• Prvi zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruge gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Liječničke komore HNŽ-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNŽ-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, naglasivši kako kontinuirana potpora ovakvim projektima za Vladu HNŽ-a nije samo obvezom, već iskrenom željom zajednički graditi zdravstveni sustav temeljen na znanju, iskustvu i ljudskosti. - Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro desetljeća i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktualnoga županijskog ministra zdravstva, može me samo činiti dodatno ponosnom i zbog svojega kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost provesti ju u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz područja gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje liječnika, znanstvenika, istraživača i zdravstvenih djelatnika – kazala je Buhač, ocijenivši kako smo svjedocima brzih promjena koje današnje vrijeme sobom nosi, što uključuje i zdravstvene izazove, posebice kada govorimo o pružanju medicinske skrbi. - Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnoga značaja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je pomoći, razumjeti, liječiti i unaprijediti život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više poimam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekomu će tko vašu pomoć treba značiti itekako puno, možda i sve – dodala je predsjednica Vlade, naglasivši kako u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja. Počasni predsjednik Organizacijskoga odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je kako skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije. - Kroz tri dana i niz sesija ovoga znanstveno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stajališta o najnovijim spoznajama na polju upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cjelini. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktualne teme iz kliničke prakse i znanstvenih istraživanja, s naglaskom na suvremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam kako će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unaprjeđenju skrbi za pacijente i daljnjemu razvitku gastroenterologije ovoga našeg podneblja – kazao je Bevanda, dodavši kako su, uz liječnike, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje također nastoje pratiti najnovije spoznaje ove grane medicine.
  • Ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko-neretvanske županije Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjega lista BiH od 7. studenog, dotičući se više aspekata svojega ministarskog i liječničkog djelovanja i karijere u cjelini. Na službenoj mrežnoj stranici Vlade HNŽ-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenoga intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić: Aktualno stanje, kada mi iz medijskoga svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih djelatnika u HNŽ-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno kazati, suvremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentirate? - Sustav funkcionira, ali stanje je daleko od dobroga zbog nagomilanih dugova. S druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših liječnika i njihovih timova. Postavlja se upit treba li, s obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, ući u fazu apatije i ne raditi ništa ili se snalaziti kako se snalazi naš ravnatelj (prof. dr. sc. Ante Kvesić, ravnatelj SKB-a Mostar, nap. a.) s ovim visokim dugovima, otežanim financiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo raditi iskorake, a u hodu rješavati nagomilane dugove. Zdravstveni djelatnici u HNŽ-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, ne će pristati na razgovore bez povećanja koeficijenata. - To je složena problematika. Plaće zdravstvenih djelatnika nisu na zavidnoj razini. Nastojimo premostiti te probleme. Zahtjevi naših sindikata enormno su visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Što je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različna kolektivna ugovora. Ugovor s liječnicima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNŽ-a, nego s Neovisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to s reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva utjecaja ni na zapošljavanje, ne može ni davati novac, tako da je to kriva adresa. Ali, s druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plaće ne može davati ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za osobne dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono što Vlada može i što čini jest boriti se za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjoj razini to je osam milijuna KM bolničkomu sustavu i četiri milijuna primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Izvršavaju li ostali osnivači svoje obveze? - To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram kazati kako raspodjela nije odgovarajuća. Naša je zadaća to ispraviti. Izračuni su pokazali da naša HNŽ u bolničkomu sustavu glede pacijenata sudjeluje na razini od 64 posto, ZHŽ 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema točnoga postotka, sudjeluje onoliko koliko može na godišnjoj razini. Želim još nešto objasniti, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između liječnika i drugoga sindikata. Primjerice, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na razini od 159 KM. To je neodrživo i s te smo strane imali velike pritiske za odljev naših liječnika u druge zdravstvene sustave, u prvomu redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedostatno koliko je još u drugim županijama. Onda se pojavio ovaj Neovisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i ustrajava u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svake županije koju izaberu. Naravno, do toga nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH. Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plaće, kao i liječnici, i to smo htjeli pretvoriti u satnicu te onda razgovarati o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo povećati satnicu. Međutim, oni su uporni u tome da ne žele uopće razgovarati o takvom načinu izmjene Kolektivnoga ugovora. Za nas je u cijelosti neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio cjelokupni zdravstveni sustav i bila bi još jača reakcija liječnika. Smatram kako je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovno vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovno vidjeti naše financijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda. Podsjećam i kako je u međuvremenu došlo do promjena našega zdravstvenog sustava, mislim na doprinose, što je doneseno na razini FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. lipnja imamo redovito manje punjenje za nešto više od milijun maraka. Nama predstoji borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor s obama sindikatima. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskoga suda, onda će vjerojatno uslijediti žalba na Županijski sud. To može ići do beskraja, što nama ni u kojemu slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tomu kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni. Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne skrbi? - Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvitka sustava socijalne skrbi u HNŽ-u za razdoblje 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo ga provoditi. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj financijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovno od Federacije. Primjerice, zaposlene su trudnice u jednomu trenutku ostale bez potpore, bez plaće. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednoga ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se kako ćemo u budućnosti moći uvrstiti i obitelji s troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnoj i županijskoj razini. Ministre, moraju li se mijenjati modaliteti financiranja u zdravstvu? - Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono što rade oni oko nas. Kako bi kazao ravnatelj SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svojega BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na razini godine u zdravstveni sustav ubaci milijardu eura. A uvijek, kada je riječ o financijskim dubiozama, postavlja se upit tko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sustav, nego neracionalna raspodjela financijskih sredstava jer u zdravstveni sustav ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno mijenjati modalitete financiranja u zdravstvu kako ne bi došlo do kolapsa sustava. Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimist glede kreiranja i provedbe zakona životno važnih za žitelje ove županije? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu skrb. - Nas su u Ministarstvu u posljednje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvomu redu nerazumijevanje sa zdravstvenim zaposlenicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo financijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti donijeti željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne skrbi. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo pustiti ih u optjecaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
  • Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač u svojemu se uredu susrela s rukovodstvom Hercegovačke udruge uljara i maslinara (HUUM), predvođenim predsjednikom Božom Mustapićem. Predstavnici Udruge upoznali su predsjednicu s nizom tekućih i planiranih aktivnosti, posebno istaknuvši nastavak promocije maslinarstva kroz projekt Ceste maslinovih ulja Hercegovine, potom finalizaciju postupka zaštite oznake izvornosti Zlatne kapi Hercegovine pri institucijama Europske unije, unaprjeđenje proizvodnih i tržišnih standarda sukladno europskim regulativama te pokretanje sveobuhvatne promidžbene kampanje. Upravo će kroz tu kampanju upoznati domaću i međunarodnu javnost s ovim velikim uspjehom u djelovanju HUUM-a, ali i s dugoročnim potencijalom sektora maslinarstva u BiH. Uključit će digitalne sadržaje, promidžbu na društvenim mrežama, reklamne panoe na strateškim prometnicama i slične aktivnosti, sve s ciljem jačanja prepoznatljivosti domaćih brendova i poticanja potrošnje domaćega ekstra djevičanskog maslinova ulja. Naglasivši važnost povezivanja proizvođača i institucija odnosno osiguranja dugoročne održivosti maslinarstva na našemu podneblju, kao poljoprivredne grane s velikim potencijalom, predsjednica Buhač iskazala je pripravnost podržati inicijative koje doprinose unaprjeđenju domaće poljoprivrede i promidžbi domaćega maslinova ulja na međunarodnomu tržištu.

PREDSJEDNIK HERCEG OTVORIO KONFERENCIJU O RURALNOMU RAZVITKU HNŽ-A

U organizaciji Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a i Općine Čitluk danas je u čitlučkomu hotelu ''Brotnjo'', u sklopu 67. tradicionalne manifestacije ''Dani berbe grožđa'', održana tematski iznimno važna Konferencija imena ''Održivi i odgovorni razvitak u ruralnim područjima HNŽ-a''. Službeno ju je otvorenom proglasio predsjednik Vlade dr. sc. Nevenko Herceg koji se nazočnima obratio uvodnim govorom, istaknuvši kako će ova konferencija ciljanoj javnosti prezentirati vrijedna promišljanja o održivomu razvitku ruralnih područja HNŽ-a što je svakako tema kojoj smo obvezni posvetiti osobitu pozornost.

''Kazao bih čak da HNŽ uspostavlja određene standarde, podižući ljestvicu usmjerenosti strateškomu planiranju razvitka našega sela na jednu višu razinu. Nadam se kako će to prepoznati i, jednako tako, slijediti i druge razine vlasti, kao i druge županije u cijeloj Federaciji'', kazao je Herceg dodavši kako je održivi razvitak pretpostavka svih prioritetnih mjera Vlade u Strategiji razvitka HNŽ-a za razdoblje do 2027. godine.

''U sklopu strateškoga cilja usmjerenoga podizanju konkurentnosti poljoprivrede, poduzetništva i turizma, a uz razvitak maloga i srednjega poduzetništva i obrtništva, podizanje konkurentnosti poljoprivrede, osiguranje ravnomjernoga, održivoga i planskoga razvitka turizma, jedna od prioritetnih mjera jest i osiguranje održivoga ruralnog razvitka. Za ostvarenje zacrtanih ciljeva potrebna su, naravno, značajna sredstava! Zato smo, nakon stabiliziranja i konsolidiranja županijskih financija, krenuli s novčanim potporama u primarnoj poljoprivrednoj i prehrambeno-prerađivačkoj proizvodnji, za što smo samo ove godine izdvojili 1,2 milijuna KM'', pojasnio je prvi čovjek Vlade, poručivši kako ovakve konferencije pomažu dobivanju valjane znanstvene i stručne analize koja će voditi kvalitetnim preporukama za brži i učinkovitiji i ruralni i razvitak uopće.

''Aktivnosti koje poduzimamo na poseban su način usmjerene na zadržavanje stanovništva u ruralnim područjima. Svjesni smo činjenice da su naša sela sve pustija, a nekadašnje oranice sve više zapuštena polja. Moguće je vratiti sposobne ljude plodnoj zemlji i onoj dobrobiti koju ona nosi, ako naše potencijale prepoznamo, jasno brendiramo i usmjerimo ka stvaranju preduvjeta za ravnomjerni razvitak svih krajeva naše županije pa i cijele BiH. Bitno je naglasiti da razvitak ruralnih prostora predstavlja gospodarsku priliku jer se time potiču različite gospodarske, poljoprivredne, turističke, kulturne i druge aktivnosti, ali i zadržavanje odnosno povratak stanovništva'', obrazložio je Herceg, ocijenivši kako ruralni prostori, kako to svjedoče brojni primjeri u zemljama Europske unije, imaju budućnost.

''Uz strateško planiranje i pametna ulaganja u održiv gospodarski razvitak, povećanje životnoga standarda, infrastrukturni razvoj i očuvanje prirodne i kulturne baštine, oni prerastaju u područja ugodnoga življenja uz laku i dostupnu povezanost s drugim prostorima. To, naravno, moraju prepoznati sve razine vlasti i, u sinergiji sa znanstvenom i sveučilišnom zajednicom, nevladinim sektorom i samim građanima, pa i kroz projekte prekogranične suradnje sa susjednim zemljama, provesti aktivnosti kako bismo očuvali i unaprijedili naše selo, a time i budućnost našega naroda i našega kraja'', zaključio je predsjednik Herceg.

Panelistima na današnjoj konferenciji bili su ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a Donko Jović, predsjednik Županijskoga odbora za razvitak HNŽ-a dr. sc. Damir Jerković, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvitak ''Klub članova selo'' mr. sc. Dijana Katica, ravnatelj Instituta za turizam Republike Hrvatske dr. sc. Damir Krešić i predstojnica Zavoda za turizam i redovita profesorica pri Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci dr. sc. Dora Smolčić Jurdana.

18-09-2022, 15:40

HERCEG S HVIDROM: OSVJEDOČENA ISTINSKA SURADNJA I POTPORA BRANITELJIMA

Predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije dr. sc. Nevenko Herceg primio je danas na radni sastanak članove predsjedništva Udruge hrvatskih vojnih invalida Domovinskoga rata Mostar, na čelu s predsjednikom Udruge Darkom Drmaćem. Razgovarali su o tekućim aktivnostima Udruge te planovima koje imaju za predstojeće razdoblje.

''Imamo iskrenu potrebu zahvaliti Vladi HNŽ-a na čelu s predsjednikom Hercegom na razumijevanju i potpori koju kontinuirano pružaju braniteljskoj populaciji, kako stradalnicima i njihovim obiteljima tako i ratnim veteranima uopće. Sama činjenica da je u mandatu ove vlade resornom ministarstvu za pitanja branitelja proračun uvećan za četiri puta zaslužuje zahvalu i poštovanje'', kazao je ovom prigodom čelnik mostarske Hvidre Darko Drmać, dodavši kako Vlada HNŽ-a godinama pomaže i tradicionalni međunarodni Hvidrin božićni turnir, kao jedan od najjačih sponzora.

Predsjednik Herceg obećao je, u skladu s proračunskim mogućnostima, nastavak potpore braniteljskim udrugama, ponovivši i ovom prigodom kako je riječ o populaciji koja je, braneći ovu zemlju i žrtvujući svoje živote i zdravlje, zavrijedila puno poštovanje i svaku potporu svih razina vlasti.

15-09-2022, 11:28

VIŠE OD POLA MILIJUNA KM ZA PROJEKTE IZ KULTURE I ŠPORTA

Danas je Vlada Hercegovačko-neretvanske županije, na prijedlog Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i športa, usvojila odluke o odabiru korisnika po stavkama ''Ostali izdaci za kulturu'' i ''Ostali izdaci za šport + uspješnim pojedincima'' kojima su odabrani svi kandidati koji su ispunili tražene uvjete iz javnih natječaja.

Tim je odlukama izdvojeno ukupno 520.000,00 KM proračunskih sredstava za izravnu potporu projektima kulturnih i športskih kolektiva, kao i uspješnih pojedinaca s prostora cijele županije, i to iznos od 280.000,00 KM za šport i 240.000,00 KM za kulturu. Naglašeno je kako je riječ o dijelu sredstava koje Vlada planira izdvojiti za šport i kulturu u ovoj godini.

Na tragu pune transparentnosti, u privitku objavljujemo i preslike predmetnih odluka i popisa odabranih korisnika.

Danas je prihvaćena i Informacija o Projektu unaprjeđenja kvalitete zraka u BiH za razdoblje od 2023. do 2028. godine. Vlada HNŽ-a sudjelovat će u tomu projektu koji će biti implementiran putem Federalnoga ministarstva okoliša i turizma. Sredstva za realiziranje Projekta bit će osigurana kreditnim zaduženjem kod Svjetske banke u maksimalnomu iznosu od 15.500.000,00 eura za cijelu FBiH, prema planu realiziranja Projekta.

Na prijedlog Ministarstva za pitanja branitelja, Vlada je usvojila Odluku o odobravanju jednokratnih novčanih pomoći za rješavanje socijalnoga stambenog zbrinjavanja, nužnoga smještaja branitelja i članova njihovih obitelji u iznosu od 88.000,00 KM.

S ciljem omogućavanja što funkcionalnijega rada Skupštine HNŽ-a, Vlada je, nakon prethodnih izdvajanja za financiranje rekonstrukcije i dogradnje zgrade Skupštine, danas donijela Odluku da, uz ranije izdvojeni iznos od 500.000,00 KM, osigura i dodatnih 320.000,00 KM u ovoj godini za opremanje objekta. Uključivo s ovim sredstvima, zgrada Skupštine HNŽ-a će biti u potpunosti dovršena i opremljena.

Na prijedlog Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, Vlada je usvojila odluke o odobravanju nabave i opremanju Županijskoga suda Mostar, Općinskoga suda Mostar, Općinskoga suda Konjic i Županijskoga tužiteljstva Mostar u ukupnomu iznosu od 335.590,00 KM.

Nastavljajući aktivnosti na jačanju gospodarskoga razvitka HNŽ-a, Vlada je usvojila Odluku o dodjeli koncesije za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije za tri elektroenergetska objekta i to: FNE ''PLAVO SUNCE4'', FNE ''PLAVO SUNCE 5'' i ''PLAVO SUNCE 6''.

Vlada je prihvatila Informaciju o provedbi Županijskoga programa ranoga otkrivanja raka dojke 2019. – 2022. s prijedlogom za nastavak programa za razdoblje 2023. – 2026. Prvi mamografski pregledi provedeni su u SKB-u Mostar i Domu zdravlja Konjic kao pilot program te je upućeno 500 pozivnica ženama, a dodatnih sedam javilo se samoinicijativno. Potpisani su ugovori sa svim zdravstvenim ustanovama koje su iskazale pripravnost sudjelovati u ovomu programu. Uzimajući u obzir da otkrivanje promjena u ranoj etapi ove bolesti ima višestruke koristi u smislu pozitivnoga ishoda liječenja, ali i drastičnoga smanjenja troškova, potvrđuje se ekonomska opravdanost Programa, o čijemu nastavku su se pozitivno očitovale sve zdravstvene ustanove na području Županije.

Uz pobrojane, Vlada je usvojila i niz drugih odluka, zaključaka i rješenja.

14-09-2022, 15:31

U PUNOMU ZAMAHU NIZ INFRASTRUKTURNIH PROJEKATA U STOCU I NEUMU

U nastavku radnih posjeta općinama i gradovima Hercegovačko-neretvanske županije, Izaslanstvo županijske Vlade, predvođeno predsjednikom dr. sc. Nevenkom Hercegom, boravilo je danas u posjetu Gradu Stocu i Općini Neum, gdje su ih ugostili gradonačelnik Stjepan Bošković odnosno načelnik Dragan Jurković, sa suradnicima.

Očekivanom temom razgovora bilo je aktualno stanje u ove dvije sredine hercegovačkoga juga, a tijekom susreta osobito su istaknuti projekti koji su od vitalnoga značaja za napredak i razvitak Stoca i Neuma, a koje je Vlada HNŽ-a u cijelosti financirala ili sufinancirala u sklopu većih aranžmana. Gradonačelnik Bošković i načelnik Jurković iskoristili su prigodu zahvaliti Vladi i njezinu predsjedniku na punom razumijevanju za potrebe njihovih sredina i kontinuiranoj potpori koju pružaju razvitku i napretku kroz brojne socijalne, razvojne i infrastrukturne projekte, time i poboljšanju ukupnoga životnog standarda njihovih žitelja.

Vlada je nedavno donijela Odluku kojom je izdvojila 300.000,00 KM sredstava za potrebe saniranja šteta uzrokovanih potresom koji je ove godine pogodio južni hercegovački prostor s posebnim razornim posljedicama po Grad Stolac, a stolački je gradonačelnik goste danas izvijestio o pomacima koji su dosad urađeni po tomu pitanju.

Kako su i Stolac i Neum, nedavnim otvaranjem suvremene prometnice koja ih povezuje, dobili potpuno novu viziju gospodarskoga i svakog drugog razvitka, i danas je ocijenjeno kako je Stolac, i kroz ovu i kroz druge prometne infrastrukturne investicije, izrastao u značajno prometno središte. Bilo je riječi i o izgradnji vodoopskrbnoga sustava ''Dubravska visoravan'', kao i o projektima ''utopljavanja'', izgradnje i obnove školskih, športskih, zdravstvenih i drugih objekata.

Neum je, bez dvojbe, mjesto osobite važnosti i za HNŽ i za cijelu državu, kao jedina općina s izlaskom na more, čiji turistički potencijali dodatno obvezuju sve razine vlasti da učine dodatne napore kako bi ova općina prerasla okvire prepoznatljivosti i poželjnoga odredišta samo za domaće turiste. Vlada HNŽ-a je zato značajno pomogla izgradnju tamošnje šetnice koja je osjetno poboljšala mjesnu infrastrukturu, potom izgradnju Pogona za preradu maslina, ''utopljavanje'' školskih i drugih objekata, ali i uvezivanje Neuma u produktivne prekogranične projekte koji će ojačati turističku ponudu, kao i sigurnost, zaštitu okoliša i sl.

Današnji su posjeti bili prigodom za zajednički obilazak nekoliko lokacija na kojima su u zamahu važni razvojni, infrastrukturni projekti koje financira ili sufinancira Vlada HNŽ-a na prostoru Stoca i Neuma.

 

13-09-2022, 15:12

NAJAVLJENE DONACIJE VOZILA HITNE POMOĆI ČAPLJINI I ČITLUKU

Izaslanstvo Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, predvođeno  predsjednikom dr. sc. Nevenkom Hercegom, boravilo je danas u radnomu posjetu Gradu Čapljini i Općini Čitluk, gdje su im domaćinima, sa svojim suradnicima, bili gradonačelnik dr. Smiljan Vidić i načelnik Općine Marin Radišić. Razgovarali su o aktualnomu stanju i izazovima s kojima se ovi južni predjeli HNŽ-a susreću, a čelnici dvaju jedinica lokalne samouprave iskoristili su prigodu istaknuti iznimnu suradnju sa županijskom Vladom, napose na tragu razumijevanja za potrebe i kontinuirane potpore u realiziranju niza projekata koji se zajednički implementiraju na području Čapljine i Čitluka.

Osobito je istaknut projekt energetske učinkovitosti kroz koji su obnovljeni brojni javni objekti, u prvomu redu školske zgrade, domovi zdravlja, športske dvorane, sudske i policijske ispostave, javna rasvjeta i sl. Osim što su osjetno unaprijedili životni standard te radno i boravišno okruženje žitelja ovih prostora, kao i uopće dostupnost javnih usluga, ti su projekti značajno pomogli gradskim odnosno općinskim administracijama lakše financiranje troškova grijanja i hlađenja obnovljenih zdanja.

Danas su, na tomu tragu, u Čapljini zajednički obišli zgrade vrtića, policijske postaje i Doma zdravlja, a u Čitluku također Doma zdravlja te područne ispostave OŠ fra Didaka Buntića u Gradnićima, objekte koji su obuhvaćeni tekućim projektima obnove i ''utopljavanja'' koje financira ili sufinancira Vlada HNŽ-a. Obišli su i dvije mjesne prometnice čiju izgradnju i uređenje financira županijska Vlada, a Vidić i Radišić su aktualni saziv županijske vlasti ocijenili najkvalitetnijim ikada, s obzirom na brojnost podržanih infrastrukturnih i razvojno-socijalnih projekata te pružene financijske potpore na polju obrazovanja, kulture, športa, turizma i promocije. Ovom je prigodom istaknuto i kako je u tijeku Javni natječaj za nabavu novih sanitetskih odnosno vozila hitne pomoći čijim će okončanjem Vlada ta vozila donirati Domu zdravlja Čitluk i Domu zdravlja Čapljina.

12-09-2022, 14:37

VLADA IZDVOJILA 400.000 KM ZA POTRESOM POGOĐENA PODRUČJA I 2 MILIJUNA KM ZA IZVANSUDSKE NAGODBE

Vlada Hercegovačko-neretvanske županije na današnjoj je sjednici, između ostaloga, usvojila Odluku kojom je osigurala 400.000,00 KM za potresom pogođena područja. Iznos od 300.000,00 KM bit će proslijeđen Gradu Stocu, a 100.000,00 KM Gradu Čapljini u svrhu saniranja posljedica potresa koji je u travnju pogodio južne predjele Hercegovine, s posebno razornim posljedicama na području upravo Stoca i Čapljine.

Usvajanjem ove Odluke, Vlada HNŽ-a još je jedanput potvrdila svoju neupitnu spremnost da pomognu svoje prostore pogođene elementarnom nepogodom. Članovi Vlade su istaknuli i uvjerenje kako će u što skorije vrijeme, zajedničkim naporima svih razina vlasti, biti sanirane sve štete uzrokovane potresom, sve s ciljem dobrobiti žitelja pogođenih gradova i općina.

Također, Vlada je usvojila i Odluku o pokretanju postupka za zaključenje ugovora o izvansudskim nagodbama i isplati potraživanja po zaključenim ugovorima u iznosu od 2.000.000,00 KM. Odlukom je zaduženo Županijsko javno pravobraniteljstvo da usuglasi potraživanja s drugom ugovornom stranom te pripremi ugovore o izvansudskim nagodbama za potpisivanje.

09-09-2022, 15:52

U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ

Prvi zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruge gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Liječničke komore HNŽ-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNŽ-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, naglasivši kako kontinuirana potpora ovakvim projektima za Vladu HNŽ-a nije samo obvezom, već iskrenom željom zajednički graditi zdravstveni sustav temeljen na znanju, iskustvu i ljudskosti.

- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro desetljeća i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktualnoga županijskog ministra zdravstva, može me samo činiti dodatno ponosnom i zbog svojega kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost provesti ju u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz područja gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje liječnika, znanstvenika, istraživača i zdravstvenih djelatnika – kazala je Buhač, ocijenivši kako smo svjedocima brzih promjena koje današnje vrijeme sobom nosi, što uključuje i zdravstvene izazove, posebice kada govorimo o pružanju medicinske skrbi.

- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnoga značaja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je pomoći, razumjeti, liječiti i unaprijediti život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više poimam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekomu će tko vašu pomoć treba značiti itekako puno, možda i sve – dodala je predsjednica Vlade, naglasivši kako u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.

Počasni predsjednik Organizacijskoga odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je kako skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.

- Kroz tri dana i niz sesija ovoga znanstveno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stajališta o najnovijim spoznajama na polju upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cjelini. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktualne teme iz kliničke prakse i znanstvenih istraživanja, s naglaskom na suvremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam kako će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unaprjeđenju skrbi za pacijente i daljnjemu razvitku gastroenterologije ovoga našeg podneblja – kazao je Bevanda, dodavši kako su, uz liječnike, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje također nastoje pratiti najnovije spoznaje ove grane medicine.

07-11-2025 17:41

INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNŽ-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST

Ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko-neretvanske županije Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjega lista BiH od 7. studenog, dotičući se više aspekata svojega ministarskog i liječničkog djelovanja i karijere u cjelini. Na službenoj mrežnoj stranici Vlade HNŽ-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenoga intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:

Aktualno stanje, kada mi iz medijskoga svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih djelatnika u HNŽ-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno kazati, suvremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentirate?

- Sustav funkcionira, ali stanje je daleko od dobroga zbog nagomilanih dugova. S druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših liječnika i njihovih timova. Postavlja se upit treba li, s obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, ući u fazu apatije i ne raditi ništa ili se snalaziti kako se snalazi naš ravnatelj (prof. dr. sc. Ante Kvesić, ravnatelj SKB-a Mostar, nap. a.) s ovim visokim dugovima, otežanim financiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo raditi iskorake, a u hodu rješavati nagomilane dugove.

Zdravstveni djelatnici u HNŽ-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, ne će pristati na razgovore bez povećanja koeficijenata.

- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih djelatnika nisu na zavidnoj razini. Nastojimo premostiti te probleme. Zahtjevi naših sindikata enormno su visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Što je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različna kolektivna ugovora. Ugovor s liječnicima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNŽ-a, nego s Neovisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to s reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva utjecaja ni na zapošljavanje, ne može ni davati novac, tako da je to kriva adresa. Ali, s druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plaće ne može davati ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za osobne dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono što Vlada može i što čini jest boriti se za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjoj razini to je osam milijuna KM bolničkomu sustavu i četiri milijuna primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Izvršavaju li ostali osnivači svoje obveze?

- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram kazati kako raspodjela nije odgovarajuća. Naša je zadaća to ispraviti. Izračuni su pokazali da naša HNŽ u bolničkomu sustavu glede pacijenata sudjeluje na razini od 64 posto, ZHŽ 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema točnoga postotka, sudjeluje onoliko koliko može na godišnjoj razini. Želim još nešto objasniti, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između liječnika i drugoga sindikata. Primjerice, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na razini od 159 KM. To je neodrživo i s te smo strane imali velike pritiske za odljev naših liječnika u druge zdravstvene sustave, u prvomu redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedostatno koliko je još u drugim županijama. Onda se pojavio ovaj Neovisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i ustrajava u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svake županije koju izaberu. Naravno, do toga nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.

Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plaće, kao i liječnici, i to smo htjeli pretvoriti u satnicu te onda razgovarati o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo povećati satnicu. Međutim, oni su uporni u tome da ne žele uopće razgovarati o takvom načinu izmjene Kolektivnoga ugovora. Za nas je u cijelosti neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio cjelokupni zdravstveni sustav i bila bi još jača reakcija liječnika. Smatram kako je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovno vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovno vidjeti naše financijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.

Podsjećam i kako je u međuvremenu došlo do promjena našega zdravstvenog sustava, mislim na doprinose, što je doneseno na razini FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. lipnja imamo redovito manje punjenje za nešto više od milijun maraka. Nama predstoji borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor s obama sindikatima. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskoga suda, onda će vjerojatno uslijediti žalba na Županijski sud. To može ići do beskraja, što nama ni u kojemu slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tomu kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.

Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne skrbi?

- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvitka sustava socijalne skrbi u HNŽ-u za razdoblje 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo ga provoditi. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj financijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovno od Federacije. Primjerice, zaposlene su trudnice u jednomu trenutku ostale bez potpore, bez plaće. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednoga ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se kako ćemo u budućnosti moći uvrstiti i obitelji s troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnoj i županijskoj razini.

Ministre, moraju li se mijenjati modaliteti financiranja u zdravstvu?

- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono što rade oni oko nas. Kako bi kazao ravnatelj SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svojega BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na razini godine u zdravstveni sustav ubaci milijardu eura. A uvijek, kada je riječ o financijskim dubiozama, postavlja se upit tko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sustav, nego neracionalna raspodjela financijskih sredstava jer u zdravstveni sustav ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno mijenjati modalitete financiranja u zdravstvu kako ne bi došlo do kolapsa sustava.

Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimist glede kreiranja i provedbe zakona životno važnih za žitelje ove županije? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu skrb.

- Nas su u Ministarstvu u posljednje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvomu redu nerazumijevanje sa zdravstvenim zaposlenicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo financijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti donijeti željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne skrbi. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo pustiti ih u optjecaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.

07-11-2025 16:00

ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO

Ministar prometa i veza Hercegovačko-neretvanske županije Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne prometnice R428, onu na samomu ulazu u općinsko središte, kako bi se osobno uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj etapi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 milijuna KM. Upravo je Ministarstvo prometa dalo izraditi projekt obnove dijela predmetne ceste, sve od njezina spoja s magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva etapa radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj etapi.

- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće prometnice na puni profil s asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sustav oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne prometne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkoga prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cijelosti završili ovaj projekt, ukupne duljine 3,3 km – komentirao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnoga do Zavale, u duljini od 5,5 km, te od Zavale do granice s RH, u duljini od 10 km.

07-11-2025 15:11
13-03-2025 11:45
11-06-2024 10:00