Službena stranica Vlade HNŽ/K
KORONAZAKON HNŽ DONOSI NIZ KONKRETNIH I KVALITETNIH RJEŠENJA
Na današnjoj, 121. sjednici Vlada Hercegovačko-neretvanske županije je, pri utvrđivanju Nacrta Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih koronavirusom (COVID-19) i potpori gospodarstvu na području HNŽ, zadužila međuresorno povjerenstvo da razmotri danas iznesene primjedbe poradi utvrđivanja Prijedloga Zakona i njegova upućivanja u žurni skupštinski postupak.
Istaknuto je kako Zakon predviđa niz konkretnih i kvalitetnih rješenja kojima će biti subvencionirani osobni dohodci, održavana poticajna politika u strateškim gospodarskim granama – poljoprivreda, vodoprivreda, turizam, poduzetništvo, cestogradnja i dr., čime se otvara prostor za oporavak i sprječava daljnji gubitak radnih mjesta, uz očuvanje demografske slike HNŽ. Također, Zakonom se sustavno obrađuje rješavanje ekonomskih posljedica pandemije. U prvomu redu, riječ je o potpori zadržavanju radnih mjesta u djelatnostima izravno pogođenim zabranom rada. Naime, bit će preuzeto subvencioniranje najniže plaće za desetak tisuća pogođenih radnih mjesta u ugroženim gospodarskim sektorima, čime se izravno rasterećuju jedinice lokalne samouprave od toga iznimna financijskog izazova, ali se, istodobno, od njih očekuje da, projektima i programima na svojoj razini, daju maksimalan doprinos normaliziranju ukupna stanja u Županiji. Zakonom je otvoren prostor i za druge subvencije u gospodarstvu, uz jasno definirane uvjete. Utvrđena su oslobađanja od određenih fiskalnih i parafiskalnih nameta (oslobađanje od plaćanja dijela tekuće koncesijske naknade i naknade za zakup poljoprivrednoga zemljišta, plaćanja boravišne pristojbe i članarine Turističke zajednice te plaćanja drugih administrativnih pristojbi) kao poticaj gospodarstvu i povećanju konkurentnosti na tržištu. Također, Zakon definira i proračunske i izvanproračunske uštede, u smislu konkretnih umanjenja plaća izabranih i imenovanih dužnosnika u HNŽ. Predviđeno je i ustrojavanje stabilizacijskog fonda, s posebnim podračunom, a pravo na subvencioniranje moći će ostvariti poslovni subjekti kojima je zabranjen rad tijekom borbe protiv pandemije, uz uvjet da imaju izmirene obveze za doprinose i porez na dohodak uz isplaćene plaće i da nisu otpuštali radnike u vrijeme trajanja zabrane rada. Vrijeme trajanja subvencioniranja najniže neto plaće bit će od dana početka zabrane rada do vremena prestanka zabrane za svaku pojedinu djelatnost.
Vlada je, također, razmatrajući Nacrt Izmjena i dopuna Proračuna HNŽ za 2020. godinu zadužila Ministarstvo financija da, uvažavajući iznijete prijedloge s današnje sjednice, pripravi konačan prijedlog Rebalansa.
Na današnjoj sjednici Vlada je, zbog poboljšana epidemiološkog stanja, donijela Odluku o prihvaćanju sporazumnog raskida ugovora s Razvojnim programom Ujedinjenih naroda (UNDP) u svezi s projektom „Odgovor na COVID-19“. U obrazloženju Odluke naglašeno je kako je Vlada ranije uplatila 1.000.000 KM, odnosno 578.703,70 USD za sufinanciranje Projekta, ali budući da je potrošeno samo 18.760,71 USD preostali dio od 559.942,99 USD UNDP bit će vraćen u županijski proračun. Istaknuto je, također, kako je iskazana obostrana spremnost za daljnjim nastavkom suradnje na provedbi programa i projekata od obostranog interesa.
Nastavljajući aktivnosti oko kupnje Hotela “Ero“ u Mostaru za smještaj županijskih tijela uprave, Vlada je danas donijela odluku kojom je osigurala sredstva za plaćanje poreza na promet nepokretnosti. Istaknuto je kako se radi o 527.507,20 KM koji su prihod Grada Mostara.
Vlada je usvojila Informaciju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede o realiziranju potpisanih ugovora o koncesijama iz područja vodoprivrede zaključno s 31.12.2019. godine. Istaknuto je kako su provedeni postupci i stvoreni uvjeti za sklapanje ukupno 15 ugovora o dodjeli koncesije.
Vlada je, također, usvojila i Informaciju o izvršenju Programa utroška sredstava za Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede utvrđenih Proračunom HNŽ s pozicije ''Namjenska sredstva vodnih naknada'' za 2019. godinu. Istaknuto je kako su iskazane potrebe gradova i općina za financiranjem objekata i radova iz područja vodoprivrede iznimno velike. U pravilu se radi o infrastrukturnim objektima za čiju izgradnju jedinice lokalne samouprave ne mogu osigurati potrebna sredstva.
Vlada je usvojila i Izvješće o radu Inspektorata Ministarstva gospodarstva za 2019. godinu u kojemu su istaknute najčešće pojave kršenja propisa i problema u pojedinim područjima nadzora, te dati prijedlozi za poboljšanje učinkovitosti.
Vlada je usvojila Izvješće o radu Županijskog stožera civilne zaštite, te Izvješće o ostvarenim rezultatima deminiranja i uništavanja neeksplodiranih ubojitih sredstva na području HNŽ za 2019. godinu.
POZIV FEDERACIJI ZA OTVARANJE TURISTIČKO-UGOSTITELJSKIH OBJEKATA
S obzirom na najavljenu drugu etapu u popuštanju protuepidemijskih mjera na razini cijele F BiH, i na današnjem koordinacijskom sastanku predstavnika Vlade i Županijskog stožera civilne zaštite HNŽ razmatrane su nužne mjere priprema za početak rada niza djelatnosti.
Na tom tragu, Zavod za javno zdravstvo HNŽ zadužen je izraditi precizne smjernice za prilagodbu rada predškolskih odgojno-obrazovnih ustanova, potom ugostiteljskih objekata, autoškola i srodnih djelatnosti kojima će koncem ovoga tjedna biti omogućen rad.
Podrobnije o tomu, kao i o vitalnom pitanju načina završetka tekuće školske i akademske godine u HNŽ, na sutrašnjoj konferenciji za novinare govorit će dr. sc. Rašid Hadžović, županijski ministar prosvjete, znanosti, kulture i športa. O epidemiološkim smjernicama za rad pobrojanih djelatnosti sutra će govoriti prim. dr. Nermin Avdić, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo HNŽ.
Razmatrajući bitnost turističkog sektora za ukupno gospodarstvo HNŽ, s Koordinacijskoga tijela danas je upućen poziv Federalnom stožeru civilne zaštite da se žurno donese odluka o odobravanju rada turističko-ugostiteljskim objektima s manjim smještajnim kapacitetima, uz obvezu poštivanja pratećih protuepidemijskih mjera.
PREDSJEDNIK HERCEG: HNŽ DONOSI JEDAN OD KVALITETNIJIH „KORONAZAKONA“ U BIH
Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-nertevanske županije u izjavi za FENU kazao je kako je u završnoj fazi postupak izrade Rebalansa Proračuna za 2020. godinu i donošenja Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih epidemijom koronavirusa (Covid-19), odnosno tzv. koronazakona u Hercegovačko-neretvanskoj županiji (HNŽ).
Predsjednik Herceg istaknuo je kako je za njihovu kvalitetnu razradu i konačno usuglašavanje očekivano trebalo nešto više vremena nego u nekim drugim županijama.
- Prije svega, čekali smo na rješenja viših razina. Jasno je kako, kod donošenja ovako ozbiljnih zakonskih rješenja, treba uzeti u obzir sve specifičnosti HNŽ-a, od činjenice da smo pandemijom najpogođenija Županija i da nam je veliki dio gospodarstva pogođen donesenim mjerama, do nužnosti i političkoga usuglašavanja prije konačnog stavljanja zakonskog rješenja na glasovanje pred članove Vlade i Skupštine. Međutim, sada već, u samoj završnici, mogu bez zadrške kazati kako će HNŽ dobiti jedan od kvalitetnijih, inovativnijih i sadržajnijih koronazakona u zemlji. Imat ćemo zakon s nizom konkretnih rješenja kojima subvencioniramo desetak tisuća osobnih dohodaka, održavamo poticajnu politiku u strateškim gospodarskim granama, značajno ublažavamo teret pogođenih gospodarskih grana kojima otvaramo prostor za oporavak i sprječavamo daljnji gubitak radnih mjesta, čuvajući tako i demografsku sliku HNŽ-a – istaknuo je Herceg.
Prema njegovim riječima, Zakon sustavno obrađuje rješavanje ekonomskih posljedica pandemije, u nekoliko smjerova. U prvom redu, riječ je o potpori zadržavanju radnih mjesta u djelatnostima izravno pogođenim zabranom rada.
- Od početka sam upozoravao kako će federalni "korona zakon", u obliku u kojem je usvojen, glavninu tereta krize prebaciti na županije, gradove i općine. Sada kada je to tako, HNŽ će se predloženim zakonskim rješenjem postaviti krajnje odgovorno, potpuno razumijevajući financijsku situaciju u pojedinim gradovima i općinama. Naime, idemo s intencijom da Županija preuzme subvencioniranje najniže plaće za desetak tisuća pogođenih radnih mjesta u ugroženim gospodarskim sektorima, čime izravno rasterećujemo naše jedinice lokalne samouprave od ovoga iznimnog financijskog izazova – pojašnjava prvi čovjek izvršne vlasti u HNŽ-u.
Zakonom je, dodaje, otvoren prostor i za druge subvencije u gospodarstvu, uz jasno definirane uvjete. Utvrđena su oslobađanja od određenih fiskalnih i parafiskalnih nameta (oslobađanje od plaćanja dijela tekuće koncesijske naknade i naknade za zakup poljoprivrednoga zemljišta, oslobađanje od plaćanja boravišne pristojbe i članarine Turističke zajednice te oslobađanje od plaćanja drugih administrativnih pristojbi), kao poticaj gospodarstvu i povećanje konkurentnosti na tržištu.
- To je od osobitog značaja za ugostiteljstvo i turizam, ali i neizravan poticaj i jedinicama lokalne samouprave da rade na oslobađanju odnosno ukidanju ili barem smanjenju njihovih parafiskalnih nameta – kaže Herceg.
Predloženi „korona zakon“ HNŽ-a definira i proračunske i izvanproračunske uštede, u smislu konkretnih umanjenja plaća izabranih i imenovanih dužnosnika u HNŽ-u za 20 %, umanjenja naknada za članstva u županijskim povjerenstvima za 50 %, kao i umanjenja naknada za članstva u nadzornim i upravnim odborima i drugim kolektivnim upravljačkim tijelima koje imenuju Skupština ili Vlada za 50 %. Isti pristup očekuju i od županijskih izvanproračunskih fondova.
- Iznimno je bitna stavka i ustrojavanje stabilizacijskog / jamstvenog fonda, s posebnim podračunom, putem kojeg ćemo subvencionirati poduzetništvo i obrt, turizam i ugostiteljstvo, isplaćivati tekuće transfere i osiguravati jamstva za kamate na poduzetničke kredite – zaključio je županijski predsjednik, napominjući kako će pravo na subvencioniranje moći ostvariti oni poslovni subjekti kojima je zabranjen rad tijekom borbe protiv pandemije, uz uvjet da imaju izmirene obveze za doprinose i porez na dohodak uz isplaćene plaće zaključno s veljačom ove godine i da nisu otpuštali radnike za vrijeme trajanja zabrane rada.
Vrijeme trajanja subvencioniranja najniže neto plaće bit će od dana početka zabrane rada do vremena prestanka zabrane za svaku pojedinu djelatnost.
OČEKUJE SE OTVARANJE VRTIĆA I UGOSTITELJSKIH OBJEKATA U OVOM TJEDNU
Na današnjem redovitom koordinacijskom sastanku predstavnika Vlade i Županijskog stožera civilne zaštite HNŽ zaključeno je kako nema razloga za daljnjim odgađanjem u popuštanju mjera zabrane rada vrtićima, ugostiteljskim objektima, autoškolama i sličnim djelatnostima kojima je u proteklom razdoblju zabranjen rad.
Na tom tragu, Koordinacijsko tijelo zatražilo je žurno očitovanje resornih ministarstva u HNŽ te od Zavoda za javno zdravstvo HNŽ izradu preciznih epidemioloških uputa za organiziranje rada svake od pobrojanih djelatnosti.
Zaključeno je kako je realno očekivati da federalni i županijski stožeri tijekom ovog tjedna donesu zapovijedi o početku rada vrtića, autoškola i ugostiteljskih objekata, isključujući noćne klubove.
Također, zaključeno je kako će Županijski stožer civilne zaštite HNŽ uputiti zahtjev Oružanim snagama BiH za dezinficiranjem općina i gradova u HNŽ, poglavito Konjica, Jablanice, Mostara i Čitluka.
ODRŽANA 120. SJEDNICA VLADE
Na današnjoj, 120. sjednici Vlada Hercegovačko-neretvanske županije razmatrala je prijedlog mjera za ublažavanje negativnih posljedica pandemije koronavurisa na gospodarstvo. Iznova je istaknuto kako je, uz napore koje je, zajedno sa zdravstvenim djelatnicima, Stožerom civilne zaštite i drugim dionicima, dala u zaustavljanju širenja koronavirusa, Vlada kontinuirano radila i na izradi konkretnih mjera za pomoć gospodarstvu. U tom kontekstu pristupilo se izradi Izmjena i dopuna, odnosno Rebalansa Proračuna o kojemu su, kao i o drugim mjerama koje će, moguće, biti pretočene u županijski tzv. koronazakon, članovi Vlade, na današnjoj sjednici, raspravljali. Budući da se radi o vrlo kompleksnim i financijski značajnim temama, a s ciljem donošenja što kvalitetnijih rješenja, zaključeno je kako će, o ovim temama, biti nastavljena rasprava i na sljedećoj sjednici Vlade koja je zakazana za ponedjeljak.
Vlada je utvrdila Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o upravnim pristojbama s tarifom upravnih pristojbi HNŽ koji će biti upućen u daljnji skupštinski postupak. Istaknuto je kako se izmjene odnose na pristojbe koje se odnose na područje industrije, energije, rudarstva i geologije.
Na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi usvojena je Odluka o odobravanju utroška 34.850,00 KM za financiranje projekata socijalne politike. Novčana sredstva namijenjena su za financiranje nabave potrebnih sredstava za dezinficiranje prostora i osobne higijene korisnika smještenih u ustanovama socijalne skrbi.
Također, Vlada je dala suglasnost na Izvješće o radu i Financijsko izvješće ustanove „Dom za socijalno i zdravstveno zbrinjavanje osoba s invaliditetom i drugih osoba“ Stolac za 2019. godinu.
Vlada je, na prijedlog Ministarstva gospodarstva, usvojila odluke o dodjeli koncesije za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribuiranja električne energije za četiri elektroenergetska objekta na području Općine Ravno. Također, Vlada je razmotrila i prihvatila informacije Ministarstva o realiziranju prometa naftnih derivata i o realiziranju elektroenergetske bilance za 2019. godinu, te usvojila planove prometa naftnih derivata i proizvodnju i potrošnju električne energije za 2020. godinu.
Vlada je razmotrila i Izvješće Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ o realiziranju županijskih novčanih potpora za 2019. godinu. Istaknuto je kako su sredstva za realiziranje Programa potpora osigurana u Proračunu 2019. iznosila 1.258.00,00 KM. Modeli potpora bili su: biljna i animalna proizvodnja, investicijska ulaganja kao i ostale vrste poticaja-interventna sredstva.
Imajući u vidu povoljnije epidemiološko stanje, Vlada je usvojila Zaključak kojim se državnim službenicima i namještenicima u županijskim tijelima uprave, upravnim organizacijama i stručnim službama i uredima, radno vrijeme organizira kao i prije proglašenja stanja nesreće uzrokovane koronavirusom, odnosno od 8 do 16 sati.
IZJAVA PREDSJEDNIKA HERCEGA ZA FENU: Vrijeme je za normaliziranje života i suživot s koronom
Držim kako ugostiteljstvo, kao jednu od grana našega gospodarstva koja okuplja izniman broj zaposlenih i koja je pretrpjela značajne štete zbog protuepidemijskih mjera koje su morale biti na snazi, više ne smijemo izlagati drastičnoj represiji, odnosno kako je vrijeme za prve korake u smjeru relaksacije mjera. Ne vidim valjan razlog da oni ugostiteljski objekti koji imaju vanjske prostore, tzv. bašte, ne mogu odmah otpočeti s radom i vjerujem kako će takva odluka u HNŽ-u biti usvojena u sljedećih par dana, izjavio je predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Nevenko Herceg.
Kako kaže, o tome se intenzivno razgovara na redovitim koordinacijama i struka nema posebnih protivljenja, poglavito jer su epidemijski pokazatelji već nekoliko dana jako povoljni.
-Naravno, podrazumijeva se poštivanje epidemioloških uputa i mjera koje su na snazi – izjavio je Herceg, dodavši kako ne očekuje da Županijski stožer slijepo slijedi sva promišljanja s federalne razine koja su, procijenio je, prečesto bila neprovediva u praksi i u nesuglasju sa stvarnim životnim potrebama građana.
U HNŽ-u su turizam i ugostiteljstvo posebno vitalni gospodarski sektori i kako navodi Herceg, nema smisla ući u treći mjesec s ovim restrikcijama, kada se opće epidemiološko stanje stabiliziralo.
-Ne držim realnim čekati kraj svibnja za otvaranje kafića i restorana. Da HNŽ nije prva reagirala, čini mi se kako Federalni stožer još uvijek ne bi dopustio rad malim obrtnicima i zanatlijama, a već su sada podaci o štetnim posljedicama restrikcija krajnje uznemirujući. Naravno, dok je prijetnja bila takva da se drukčije nije moglo nismo imali izbora, ali sada treba sagledati širu sliku i, kao i onda, opet povući ispravne i hrabre poteze, sukladno odgovornosti koju vlast mora nositi – ističe prvi čovjek izvršne vlasti HNŽ-a.
Mišljenja je kako, u skladu s kretanjima na terenu, struka treba dati jasne smjernice i za otvaranje autoškola, tržnih središta i drugih ugostiteljsko-uslužnih i trgovačkih djelatnosti koje su još uvijek pod mjerama potpune zabrane rada. Herceg očekuje i skorašnju odluku o otvaranju vrtića i drugih ustanova za predškolski uzrast, uz precizne preporuke i smjernice epidemiologa, ali ipak ističe kako bi bilo pametnije školsku i akademsku godinu privesti kraju sustavom online nastave, a u međuvremenu se detaljno pripremiti za kvalitetan početak sljedeće školske i akademske godine. U tom očekuje potpuni suport resornog ministarstva, županijskih zavoda za školstvo, školskih i sveučilišnih administracija, sindikalnih organizacija u prosvjeti…
- Podnijeli smo prvi udar i stekli bitna iskustva, a sada se moramo naučiti suživotu s koronom odnosno svemu onom što ćemo morati prisvojiti kao ''normalno'' dok znanstvenici ne pronađu lijek ili cjepivo. Mislim, naravno, na socijalnu distancu i uporabu zaštitne opreme. Život moramo polako vraćati u normalne tijekove. U slučaju možebitnoga pogoršanja ili drugoga vala pandemije, ne očekujem više mjere potpune blokade života na razini cijele države, nego primjenu ovih stečenih iskustava za odgovarajuće poteze na prostorima na kojima se problem pojavi. Dakle, govorim o fokusiranju na lokalna žarišta, ako bi do njih došlo. Za sve ovo treba razraditi jasne državne strategije i opremiti se svime onim što nam sutra može sačuvati zdravlje i živote, uz preporuke naših znanstvenika, epidemiologa, infektologa i drugoga stručnog kadra – poručio je Herceg.
- « prva
- ‹ prethodna
- …
- 224
- 225
- 226
- 227
- 228
- 229
- 230
- 231
- 232
- …
- sljedeća ›
- posljednja »
PREDSJEDNICA BUHAČ S MATURANTIMA O POTREBI SNIŽAVANJA STUDENTSKIH ŠKOLARINA
Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač susrela se danas s učenicima završnoga IV. a razreda Srednje građevinske škole Jurja Dalmatinca Mostar, sudionicima natjecanja "Projekt građanin – Civitas". Predvođeni profesoricom Mateom Milićević, učenici Dario Barać, Antonela Bogeljić, Tanja Dadić, Josip Džajkić, Nikolina Soldo, Ivano Vidačak, Marija Vidačković i Uroš Zečević postavili su predsjednici niz upita na temu mogućnosti uvođenja besplatnoga studiranja u HNŽ-u.
Upoznavši ih s nastojanjima Vlade da osigura snažniju financijsku potporu dvama mostarskim sveučilištima odnosno činjenicom da su izdvajanja za sveučilišta u posljednje dvije godine udvostručena s početnih 10 na 20 milijuna KM godišnje, predsjednica Vlade kazala im je kako osobno vjeruje u dobrobit osjetnoga snižavanja previsokih školarina za studente u Županiji.
- Odluka, naravno, nije na županijskoj izvršnoj vlasti, ali smo odlučili pružiti snažnu potporu mogućnosti provedbe te zamisli. Nerealno je, naravno, razmišljati o besplatnomu studiranju, ali je nesporna činjenica da ono mora postati financijski dostupnije te da deficitarna zanimanja budu jasno utvrđena i da te studijske skupine budu potpuno oslobođene troškova upisnina. Cjelokupan preustroj školstva, ne samo na razini visoke izobrazbe, nego i na srednjoškolskoj razini, ono je što je ovomu društvu istinski potrebno. Jedino usklađivanjem zanimanja koje prosvjetni sustav isporučuje na tržište rada sa stvarnim potrebama zajednice možemo računati na bolju budućnost, gospodarski rast, razvitak i, u konačnici, demografski oporavak – kazala je Buhač.
Podsjetila je svoje mlade goste na činjenicu da Vlada financijski podržava i sveučilišne strateške projekte, potom mlade znanstvenike, kao i studente, osobito kroz stipendije i subvencije troškova smještaja, a kasnije i kroz program vježbeničkoga zapošljavanja. Upitana je li realno očekivati porast iznosa stipendija, predsjednica je kazala kako trenutačno svi studenti koji su zadovoljili uvjete javnoga poziva primaju stipendiju, bez razlike, što osobno drži lošim rješenjem.
- Međutim, dok ne dođe do snižavanja visine upisnina, što očekujem već u sljedećoj akademskoj godini, ne ćemo ulaziti u izmjene načina stipendiranja, a moja je intencija preraspodjela te sume novca za stipendije na način da potičemo stvarnu izvrsnost i nadarenost te prepoznajemo one koji su zaista u teškoj socijalno-financijskoj situaciji odnosno one kojima je pomoć Vlade osobito potrebna – zaključila je predsjednica.
Učenici će, pripremajući portfolio na ovu temu, sudjelovati u gradskom pa županijskom natjecanju, nakon kojega slijedi i državno.
U ČITLUKU OTPOČELI RADOVI NA IZGRADNJI RASKRUŽJA KAKTUS
Postavljanjem gradilišne ploče, danas su službeno otpočeli pripremni radovi na izgradnji budućega raskružja Kaktus na prostoru čitlučke općine. Ministar prometa i veza Hercegovačko-neretvanske županije Ivo Bevanda i načelnik Općine Čitluk Marin Radišić tom su prigodom zajednički posjetili lokaciju, gdje ih je dočekao voditelj gradilišta Milenko Pezer iz Putova d.o.o. Grude te Nemanja Buha, predstavnik tvrtke Radis d.o.o. Istočno Sarajevo.
Ministarstvo je, u suradnji sa Županijskim javnim pravobraniteljstvom i Općinskim poglavarstvom Čitluka, završilo opsežan postupak potpunoga izvlaštenja zemljišta u obuhvatu novoga raskružja, što je bilo osnovnim preduvjetom za ishođenje građevnoga odobrenja. Planirani je kružni tok smješten na visokofrekventnoj regionalnoj prometnici koja spaja Žitomisliće i Čitluk, a njegovom će izgradnjom biti omogućen spoj buduće vezne prometnice preko naselja Bare, čime će sama regionalna prometnica biti povezana s magistralnom cestom M17.4 u središtu Čitluka.
Projektnu je dokumentaciju glavnoga projekta izradio Građevinski istraživački centar d.o.o. Mostar, u suradnji s Građevinskim fakultetom Sveučilišta u Mostaru, dok je za izvođača radova izabrana grudska tvrtka Putovi, a za stalni stručni nadzor tvrtka Radis. Financijska sredstva za izvlaštenje zemljišta, izradbu projektne dokumentacije, izvedbu radova i stalni stručni nadzor u cijelosti je osiguralo Ministarstvo prometa i veza HNŽ-a.
– Činu otpočinjanja radova prethodio je složen postupak cjelovitoga izvlaštenja zemljišta, za što smo osigurali otprilike 400.000,00 KM. U mreži naših regionalnih prometnica, ova je od posebnoga značaja kao jedna od najfrekventnijih, ali i kao prometnica koja povezuje dvije vrlo značajne magistralne ceste, M17 i M17.4 u naselju Biletić Polje. Raskružje Kaktus omogućit će siguran spoj buduće vezne prometnice preko naselja Bare i smiriti promet u Neretvanskoj ulici, kao i u području stadiona Bare, a sami će ulazak u Čitluk ovim dobiti potpuno novi, urbanistički izgled – komentirao je ministar Bevanda, dodavši kako ministarstvo nastavlja s kontinuiranim ulaganjem u cestovnu infrastrukturu.
- Najesen krećemo i s izgradnjom raskružja Padine, a vjerujem kako će Općina Čitluk uskoro okončati i radove na prometnici koja ide uz pomoćno igralište stadiona Bare, čime će raskružje Kaktus dobiti potpuni funkcionalan smisao vezan za povezivanje regionalne ceste R425 s magistralnom cestom M17.4 – zaključio je resorni ministar.
ČESTITKA PREDSJEDNICE VLADE HNŽ-A U POVODU MEĐUNARODNOGA DANA ŽENA
Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač svim je ženama uputila prigodnu čestitku u povodu 8. ožujka, Međunarodnoga dana žena. Istaknuvši kako je lijepo imati taj jedan dan posebne pozornosti prema ženama, poručila je kako je na svima nama obveza graditi društvo ravnopravnosti, društvo u kojemu je i uloga žene prepoznata svakoga dana, bez predrasuda, ograničenja, bez diskriminacije u bilo kojem pogledu.
- Takvo životno okružje želim našim djevojčicama, djevojkama, ženama. Želim da imaju otvorenu mogućnost razvijati svoje nadarenosti, svoje kapacitete, sposobnosti i jednako se uspješno razvijati u svim djelatnostima, umjetnosti, znanosti, tako i na rukovodećim mjestima u poduzetništvu, politici, državi – stoji u čestitci.
- ‹ prethodna
- 19 of 19
- ‹ prethodna
- 6 of 6
