za što će fiksnu kamatu od 2% godišnje plaćati Vlada dok će se Razvojna banka odreći naknade za obradu kredita.
Vlada je dala suglasnost na Plan i program koordinirane akcije mjerodavnih inspekcijskih službi zbog nadzora i kontrole nad poslovnim subjektima koji se bave preradom i korištenjem mineralnih sirovina u razdoblju od listopada do prosinca 2020. godine. Inspekcijski nadzor provodit će dva kombinirana tima koje će činiti rudarski, tržišni i vodoprivredni inspektori koji će kontrolirati zakonitosti korištenja i eksploatiranja mineralnih sirovina na prostoru HNŽ, ispunjavanje ugovornih obveza iz ugovora o koncesijama i ugovora kojima se regulira pravo na korištenje mineralnih sirovina nastalih pri izvođenju građevinskih i drugih radova.
Vlada je razmotrila i poduprla zastupničku inicijativu za Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet nekretnina HNŽ, kojom se predviđa oslobađanje od plaćanja poreza na promet nekretnina u slučaju kupnje stana, kuće ili građevinskog zemljišta radi rješavanja stambenog pitanja prvi put. Istaknuto je kako će, zbog ranijih iskustava vezanih za Izmjene i dopune Zakona iz 2008. godine, Vlada inicijativu uputiti jedinicama lokalne samouprave na izjašnjavanje nakon čega će donijeti konačan stav.
Na današnjoj sjednici, Vlada je usvojila Informaciju o radu notara HNŽ za 2019. godinu u kojoj je istaknuto kako su dosadašnji rezultati pretežno zadovoljavajući uz obvezu poduzimanja dodatnih napora i mjera s ciljem poboljšanja stanja kako bi građani i pravne osobe imali pristupačnu, brzu i kvalitetnu uslugu notara.
Nastavljajući aktivnosti na jačanju gospodarskog razvitka HNŽ, Vlada je, na prijedlog Ministarstva gospodarstva, donijela više odluka o dodjeli koncesija za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribuiranja električne energije na području Grada Mostara i općina Stolac, Ravno i Čitluk.
Razmotrene su i prihvaćene informacije Ministarstva o realiziranju prometa naftnih derivata i realiziranju elektroenergetske bilance za razdoblje od prvih šest mjeseci ove godine. Prema raspoloživim podacima, promet naftnih derivata je ostvaren u obujmu od 38.446 tona, a opskrbljenost naftnim derivatima u prvom polugodištu 2020. godine smatra se zadovoljavajućom. Ostvarena proizvodnja električne energije je 1.151.786 MWh što je za 598.965 MWh manje u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine.
PREDSJEDNIK HERCEG S VJEKOSLAVOM VUKOVIĆEM, PREDSJEDNIKOM VANJSKOTRGOVINSKE KOMORE BiH
„Svjesni u kakvoj se poziciji naši gospodarstvenici nalaze, Vlada Hercegovačko – neretvanske županije je poduzela sve aktivnosti na realiziranju financijske potpore gospodarstvu pogođenom pandemijom kako bismo zajednički pomogli oporavak različnih gospodarskih sektora i očuvanje radnih mjesta“, kazao je dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade HNŽ na današnjem sastanku s Vjekoslavom Vukovićem, predsjednikom Vanjskotrgovinske komore BiH.
''Putem ukupno tri odluke Vlade osigurali smo potpore za gotovo 2000 gospodarskih subjekata koji su se prijavili na Javni poziv unutar resora gospodarstva, trgovine i turizma, zdravstva, prosvjete i prometa. Također, Vlada je potpisala Protokol o suradnji s Razvojnom bankom FBiH, kojim će biti omogućeni pojedinačni krediti u iznosu do 500.000,00 KM uz rok otplate do 36 mjeseci, te grace razdoblje do 12 mjeseci za što će fiksnu kamatu od 2% godišnje plaćati Vlada'', kazao je predsjednik Herceg naglasivši i to kako je Vlada zadržala poticajnu politiku u strateškim granama gospodarstva, a u poljoprivredi je, u ovoj godini, dvostruko povećala poticaje i potpore.
Gosp. Vuković pozdravio je dosadašnje napore županijske vlade na provedbi tzv. Korona zakona, te pruženu potporu pogođenim gospodarskim granama. Istaknuo je, također, kako moraju biti učinjeni dodatni napori na svim razinama koji će dovesti do bržeg ekonomskog oporavka.
Sudionici sastanka složili su se kako je potrebno nastaviti i osnažiti međusobnu suradnju s ciljem zajedničkog djelovanja usmjerenog na potporu gospodarstvu.
- « prva
- ‹ prethodna
- …
- 193
- 194
- 195
- 196
- 197
- 198
- 199
- 200
- 201
- …
- sljedeća ›
- posljednja »
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruge gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Liječničke komore HNŽ-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNŽ-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, naglasivši kako kontinuirana potpora ovakvim projektima za Vladu HNŽ-a nije samo obvezom, već iskrenom željom zajednički graditi zdravstveni sustav temeljen na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro desetljeća i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktualnoga županijskog ministra zdravstva, može me samo činiti dodatno ponosnom i zbog svojega kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost provesti ju u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz područja gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje liječnika, znanstvenika, istraživača i zdravstvenih djelatnika – kazala je Buhač, ocijenivši kako smo svjedocima brzih promjena koje današnje vrijeme sobom nosi, što uključuje i zdravstvene izazove, posebice kada govorimo o pružanju medicinske skrbi.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnoga značaja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je pomoći, razumjeti, liječiti i unaprijediti život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više poimam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekomu će tko vašu pomoć treba značiti itekako puno, možda i sve – dodala je predsjednica Vlade, naglasivši kako u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskoga odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je kako skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovoga znanstveno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stajališta o najnovijim spoznajama na polju upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cjelini. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktualne teme iz kliničke prakse i znanstvenih istraživanja, s naglaskom na suvremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam kako će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unaprjeđenju skrbi za pacijente i daljnjemu razvitku gastroenterologije ovoga našeg podneblja – kazao je Bevanda, dodavši kako su, uz liječnike, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje također nastoje pratiti najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNŽ-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko-neretvanske županije Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjega lista BiH od 7. studenog, dotičući se više aspekata svojega ministarskog i liječničkog djelovanja i karijere u cjelini. Na službenoj mrežnoj stranici Vlade HNŽ-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenoga intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktualno stanje, kada mi iz medijskoga svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih djelatnika u HNŽ-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno kazati, suvremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentirate?
- Sustav funkcionira, ali stanje je daleko od dobroga zbog nagomilanih dugova. S druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših liječnika i njihovih timova. Postavlja se upit treba li, s obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, ući u fazu apatije i ne raditi ništa ili se snalaziti kako se snalazi naš ravnatelj (prof. dr. sc. Ante Kvesić, ravnatelj SKB-a Mostar, nap. a.) s ovim visokim dugovima, otežanim financiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo raditi iskorake, a u hodu rješavati nagomilane dugove.
Zdravstveni djelatnici u HNŽ-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, ne će pristati na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih djelatnika nisu na zavidnoj razini. Nastojimo premostiti te probleme. Zahtjevi naših sindikata enormno su visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Što je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različna kolektivna ugovora. Ugovor s liječnicima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNŽ-a, nego s Neovisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to s reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva utjecaja ni na zapošljavanje, ne može ni davati novac, tako da je to kriva adresa. Ali, s druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plaće ne može davati ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za osobne dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono što Vlada može i što čini jest boriti se za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjoj razini to je osam milijuna KM bolničkomu sustavu i četiri milijuna primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram kazati kako raspodjela nije odgovarajuća. Naša je zadaća to ispraviti. Izračuni su pokazali da naša HNŽ u bolničkomu sustavu glede pacijenata sudjeluje na razini od 64 posto, ZHŽ 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema točnoga postotka, sudjeluje onoliko koliko može na godišnjoj razini. Želim još nešto objasniti, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između liječnika i drugoga sindikata. Primjerice, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na razini od 159 KM. To je neodrživo i s te smo strane imali velike pritiske za odljev naših liječnika u druge zdravstvene sustave, u prvomu redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedostatno koliko je još u drugim županijama. Onda se pojavio ovaj Neovisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i ustrajava u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svake županije koju izaberu. Naravno, do toga nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plaće, kao i liječnici, i to smo htjeli pretvoriti u satnicu te onda razgovarati o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo povećati satnicu. Međutim, oni su uporni u tome da ne žele uopće razgovarati o takvom načinu izmjene Kolektivnoga ugovora. Za nas je u cijelosti neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio cjelokupni zdravstveni sustav i bila bi još jača reakcija liječnika. Smatram kako je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovno vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovno vidjeti naše financijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i kako je u međuvremenu došlo do promjena našega zdravstvenog sustava, mislim na doprinose, što je doneseno na razini FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. lipnja imamo redovito manje punjenje za nešto više od milijun maraka. Nama predstoji borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor s obama sindikatima. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskoga suda, onda će vjerojatno uslijediti žalba na Županijski sud. To može ići do beskraja, što nama ni u kojemu slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tomu kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne skrbi?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvitka sustava socijalne skrbi u HNŽ-u za razdoblje 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo ga provoditi. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj financijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovno od Federacije. Primjerice, zaposlene su trudnice u jednomu trenutku ostale bez potpore, bez plaće. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednoga ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se kako ćemo u budućnosti moći uvrstiti i obitelji s troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnoj i županijskoj razini.
Ministre, moraju li se mijenjati modaliteti financiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono što rade oni oko nas. Kako bi kazao ravnatelj SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svojega BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na razini godine u zdravstveni sustav ubaci milijardu eura. A uvijek, kada je riječ o financijskim dubiozama, postavlja se upit tko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sustav, nego neracionalna raspodjela financijskih sredstava jer u zdravstveni sustav ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno mijenjati modalitete financiranja u zdravstvu kako ne bi došlo do kolapsa sustava.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimist glede kreiranja i provedbe zakona životno važnih za žitelje ove županije? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu skrb.
- Nas su u Ministarstvu u posljednje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvomu redu nerazumijevanje sa zdravstvenim zaposlenicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo financijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti donijeti željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne skrbi. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo pustiti ih u optjecaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar prometa i veza Hercegovačko-neretvanske županije Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne prometnice R428, onu na samomu ulazu u općinsko središte, kako bi se osobno uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj etapi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 milijuna KM. Upravo je Ministarstvo prometa dalo izraditi projekt obnove dijela predmetne ceste, sve od njezina spoja s magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva etapa radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj etapi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće prometnice na puni profil s asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sustav oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne prometne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkoga prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cijelosti završili ovaj projekt, ukupne duljine 3,3 km – komentirao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnoga do Zavale, u duljini od 5,5 km, te od Zavale do granice s RH, u duljini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5

















