Službena stranica Vlade HNŽ/K

SKUPŠTINA USVOJILA IZVJEŠĆE O RADU VLADE
Na današnjoj, 3. sjednici Skupština Hercegovačko-neretvanske županije jednoglasno je usvojila Izvješće o radu Vlade HNŽ za 2018. godinu.
Obraćanje predsjednika Hercega, u kojem je skupštinskim zastupnicima predstavio najbitnije projekte prenosimo u cijelosti:
Poštovani predsjedajući i dopredsjedajući, Cijenjeni zastupnice i zastupnici, kolege ministri, nazočni gosti!
Pred Vama je Izvješće o radu Vlade u 2018. godini – godini koja je bila Izborna i rekao bih vrlo zahtjevna. Godina koja se može mjeriti, po planiranom i učinjenom, sa svakom do sada (na koncu to su rekli i birači).
Kada sam, za ovom govornicom, predstavljao Program rada Vlade za 2018. godinu, kazao sam kako je, prije svega, usmjeren na realiziranje strateških i prioritetnih ciljeva koji su utvrđeni Strategijom i Akcijskim planom za njezinim implementiranjem, te usvojenim sektorskim strateškim dokumentima i godišnjim planovima rada županijskih ministarstava, samostalnih županijskih uprava i upravnih organizacija.
Analizirajući naš rad u protekloj godini, mogu kazati kako smo ostvarili zapažene, najvećim dijelom planirane rezultate, a u nekim segmentima i premašili ono što smo tada Programom rada zacrtali. Istina, s nekim segmentima nismo toliko zadovoljni – kao što je zakonodavna aktivnost nekih naših resora (morala je biti puno bolja).
Uz podizanje razine sigurnosti, svi usporedni pokazatelji koji određuju stanje sigurnosti u 2018. godini pozitivni su u odnosu na 2017. godinu odnosno zabilježen je manji broj prekršaja javnoga reda i mira, manje kaznenih djela, a smanjen je i ukupan broj prometnih nezgoda, posebno broj nezgoda s poginulim i teže povrijeđenim osobama – nastavili smo voditi održivu, razumnu i uravnoteženu fiskalnu politiku koja je omogućila da ostvareni suficit tzv. Rebalansom Proračuna preusmjerimo u različne razvojno-socijalne programe jedinicama lokalne samouprave, za: komunalnu i cestovnu infrastrukturu; visokoškolskim, znanstvenim i zdravstvenim ustanovama, staračkim domovima, kulturnim i športskim institucijama, gospodarstvu, poljoprivredi i turizmu, a dio sredstava na izmirenje obveza za izvršne sudske presude, za što smo lani izdvojili više od 6 milijuna KM, što značajno doprinosi daljnjemu postupku ušteda, a i bitno smanjuje dug u ovomu području djelovanja.
Stabiliziranje financijskih prilika omogućilo nam je, u duhu socijalnoga dijaloga, uspješno okončati pregovore i potpisati kolektivne ugovore sa svim reprezentativnim sindikatima, onim iz: zdravstva, obrazovanja, uprave i sudbene vlasti, kao i policije.
Temeljem potpisanih kolektivnih ugovora, svim proračunskim korisnicima plaće će biti povećane ukupno za 15%. Za ovu godinu već smo ih povećali za 5%, a u sljedećih dvije godine bit će povećane za još po 5% godišnje. U zdravstvu, ta povećanja za liječnike i stomatologe idu od 20 do 34% (u prvoj godini primjene Kolektivnog ugovora).
Budući da je jedan od naših prioriteta poboljšanje stanja u zdravstvu, uz potpisivanje kolektivnoga ugovora sa zdravstvenim djelatnicima, čime su omogućene značajno veće plaće, o čemu sam maloprije govorio, nastavili smo aktivnosti na osiguranju dodatnih sredstava zdravstvenim ustanovama. Na tomu tragu, Vlada je prihvatila preuzimanje otplate staroga kreditnog zaduženja u iznosu 3 milijuna KM, koji je vraćao Zavod zdravstvenoga osiguranja HNŽ-a, čime je otvorila put Zavodu da tih dodatnih 3 milijuna KM na godišnjoj razini preusmjeri zdravstvenim ustanovama. Ujedno, najznačajniji dio ostvarenih 11 milijuna KM suficita našega Zavoda za 2018. godinu usmjeren je na poboljšanje materijalnoga statusa bolničkih i zdravstvenih ustanova i njihovih zaposlenika.
U prošloj godini, potpisan je i kreditni sporazum sa Saudijskim fondom za izgradnju nove Dječje bolnice-pedijatrije u sklopu SKB-a Mostar i za moderniziranje druge dvije bolnice - KB-a Mostar i Opće bolnice u Konjicu, u ukupnom iznosu od 32 milijuna KM. Kredit će u cijelosti vraćati Županija.
Doprinos poboljšanju kvaliteta života građana nastojali smo osigurati i aktivnostima usmjerenim na poboljšanje zdravstvenih usluga te promoviranje zdravlja i preveniranje bolesti. Premda su provedeni brojni programi preveniranja bolesti, istaknut ću kako je Vlada HNŽ-a, na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi, prva u BiH usvojila Županijski program ranoga otkrivanja raka dojke, koji obuhvaća žene u dobi od 45 do 69 godina, bez obzira na status zdravstvenoga osiguranja, a njih je u HNŽ-u više od 32 tisuće.
U 2018. godini provedeno je i niz aktivnosti na jačanju socijalne uključenosti i solidarnosti, s ciljem demografske obnove, zaštite djece, majčinstva i obitelji u stanju socijalne potrebe, pri čemu je zaštita obitelji s djecom bila u vrhu prioriteta Vlade. Na prijedlog resornoga ministarstva, Vlada je, nakon izvršene analize primjene Zakona o zaštiti obitelji s djecom (usvojenog nakon 19 godina), donijela odluke kojima je udvostručila visinu novčane potpore ženi-majci koja nije u radnom odnosu, te visinu jednokratne potpore za opremu novorođenoga djeteta koju sada dobivaju sva novorođena djeca, što ste, na prošlom zasjedanju, uz još neka poboljšanja, prihvatili i vi – zastupnici.
Skrb za mladež ogleda se i u projektu kojega kontinuirano provodimo već dulji niz godina – prijam vježbenika - kojih smo lani u županijskim tijelima zaposlili više od 160, te im omogućili jednogodišnje osposobljavanje za rad u struci i stjecanje prvoga radnog iskustva.
Također, uz redovito sufinanciranje rada dva naša javna sveučilišta - Sveučilišta i Univerziteta, kao i dva studenska doma, Vlada je podupirala i brojne projekte opremanja fakulteta, uređenja kampusa (godišnje oko 10 milijuna KM), te stipendirala i subvencionirala smještaj u studentske domove za sve koji su se prijavili na naš natječaj – za njih više od 1.800.
Naravno, naš rad i potpora projektima iz različnih područja za koja smo mjerodavni ne bi bio moguć bez jačanja gospodarskih aktivnosti u Županiji. Svjesni značaja razvitka gospodarstva, podizanja konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, poljoprivrede i turizma, što je strateški cilj, identificiran Integriranom Strategijom razvitka (koju smo donijeli u ovom mandatu), nastavili smo aktivnosti kojima se pojednostavljuje i ubrzava proces registriranja poslovnih subjekata.
Tako smo, protekle godine, priredili izmjene Zakona o sudskim pristojbama s tarifom, čime je izvršeno ciljano smanjenje visine tih pristojbi za 50% u prigodi upisa u sudski registar, što bi trebalo pozitivno utjecati na poslovanje, ulaganja, ''rasterećenje'' poslovnih čimbenika, kao i na povećanje njihove konkurentske sposobnosti. Novi Zakon o koncesijama, također, je dao pozitivne učinke.
Nadalje, na ime naknada za korištenje voda, na godišnjoj razini uprihodimo do 3,2 milijuna KM, što s nepovučenim sredstvima koje prenosimo iz prethode godine, dosegne između 5 i 6 milijuna godišnje, koje usmjeravamo u niz različnih projekata u općinama i u gradovima naše županije.
Izdvajamo u stalno zanavljanje i snaženje kakvoće opremljenosti općinskih i gradskih vatrogasnih postrojbi, na čemu Civilna zaštita intenzivno radi. Bitno je istaći kako su sve jedinice lokalne samouprave dobile barem jedno vozilo za vatrogasne postrojbe, a vrlo je bitan i projekt nabave kamera za rano otkrivanje požara, u sklopu projekta prekogranične suradnje s Republikom Hrvatskom.
Akcijskim planom za provedbu Strategije razvitka konkretizirali smo i različne mjere i projekte u sklopu svakoga od tri strateška cilja:
Kada govorimo o prvom strateškom cilju – podizanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, poljoprivrede i turizma, ističem kako smo Odlukom Vlade odobrili milijun KM za subvencije poduzećima, poduzetnicima i klasterima. Protekle godine, drugi puta smo osigurali 1.200.000 KM poticaja poljoprivrednicima, također i milijun KM za razvitak novih turističkih proizvoda.
Svjesni značaja bolje prometne povezanosti, Vlada je, s Gradom Mostarom i Zračnom lukom Mostar, zaključila Sporazum o subvencioniranju troškova izravnih letova niskotarifnoga zrakoplovnog prijevoznika EUROWINGS, te za tu nakanu osigurala i prošle godine 500.000 KM. Aktivno smo uključeni u razgovore koji se vode i sa zrakoplovnim tvrtkama - Rayanair, Vueling, Wizz air, Turkish i s drugima.
Poboljšanje kvaliteta života građana, sukladno EU standardima, naš je drugi strateški cilj. Nastavili smo projekt obnove javnih objekata, poglavito zgrada osnovnih i srednjih škola i domova zdravlja u Županiji.
Za izgradnju, obnovu i rekonstruiranje školskih zgrada i športskih dvorana osnovnih i srednjih škola u više naših općina, u prošloj godini kroz Proračun smo osigurali 1.570.000 KM. Posebno značenje projekta – kojega nastavljamo – uz kvalitetu boravka i bolje uvjete za rad učenika, nastavnika i ostaloga osoblja, svakako su značajne energetske i ekonomske uštede koje su izravnim plodom toga projekta.
Jedan od temeljnih ciljeva kojega je Vlada realizirala jest kupnja zgrade hotela Ero za zgradu Vlade, što će, konačnim završetkom i useljenjem, iznimno doprinijeti racionaliziranju javne uprave, dodatnoj uštedi i, svakako, poboljšanju učinkovitosti rada u sustavu Vlade HNŽ-a.
Također, za više od 100% povećana su izdvajanja za šport i kulturu. U 2018. godini odobrili smo preko 1,5 milijuna KM za projekte u kulturi i potporu razvitku športske infrastrukture i kulture športa.
Održivo gospodarenje okolišem, prostorom, prirodnim i infrastrukturnim potencijalima također je jedan od naših prioritetnih strateških ciljeva u koje je Vlada uložila znatna materijalna sredstva iz vlastitih, donatorskih i kreditnih sredstava, kako bi na najbrži, najučinkovitiji i najisplativiji način pomogla jedinicama lokalne samouprave i poboljšala kvalitetu školskih, ali i zdravstvenih i drugih javnih objekata.
U prvoj etapi Projekta energetske učinkovitosti, kojeg kontinuirano provodimo iz proračunskih, kreditnih i donatorskih sredstava, obnovljene, izgrađene i rekonstruirane su osnovne škole u Čitluku, u Crnićima sa športskom dvoranom, Četvrta, Šesta i Ilićka osnovna škola u Mostaru, OŠ Domanovići, OŠ S.S. Kranjčevića s dvoranom u Mostaru, OŠ u Drežnici, OŠ Biletić polje, OŠ Bijelo polje, OŠ kardinala Stepinca u Neumu, OŠ A.B. Šimića i Ivana Gundulića u Mostaru, osnovne škole u Gnojnicama i u Blagaju, OŠ Čelebići, OŠ Suljo Čilić u Jablanici i njezin područni odjel u Ostrošcu sa športskom dvoranom, OŠ Marka Marulića u Prozor-Rami, OŠ Služanj u Čitluku, dvije osnovne i srednja škola u Konjicu, srednje škole u Jablanici i Čapljini, Srednja građevinska škola Jurja Dalmatinca u Mostaru, športska dvorana uz OŠ Međugorje-Bijakovići, kao i domovi zdravlja u Jablanici i u Mostaru te Općinski sud u Čitluku i čitlučka ispostava Službe za zapošljavanje HNŽ-a.
Druga etapa ovoga projekta ''utopljavanja'' javnih objekata u HNŽ-u obuhvaća i Srednju mašinsko-saobraćajnu školu u Mostaru, Srednju školu u Prozor-Rami, domove zdravlja u Čapljini i Čitluku te Narodni univerzitet u Konjicu.
U projektu izgradnje OŠ Gnojnice, u značajnom iznosu sudjelovala je i Vlada HNŽ-a.
Naravno, uz obnovu i izgradnju javnih objekata, posebna pozornost posvećena je osiguranju bolje prometne povezanosti – rekonstruiranju i održavanju regionalnih prometnica, za što je, u odnosu na Plan za prošlu godinu, Rebalansom izdvojeno više od 3 milijuna KM (jučer uspješno završeno uređenje i asfaltiranje 3,6 km ceste prema Blidinju).
Značajna postignuća ostvarena su u sklopu Ministarstva za pitanja branitelja. Iznimno je bitno, kada govorimo o braniteljskoj populaciji, da je usvojen Zakon o dopunskim pravima branitelja i članova njihovih obitelji kojim se, na sustavan način i transparentno, utvrđuju prava kojima se poboljšava kakvoća života branitelja i članova njihovih obitelji, prava nakon smrti korisnika, te ostala prava kojima se osiguravaju zaštita branitelja i njihov dignitet. Utrošeno je više od 2 milijuna KM za financiranje ostvarenja svih onih prava koji proističu iz odredbi toga zakona.
Trend povećanog izdvajanja za prava branitelja nastavlja se svake godine, što se potvrđuje kako Proračunom za 2018. jednako tako i Rebalansom Proračuna, iz kojih se financiraju braniteljske udruge i organizacije u značajnom iznosu od oko pola milijuna KM. Vlada je dala suglasnost na Program sufinanciranja zapošljavanja djece poginulih branitelja i djece ratnih vojnih invalida čiji je nositelj realiziranja Služba za zapošljavanje HNŽ-a, u suradnji s Ministarstvom za pitanja branitelja. Sporazumom o međusobnoj suradnji, osigurana su financijska sredstva u ukupnom iznosu od 380.000 KM. Realiziranjem toga Programa, zaposleno je 36 djece iz obitelji poginulih branitelja.
Nadalje, Vlada je dala suglasnost na Program pomoći upošljavanja i samoupošljavanja branitelja i članova njihovih obitelji u HNŽ-u za razdoblje 2018.-2019. godina, i za tu nakanu osigurala 280.000 KM. Naše resorno ministarstvo organiziralo je Prvi sajam braniteljskih zadruga. Naime, utemeljena je 21 braniteljska zadruga s 214 zadrugara s braniteljskim statusom. Vlada je dala suglasnost Ministarstvu za provedbu Javnoga oglasa za stambeno zbrinjavanje branitelja i članova njihovih obitelji na području HNŽ-a i, temeljem toga oglasa i pratećih odluka Vlade, izdvojena su sredstva za stambeno zbrinjavanje u iznosu od 585.000 KM, čime su obuhvaćena 162 korisnika.
Cijenjeni zastupnice i zastupnici, u ovom sam izlaganju izdvojio samo nekoliko, po osobnom sudu, posebno značajnih stavki u Izvješću o radu za 2018. godinu.
Uvjeren sam u to kako svi dijelimo zajedničke ciljeve usmjerene ka boljitku naše županije i njezinih građana te podupiremo projekte koji vode ostvarenju tih ciljeva.
Stoga Vas pozivam da, u sinergiji zakonodavne i izvršne vlasti, nastavimo i dalje predano raditi kako bismo, unatoč brojnim kušnjama kroz koje prolazi naša županija, uspjeli odgovoriti zadaći koja je pred nama, a koja je naša obveza, prije svega, prema građanima koji su nam ukazali povjerenje.

ZAVRŠENO SANIRANJE CESTE SOVIĆKA VRATA – POTOK ZEC
Ovih dana završeno je saniranje dionice Sovićka vrata – Potok zec na prometnici Jablanica – Posušje.
Ukupno je sanirano odnosno asfaltirano oko 3600 metara zahtjevne ceste koja se nalazi na nadmorskoj visini od 1000 do 1250 metara. Istaknuto je kako cesta prometno povezuje mrežu značajnih magistralnih i regionalnih cestovnih pravaca više općina i tri županije, te će, uz povećanje mobilnosti i dostupnosti, biti generator gospodarskog razvitka cjelokupnog područja. Ujedno, to će biti najkraća cesta koja povezuje Hercegovačko-neretvansku, Hercegbosansku i Zapadnohercegovačku županiju s Dalmacijom. Također, ima veliki značaj za održivo korištenje turističkih potencijala na Blidinju.
Inače, realiziranje projekta saniranja ceste vrijednoga oko 900.000 KM, na prijedlog Ministarstva prometa i veza, odobrila je Vlada Hercegovačko-neretvanske županije. Nakon početne faze obnove, Vlada Federacije BiH donijela je odluku o razvrstavanju dotadašnje regionalne u magistralnu cestu. Stoga je, s ciljem završetka saniranja dionice, dogovorena suradnja županijskog i federalnog ministarstva prometa i veza, te JP Ceste Federacije BiH, nakon čega je projekt uspješno okončan.

OTVOREN 4. KONGRES O KATASTRU U BIH
U organizaciji Geodetskog društva Herceg-Bosne u Neumu je danas otvoren 4. Kongres o katastru u BiH.
U uvodnom obraćanju nazočne je pozdravio i zaželio dobrodošlicu Ivan Lesko, predsjednik Geodetskog društva Herceg-Bosne naglasivši kako je nakana Društva svim zainteresiranima omogućiti uvid u aktualnosti o katastru i zemljišnoj administraciji u BiH i susjedstvu.
Također je istaknuo kako Geodetsko društvo Herceg-Bosne u svom radu ima snažnu potporu Vlade Hercegovačko – neretvanske županije i dr. sc. Nevenka Hercega, predsjednika koji je podupro održavanje ovog trodnevnog kongresa.
Pozdravljajući nazočne u ime dr. sc. Nevenka Hercega, predsjednika Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, Darko Juka, savjetnik predsjednika istaknuo je kako je Vlada prihvaćanjem sponzorstva nad ovim značajnim događanjem potvrdila opredijeljenost za razvitkom digitaliziranja i moderniziranja državnih registara.
''Veliki broj zemalja u svijetu prihvaća koncept otvorenog i neograničenog pristupa informacijama javnog sektora. To se, prije svega, odnosi na znanstvene, informacije o okolišu i, u novije vrijeme, prostorne informacije. Podaci o zemljištu i nekretninama najvažniji su infrastrukturni podaci o prostoru jedne države.
Katastarski podaci prostorno pokrivaju područje cijele države i čine vrijedan nacionalni resurs. Stoga je dostupnost podacima katastra bitna za mnoge zainteresirane subjekte.
Naravno, postojanjem četiri registra, odnosno registra osoba, adresnog registra, katastra i zemljišne knjige u digitalnom okruženju nužno se javlja i potreba njihove automatske veze onda kada se za vođenje jednog registra koriste podaci iz drugog registra.
Vjerujem u to kako će ovaj kongres dati odgovore na pitanja vezana upravo za povezivanje temeljnih državnih registara, ali i rezultirati novim rješenjima kako bi prostorni podaci kojima upravlja javni sektor bili što dostupniji građanima. Vlada Hercegovačko-neretvanske županije podupire sve napore usmjerene na izradu učinkovitog, sigurnog i održivog sustava evidentiranja nekretnina, te dostupnost i distribuiranje točnih i kvalitetnih digitalnih podataka“, kazao je savjetnik Juka.
Inače, tijekom trodnevnoga održavanja Kongresa, na kojemu se očekuje oko 300 stručnjaka iz zemalja okruženja, te Švedske, Belgije i Švicarske, uz prezentiranje radova koji se odnose na katastar i zemljišnu knjigu u praksi, tematski će biti obrađeni organizacija sustava zemljišne administracije, kao i moderne tehnologije u geodeziji i upravljanju zemljištem.
Također, bit će upriličeno i svečano potpisivanje ugovora s Geodetskom upravom iz Švedske u svezi s projektom izgradnje kapaciteta za unaprjeđenje zemljišne administracije i postupaka u BiH - tzv. CILAP projekt.

GENERALNI KONZUL RH U VLADI HNŽ
Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije susreo se danas s dr. Markom Babićem, generalnim konzulom Republike Hrvatske u Mostaru.
Predsjednik Herceg upoznao je konzula Babića s aktualnostima u rade Vlade, te najznačajnijim projektima koji se trenutno implementiraju. Na osobit način govorio je o nastojanjima Vlade da stvori pravni okvir i potakne snažnije gospodarske aktivnosti na području HNŽ. Izrazio je nadu u to kako će potencijali koje HNŽ ima biti još snažnije prepoznati među investitorima, u čemu značajnom vidi i ulogu Konzulata Republike Hrvatske u Mostaru.
Također, sudionici razgovora osvrnuli su se i na europski put Bosne i Hercegovine, te u tomu svjetlu na Konferenciju Radne skupine za područje Zapadnoga Balkana pri Europskom odboru regija koja je nedavno održana u Mostaru.
Predsjednik Herceg iznova je naglasio kako Vlada Hercegovačko-neretvanske županije u cijelosti dijeli europske vrijednosti i čvrsto je opredijeljena pomoći procesu što skorijega prijama Bosne i Hercegovine u članstvo Europske unije. Potvrda tih riječi je i u činjenici kako je Vlada potpunim konsenzusom prihvatila biti domaćinom Konferencije na kojoj je razgovarano o dvije bitne teme - odnosima BiH i Europske unije s naglaskom na posljednje pomake i kako EU može pomoći u rješavanju pitanja održavanja lokalnih izbora u Mostaru. Podcrtao je čvrsto uvjerenje u to kako samo suradnjom i uz nužne kompromise mogu biti osigurane vrijednosti koje vode stvaranju države jednakopravnih naroda i građana, snažnoga gospodarstva i zadovoljnih ljudi, društva u kojemu vladaju odnosi zasnovani na povjerenju i razumijevanju, pravnoj sigurnosti i vjerodostojnoj vlasti.
Konzul Babić zahvalio je predsjedniku Hercegu na čestitkama i srdačnom prijamu, izrazivši nadu u to kako će dosadašnja iznimna suradnja Konzulata i Vlade HNŽ biti još više unaprijeđena.

PREDSJEDNIK HERCEG PRIMIO U NASTUPNI POSJET NOVOGA GENERALNOG KONZULA TURSKE U MOSTARU
Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije primio je danas u nastupni posjet dr. sc. Kudreta Oytana, novoimenovanoga generalnog konzula Republike Turske u Mostaru.
Čestitajući gosp. Oytanu na dužnosti generalnoga konzula, predsjednik Herceg je istaknuo dosadašnju dobru suradnju Republike Turske i Vlade HNŽ-a te izrazio spremnost za njezinim nastavkom i unaprjeđenjem.
Tijekom susreta je bilo riječi o aktualnom stanju kako u HNŽ-u, tako i u BiH, potom o stanovitim aktivnostima i planovima Vlade HNŽ-a, s naglaskom na mogućnostima uspostave konkretnije suradnje u razvitku gospodarstva, prometne povezanosti i turizma.
- Bitnu ulogu u gospodarskomu razvitku Hercegovačko-neretvanske županije ima Zračna luka Mostar, koja nam je poveznica sa zemljama Europe i šire. Imamo bogat turistički potencijal koji je atraktivan za turiste, kao i brojna gospodarska dobra, a to je prostor koji možemo značajno unaprijediti privlačenjem ulagača – istaknuo je predsjednik Herceg.
Konzul Oytan je zahvalio predsjedniku Hercegu na srdačnom prijamu i upućenim čestitkama, istaknuvši izrazitu opredijeljenost razvitku suradnje, na opću dobrobit.

U MOSTARU OTVOREN CENTAR ZA KOMPETENCIJU KOORDINATNOG MJERENJA
Veselko Čerkez, predstojnik Ureda predsjednika Vlade Hercegovačko-neretvanske županije danas je bio nazočan na svečanosti otvaranja Centra za kompetenciju koordinatnog mjerenja na Fakultetu strojarstva, računarstva i elektrotehnike Sveučilišta u Mostaru.
Centar za kompetencije koordinatnog mjerenja je uspostavljen u sklopu projekta "Jačanje sustava kvalitete tehnoloških i industrijskih proizvoda i usluga u Bosni i Hercegovini - Centar za kompetencije koordinatnog mjerenja".
Projekt je implementirala Organizacija Ujedinjenih naroda za industrijski razvitak - United Nations Industrial Development Organization (UNIDO) u suradnji s partnerima: Vijećem ministara Bosne i Hercegovine, Fakultetom strojarstva, računarstva i elektrotehnike Sveučilišta u Mostaru, Vladom Republike Slovenije i tvrtkom Lotrič Control d.o.o. BiH.
Inače, Centar za kompetencije koordinatnog mjerenja (CMM) osigurat će međunarodno priznate usluge kalibriranja i ispitivanja. Osim novih mogućnosti za obrazovanje i usluga za industriju, bit će omogućeno napredno istraživanje u području kontrole kvalitete proizvoda u suradnji s lokalnim industrijskim tvrtkama i onima iz okruženja.
- « prva
- ‹ prethodna
- …
- 228
- 229
- 230
- 231
- 232
- 233
- 234
- 235
- 236
- …
- sljedeća ›
- posljednja »

OTVARANJE CESTE OD ZAVALE DO RH NASTAVAK JE SNAŽNOGA PROMETNOG RAZVITKA HERCEGOVINE
S razlogom je danas veliku pozornost izazvalo otvaranje 10 km duge suvremene dionice regionalne ceste koja spaja općinu Ravno, točnije prostor Zavale, s graničnim prijelazom Lozica / Slano. Riječ je o polovici regionalne prometnice R428 koja se, u cijeloj duljini od 19 km, proteže od spoja s magistralom Ljubinje – Trebinje do spomenutoga međudržavnog graničnog prijelaza s Hrvatskom. Svečano otvorenu, novoizgrađenu dionicu, u cijelosti je, u iznosu od 7.299.754,00 eura, financirala Vlada Republike Hrvatske putem Ministarstva mora, prometa i infrastrukture RH koje je s Općinskim poglavarstvom Ravnoga sklopilo Ugovor o dodjeli financijske pomoći BiH u prometnoj povezanosti i integraciji.
Uz brojne visoke uzvanike iz BiH, među kojima su bili i predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, prvi zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović, zastupnica u Zastupničkomu domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović i ministrica prometa i komunikacija FBiH Andrijana Filipović, zbivanju u Zavali nazočili su i potpredsjednik Vlade RH i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine RH Branko Bačić, ministar mora, prometa i infrastrukture RH Oleg Butković, zastupnica u Europskomu parlamentu Željana Zovko te državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas. Vrpcu su, u znak puštanja u promet nove ceste, zajednički presjekli ministrica Katić i ministar Butković.
Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač u prigodnomu je obraćanju istaknula ponos zbog činjenice da je otvorena suvremena prometnica koja Ravno još snažnije izvlači iz izolacije u koju je bilo gurnuto desetljećima.
- Trebalo bi mi previše vremena za ispričati priču o bogatoj povijesti ovoga podneblja. Zato ću ju danas svesti tek na podsjećanje na činjenicu da je ovim krajem nekada prolazila uskotračna pruga i da su žitelji Ravnoga mogli iz svojega mjesta stići izravno u Beč. Pruga je ukinuta, a Ravno gurnuto u odsječenost iz koje su ljudi odlazili, ne razmišljajući o povratku. Preživjevši i to teško vrijeme i početak strašne ratne agresije, danas je Ravno jedna od naših perspektivnijih općina. Podigavši se iz pepela, naporima čelnih ljudi Općine, a uz potporu i nas s viših razina vlasti, danas je ovo prometno povezan, obnovljen, suvremen, turistički razvijen i, posljedično, za život itekako privlačan prostor – poručila je Buhač, dodavši kako je ovo zbivanje zapravo razvojna revolucija.
- Ovo je iskorak koji ćemo zaokružiti skorašnjom izgradnjom još jedne važne, rekla bih strateške ceste, one od Ravnoga prema Hutovu i dalje prema Dračevu, koju također financira hrvatska Vlada. Zato javno zahvaljujem Vladi RH na čelu s predsjednikom Andrejom Plenkovićem, jer prepoznaju potrebe ovih krajeva i, izravnim intervencijama, snažno utječu na održivi razvitak, gospodarski zamah, opći napredak i zadržavanje naše mladosti na zemlji njihovih pradjedova. Hvala im na ovomu i na svim projektima kojima su kroz snažnu potporu Hrvatima u BiH, nemjerljivo unaprijedili prometnu, zdravstvenu, obrazovnu, kulturnu, športsku i inu infrastrukturu, time i ukupnu kakvoću življenja na ovim prostorima, doprinoseći tako ukupnomu razvitku Hercegovine i, zapravo, cjelokupne BiH – kazala je predsjednica Vlade HNŽ-a, naglasivši kako je, zajedničkim naporima, postignuto da Ravno, od mjesta iz kojega se odlazilo, izraste u mjesto koje okuplja i koje izgrađuje svoju viziju budućnosti kako ju vide načelnik Andrija Šimunović i njegov tim, a iza koje će i Vlada HNŽ-a i nadalje stajati.
- Svaka cesta, svaki most, znakom su napretka, povjerenja i politike zrelosti. Neka, stoga, i ova prometnica bude znamenom upravo toga, naše povezanosti, suradnje i zajedničke europske budućnosti – završna je poruka Marije Buhač.
Inače, upravo je uz suglasnost županijske Vlade, 2022. potpisan Sporazum između Ministarstva prometa i veza HNŽ-a i Općinskoga poglavarstva Ravnoga o utvrđivanju zajedničkoga interesa za izgradnju nove trase dionice ceste Zavala – Orahov Do – granica s RH. Ministarstvo je, kao budući vlasnik nove ceste koji će biti mjerodavan za njezino održavanje, obavilo sve pripremne radnje, uključujući izradbu glavnoga projekta, reviziju projektne dokumentacije i potpuno izvlaštenje zemljišta, dok je Općina osigurala financijska sredstava kroz donaciju Vlade RH.

RADIONICA O RAZVITKU ODRŽIVOGA TURIZMA U BIH
Ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša Hercegovačko-neretvanske županije Emil Balavac sudjelovao je u radu prve ''sensemaking'' radionice pod nazivom ''Ka održivomu turizmu u BiH'', održanoj jučer u zgradi UN-a u Sarajevu, u organizaciji UNDP-a BiH. Radionica je okupila predstavnike relevantnih ministarstava, javnih institucija, turističkoga sektora, akademske zajednice i razvojnih partnera, s ciljem zajedničke razmjene iskustava, utvrđivanja ključnih razvojnih potencijala te uspostavljanja partnerstava za izgradnju klimatski pametnoga i lokalno korisnoga turističkog sektora.
Prigoda je iskorištena i za razgovor o zajedničkim inicijativama i novim projektima, a na radionici su podijeljeni sažeci aktualnih trendova, prioriteta i prilika u turizmu, analizirani su signali, podaci i iskustva s pojedinih odredišta, s naglaskom na uspješne primjere turističkih projekata javnoga i privatnoga sektora.
Resorno ministarstvo ističe važnost međuinstitucionalne suradnje u razvitku održivoga turizma, s porukom kako HNŽ ima potencijal biti liderom u promidžbi zelenoga i inovativnoga pristupa turizmu. Ministarstvo će nastaviti aktivno sudjelovati u daljnjim savjetovanjima i inicijativama koje doprinose strateškomu pozicioniranju turizma kao pokretača gospodarskoga razvitka i zaštite prirodnih resursa.

U SARAJEVU POSTAVLJENA IZLOŽBA O KULTURNOJ BAŠTINI INSTITUCIJA HERCEGOVINE
Arhiv Hercegovačko-neretvanske županije postavio je u Bošnjačkomu institutu – Fondacija Adila Zulfikarpašića u Sarajevu, u sklopu promidžbe kulturno-prosvjetnoga djelovanja i predstavljanja arhivske djelatnosti, izložbu plakata pod nazivom ''Kulturna baština institucija Hercegovine u dokumentima Arhiva HNŽ-a (1955. – 1965.)''. Ravnatelj Arhiva Amir Kadribegović na otvaranju je naglasio kako je riječ o predstavljanju dijela posebnoga blaga koje je pohranjeno u njihovim fondovima i zbirkama.
- Ovo nije samo izložba dokumenata, plakata i druge arhivske građe, ovo je svojevrsni kulturni most između prošlih vremena i današnjega trenutka, most između gradova, institucija i ljudi koji su oblikovali našu zajedničku povijest. Ova je izložba i podsjetnikom kako arhivi nisu tek čuvari papira i dokumenata, već i duha institucija koje su oblikovale našu prošlost i koje nas uče vrijednostima znanja, dijaloga i zajedničkoga života. Upravo zbog toga nas kultura pamćenja čini odgovornima pred naraštajima koji dolaze – kazao je Kadribegović, dodavši da je ovaj postav prethodno bio izložen i u Mostaru, Konjicu, Trebinju i Jablanici.
Federalna ministrica prosvjete i znanosti Jasna Duraković ovom je prigodom istaknula važnost očuvanja kulturne i povijesne građe kao dijela zajedničkoga identiteta, zahvalivši organizatorima na doprinosu u predstavljanju kulturne baštine Hercegovine i širega prostora.
- ‹ prethodna
- 12 of 12
- ‹ prethodna
- 5 of 5