Službena stranica Vlade HNŽ/K
OTVOREN PETI HRVATSKI ISELJENIČKI KONGRES POD NAZIVOM "IZAZOVI I PERSPEKTIVE ZAJEDNIŠTVA"
„Samo ovakvim radom možemo jasno ukazati na potencijale hrvatskih iseljenika na političkom, gospodarskom, kulturnom, znanstvenom, športskom i svakom drugom polju, kao i nužnost njihove stalne uključenosti u razvojne strategije hrvatskoga društva na svim područjima djelovanja“, kazao je dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije na otvorenju Petog hrvatskog iseljeničkog Kongresa na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.
Predsjednik Herceg je istaknuo kako mu je iznimna čast i ugodna dužnost srdačno pozdraviti nazočne u svojstvu domaćina, kako osobno, tako i u ime Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, kao jednoga od visokih pokrovitelja ovoga cijenjenog skupa – Petoga hrvatskog iseljeničkog kongresa.
„Ne želim skrivati jedno osobno zadovoljstvo zbog činjenice da je, nakon Zagreba, Šibenika, Osijeka i Marije Bistrice, upravo Mostaru pripala čast ugostiti ovogodišnje zasjedanje našega iseljeničkog kongresa onda kada slavi ovaj ''mali'' ali ipak veliki jubilej – jubilej koji znači ustrajnost i trajnost, upornost i volju, koji najavljuje tradiciju.
Ovogodišnji je Kongres posvećen temi zajedništva. Ne gubeći iz vida aktualni politički trenutak, a tu posebno mislim na Hrvate u BiH, kao i opće nezahvalno stanje i okružje, domaće i globalne izazove, rekao bih da je tema odabrana itekako s razlogom, itekako s potrebom“, kazao je predsjednik Herceg dodavši kako Hrvati iz BiH, tako i iz iseljene Hrvatske – rasuti po svim kontinentima, kroz povijest su imali i imaju izniman značaj i vitalnu ulogu u ukupnoj borbi, opstanku i ostanku, ali i razvitku i procvatu naše matične domovine.
„Svjesni smo i naše povijesti, ali i naše sadašnjosti, a poglavito naše obveze pred budućnosti kojoj idemo u susret. U svemu onomu što će se događati – a događat će se puno toga – upravo će to zajedništvo imati, rekao bih, ključnu ulogu. Zato će biti itekako zanimljivo poslušati što će sudionici današnjih i sutrašnjih panela, odreda respektabilna imena sa svojih područja djelovanja, imati reći po zadanim temama“, rekao je predsjednik Herceg čestitavši organizatorima, ali i svim dionicima ovoga kongresa, prije svega jer će obnoviti i osnažiti veze i odnose Hrvata u domovini i u iseljeništvu.
„Ovaj Kongres, usudio bih se reći, pomaže postaviti smjernice naših budućih djelovanja. Svim sudionicima, stoga, želim produktivan rad, na našu opću zajedničku korist. Svima vama, posebice onima koji su nas pohodili iz brojnih krajeva svijeta, želim da se u trenucima predaha ugodno osjećate u našem gradu i u našoj županiji“, zaključio je predsjednik Herceg.
Peti hrvatski iseljenički kongres pod nazivom "Izazovi i perspektive zajedništva" trajat će do 4. srpnja 2022., te će okupiti ugledne stručnjake iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i inozemstva koji će govoriti o temama novih oblika povezivanja dijaspore i domovine. U sklopu kongresa održat će se i Gospodarski forum s težištem na ekonomiji i poduzetništvu.
OTVORENA MAGISTRALNA CESTA NEUM-STOLAC
Predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije dr. sc. Nevenko Herceg danas je bio nazočan na svečanom otvaranju i puštanju u promet novoizgrađene magistralne ceste M17.3 na relaciji Stolac – Neum. Izgradnja tog magistralnog pravca, duljine 36 kilometara, financirana je sredstvima iz Programa izgradnje i osuvremenjivanja magistralnih prometnica u FBiH, kreditnim sredstvima Svjetske banke, Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvitak, u vrijednosti od 173 milijuna KM.
Predsjednik Herceg ovom je prigodom istaknuo kako je bolja prometna i uopće infrastrukturna povezanost Neuma, kao našega jedinog izlaza na Jadransko more, s ostatkom države opći interes kojemu moraju pridonijeti sve razine vlasti u državi.
„Stalna i višestruko osvjedočena spremnost Vlade HNŽ-a na suradnju sa svim razinama vlasti u BiH, u smislu pokretanja brojnih vitalnih infrastrukturnih, socijalno-razvojnih, gospodarskih, obrazovnih, zdravstvenih i drugih projekata, s ciljem poboljšanja životnoga standarda žitelja svih naših općina i gradova, potvrđena je na čitavom nizu konkretnih aktivnosti. Jedna od njih je i odluka kojom smo izgradnju magistralne ceste Stolac – Neum proglasili projektom od javnog interesa za našu županiju. Ponosan sam što danas svjedočim ovom zaista važnom događaju koji će donijeti ogroman i mjerljiv iskorak u razvojnom smislu, koji snaži našu prometnu infrastrukturnu mrežu, povezuje našu obalu s unutrašnjošću, oživljava stolačko i neumsko zaleđe i olakšava svakodnevni život kako za žitelje ovih prostora tako i za sve naše sugrađane kojima ova dionica postaje važna tranzitna točka. Sretan sam zbog očitoga napretka u investicijskim projektima u cestogradnji u Hercegovini, a nakon ove magistrale, radujem se trenutku kada ćemo proslaviti i spajanje mostarske južne obilaznice, potom otvaranje brze ceste od Mostara preko Širokoga Brijega do granice s Republikom Hrvatskom na zapadu, kao i onu krunu prometnoga razvitka, a to je spoj našega županijskog administrativnog središta s novoizgrađenom dionicom autoceste na koridoru Vc.“, poručio je predsjednik Herceg.
VLADA HNŽ: USVOJENE SMJERNICE EKONOMSKE I FISKALNE POLITIKE DO 2025.
Na danas održanom prvom dijelu 179. sjednice, Vlada Hercegovačko-neretvanske županije usvojila je Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2023. – 2025. godina. Tim smjernicama se nastoji uspostaviti snažnija veza prioriteta vladinih politika i Proračuna za sljedeću godinu, što je iznimno bitno u situaciji kada raspoloživi proračunski prihodi redovito zaostaju za potrebama i zahtjevima proračunskih korisnika. Smjernice, uz ostalo, sadrže strateške ciljeve i prioritete Vlade HNŽ-a te procjenu prihoda HNŽ-a za razdoblje od 2023. do 2025. godine.
Članovi Vlade danas su raspravljali o izradbi Izmjena i dopuna Proračuna za 2022. godinu. Naglašeno je kako je nužno zadovoljiti obveze koje proizlaze iz novih kolektivnih ugovora, potom osigurati potrebe financiranja zajedničkih institucija, pružiti potporu gospodarstvu, kao i razvojno-socijalnim i infrastrukturnim projektima jedinica lokalne samouprave, sukladno mogućnostima.
Raspravljano je i o predloženom Prednacrtu Zakona o socijalnoj skrbi koji bi, na sljedećoj sjednici Vlade, a nakon završnih mišljenja i komentara centara za socijalnu skrb, trebao biti usvojen u obliku Nacrta i upućen u daljnju skupštinsku proceduru.
Također, Vlada je danas dala suglasnost na Izmjene i dopune Financijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ-a za 2022. godinu kojim se ukupno potrebna sredstva za izvršenje uvećavaju za 2.189.000 KM u odnosu na Plan. Između ostaloga, planirano je povećanje stavke za usluge bolničke zdravstvene zaštite u iznosu od 1.130.500 KM, a ta će sredstva Zavod prebaciti bolnicama na ime plaćanja bolničkih usluga.
Na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi, usvojena je i Odluka o načinu utroška novčanih sredstava i načinu raspodjele sredstava s pozicije financiranja projekata socijalne politike za što je osigurano 80.000 KM. Sredstva će biti dodijeljena na temelju javnoga poziva, a pravo na sudjelovanje imaju registrirane udruge i organizacije čiji se djelokrug rada odnosi na brigu i skrb o socijalno ugroženim i isključenim osobama na području HNŽ-a.
PREDSJEDNIK HERCEG S IZASLANSTVOM HVIDRA-e
Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije susreo se s Izaslanstvom Udruge hrvatskih vojnih invalida domovinskog rata (HVIDRA) Grada Mostara koje je predvodio predsjednik Darko Drmać.
Izaslanstvo HVIDRA-e je istaknulo zadovoljstvo suradnjom s Vladom kazavši kako u predsjedniku Hercegu vide istinskog prijatelja koji je spreman intenzivno sudjelovati u traženju rješenja na sva pitanja koja opterećuju braniteljsku populaciju. Ujedno, izrazili su zahvalnost predsjedniku Hercegu i Vladi na svemu što čine za braniteljsku populaciju. U tom kontekstu, istaknuli su brojne projekte potpore koji se realiziraju putem resornog ministarstva, među kojima, ortopedska pomagala, medicinsko rehabilitiranje, potpore zapošljavanju djece branitelja, plaćanje naknade upisa u visokoškolske obrazovne ustanove, te doškolovanje i prekvalificiranje.
Predsjednik Herceg istaknuo je kako branitelji, poglavito stradalnici, zaslužuju poštovanje te da je potrebno činiti stalne napore da se u cijelosti poštuje Zakon o dopunskim pravima branitelja i članova njihovih obitelji. Podsjetio je na to kako Vlada kontinuirano podupire projekte od značaja za braniteljsku populaciju.
Sudionici sastanka izrazili su zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom, iskazavši spremnost da ona bude nastavljena i dodatno osnažena s ciljem stalne potpore i skrbi za braniteljsku populaciju u HNŽ-u.
ZAVRŠNICA FUTSAL TURNIRA ''MOSTAR 2022.''
„Kao jedan od najjačih pokrovitelja ovoga događaja, imao sam čast uručiti prigodne pokale najboljem među čak 34 sastava koliko ih je sudjelovalo u ovom natjecanju. Od srca čestitam prvacima, ali ujedno i svim ostalim momčadima na fer i korektnoj igri. Vlada HNŽ-a uvijek će biti uz ovakve manifestacije, slijedeći onu uzrečicu ''u zdravom tijelom zdrav duh'', kazao je dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije nakon sinoć održane završnice futsal turnira „Mostar 2022.“ dodajući kako Vlada kontinuirano pruža potporu raznim športskim događajima pa tako i turniru koji se održao na igralištu kod OŠ Petra Bakule.
Pred više od 2500 gledatelja, titulu pobjednika odnio je sastav ''Volarević promet Dalmata hotel Park'', drugo su mjesto osvojili ''Caffe Label'', a treće momčad mostarske Hvidre.
JAVNI POZIV ZA KANDIDIRANJE PROGRAMA UTROŠKA SREDSTAVA TRAJNOG REVOLVING FONDA KOD UNION BANKE d.d. SARAJEVO
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije objavilo je javni poziv za kandidiranje Programa utroška sredstava Trajnog revolving fonda kod UNION BANKE DD Sarajevo za dugoročno financiranje projekata putem dodjele kredita za 2022. godinu.
Javni poziv možete vidjeti na slj. linku: https://fmeri.gov.ba/media/2181/javni-poziv-trf-2022docx.pdf
- « prva
- ‹ prethodna
- …
- 128
- 129
- 130
- 131
- 132
- 133
- 134
- 135
- 136
- …
- sljedeća ›
- posljednja »
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruge gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Liječničke komore HNŽ-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNŽ-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, naglasivši kako kontinuirana potpora ovakvim projektima za Vladu HNŽ-a nije samo obvezom, već iskrenom željom zajednički graditi zdravstveni sustav temeljen na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro desetljeća i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktualnoga županijskog ministra zdravstva, može me samo činiti dodatno ponosnom i zbog svojega kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost provesti ju u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz područja gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje liječnika, znanstvenika, istraživača i zdravstvenih djelatnika – kazala je Buhač, ocijenivši kako smo svjedocima brzih promjena koje današnje vrijeme sobom nosi, što uključuje i zdravstvene izazove, posebice kada govorimo o pružanju medicinske skrbi.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnoga značaja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je pomoći, razumjeti, liječiti i unaprijediti život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više poimam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekomu će tko vašu pomoć treba značiti itekako puno, možda i sve – dodala je predsjednica Vlade, naglasivši kako u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskoga odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je kako skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovoga znanstveno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stajališta o najnovijim spoznajama na polju upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cjelini. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktualne teme iz kliničke prakse i znanstvenih istraživanja, s naglaskom na suvremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam kako će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unaprjeđenju skrbi za pacijente i daljnjemu razvitku gastroenterologije ovoga našeg podneblja – kazao je Bevanda, dodavši kako su, uz liječnike, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje također nastoje pratiti najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNŽ-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko-neretvanske županije Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjega lista BiH od 7. studenog, dotičući se više aspekata svojega ministarskog i liječničkog djelovanja i karijere u cjelini. Na službenoj mrežnoj stranici Vlade HNŽ-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenoga intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktualno stanje, kada mi iz medijskoga svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih djelatnika u HNŽ-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno kazati, suvremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentirate?
- Sustav funkcionira, ali stanje je daleko od dobroga zbog nagomilanih dugova. S druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših liječnika i njihovih timova. Postavlja se upit treba li, s obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, ući u fazu apatije i ne raditi ništa ili se snalaziti kako se snalazi naš ravnatelj (prof. dr. sc. Ante Kvesić, ravnatelj SKB-a Mostar, nap. a.) s ovim visokim dugovima, otežanim financiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo raditi iskorake, a u hodu rješavati nagomilane dugove.
Zdravstveni djelatnici u HNŽ-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, ne će pristati na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih djelatnika nisu na zavidnoj razini. Nastojimo premostiti te probleme. Zahtjevi naših sindikata enormno su visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Što je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različna kolektivna ugovora. Ugovor s liječnicima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNŽ-a, nego s Neovisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to s reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva utjecaja ni na zapošljavanje, ne može ni davati novac, tako da je to kriva adresa. Ali, s druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plaće ne može davati ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za osobne dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono što Vlada može i što čini jest boriti se za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjoj razini to je osam milijuna KM bolničkomu sustavu i četiri milijuna primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram kazati kako raspodjela nije odgovarajuća. Naša je zadaća to ispraviti. Izračuni su pokazali da naša HNŽ u bolničkomu sustavu glede pacijenata sudjeluje na razini od 64 posto, ZHŽ 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema točnoga postotka, sudjeluje onoliko koliko može na godišnjoj razini. Želim još nešto objasniti, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između liječnika i drugoga sindikata. Primjerice, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na razini od 159 KM. To je neodrživo i s te smo strane imali velike pritiske za odljev naših liječnika u druge zdravstvene sustave, u prvomu redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedostatno koliko je još u drugim županijama. Onda se pojavio ovaj Neovisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i ustrajava u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svake županije koju izaberu. Naravno, do toga nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plaće, kao i liječnici, i to smo htjeli pretvoriti u satnicu te onda razgovarati o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo povećati satnicu. Međutim, oni su uporni u tome da ne žele uopće razgovarati o takvom načinu izmjene Kolektivnoga ugovora. Za nas je u cijelosti neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio cjelokupni zdravstveni sustav i bila bi još jača reakcija liječnika. Smatram kako je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovno vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovno vidjeti naše financijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i kako je u međuvremenu došlo do promjena našega zdravstvenog sustava, mislim na doprinose, što je doneseno na razini FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. lipnja imamo redovito manje punjenje za nešto više od milijun maraka. Nama predstoji borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor s obama sindikatima. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskoga suda, onda će vjerojatno uslijediti žalba na Županijski sud. To može ići do beskraja, što nama ni u kojemu slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tomu kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne skrbi?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvitka sustava socijalne skrbi u HNŽ-u za razdoblje 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo ga provoditi. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj financijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovno od Federacije. Primjerice, zaposlene su trudnice u jednomu trenutku ostale bez potpore, bez plaće. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednoga ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se kako ćemo u budućnosti moći uvrstiti i obitelji s troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnoj i županijskoj razini.
Ministre, moraju li se mijenjati modaliteti financiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono što rade oni oko nas. Kako bi kazao ravnatelj SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svojega BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na razini godine u zdravstveni sustav ubaci milijardu eura. A uvijek, kada je riječ o financijskim dubiozama, postavlja se upit tko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sustav, nego neracionalna raspodjela financijskih sredstava jer u zdravstveni sustav ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno mijenjati modalitete financiranja u zdravstvu kako ne bi došlo do kolapsa sustava.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimist glede kreiranja i provedbe zakona životno važnih za žitelje ove županije? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu skrb.
- Nas su u Ministarstvu u posljednje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvomu redu nerazumijevanje sa zdravstvenim zaposlenicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo financijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti donijeti željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne skrbi. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo pustiti ih u optjecaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar prometa i veza Hercegovačko-neretvanske županije Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne prometnice R428, onu na samomu ulazu u općinsko središte, kako bi se osobno uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj etapi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 milijuna KM. Upravo je Ministarstvo prometa dalo izraditi projekt obnove dijela predmetne ceste, sve od njezina spoja s magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva etapa radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj etapi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće prometnice na puni profil s asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sustav oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne prometne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkoga prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cijelosti završili ovaj projekt, ukupne duljine 3,3 km – komentirao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnoga do Zavale, u duljini od 5,5 km, te od Zavale do granice s RH, u duljini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5

















