Službena stranica Vlade HNŽ/K
USVOJEN NACRT ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, PROŠIREN POPIS ORTOPEDSKIH POMAGALA
Vlada Hercegovačko-neretvanske županije je na današnjoj, 182. sjednici usvojila Nacrt Zakona o socijalnoj skrbi kojim se uređuju djelatnost socijalne skrbi, načela socijalne skrbi, korisnici socijalnih usluga, socijalne usluge i prava iz socijalne skrbi, iznosi novčanih i drugih davanja kao i uvjeti i postupak ostvarivanja prava iz socijalne skrbi, osnivanje i rad ustanova socijalne skrbi, financiranje prava iz socijalne skrbi, nadzor nad primjenom zakona, prekršajne odredbe i druga pitanja značajna za djelatnost socijalne skrbi i ostvarivanje socijalnih prava u HNŽ-u.
Nacrtom Zakona utvrđeno je da se pravo na stalnu novčanu pomoć ostvaruje po povoljnijim uvjetima. Dosadašnji način ostvarivanja toga prava odnosio se na prihode koji su obračunavani tako da ukupni prihod nije prelazio 10 % prosječne plaće u FBiH po pojedincu ili po jednom članu kućanstva mjesečno, što je sada povećano na iznos od 15 % prosječne plaće u FBiH. Za kućanstvo koje ima osobu s poteškoćama u razvoju ili osobu s invaliditetom, taj je iznos povećan s dosadašnjih 15 % na 20 % iznosa prosječne plaće u FBiH.
Također, Vlada je zadužila Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi da, u što kraćem roku, dostavi na razmatranje Zakon o materijalnoj potpori obiteljima s djecom, usklađen sa Zakonom o materijalnoj potpori obiteljima s djecom u FBiH, a čija primjena otpočinje od 8. listopada 2022. godine.
Vlada je usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o obujmu prava na korištenje ortopedskih i drugih pomagala koji se mogu propisivati u sklopu obveznoga zdravstvenog osiguranja. Istaknuto je kako su na popis ortopedskih pomagala i drugih pomagala uvedeni EVAR i TEVAR, skupi stent-graftovi za reparaciju / rekonstrukciju aorte kod aneurizmi, disekcija i ozljeda aorte, te da su poboljšani uvjeti korištenja invalidskih kolica za potrebite i prava korisnika u slučaju potrebe kohlearnoga aparata.
Vlada je, također, raspravljala o Prijedlogu Zakona o zaštiti od požara i vatrogastva u HNŽ-u te zadužila Upravu za civilnu zaštitu i vatrogastvo da, do sljedeće sjednice, zatraže i uvrste prijedloge i primjedbe jedinica lokalne samouprave i ministarstava na predloženi tekst Zakona, kako bi mogao biti usvojen na sljedećoj sjednici i upućen u daljnju skupštinsku proceduru.
Na današnjoj je sjednici Vlada usvojila i Dokument okvirnoga proračuna za razdoblje 2023. –2025. godina kojim je prikazan sveobuhvatan i konsolidiran okvir planiranja prihoda i primitaka i rashoda i izdataka na razini cijele županije, ujedinjujući podatke o fiskalnomu stanju županije, općina, gradova i izvanproračunskih fondova Županije. Usvajanje toga dokumenta predstavlja prvu etapu u proračunskom procesu za promatrano razdoblje izrade proračuna za sljedeću godinu i okvirne iznose za sljedeće dvije godine.
Također, Vlada je usvojila Izvješće o izvršenju Proračuna HNŽ-a i Izvješće o izvršenju Tekuće pričuve za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2022. godine. Istaknuto je kako se proračunski prihodi ostvaruju sukladno planiranoj dinamici te kako se sve obveze iz Proračuna uredno i na vrijeme izvršavaju.
Vlada je usvojila i Odluku o usvajanju Strategije HNŽ-a za borbu protiv korupcije i Akcijski plan za provedbu Strategije za borbu protiv korupcije 2022. – 2027. godine. U Strategiji su naglašena kako pozitivna tako i negativna iskustva iz četverogodišnje provedbe prethodne Strategije i Akcijskoga plana. Strategija za borbu protiv korupcije prati Strategiju razvitka HNŽ-a u kojoj je zadana profesionalizacija Tijela za borbu protiv korupcije te je dobila pozitivno mišljenje Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK).
Nastavljajući aktivnosti na jačanju gospodarskoga razvitka HNŽ-a, Vlada je usvojila Odluku o dodjeli koncesije za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije za elektroenergetski objekt fotonaponske elektrane TM-1, na lokalitetu Pješivac – Grad Stolac i Odluku o davanju suglasnosti na Prijedlog Ugovora o koncesiji za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije za elektroenergetski objekt fotonaponske elektrane ''LUX1'', ''LUX2'', ''LUX3'' i ''LUX4''.
Vlada je razmotrila Informaciju Ministarstva unutarnjih poslova i donijela Zaključak o potrebi izgradnje novoprojektirane zgrade Policijske postaje Prozor-Rama u čijem sklopu je planiran i odvojeni prostor za izdavanje osobnih dokumenata. Zaduženo je resorno ministarstvo da, prema glavnom projektu, u sklopu Proračuna za 2023. i 2024. godinu, planira financijska sredstva za izgradnju zgrade Policijske postaje Prozor-Rama.
Vlada je usvojila Informaciju Ministarstva gospodarstva o stanju tradicionalnih i starih obrta na području HNŽ-a u 2021. godini. Na području HNŽ-a stari i tradicionalni obrti nisu dovoljno zastupljeni i potrebno je poduzeti odgovarajuće mjere s ciljem revitalizacije i unaprjeđenja te oblasti. Istaknuto je kako će Ministarstvo gospodarstva usmjeriti svoje aktivnosti na očuvanje i zaštitu starih obrta i tradicionalnih zanata, kako pružanjem financijske potpore zanatlijama pojedinačno, tako i kroz financijsku potporu projektima čiji je cilj poboljšanje statusa tih djelatnosti i njihova dosljednog predstavljanja u zemlji i inozemstvu.
Na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Vlada je prihvatila Izvješće o realiziranju Programa utroška dijela novčanih sredstava utvrđenih Proračunom HNŽ-a za 2021. godinu s pozicije ''Namjenska sredstva od naknada prikupljenih na temelju prenamjene poljoprivrednog zemljišta''. Istaknuto je kako je Programom ostvareno povećanje korisnih površina poljoprivrednoga zemljišta na području općina / gradova Stolac, Čapljina, Konjic i Mostar, cca 45 ha. Provedbom hidro-mjera na području Mostara i Stoca, poboljšani su uvjeti navodnjavanja poljoprivrednoga zemljišta, a u Jablanici je trasirano i betonirano 210 m puta čime je olakšan pristup poljoprivrednim površinama tijekom cijele godine. U općini Ravno izgrađeno je 4,2 km odvodnih kanala u Popovu polju, dok se općini Prozor-Rama odobrenim sredstvima pomoglo u uspostavi podataka o zemljištu po novom promjeru, te je u općini Neum urađena analiza zemljišta na 75 poljoprivrednih gospodarstava kojom se postiže optimalno tretiranje tla.
S ciljem kvalitetne pripreme za novu školsku godinu, Vlada je dala suglasnost na Prijedlog organizacijske sheme srednjih škola u HNŽ-u za školsku 2022. / 2023. godinu. Istaknuto je kako su pri izradi organizacijske sheme uvaženi svi zahtjevi ravnatelja srednjih škola.
NASTUPNI POSJET BRITANSKOGA VELEPOSLANIKA KOD HERCEGA I ŠPAGE
Predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije dr. sc. Nevenko Herceg i predsjedatelj Skupštine Hercegovačko-neretvanske županije Šerif Špago primili su danas, u zgradi Vlade, u nastupni posjet novoimenovanoga veleposlanika Ujedinjenoga Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske u BiH NJ.E. Juliana Reillyja.
Čestitavši veleposlaniku na imenovanju i ocijenivši suradnju britanskoga veleposlanstva u BiH i HNŽ-a izrazito dobrom, Herceg i Špago izrazili su punu opredijeljenost za njezinim jačanjem i unaprjeđenjem.
Sugovornici su se dotaknuli nekoliko tema, prije svega aktualnih zbivanja u zemlji, s naglaskom na HNŽ i perspektive daljnjega procesa njezina gospodarskog razvitka. Složili su se kako europska i NATO perspektiva stabilne i ravnopravne BiH nema alternativu.
''Način na koji djelujemo ovdje, u HNŽ-u, uz maksimalno međusobno poštivanje i spremnost na kompromise i dogovor, može i treba biti primjer cijeloj BiH. Bez političke ravnopravnosti konstitutivnih naroda i političke stabilnosti nema ni stabiliziranja društvenih procesa ni gospodarskoga razvitka, time ni budućnosti koja bi ovdje zadržala mladost koja kontinuirano odlazi'', kazao je, između ostaloga, predsjednik Herceg.
U razgovoru o aktivnostima koje Vlada i Skupština HNŽ-a poduzimaju u različitim područjima djelovanja, na sastanku su osobito pohvaljene jučer usvojene Izmjene i dopune Proračuna HNŽ-a za 2022. godinu, sa svim iskoracima koji su napravljeni na opću korist svim žiteljima Hercegovačko-neretvanske županije.
Zahvalivši na srdačnomu prijemu, kao i na otvorenim i iscrpnim informacijama o stanju u HNŽ-u i BiH, veleposlanik Reilly potvrdio je spremnost za unaprjeđenjem međusobne suradnje vezano za potencijale BIH i mogućnosti investiranja u HNŽ.
HERCEG U SKUPŠTINI: NAJBOLJI PRORAČUN KAKO PO VISINI I OBUJMU, TAKO I PO SADRŽAJU I KVALITETI
Skupština Hercegovačko-neretvanske županije je danas, na 19. sjednici usvojila Prijedlog Izmjena i dopuna Proračuna HNŽ za 2022. godinu i Prijedlog Izmjena i dopuna o izvršenju Proračuna HNŽ za 2022. godinu.
Govoreći o Prijedlogu Izmjena i dopuna Proračuna HNŽ za 2022. godinu, dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade je istaknuo kako se radi o ozbiljnom i sveobuhvatnom dokumentu kojim je ova Vlada potvrdila svoju širinu, socijalnu i svaku drugu osjetljivost, stratešku i razvojnu viziju, a prije svega odgovorno, racionalno i domaćinsko upravljanje javnim financijama.
„Unatoč svim izazovima, ali i ozbiljnim sigurnosno-gospodarsko-financijskim pa i – evo opet – pandemijskim poremećajima i ugrozama koje se na globalnoj razini događaju i čije posljedice itekako osjećamo – s navještajem onih još i snažnijih pa i dalekosežnijih – s neskrivenim ponosom ističem kako stabilnost javnih financija u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, jednako kao i funkcioniranje svih vitalnih segmenata u našemu društvu, nikada nisu dovedeni u pitanje.
Vlada je, da malo uporabim metaforu – ploveći poprilično nemirnim vodama, prepunim prepreka, izazova – uspješno odgovarala na sva iskušenja, a kroz ove Izmjene i dopune Proračuna koje su pred vama vidljivo je da želimo napraviti još snažniji iskorak u korist naše cjelokupne zajednice, svih naših građana, cijeloga društva. Iskorak o kojemu govorim i koji ovaj dokument predviđa puna je potpora jedinicama lokalne samouprave, našim općinama i gradovima, kako za njihove razvojno-socijalne i infrastrukturne projekte, tako i na svim drugim poljima koja su naša izravna mjerodavnost ili ih sufinanciramo.
U najkraćemu – uspjeli smo zadovoljiti sve zahtjeve i traženja svih resora, sektora i jedinica lokalne samouprave. Kroz sedam godina rada ove Vlade očuvali smo stabilnost, otvorili razvojnu dimenziju Proračuna i, iz godine u godinu, povećavamo suficit koji usmjeravamo prema općinama i gradovima i zajedničkim institucijama, uspijevajući kontinuirano povećavati i primanja svih proračunskih korisnika.
U okolnostima u kojima živimo, ali i u usporedbi s našim okruženjem, rezultate i dosegnutu razvojnu proračunsku dimenziju, smatram našim uspjehom i opravdanim razlogom za zadovoljstvo.
Osobito sam ponosan na činjenicu da smo, u odnosu na početne prijedloge tzv. Rebalansa, napravili značajne pomake, osobito kada su u pitanju učenici naših osnovnih škola. Osiguravši sredstva za nabavu svih udžbenika i priručnika za sve učenike javnih osnovnih škola u Županiji, dakle od 1. do 9. razreda, u potpunosti smo rasteretili općine i gradove i značajno olakšali ovaj veliki izdatak našim obiteljima s djecom koja su u osnovno-obrazovnom sustavu. Precizno – 16.195 školaraca dobit će besplatne udžbenike.
Proces nabave provest će Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa na način da će financijska sredstva dostaviti školama, prema utvrđenim specifikacijama i popisima – za svaku školu posebno – a školske će uprave osigurati raspodjelu tih udžbenika školarcima u rujnu odnosno na početku nove školske godine. Ovim smo Izmjenama i dopunama Proračuna za tu namjenu osigurali cca 3 milijuna KM.
Danas želim istaknuti i našu opredijeljenost da kontinuirano poboljšavamo materijalni status korisnika koji svoja prava ostvaruju na temelju Zakona o zaštiti obitelji s djecom što je vidljivo i iz predloženih Izmjena i dopuna Proračuna.
Imajući u vidu da se ukupna gospodarska i financijska situacija usložnjava što vodi snažnim poskupljenjima koje, kao i cijeli svijet, trpi i naša zajednica, a opet na poseban način osjete nezaposlene osobe, odlučili smo svim nezaposlenima (27.552) koji su na evidenciji Službe za zapošljavanje HNŽ-a osigurati isplatu jednokratne novčane potpore u iznosu od 100 KM po osobi.
Vlada je ovim dokumentom predvidjela i značajno povećanje novčanih potpora za vrijeme trudnoće i porođaja žene-majke koja nije u radnomu odnosu.
Povećali smo i sredstva koja planiramo izdvojiti za egzistencijalnu potporu braniteljima, kao i udrugama koje skrbe o braniteljima i povratnicima.
Pokazali smo razumijevanje za naše vjerske službenike, te planirali sredstva za rješenje pitanja njihova zdravstvenog osiguranja.
Upoznati ste s činjenicom da kontinuirano brinemo o našemu visokom obrazovanju. Tako smo i u ovim Izmjenama i dopunama Proračuna, ponovno povećali grant sredstva za 10-tak %, te prepoznali ulogu i značaj obje naše visokoškolske ustanove.
Povećana su izdvajanja za kulturu, šport, kulturne institucije, napose obje mostarske kazališne kuće, Hrvatsko narodno kazalište i Narodno pozorište. Planirali smo značajnija sredstva za rekonstrukciju i investicijsko održavanje policijskih postaja, školskih i športskih objekata i infrastrukture, dovršenje radova na zgradi županijske Skupštine, Županijskog suda, kao i za proces obnove i prenamjene hotela ''Ero'' u zgradu Vlade HNŽ-a.
Na osobit način želim izdvojiti nastavak i stalno povećane potpore u poljoprivredi, gospodarstvu i turizmu. Značajno smo povećali namjenska sredstva za vodoprivredu gdje su ukupna proračunska izdvajanja time premašila 8 milijuna KM, te za održavanje cesta koje su u mjerodavnosti HNŽ-a na kojoj su stavci izdvajanja dosegnula 14 milijuna KM.
Podsjetit ću vas na još jednu bitnu činjenicu – Vlada u cijelosti ispunjava sve obveze preuzete potpisanim kolektivnim ugovorima, bilo da se radi o našim učiteljima, nastavnicima ili profesorima, djelatnicima u pravosuđu i Ministarstvu unutarnjih poslova, ili državnim službenicima i namještenicima, kao i kada su u pitanju djelatnici u zdravstvu. Evo, vezano za potonje, prošli smo tjedan potpisali i novi kolektivni ugovor sa Sindikatom doktora i stomatologa kojim smo našim liječnicima osigurali dostojanstvo vezano za njihova primanja i druga prava-dostojanstvo koje svakako zavrjeđuju.
Sve ove aktivnosti, poglavito ova osjetna povećanja primanja u svim profesijama koje su vezane za naš proračun, pomažu ostvarenje našeg zajedničkog cilja i jasne opredijeljenosti da uspješno odgovorimo krizama i, povrh svega, zaustavimo odljev mladih i visokoobrazovanih osoba.
Naime, pored financijske potpore mladim znanstvenicima i stipendija za sve studente, 2.700 stipendija na godišnjoj razini, to se najbolje vidi i na pozicijama vježbenika/pripravnika, na kojima ove godine dodatno izdvajamo oko 1.5 milijuna za prvo radno iskustvo. Uskoro raspisujemo novi javni poziv za novi krug prijema vježbenika, tako da će u mandatu ove Vlade prvo radno iskustvo ostvariti oko 1.000 mladih ljudi iz HNŽ.
Nismo zaboravili obećanje o pomoći, proračunskim i namjenskim sredstvima, potresom pogođenim područjima naše županije. Za tu namjenu u Rebalansu smo predvidjeli 400.000 KM. Očekujemo kako će naša Uprava za civilnu zaštitu i vatrogastvo iz Namjenskih sredstava za zaštitu i spašavanje od prirodnih i drugih nepogoda za ova područja izdvojiti i dodatna sredstva“, zaključio je predsjednik Herceg, izrazivši zadovoljstvo Prijedlogom Izmjena i dopuna Proračuna za ovu godinu, jer omogućuje osjetne promjene, iskorake i bolju sutrašnjicu svim žiteljima HNŽ.
O Izmjenama i dopunama Proračuna govorio je i Adnan Faladžić, ministar financija.
NOVIM KOLEKTIVNIM UGOVOROM ISPUNJENI ZAHTJEVI LIJEČNIKA I STOMATOLOGA U HNŽ
Predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije dr. sc. Nevenko Herceg danas je, u ime svih poslodavaca u zdravstvenomu sustavu HNŽ-a, s predsjednikom Strukovnoga sindikata doktora medicine i stomatologije u HNŽ-u dr. Borisom Matićem, u nazočnosti zamjenika predsjednika Sindikata dr. Elvedina Habibije, potpisao novi Kolektivni ugovor o pravima i obvezama poslodavaca i radnika iz djelatnosti doktora medicine i stomatologije na području HNŽ-a.
U skladu s postignutim dogovorom pripremljen je Kolektivni ugovor kojim je predviđeno povećanje osnovne plaće za ukupno 20 % u dva koraka, i to na početku prve godine primjene Kolektivnoga ugovora 10 % i dodatnih 10 % na početku sljedeće godine, s tim da je Kolektivni ugovor zaključen na razdoblje od tri godine.
''Tijekom razgovora koje smo vodili s predstavnicima sindikata iskazali smo puno razumijevanje i uvažili činjenicu da se radi o poslovima koji zahtijevaju iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi te, unatoč složenim financijskim uvjetima, ponudili model povećanja plaća koji su predstavnici sindikata, također razumijevajući ukupno stanje, prihvatili. Koristim prigodu svim sudionicima u ovomu procesu koji je doveo do današnjeg čina potpisivanja Kolektivnoga ugovora čestitati i iskreno zahvaliti.
Također, s punom odgovornošću želim istaknuti kako je ova Vlada, u duhu jednoga iskrenog i potpunog socijalnog dijaloga, tijekom cijelog mandata jasno pokazala i posvjedočila vrlo izraženo razumijevanje za ulogu svih zdravstvenih djelatnika. Ulagali smo i ulažemo u izgradnju novih zdravstvenih objekata, poput nove zgrade Klinike za dječje bolesti SKB-a Mostar, pomagali i pomažemo sve naše zdravstvene ustanove, kontinuirano poboljšavajući i njihov materijalni status i uvjete rada. S obzirom na to da smo ponovno u vremenu kada svjedočimo povećanju broja zaraženih koronavirusom, ali i posljedicama niza globalnih izazova druge vrste, i danas se želim zahvaliti na svemu što su naši liječnici i cjelokupno zdravstveno osoblje učinili kako bismo se lakše nosili sa svim nedaćama koje nam je pandemija donijela'', kazao je predsjednik Herceg.
„Zahvalni smo Vladi HNŽ-a jer je postignutim dogovorom potvrđeno da cijene naš rad i odgovornost koju naš posao nosi. Osim toga, a budući da živimo u vremenu u kojemu cijene životnih potrepština svakodnevno poskupljuju, prenosim vam zadovoljstvo naših članova postignutim dogovorom o povećanju plaća i drugih materijalnih i nematerijalnih prava reguliranih ovim ugovorom'', poručio je sindikalni čelnik Boris Matić.
Inače, sredstva za financiranje prava iz Kolektivnoga ugovora koji će se početi primjenjivati od 14. kolovoza tekuće godine, bit će osigurana u Financijskom planu Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ-a, Proračunu HNŽ-a, proračunima općina i gradova, te u financijskim planovima zdravstvenih ustanova.
PREDSJEDNIK HERCEG NA SVEČANOSTI OTVORENJA PELJEŠKOGA MOSTA
Predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije dr. sc. Nevenko Herceg nazočio je sinoć, na poziv Vlade Republike Hrvatske, svečanosti otvorenja Pelješkoga mosta. Tom je prigodom izjavio kako je neizmjerno ponosan i počašćen što je dijelom istinskoga povijesnog trenutka.
''Kako je teško opisati emocije koje ispunjavaju ovaj događaj, jednako je teško i pobrojati sve benefite koje će i Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini i našoj Hercegovačko-neretvanskoj županiji donijeti nova impozantna građevina na koju su čekali naraštaji. Neka dugo spaja obale i potiče razvitak cijeloga našeg prostora'', poručio je Herceg.
BRZO I UČINKOVITO SANIRAN POŽAR U HUTOVU BLATU
Brzom intervencijom Profesionalne vatrogasne postrojbe Čapljina, ugašen je požar koji je, u subotu, 23. srpnja 2022. godine, oko 14 sati, zahvatio prostor Karaotoka u Parku prirode ''Hutovo blato''. Učinkovitom i pravodobnom akcijom, u sklopu koje su na teren izišla tri specijalizirana vatrogasna vozila, zaustavljeno je širenje plamena, spašena jedinstvena flora i fauna zaštićenoga prostora Parka prirode, kao i ugroženi gospodarski objekti u sklopu Karaotoka.
Premda kontinuirano suočeni s brojnim požarima kojih u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, u prosjeku, godišnje bude i do 2000, vatrogasne postrojbe, zajedno s pripadnicima Civilne zaštite, vrlo uspješno odgovaraju svojim zadaćama. Vlada HNŽ-a, putem Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo, posvećuje posebnu pozornost opremanju službi za zaštitu od požara. U mandatu ove vlade, za jedinice lokalne samouprave odnosno općine i gradove HNŽ-a osigurano je ukupno 19 vatrogasnih vozila za tehničke intervencije i šumske požare, kao i potrebna vatrogasna oprema (odjela, crijeva, naprtnjače…). Nabavljeni su dronovi za sve općine i gradove i dodijeljeni njihovim vatrogasnim postrojbama i dobrovoljnim vatrogasnim društvima.
U sklopu projekta prekogranične suradnje, ali i sredstvima jedinica lokalne samouprave, diljem HNŽ-a postavljene su i kamere za rano otkrivanje požara te integrirane u Operativni centar Civilne zaštite HNŽ-a. Tamo se vrši praćenje situacije na terenu i čim se uoči pojava vatre ili dima dojavljuje se operativnim centrima civilne zaštite općina i gradova ili izravno u operativna dežurstva vatrogasnih postrojbi tih područja.
Kako se većina požara događa na nepristupačnim i miniranim terenima, Vlada HNŽ-a u više je navrata ukazivala na prijeku potrebu nabave zrakoplova za gašenje požara ili air tractora. Podsjećamo, Uprava za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNŽ-a još je 2017. imenovala Povjerenstvo s ciljem iznalaženja optimalnoga rješenja za nabavu letjelice za potrebe gašenja požara na području HNŽ-a. Prema tehničkim karakteristikama, nabavnoj cijeni, troškovima održavanja te iskustvu susjednih zemalja, kao najbolje i najisplativije rješenje ponuđena je letjelica ''Air Tractor AT-802 Fire Boss'', vrijedan 6,5 milijuna KM. Letjelica bi bila stacionirana u Međunarodnoj zračnoj luci Mostar i bila dostupna za gašenje požara i na postoru HNŽ-a, kao i susjednih županija odnosno Zapadnohercegovačke i Hercegbosanske, te jugoistočnoga područja Republike Srpske. Očekujući kako će tu potrebu prepoznati i druge razine vlasti, Vlada ističe punu spremnost za sudjelovanje u financiranju nabave tih letjelica. Nažalost, pogotovu u aktualnomu primjeru Blidinja, i ova godina potvrđuje kolika je nužnost njihova posjedovanja za pravodobno i učinkovito spašavanje i materijalnih i prirodnih dobara, ali i ljudskih života.
- « prva
- ‹ prethodna
- …
- 125
- 126
- 127
- 128
- 129
- 130
- 131
- 132
- 133
- …
- sljedeća ›
- posljednja »
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruge gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Liječničke komore HNŽ-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNŽ-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, naglasivši kako kontinuirana potpora ovakvim projektima za Vladu HNŽ-a nije samo obvezom, već iskrenom željom zajednički graditi zdravstveni sustav temeljen na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro desetljeća i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktualnoga županijskog ministra zdravstva, može me samo činiti dodatno ponosnom i zbog svojega kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost provesti ju u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz područja gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje liječnika, znanstvenika, istraživača i zdravstvenih djelatnika – kazala je Buhač, ocijenivši kako smo svjedocima brzih promjena koje današnje vrijeme sobom nosi, što uključuje i zdravstvene izazove, posebice kada govorimo o pružanju medicinske skrbi.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnoga značaja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je pomoći, razumjeti, liječiti i unaprijediti život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više poimam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekomu će tko vašu pomoć treba značiti itekako puno, možda i sve – dodala je predsjednica Vlade, naglasivši kako u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskoga odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je kako skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovoga znanstveno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stajališta o najnovijim spoznajama na polju upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cjelini. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktualne teme iz kliničke prakse i znanstvenih istraživanja, s naglaskom na suvremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam kako će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unaprjeđenju skrbi za pacijente i daljnjemu razvitku gastroenterologije ovoga našeg podneblja – kazao je Bevanda, dodavši kako su, uz liječnike, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje također nastoje pratiti najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNŽ-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko-neretvanske županije Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjega lista BiH od 7. studenog, dotičući se više aspekata svojega ministarskog i liječničkog djelovanja i karijere u cjelini. Na službenoj mrežnoj stranici Vlade HNŽ-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenoga intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktualno stanje, kada mi iz medijskoga svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih djelatnika u HNŽ-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno kazati, suvremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentirate?
- Sustav funkcionira, ali stanje je daleko od dobroga zbog nagomilanih dugova. S druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših liječnika i njihovih timova. Postavlja se upit treba li, s obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, ući u fazu apatije i ne raditi ništa ili se snalaziti kako se snalazi naš ravnatelj (prof. dr. sc. Ante Kvesić, ravnatelj SKB-a Mostar, nap. a.) s ovim visokim dugovima, otežanim financiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo raditi iskorake, a u hodu rješavati nagomilane dugove.
Zdravstveni djelatnici u HNŽ-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, ne će pristati na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih djelatnika nisu na zavidnoj razini. Nastojimo premostiti te probleme. Zahtjevi naših sindikata enormno su visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Što je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različna kolektivna ugovora. Ugovor s liječnicima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNŽ-a, nego s Neovisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to s reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva utjecaja ni na zapošljavanje, ne može ni davati novac, tako da je to kriva adresa. Ali, s druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plaće ne može davati ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za osobne dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono što Vlada može i što čini jest boriti se za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjoj razini to je osam milijuna KM bolničkomu sustavu i četiri milijuna primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram kazati kako raspodjela nije odgovarajuća. Naša je zadaća to ispraviti. Izračuni su pokazali da naša HNŽ u bolničkomu sustavu glede pacijenata sudjeluje na razini od 64 posto, ZHŽ 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema točnoga postotka, sudjeluje onoliko koliko može na godišnjoj razini. Želim još nešto objasniti, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između liječnika i drugoga sindikata. Primjerice, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na razini od 159 KM. To je neodrživo i s te smo strane imali velike pritiske za odljev naših liječnika u druge zdravstvene sustave, u prvomu redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedostatno koliko je još u drugim županijama. Onda se pojavio ovaj Neovisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i ustrajava u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svake županije koju izaberu. Naravno, do toga nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plaće, kao i liječnici, i to smo htjeli pretvoriti u satnicu te onda razgovarati o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo povećati satnicu. Međutim, oni su uporni u tome da ne žele uopće razgovarati o takvom načinu izmjene Kolektivnoga ugovora. Za nas je u cijelosti neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio cjelokupni zdravstveni sustav i bila bi još jača reakcija liječnika. Smatram kako je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovno vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovno vidjeti naše financijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i kako je u međuvremenu došlo do promjena našega zdravstvenog sustava, mislim na doprinose, što je doneseno na razini FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. lipnja imamo redovito manje punjenje za nešto više od milijun maraka. Nama predstoji borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor s obama sindikatima. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskoga suda, onda će vjerojatno uslijediti žalba na Županijski sud. To može ići do beskraja, što nama ni u kojemu slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tomu kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne skrbi?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvitka sustava socijalne skrbi u HNŽ-u za razdoblje 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo ga provoditi. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj financijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovno od Federacije. Primjerice, zaposlene su trudnice u jednomu trenutku ostale bez potpore, bez plaće. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednoga ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se kako ćemo u budućnosti moći uvrstiti i obitelji s troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnoj i županijskoj razini.
Ministre, moraju li se mijenjati modaliteti financiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono što rade oni oko nas. Kako bi kazao ravnatelj SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svojega BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na razini godine u zdravstveni sustav ubaci milijardu eura. A uvijek, kada je riječ o financijskim dubiozama, postavlja se upit tko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sustav, nego neracionalna raspodjela financijskih sredstava jer u zdravstveni sustav ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno mijenjati modalitete financiranja u zdravstvu kako ne bi došlo do kolapsa sustava.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimist glede kreiranja i provedbe zakona životno važnih za žitelje ove županije? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu skrb.
- Nas su u Ministarstvu u posljednje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvomu redu nerazumijevanje sa zdravstvenim zaposlenicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo financijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti donijeti željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne skrbi. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo pustiti ih u optjecaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar prometa i veza Hercegovačko-neretvanske županije Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne prometnice R428, onu na samomu ulazu u općinsko središte, kako bi se osobno uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj etapi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 milijuna KM. Upravo je Ministarstvo prometa dalo izraditi projekt obnove dijela predmetne ceste, sve od njezina spoja s magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva etapa radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj etapi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće prometnice na puni profil s asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sustav oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne prometne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkoga prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cijelosti završili ovaj projekt, ukupne duljine 3,3 km – komentirao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnoga do Zavale, u duljini od 5,5 km, te od Zavale do granice s RH, u duljini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5
