Službena stranica Vlade HNŽ/K
PREDSJEDNIKOVA ČESTITKA U POVODU POČETKA NOVE ŠKOLSKE GODINE
Predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije dr. sc. Nevenko Herceg čestitao je danas svim školarcima u HNŽ-u početak nove školske godine, poželjevši im radosne i uspješne školske dane koji traže radišnost, ali i nude nezaboravnu sreću i uspomene za cijeli život.
''Učenicima, roditeljima i svim djelatnicima u školama, osobno i u ime Vlade HNŽ-a, želim sretan početak nove školske godine. Na osobit način, sretnu i uspješnu školsku godinu želim našim prvašićima koji su jutros svoje vrtićke skupine i svoje tete zamijenili školskim klupama i učiteljima. Neka im početak školskoga razdoblja bude radostan i neka u društvu svojih vršnjaka i učitelja kroz igru i učenje steknu prva znanja, koja će biti temelj svih njihovih postignuća u budućnosti'', kazao je predsjednik Herceg, podsjetivši na činjenicu da je Vlada HNŽ-a osigurala sredstva odnosno 3 milijuna KM za nabavu besplatnih školskih udžbenika za sve školarce u Županiji, njih više od 16 tisuća.
Herceg je iskoristio prigodu pozvati i sve sudionike u prometu na poseban oprez ne samo danas nego i tijekom cijele godine, osobito na prometnicama koje prolaze pokraj školskih ustanova, kako bi svako dijete sigurno i sretno došlo u školu i, nakon nastave, stiglo doma.
HERCEG OBIŠAO ŽUPANIJSKI SUD UOČI MILIJUN KM VRIJEDNE OBNOVE ZGRADE
Predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije dr. sc. Nevenko Herceg danas je, zajedno s predsjednikom Županijskoga suda HNŽ-a u Mostaru s Zoranom Krtalićem, obišao zgradu Županijskoga suda uoči milijun maraka vrijedne obnove zgrade Suda, u sklopu tekućega Projekta energetske učinkovitosti, obnove, izgradnje i rekonstruiranja javnih objekata u HNŽ-u.
Predsjednik Krtalić i ovom se prigodom zahvalio prvomu čovjeku županijske Vlade zbog činjenice da je zgrada Županijskoga suda uvrštena među zdanja koja su obnovljena, u procesu ili u planu potpune obnove i ''utopljavanja''. Dodao je kako je rekonstrukcijom planirano zamijeniti otvore na cjelokupnomu objektu, uraditi toplinsku izolaciju s unutarnje strane zidova pošto je objekt pod zaštitom kao spomenik kulture, potom uraditi termiku dijela krovišta, ugraditi suvremeni ''fan-coil'' sustav grijanja i hlađenja, urediti i toplinski izolirati veliki središnji atrij te obnoviti vlagom oštećene podrumske i suterenske prostore toga austrougarskog zdanja koje datira iz 1892. godine i prostire se na 2210 četvornih metara površine.
''Izrazito sam ponosan na sve dosad učinjeno u sklopu Projekta energetske učinkovitosti kojim je Vlada HNŽ-a postala svojevrsnim predvodnikom na prostoru cijele FBiH, obnovivši dosad gotovo 40 javnih objekata na prostoru cijele Županije, među kojima je najviše zgrada osnovnih i srednjih škola, potom domova zdravlja, policijskih i sudskih objekata, itd. Naš je konačan cilj energetski obnoviti sve javne objekte u HNŽ-u i raduje me što mogu kazati kako smo nadomak njegovu ostvarenju'', izjavio je predsjednik Herceg.
Vlada u Projekt energetske učinkovitosti ulaže značajna financijska, proračunska, donatorska i kreditna sredstva, a za radove na zgradi Županijskoga suda u Mostaru osigurano je 971.769,19 KM. Zajedno s potpisivanjem ugovora za realizaciju ovih radova, bit će potpisani i ugovori za izradbu hidroizolacije dijela krovišta na zgradi Doma zdravlja Čitluk (82.678,75 KM) i za izradbu dijela fasade s pripadajućim elementima na zgradi Doma kulture u Konjicu (80.007,53 KM). Ukupna sredstva u iznosu od 1.134.455,47 KM u cijelosti je osigurala Vlada HNŽ-a, i to 546.977,22 KM iz kreditnoga zaduženja kod Svjetske banke, a preostalih 587.478,25 KM izravno iz županijskoga proračuna.
''Osobito me raduju iznimno pozitivne povratne informacije i dobivena potpora korisnika obnovljenih objekata, ali i činjenica kako i na ovaj način pružamo snažnu potporu našim jedinicama lokalne samouprave koje su uglavnom vlasnicima gotovo svih obuhvaćenih objekata. Takve povratne informacije učvrstile su nas u nakani nastavka provedbe ovoga financijski i tehnički iznimno zahtjevnog projekta, poglavito jer su ovakva ulaganja jedan od najboljih oblika ulaganja u štednju potrošnje energije, u zaštitu okoliša, ali i u poboljšanje uvjeta rada i življenja za naše sugrađane'', poručio je Herceg u prigodi današnje posjete Županijskomu sudu u Mostaru.
HERCEG: PODUPIREMO SVE KOJI PROMOVIRAJU NAŠU KULTURNU I TRADICIJSKU BAŠTINU
Kao jedan od najistaknutijih dugogodišnjih pokrovitelja jedne od najznačajnijih međunarodnih festivalskih smotri folklora na našem prostoru, ''Međunarodnih večeri folklora na Vionici'', predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije dr. sc. Nevenko Herceg ugostio je danas Damira Mandarića i Mariju Primorac, predsjednika i dopredsjednicu HKUD ''Sv. Marko – Vionica'' iz Čitluka.
Razgovarali su o aktivnostima Društva, s naglaskom na brojna putovanja članova i predstavnika društva, kao i nastupe i gostovanja širom regije, u sklopu kojih promoviraju tradicijsko naslijeđe i bogatu hercegovačku baštinu izvan naših granica. Kako bi ovo društvo imalo autentično kulturno stvaralaštvo koje prikazuje našu tradiciju i običaje, predsjednik Mandarić je istaknuo da se bavi istraživanjem, prikupljanjem, umjetničkom obradom i scenskim prikazivanjem hrvatske glazbene i plesne tradicije našega kraja.
''HKUD 'Sv. Marko – Vionica' bilježi na desetke uspješnih nastupa na domaćim i svjetskim pozornicama i, što je najbitnije, ima široku publiku koja prepoznaje kvalitetu našega rada i pomno nas prati, dajući nam potporu i poticaj za još plodonosniji rad'' kazao je predsjednik Mandarić, zahvalivši predsjedniku Hercegu i Vladi HNŽ-a na ukupnoj potpori koju im godinama pružaju.
Pozdravivši djelovanje ovoga društva, poglavito njihovog međunarodno prepoznatog festivala, predsjednik Herceg je istaknuo kako je doprinos HKUD-a ''Sv. Marko – Vionica'' u promoviranju naših kulturnih, tradicijskih i uopće turističkih potencijala od velikoga značaja kako za Brotnjo tako i za cijelu županiju te da će Vlada, sukladno mogućnostima, nastaviti podupirati njihov rad, jednako kao i zalaganje svih koji skrbe o našoj vrijednoj kulturnoj baštini.
VLADA ĆE NEZAPOSLENIM MAJKAMA-RODILJAMA ISPLAĆIVATI NAKNADU 12 MJESECI
Vlada Hercegovačko-neretvanske županije na današnjoj je, 183. sjednici, usvojila Prijedlog Zakona o materijalnoj potpori obitelji s djecom. Tim zakonom koji podrazumijeva potporu kroz materijalna davanja, s ciljem pomaganja u podizanju, odgoju i zbrinjavanju djece, kao i njihovu osposobljavanju za samostalni život i rad, neuposlene majke-rodilje će, umjesto dosadanjih šest mjeseci, novčanu potporu u iznosu od 398,40 KM primati dvanaest mjeseci. Prema podacima iz ranijih godina, oko 1200 majki-rodilja ostvarit će ovo pravo. Bitna izmjena koju sadržava ovaj zakon odnosi se i na ukidanje imovinskoga cenzusa koji više ne će biti uvjet za ostvarivanje prava nego će pravo na naknadu ostvariti svaka majka-rodilja koja je je u Službi za zapošljavanje HNŽ-a evidentirana kao nezaposlena. Vlada je Prijedlog uputila u žurnu skupštinsku proceduru, a njegove će odredbe, nakon usvajanja od strane Skupštine HNŽ-a, biti u primjeni od 1. listopada 2022. godine.
Nastavljajući pozitivnu praksu potpore mladima, Vlada je usvojila i Odluku o izvršenju Programa zapošljavanja vježbenika u 2022. godini u županijskim tijelima uprave, upravnim organizacijama i drugim službama i institucijama koje se financiraju ili sufinanciraju iz Proračuna HNŽ-a. Tom odlukom Vlada će za još 150 mladih osoba omogućiti stjecanje prvoga radnog iskustva, njihovo osposobljavanje za rad u struci kao i mogućnost polaganja stručnoga ispita, sve s ciljem poboljšanja njihove konkurentnost i integriranja na tržište rada. Istaknuta je činjenica da je Vlada HNŽ-a dosad na ovaj način omogućila da više od 1000 mladih osoba odradi vježbenički staž.
Vlada je Ministarstvu za pitanja branitelja dala suglasnost za potpisivanje Sporazuma o Projektu sufinanciranja zapošljavanja i samozapošljavanja djece poginulih branitelja 2022. i Projektu sufinanciranja zapošljavanja djece ratnih vojnih invalida 2022. s Federalnim zavodom za zapošljavanje i Službom za zapošljavanje HNŽ-a. Financijska sredstva potrebna za realiziranje toga sporazuma su 400.000,00 KM i bit će osigurana na način da će Ministarstvo za pitanja branitelja osigurati iznos od 250.000,00 KM, a Federalni zavod za zapošljavanje putom Službe za zapošljavanje HNŽ-a preostalih 150.000,00 KM.
Na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Vlada je danas usvojila Odluku o proglašenju poljoprivrednih sajmova, manifestacija i izložbi od značaja za HNŽ u 2022. godini. Usvojena je i Odluka o usvajanju Programa utroška novčanih sredstava u iznosu od 150.000,00 KM za potporu sajmovima, manifestacijama i izložbama od značaja za HNŽ. Tom odlukom, u svim jedinicama lokalne samouprave podupire se manifestacije čijom je svrhom predstavljanje i promoviranje poljoprivrednih proizvođača i prerađivača s prostora HNŽ-a te stvaranje povoljnijega okružja i mogućnosti za razvitak i poticaj poljoprivrede kao osnovne grane gospodarstava u HNŽ-u.
Vlada je usvojila Izvješće o izvršenje Proračuna i Izvješće o izvršenju Tekuće pričuve za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2022. godine. Tijekom rasprave istaknuto je kako se sve proračunske obveze izvršava uredno i na vrijeme, što potvrđuje realno planiranje Proračuna za 2022. godinu. Također, Vlada je razmotrila i Izvješće o radu Inspektorata Ministarstva gospodarstva za isto razdoblje.
SUSRET PREDSJEDNIKA HERCEGA I LANINA OCA VELIBORA PUDARA
Na osobno traženje Velibora Pudara, oca europske zlatne plivačice Lane Pudar, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije dr. sc. Nevenko Herceg primio ga je danas u svomu uredu. Izgladivši nedavni nesporazum, sugovornici su se složili kako ukupan zajednički fokus svih bosanskohercegovačkih poklonika vrhunskoga športa, tako i cjelokupne javnosti, treba biti usmjeren pružanju nepodijeljene potpore i poticaja vrhunskim športskim pojedincima i kolektivima koji naš grad, županiju i zemlju svijetu predstavljaju u najboljemu mogućem svijetlu, pozitivnim pričama koje odlikuju trud, odricanja i uspjeh.
Pudar je zahvalio predsjedniku Hercegu na ukupnoj, višestrukoj i financijskoj i moralnoj potpori koju Lani pruža Vlada HNŽ-a, uvjerljivo najsnažniji financijski pokrovitelj mostarskoga športa. Zajednički su iskazali uvjerenje u to kako od Lane možemo očekivati samo nove serije sjajnih rezultata koji će žitelje ovoga podneblja spajati u zajedničkoj želji za što boljim postignućima i plasmanima naših športskih veleposlanika.
''Zahvaljujući Lani i njoj sličnima iz niza grana individualnoga i timskoga športa, naš grad, HNŽ i cijela zemlja postaju međunarodno prepoznati u svjetlu koje je sve manje prožeto negativnostima, a sve više pričama pozitivnosti i uspjeha na koje se svatko treba ugledati. Lani od srca želim svako dobro i nove medalje koje će zasluženo ovjenčati njezinu mladu a već tako uspješnu karijeru'', kazao je ovom prigodom predsjednik Herceg.
PREDSJEDNIK HERCEG NA SJEDNICI IZVRŠNOG ODBORA HRVATSKE ZAJEDNICE ŽUPANIJA RH
Na poziv varaždinskoga župana Anđelka Stričaka, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije dr. sc. Nevenko Herceg sudjelovao je danas, kao počasni gost, radu sjednice Izvršnog odbora Hrvatske zajednice županija Republike Hrvatske održanoj u Varaždinu.
''Ovakvi susreti najviših predstavnika županija i resornih ministarstava u Vladi Republike Hrvatske izvrsna su praksa za bolje djelovanje na svim područjima. Imamo puno toga za naučiti od naših kolega, suradnika i osvjedočenih prijatelja iz svih krajeva Hrvatske, a sve s ciljem stvaranja novih vrijednosti i napretka za sve nas u Bosni i Hercegovini“, kazao je predsjednik Herceg dodavši da ovakav okvir suradnje Vlade i županija itekako koristan i predstavlja potvrdu visoke razine povjerenja između središnje vlasti i župana.
''Sudionici sastanka imaju samo jedan cilj i to da djeluju u zajedništvu i sinergiji svih razina vlasti na ravnomjernom razvitku Republike Hrvatske, a sve za dobrobit svih njezinih žitelja, bez obzira na kraj u kojemu žive. Konkretni rezultati te prakse vidljivi su i prepoznati kao vrsni uspjesi jedne od novih članica Europske unije. Ti konkretni pokazatelji prisne i konstruktivne suradnje svih razina vlasti rezultiraju razvojem novih ideja, kao i zakonskih prijedloga i projekata što znatno unapređuje Republiku Hrvatsku u svim segmentima. Dobro bi bilo takvu uspješnost u komunikaciji i radu preslikati i s ove strane granice i zajedničkim snagama osigurati snažniji zamah ravnomjernijega razvitka BiH na svim područjima rada i življenja“ zaključio je Herceg.
- « prva
- ‹ prethodna
- …
- 123
- 124
- 125
- 126
- 127
- 128
- 129
- 130
- 131
- …
- sljedeća ›
- posljednja »
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruge gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Liječničke komore HNŽ-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNŽ-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, naglasivši kako kontinuirana potpora ovakvim projektima za Vladu HNŽ-a nije samo obvezom, već iskrenom željom zajednički graditi zdravstveni sustav temeljen na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro desetljeća i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktualnoga županijskog ministra zdravstva, može me samo činiti dodatno ponosnom i zbog svojega kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost provesti ju u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz područja gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje liječnika, znanstvenika, istraživača i zdravstvenih djelatnika – kazala je Buhač, ocijenivši kako smo svjedocima brzih promjena koje današnje vrijeme sobom nosi, što uključuje i zdravstvene izazove, posebice kada govorimo o pružanju medicinske skrbi.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnoga značaja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je pomoći, razumjeti, liječiti i unaprijediti život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više poimam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekomu će tko vašu pomoć treba značiti itekako puno, možda i sve – dodala je predsjednica Vlade, naglasivši kako u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskoga odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je kako skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovoga znanstveno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stajališta o najnovijim spoznajama na polju upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cjelini. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktualne teme iz kliničke prakse i znanstvenih istraživanja, s naglaskom na suvremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam kako će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unaprjeđenju skrbi za pacijente i daljnjemu razvitku gastroenterologije ovoga našeg podneblja – kazao je Bevanda, dodavši kako su, uz liječnike, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje također nastoje pratiti najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNŽ-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko-neretvanske županije Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjega lista BiH od 7. studenog, dotičući se više aspekata svojega ministarskog i liječničkog djelovanja i karijere u cjelini. Na službenoj mrežnoj stranici Vlade HNŽ-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenoga intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktualno stanje, kada mi iz medijskoga svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih djelatnika u HNŽ-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno kazati, suvremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentirate?
- Sustav funkcionira, ali stanje je daleko od dobroga zbog nagomilanih dugova. S druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših liječnika i njihovih timova. Postavlja se upit treba li, s obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, ući u fazu apatije i ne raditi ništa ili se snalaziti kako se snalazi naš ravnatelj (prof. dr. sc. Ante Kvesić, ravnatelj SKB-a Mostar, nap. a.) s ovim visokim dugovima, otežanim financiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo raditi iskorake, a u hodu rješavati nagomilane dugove.
Zdravstveni djelatnici u HNŽ-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, ne će pristati na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih djelatnika nisu na zavidnoj razini. Nastojimo premostiti te probleme. Zahtjevi naših sindikata enormno su visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Što je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različna kolektivna ugovora. Ugovor s liječnicima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNŽ-a, nego s Neovisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to s reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva utjecaja ni na zapošljavanje, ne može ni davati novac, tako da je to kriva adresa. Ali, s druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plaće ne može davati ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za osobne dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono što Vlada može i što čini jest boriti se za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjoj razini to je osam milijuna KM bolničkomu sustavu i četiri milijuna primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram kazati kako raspodjela nije odgovarajuća. Naša je zadaća to ispraviti. Izračuni su pokazali da naša HNŽ u bolničkomu sustavu glede pacijenata sudjeluje na razini od 64 posto, ZHŽ 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema točnoga postotka, sudjeluje onoliko koliko može na godišnjoj razini. Želim još nešto objasniti, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između liječnika i drugoga sindikata. Primjerice, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na razini od 159 KM. To je neodrživo i s te smo strane imali velike pritiske za odljev naših liječnika u druge zdravstvene sustave, u prvomu redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedostatno koliko je još u drugim županijama. Onda se pojavio ovaj Neovisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i ustrajava u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svake županije koju izaberu. Naravno, do toga nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plaće, kao i liječnici, i to smo htjeli pretvoriti u satnicu te onda razgovarati o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo povećati satnicu. Međutim, oni su uporni u tome da ne žele uopće razgovarati o takvom načinu izmjene Kolektivnoga ugovora. Za nas je u cijelosti neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio cjelokupni zdravstveni sustav i bila bi još jača reakcija liječnika. Smatram kako je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovno vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovno vidjeti naše financijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i kako je u međuvremenu došlo do promjena našega zdravstvenog sustava, mislim na doprinose, što je doneseno na razini FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. lipnja imamo redovito manje punjenje za nešto više od milijun maraka. Nama predstoji borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor s obama sindikatima. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskoga suda, onda će vjerojatno uslijediti žalba na Županijski sud. To može ići do beskraja, što nama ni u kojemu slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tomu kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne skrbi?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvitka sustava socijalne skrbi u HNŽ-u za razdoblje 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo ga provoditi. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj financijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovno od Federacije. Primjerice, zaposlene su trudnice u jednomu trenutku ostale bez potpore, bez plaće. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednoga ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se kako ćemo u budućnosti moći uvrstiti i obitelji s troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnoj i županijskoj razini.
Ministre, moraju li se mijenjati modaliteti financiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono što rade oni oko nas. Kako bi kazao ravnatelj SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svojega BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na razini godine u zdravstveni sustav ubaci milijardu eura. A uvijek, kada je riječ o financijskim dubiozama, postavlja se upit tko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sustav, nego neracionalna raspodjela financijskih sredstava jer u zdravstveni sustav ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno mijenjati modalitete financiranja u zdravstvu kako ne bi došlo do kolapsa sustava.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimist glede kreiranja i provedbe zakona životno važnih za žitelje ove županije? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu skrb.
- Nas su u Ministarstvu u posljednje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvomu redu nerazumijevanje sa zdravstvenim zaposlenicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo financijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti donijeti željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne skrbi. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo pustiti ih u optjecaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar prometa i veza Hercegovačko-neretvanske županije Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne prometnice R428, onu na samomu ulazu u općinsko središte, kako bi se osobno uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj etapi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 milijuna KM. Upravo je Ministarstvo prometa dalo izraditi projekt obnove dijela predmetne ceste, sve od njezina spoja s magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva etapa radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj etapi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće prometnice na puni profil s asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sustav oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne prometne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkoga prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cijelosti završili ovaj projekt, ukupne duljine 3,3 km – komentirao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnoga do Zavale, u duljini od 5,5 km, te od Zavale do granice s RH, u duljini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5

















