• Prvi zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruge gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Liječničke komore HNŽ-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNŽ-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, naglasivši kako kontinuirana potpora ovakvim projektima za Vladu HNŽ-a nije samo obvezom, već iskrenom željom zajednički graditi zdravstveni sustav temeljen na znanju, iskustvu i ljudskosti. - Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro desetljeća i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktualnoga županijskog ministra zdravstva, može me samo činiti dodatno ponosnom i zbog svojega kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost provesti ju u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz područja gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje liječnika, znanstvenika, istraživača i zdravstvenih djelatnika – kazala je Buhač, ocijenivši kako smo svjedocima brzih promjena koje današnje vrijeme sobom nosi, što uključuje i zdravstvene izazove, posebice kada govorimo o pružanju medicinske skrbi. - Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnoga značaja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je pomoći, razumjeti, liječiti i unaprijediti život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više poimam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekomu će tko vašu pomoć treba značiti itekako puno, možda i sve – dodala je predsjednica Vlade, naglasivši kako u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja. Počasni predsjednik Organizacijskoga odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je kako skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije. - Kroz tri dana i niz sesija ovoga znanstveno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stajališta o najnovijim spoznajama na polju upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cjelini. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktualne teme iz kliničke prakse i znanstvenih istraživanja, s naglaskom na suvremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam kako će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unaprjeđenju skrbi za pacijente i daljnjemu razvitku gastroenterologije ovoga našeg podneblja – kazao je Bevanda, dodavši kako su, uz liječnike, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje također nastoje pratiti najnovije spoznaje ove grane medicine.
  • Ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko-neretvanske županije Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjega lista BiH od 7. studenog, dotičući se više aspekata svojega ministarskog i liječničkog djelovanja i karijere u cjelini. Na službenoj mrežnoj stranici Vlade HNŽ-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenoga intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić: Aktualno stanje, kada mi iz medijskoga svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih djelatnika u HNŽ-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno kazati, suvremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentirate? - Sustav funkcionira, ali stanje je daleko od dobroga zbog nagomilanih dugova. S druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših liječnika i njihovih timova. Postavlja se upit treba li, s obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, ući u fazu apatije i ne raditi ništa ili se snalaziti kako se snalazi naš ravnatelj (prof. dr. sc. Ante Kvesić, ravnatelj SKB-a Mostar, nap. a.) s ovim visokim dugovima, otežanim financiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo raditi iskorake, a u hodu rješavati nagomilane dugove. Zdravstveni djelatnici u HNŽ-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, ne će pristati na razgovore bez povećanja koeficijenata. - To je složena problematika. Plaće zdravstvenih djelatnika nisu na zavidnoj razini. Nastojimo premostiti te probleme. Zahtjevi naših sindikata enormno su visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Što je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različna kolektivna ugovora. Ugovor s liječnicima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNŽ-a, nego s Neovisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to s reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva utjecaja ni na zapošljavanje, ne može ni davati novac, tako da je to kriva adresa. Ali, s druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plaće ne može davati ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za osobne dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono što Vlada može i što čini jest boriti se za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjoj razini to je osam milijuna KM bolničkomu sustavu i četiri milijuna primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Izvršavaju li ostali osnivači svoje obveze? - To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram kazati kako raspodjela nije odgovarajuća. Naša je zadaća to ispraviti. Izračuni su pokazali da naša HNŽ u bolničkomu sustavu glede pacijenata sudjeluje na razini od 64 posto, ZHŽ 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema točnoga postotka, sudjeluje onoliko koliko može na godišnjoj razini. Želim još nešto objasniti, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između liječnika i drugoga sindikata. Primjerice, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na razini od 159 KM. To je neodrživo i s te smo strane imali velike pritiske za odljev naših liječnika u druge zdravstvene sustave, u prvomu redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedostatno koliko je još u drugim županijama. Onda se pojavio ovaj Neovisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i ustrajava u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svake županije koju izaberu. Naravno, do toga nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH. Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plaće, kao i liječnici, i to smo htjeli pretvoriti u satnicu te onda razgovarati o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo povećati satnicu. Međutim, oni su uporni u tome da ne žele uopće razgovarati o takvom načinu izmjene Kolektivnoga ugovora. Za nas je u cijelosti neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio cjelokupni zdravstveni sustav i bila bi još jača reakcija liječnika. Smatram kako je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovno vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovno vidjeti naše financijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda. Podsjećam i kako je u međuvremenu došlo do promjena našega zdravstvenog sustava, mislim na doprinose, što je doneseno na razini FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. lipnja imamo redovito manje punjenje za nešto više od milijun maraka. Nama predstoji borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor s obama sindikatima. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskoga suda, onda će vjerojatno uslijediti žalba na Županijski sud. To može ići do beskraja, što nama ni u kojemu slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tomu kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni. Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne skrbi? - Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvitka sustava socijalne skrbi u HNŽ-u za razdoblje 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo ga provoditi. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj financijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovno od Federacije. Primjerice, zaposlene su trudnice u jednomu trenutku ostale bez potpore, bez plaće. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednoga ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se kako ćemo u budućnosti moći uvrstiti i obitelji s troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnoj i županijskoj razini. Ministre, moraju li se mijenjati modaliteti financiranja u zdravstvu? - Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono što rade oni oko nas. Kako bi kazao ravnatelj SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svojega BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na razini godine u zdravstveni sustav ubaci milijardu eura. A uvijek, kada je riječ o financijskim dubiozama, postavlja se upit tko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sustav, nego neracionalna raspodjela financijskih sredstava jer u zdravstveni sustav ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno mijenjati modalitete financiranja u zdravstvu kako ne bi došlo do kolapsa sustava. Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimist glede kreiranja i provedbe zakona životno važnih za žitelje ove županije? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu skrb. - Nas su u Ministarstvu u posljednje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvomu redu nerazumijevanje sa zdravstvenim zaposlenicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo financijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti donijeti željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne skrbi. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo pustiti ih u optjecaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
  • Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač u svojemu se uredu susrela s rukovodstvom Hercegovačke udruge uljara i maslinara (HUUM), predvođenim predsjednikom Božom Mustapićem. Predstavnici Udruge upoznali su predsjednicu s nizom tekućih i planiranih aktivnosti, posebno istaknuvši nastavak promocije maslinarstva kroz projekt Ceste maslinovih ulja Hercegovine, potom finalizaciju postupka zaštite oznake izvornosti Zlatne kapi Hercegovine pri institucijama Europske unije, unaprjeđenje proizvodnih i tržišnih standarda sukladno europskim regulativama te pokretanje sveobuhvatne promidžbene kampanje. Upravo će kroz tu kampanju upoznati domaću i međunarodnu javnost s ovim velikim uspjehom u djelovanju HUUM-a, ali i s dugoročnim potencijalom sektora maslinarstva u BiH. Uključit će digitalne sadržaje, promidžbu na društvenim mrežama, reklamne panoe na strateškim prometnicama i slične aktivnosti, sve s ciljem jačanja prepoznatljivosti domaćih brendova i poticanja potrošnje domaćega ekstra djevičanskog maslinova ulja. Naglasivši važnost povezivanja proizvođača i institucija odnosno osiguranja dugoročne održivosti maslinarstva na našemu podneblju, kao poljoprivredne grane s velikim potencijalom, predsjednica Buhač iskazala je pripravnost podržati inicijative koje doprinose unaprjeđenju domaće poljoprivrede i promidžbi domaćega maslinova ulja na međunarodnomu tržištu.

VIŠE OD 19 MILIJUNA KM ZA STRUKTURNE REFORME I INFRASTRUKTURNE PROJEKTE

Po ovlaštenju predsjednika Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, Suad Balić, ministar pravosuđa, uprave i lokalne samouprave potpisao je Ugovor o dodjeli potpore iz Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine.

Potpisom ovog ugovora, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine  obvezala se da će u roku od 30 dana na račun Vlade Hercegovačko-neretvanske županije uplatiti iznos od 19.419.727,00 KM.

Narečena sredstva se moraju namjenski utrošiti za provedbu strukturnih reformi i financiranje/sufinanciranje infrastrukturnih projekata koji su od značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine u omjeru 50:50.

Obveza Vlade HNŽ je da u roku od 30 dana od dana potpisivanja ugovora Vladi F BiH dostavi Plan investiranja dodijeljenih sredstava za kapitalne investicije.

13-06-2022, 9:32

VLADA UTVRDILA NACRT I PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UNUTARNJIM POSLOVIMA I ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLICIJSKIM SLUŽBENICIMA

Na današnjoj, 177. sjednici Vlada Hercegovačko-neretvanske županije utvrdila je Nacrt i Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutarnjim poslovima i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policijskim službenicima.

Izmjenama ovih zakona konačno su osigurani preduvjeti da se otkoče procesi i otklone poteškoće u radu Ministarstva unutarnjih poslova.

Također, osigurani su preduvjeti da se može vršiti činovanje policijskih službenika, unapređivanje policijskih službenika ali i prijam novih djelatnika u Ministarstvo unutarnjih poslova što je ključan preduvjet  i jamstvo sigurnosti za sve građane u HNŽ.

Usvojene Izmjene i dopune ova dva zakona bit će po žurnoj proceduri upućene u Skupštinu HNŽ nakon čega će, ako dobiju potporu zastupnika, Ministarstvu unutarnjih poslova biti osigurane pretpostavke da, sukladno potrebama, može izvršiti prijam potrebnih policijskih službenika.

Na današnjoj sjednici usvojena je i Odluka o pokretanju postupka za dodatno zaduženje po Sporazumu o zajmu između Saudijskog fonda za razvitak i Bosne i Hercegovine za projekt „Izgradnja i obnova određenog broja bolnica u BiH“. Naime, izgradnja i opremanje Klinike za dječje bolesti-Pedijatrije SKB Mostar, zatim izgradnja, obnova i opremanje više odjela u RMC „Dr. Safet Mujić“ Mostar, kao i izgradnja i opremanje više odjela u Općoj bolnici Konjic projekti su od iznimnog značaja za sve građane naše županije, te je stoga Vlada donošenjem današnje Odluke iskazala neupitnu spremnost da preuzme sve obveze dodatnog kreditnog zaduženja kako bi ovi projekti bili završeni.

Vlada je, na prijedlog Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i športa HNŽ, u svrhu nabave udžbenika za učenike osnovnih škola na području HNŽ usvojila Odluku o odobravanju 500.000,00 KM.

Također, Vlada je danas usvojila više odluka, zaključaka i informacija.

08-06-2022, 14:10

HERCEG, OPSENICA I FALADŽIĆ S RAVNATELJIMA BOLNIČKIH USTANOVA U HNŽ - VLADA ĆE U CIJELOSTI FINANCIRATI DODATNO KREDITNO ZADUŽENJE U IZNOSU OD 12 MILIJUNA KM

Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, dr. sc. Goran Opsenica, ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi i Adnan Faladžić, ministar financija danas su u zgradi Vlade HNŽ održali sastanak s ravnateljima tri bolničke ustanove iz HNŽ-a: dr. Antom Kvesićem, ravnateljem SKB Mostar, dr. Zlatkom Guzinom ravnateljem Kantonalne bolnice „Dr. Safet Mujić“ i Dženanom Leparom, ravnateljem Opće bolnice Konjic.

Na sastanku je razgovarano o poteškoćama s kojima su ravnatelji ovih zdravstvenih ustanova suočeni kada je u pitanju realiziranje projekata koji se financiraju kreditom Saudijskog fonda za razvitak.

Kazali su kako zbog snažnih poremećaja na tržištu i drastičnog porasta cijena moraju zatražiti dodatna sredstva kako bi započeti projekti bili realizirani.

Budući da je Vlada na prošloj sjednici, razmatrajući Informaciju resornog ministarstva već bila upoznata o ovoj problematici, na današnjem je sastanku opetovano iskazana spremnost da se žurno poduzmu potrebne aktivnosti za dobivanjem dodatnog kredita u iznosu od 12 milijuna KM kako ne bi došlo do zastoja u izgradnji novih i opremanju postojećih kapaciteta u ove tri zdravstvene ustanove.

Izgradnja i opremanje Klinike za dječje bolesti-Pedijatrije SKB Mostar, izgradnja, obnova i opremanje više odjela u RMC „Dr. Safet Mujić“ Mostar i dogradnja i opremanje novih odjela u Općoj bolnici Konjic projekti su od iznimnog značaja za sve građane naše županije, te je stoga neupitna naša spremnost da, kao i kod postojećeg kredita, i za novi kredit preuzmemo sve obveze o čemu ćemo već sutra na sjednici Vlade donijeti potrebnu odluku i uputiti je u daljnju skupštinsku proceduru - zajedničko je stajalište predsjednika Hercega i ministara Opsenice i Faladžića.

Ravnatelji Kvesić, Guzin i Lepara zahvalili su predstavnicima Vlade na razumijevanju i iskazanoj spremnosti da se žurno pokrenu potrebne procedure kako bi se za završetak započetih projekata osigurala potrebna sredstva i to: za izgradnju i opremanje Klinike za dječje bolesti-Pedijatrije SKB Mostar 7,2 milijuna KM, za obnovu i opremanje više odjela u RMC „Dr. Safet Mujić“ 3,6 milijuna KM, za dogradnju i opremanje novih odjela u Općoj bolnici Konjic 1,2 milijuna KM.

Također je zaključeno da predstavnici Vlade i zdravstvenih ustanova do kraja ovoga tjedna obave sve potrebne razgovore s predstavnicima drugih razina vlasti čija je uloga neizostavna za žurno dobivanje novoga kredita Saudijskog fonda za razvitak.

07-06-2022, 11:01

VLADA HNŽ: NA POZITIVNOJ LISTI NOVIH 14 LIJEKOVA

Vlada Hercegovačko-neretvanske županije danas je na 176. sjednici, na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi usvojila Odluku o Listi lijekova obveznog zdravstvenog osiguranja HNŽ (Pozitivna lista lijekova HNŽ).
Budući da je Ministarstvo obvezno svake godine analizirati listu lijekova koji se propisuju i izdaju na teret Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ, te njen sadržaj usuglašavati s Federalnom listom lijekova, današnjom Odlukom Pozitivna lista lijekova proširuje se za 14 novih generičkih naziva i to: 10 na A listi koje 100 % financira Zavod i 4  na B listi u čijem financiranju sudjeluju i osigurane osobe. Za proširenje Pozitivne liste lijekova, Zavod zdravstvenog osiguranja HNŽ osigurat će dodatnih oko 1.500.000,00 KM. Inače, u Financijskom planu Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ za ovu namjenu planirano je 15.000.000,00 KM.

Također, na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi Vlada je usvojila Odluku o usvajanju izvješća o radu i poslovanju za 2021. godinu zdravstvenih ustanova čiji je osnivač odnosno suosnivač Hercegovačko-neretvanska županija i to: Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Kantonalne bolnice ''Dr. Safet Mujić'' Mostar, Opće bolnice Konjic i Zavoda za javno zdravstvo HNŽ. Usvojena izvješća upućena su u daljnju skupštinsku proceduru.

Vlada je razmotrila Informaciju o poteškoćama s kojima je suočen menadžment zdravstvenih ustanova, a u svezi s realiziranjem projekata koji se financiraju kreditom Saudijskog fonda za razvitak. Istaknuto je kako zbog snažnih poremećaja na tržištu nije moguće realizirati sve obveze planirane sredstvima ovog kredita. U nakani da ne dođe do zastoja u izgradnji i opremanju Klinike za dječje bolesti SKB Mostar - Pedijatrije, ali i drugih projekata u sve tri županijske bolnice, Vlada je imenovala Međuresorno povjerenstvo koje će zajedno s menadžmentom zdravstvenih ustanova putem Vlade pokrenuti proceduru za dobivanje novog kredita kako bi Pedijatrija i svi drugi započeti objekti bili završeni.

Na prijedlog Ministarstva prometa i veza, a zbog značajnog povećanja cijene goriva, Vlada je usvojila Odluku o izmjeni Odluke o načinu obračuna troškova prijevoza za uposlene korisnike Proračuna HNŽ, kojom se iznos dnevne naknade uvećava za 20 %.

Vlada je  donijela Odluku o pristupanju izradi Izmjena i dopuna Proračuna HNŽ za 2022. godinu.
Polazeći od činjenice da je potpisan novi Kolektivni ugovor s Nezavisnim sindikatom državnih službenika i namještenika u tijelima državne službe u HNŽ, koji za ovu godinu podrazumijeva povećanje plaća za 8 %, te zbog povećanja troškova prijevoza za 20 % i troškova prijama značajnog broja vježbenika, nužno je pristupiti izradi Rebalansa Proračuna.

Razlog za to su, također,  i promjene na prihodovnoj strani Proračuna do kojih će neminovno doći primjenom novoga izmijenjenog Zakona o pripadnosti javnih prihoda, ali i zbog poremećaja na tržištu i brojnih poskupljenja. 

31-05-2022, 14:44

HERCEG NA KONFERENCIJI O DOBROM UPRAVLJANJU I PAMETNOM GOSPODARENJU OTPADOM

Vlada Hercegovačko-neretvanske županije uključila se, kao partner, u suorganizaciju velike znanstveno-stručne konferencije o dobrom upravljanju i pametnom gospodarenju otpadom koja je, pod nazivom ''4ADA'' odnosno ''Za ADU'', održana danas u čapljinskom hotelu ''President''.

Udruga ''Life'', zajedno s Vladom HNŽ-a, Gradom Čapljinom i ''Cleantech HUB'' znanja Sveučilišta u Mostaru, organizirala je ovaj događaj koji, u prvomu redu, tematizira neodgovarajuće zbrinjavanje otpada na hercegovačkom kršu, s naglaskom na moguće dalekosežne posljedice neadekvatnosti čapljinske deponije ''ADA'', smještene u samomu središtu Grada još od 1950. godine.

''Otpad je gorući globalni problem današnjice u cijelomu svijetu, tako i u BiH. Čapljinska ''ADA'' jest legalna, ali je potpuno neadekvatna deponija i, s obzirom na prijetnje koje ona objektivno nosi po okoliš i zdravlje ljudi, želimo osvijestiti i širu javnost i mjerodavne instance vlasti na svim razinama, kako u BiH tako i u susjedstvu, da to nipošto nije problem Čapljine, nego potencijalna opasnost za cijelu regiju pa i za južni prostor Republike Hrvatske'', istaknuli su organizatori.

Pozdravne riječi uputili su predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara, koji je kao visoki pokrovitelj otvorio Konferenciju, te državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja u Vladi Republike Hrvatske dr. sc. Mario Šiljeg i čapljinski gradonačelnik dr. Smiljan Vidić.

Predsjednik Vlade HNŽ-a dr. sc. Nevenko Herceg sudjelovao je u radu središnjega panela ''Zdravlje i okoliš''.

''Otpad, kao jedan od najvećih okolišnih izazova današnjice, dovodi do smanjenja uporabljivosti resursa i tako izravno utječe na mogućnosti gospodarskoga razvitka društva. Uzimajući u obzir negativne utjecaje neodgovarajućega zbrinjavanja otpada po okoliš i ljudsko zdravlje, jasno je da su samoodrživi integralni sustavi upravljanja otpadom temeljna strateška odrednica razvitka svakoga društva. Upravo je otpad središnja tema novoga strateškog smjera razvoja gospodarstva 21. stoljeća, tzv. kružnog gospodarstva. Taj koncept predstavlja održivu alternativu ustaljenom modelu linearnoga gospodarstva koji se oslanja isključivo na korištenje resursa i stvaranje otpada, a koji je doveo do toga da čak 90 % sirovina u proizvodnji postaje otpadom i prije negoli proizvod napusti proizvodni pogon, a 80 % gotovih proizvoda postaje otpadom u prvih šest mjeseci od nastanka. Primjena modela kružnoga gospodarstva predviđa smanjenje količine otpada na minimum, ponovnom uporabom, popravkom, obnavljanjem i recikliranjem postojećih materijala i proizvoda. Nažalost, prema Izvješću o kružnomu gospodarstvu iz 2021. godine, svjetsko je gospodarstvo tek 8,6 % kružno, a čak 91,4 % svega što koristimo odlazi u otpad'', kazao je, između ostaloga, dr. Herceg, govoreći i kao sveučilišni profesor upravo na katedri zaštite okoliša i održivog razvoja.

''Postupanje s otpadom prema načelima kružnoga gospodarstva temelji se na načelima hijerarhijskoga gospodarenja otpadom, što je ugrađeno i u zakonska rješenja kao i u strateško-planske dokumente na svim razinama vlasti u BiH. Jedno od temeljnih načela jest upravljanje otpadom na regionalnoj razini. Razvijanje regionalnih centara za zbrinjavanje otpada, sanacija „crnih točaka“ u okolišu i zatvaranje otvorenih odlagališta utvrđeni su kao prioriteti Strategije upravljanja čvrstim otpadom BiH. Izgradnjom tih centara rješava se problematika brojnih nesanitarnih odlagališta, ali i pitanje samoodrživosti izgrađenih objekata'', dodao je Herceg u svojemu izlaganju, podsjetivši i na činjenicu da je važnost problematike sanitarnoga zbrinjavanja otpada i problematike otvorenih odlagališta istaknuta i u Strategiji razvitka HNŽ-a za razdoblje do 2027. godine, te nacrtu Plana gospodarenja otpadom u HNŽ za isto razdoblje.

Na Konferenciji su, kroz uvodna izlaganja i tri panela (Zdravlje i okoliš / Tehnološka rješenja / Financijska rješenja), o utjecaju otpada na okoliš i ljude te o načinu odlaganja i trajnoga rješavanja otpada, govorili vodeći stručnjaci za zaštitu okoliša, proizvođači opreme za različne oblike uporabe otpada, predstavnici akademske i lokalne zajednice koji su izravno sudjelovali u oblikovanju učinkovitih centara za upravljanje otpadom, te toksikolozi i liječnici.

27-05-2022, 14:01

U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ

Prvi zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruge gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Liječničke komore HNŽ-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNŽ-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, naglasivši kako kontinuirana potpora ovakvim projektima za Vladu HNŽ-a nije samo obvezom, već iskrenom željom zajednički graditi zdravstveni sustav temeljen na znanju, iskustvu i ljudskosti.

- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro desetljeća i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktualnoga županijskog ministra zdravstva, može me samo činiti dodatno ponosnom i zbog svojega kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost provesti ju u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz područja gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje liječnika, znanstvenika, istraživača i zdravstvenih djelatnika – kazala je Buhač, ocijenivši kako smo svjedocima brzih promjena koje današnje vrijeme sobom nosi, što uključuje i zdravstvene izazove, posebice kada govorimo o pružanju medicinske skrbi.

- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnoga značaja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je pomoći, razumjeti, liječiti i unaprijediti život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više poimam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekomu će tko vašu pomoć treba značiti itekako puno, možda i sve – dodala je predsjednica Vlade, naglasivši kako u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.

Počasni predsjednik Organizacijskoga odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je kako skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.

- Kroz tri dana i niz sesija ovoga znanstveno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stajališta o najnovijim spoznajama na polju upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cjelini. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktualne teme iz kliničke prakse i znanstvenih istraživanja, s naglaskom na suvremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam kako će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unaprjeđenju skrbi za pacijente i daljnjemu razvitku gastroenterologije ovoga našeg podneblja – kazao je Bevanda, dodavši kako su, uz liječnike, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje također nastoje pratiti najnovije spoznaje ove grane medicine.

07-11-2025 17:41

INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNŽ-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST

Ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko-neretvanske županije Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjega lista BiH od 7. studenog, dotičući se više aspekata svojega ministarskog i liječničkog djelovanja i karijere u cjelini. Na službenoj mrežnoj stranici Vlade HNŽ-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenoga intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:

Aktualno stanje, kada mi iz medijskoga svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih djelatnika u HNŽ-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno kazati, suvremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentirate?

- Sustav funkcionira, ali stanje je daleko od dobroga zbog nagomilanih dugova. S druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših liječnika i njihovih timova. Postavlja se upit treba li, s obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, ući u fazu apatije i ne raditi ništa ili se snalaziti kako se snalazi naš ravnatelj (prof. dr. sc. Ante Kvesić, ravnatelj SKB-a Mostar, nap. a.) s ovim visokim dugovima, otežanim financiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo raditi iskorake, a u hodu rješavati nagomilane dugove.

Zdravstveni djelatnici u HNŽ-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, ne će pristati na razgovore bez povećanja koeficijenata.

- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih djelatnika nisu na zavidnoj razini. Nastojimo premostiti te probleme. Zahtjevi naših sindikata enormno su visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Što je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različna kolektivna ugovora. Ugovor s liječnicima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNŽ-a, nego s Neovisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to s reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva utjecaja ni na zapošljavanje, ne može ni davati novac, tako da je to kriva adresa. Ali, s druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plaće ne može davati ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za osobne dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono što Vlada može i što čini jest boriti se za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjoj razini to je osam milijuna KM bolničkomu sustavu i četiri milijuna primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Izvršavaju li ostali osnivači svoje obveze?

- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram kazati kako raspodjela nije odgovarajuća. Naša je zadaća to ispraviti. Izračuni su pokazali da naša HNŽ u bolničkomu sustavu glede pacijenata sudjeluje na razini od 64 posto, ZHŽ 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema točnoga postotka, sudjeluje onoliko koliko može na godišnjoj razini. Želim još nešto objasniti, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između liječnika i drugoga sindikata. Primjerice, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na razini od 159 KM. To je neodrživo i s te smo strane imali velike pritiske za odljev naših liječnika u druge zdravstvene sustave, u prvomu redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedostatno koliko je još u drugim županijama. Onda se pojavio ovaj Neovisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i ustrajava u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svake županije koju izaberu. Naravno, do toga nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.

Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plaće, kao i liječnici, i to smo htjeli pretvoriti u satnicu te onda razgovarati o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo povećati satnicu. Međutim, oni su uporni u tome da ne žele uopće razgovarati o takvom načinu izmjene Kolektivnoga ugovora. Za nas je u cijelosti neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio cjelokupni zdravstveni sustav i bila bi još jača reakcija liječnika. Smatram kako je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovno vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovno vidjeti naše financijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.

Podsjećam i kako je u međuvremenu došlo do promjena našega zdravstvenog sustava, mislim na doprinose, što je doneseno na razini FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. lipnja imamo redovito manje punjenje za nešto više od milijun maraka. Nama predstoji borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor s obama sindikatima. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskoga suda, onda će vjerojatno uslijediti žalba na Županijski sud. To može ići do beskraja, što nama ni u kojemu slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tomu kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.

Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne skrbi?

- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvitka sustava socijalne skrbi u HNŽ-u za razdoblje 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo ga provoditi. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj financijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovno od Federacije. Primjerice, zaposlene su trudnice u jednomu trenutku ostale bez potpore, bez plaće. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednoga ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se kako ćemo u budućnosti moći uvrstiti i obitelji s troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnoj i županijskoj razini.

Ministre, moraju li se mijenjati modaliteti financiranja u zdravstvu?

- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono što rade oni oko nas. Kako bi kazao ravnatelj SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svojega BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na razini godine u zdravstveni sustav ubaci milijardu eura. A uvijek, kada je riječ o financijskim dubiozama, postavlja se upit tko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sustav, nego neracionalna raspodjela financijskih sredstava jer u zdravstveni sustav ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno mijenjati modalitete financiranja u zdravstvu kako ne bi došlo do kolapsa sustava.

Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimist glede kreiranja i provedbe zakona životno važnih za žitelje ove županije? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu skrb.

- Nas su u Ministarstvu u posljednje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvomu redu nerazumijevanje sa zdravstvenim zaposlenicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo financijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti donijeti željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne skrbi. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo pustiti ih u optjecaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.

07-11-2025 16:00

ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO

Ministar prometa i veza Hercegovačko-neretvanske županije Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne prometnice R428, onu na samomu ulazu u općinsko središte, kako bi se osobno uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj etapi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 milijuna KM. Upravo je Ministarstvo prometa dalo izraditi projekt obnove dijela predmetne ceste, sve od njezina spoja s magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva etapa radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj etapi.

- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće prometnice na puni profil s asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sustav oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne prometne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkoga prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cijelosti završili ovaj projekt, ukupne duljine 3,3 km – komentirao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnoga do Zavale, u duljini od 5,5 km, te od Zavale do granice s RH, u duljini od 10 km.

07-11-2025 15:11
13-03-2025 11:45
11-06-2024 10:00