Službena stranica Vlade HNŽ/K
BRČKO DISTRIKT IZDVAJA 100.000,00 KM ZA SANIRANJE POSLJEDICA POTRESA U HNŽ-U
Vlada Brčko distrikta BiH obavijestila je Vladu Hercegovačko-neretvanske županije o tomu kako je, dana 27. travnja 2022. godine, donijela Odluku o izdvajanju 100.000,00 KM novčanih sredstava u svrhu pomoći HNŽ-u zbog nastalih šteta prouzročenih potresom. Vlada HNŽ-a, koja je i sama uvijek nastojala pomoći prijateljskim prostorima koji nastradaju uslijed prirodnih ili drugih nepogoda, iskazuje javnu zahvalnost Vladi Brčko distrikta BiH zbog ove humane geste.
Podsjećamo, nakon što su stečeni svi zakonski preduvjeti, odnosno nakon što su dvije jedinice lokalne samouprave, Grad Stolac i Grad Čapljina, proglasile stanje prirodne nepogode, dana 11. svibnja isto je, na prijedlog Županijskoga stožera civilne zaštite, službenom odlukom učinila i Vlada HNŽ-a, proglasivši tako stanje prirodne nepogode na području cijele Županije, uslijed djelovanja potresa. Ujedno, zaduženo je Povjerenstvo za procjenu šteta koje nastanu na materijalnim i drugim dobrima izazvanim djelovanjem prirodnih i drugih nepogoda da, u suradnji s mjerodavnim povjerenstvima za procjenu šteta jedinica lokalne samouprave, izvrši procjenu s ciljem predlaganja pružanja pomoći za saniranje nastalih šteta. Vlada je zadužila Upravu za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNŽ-a da kontinuirano prati stanje na terenu s ciljem ispunjavanja propisanih uvjeta za dodjelu pomoći u saniranju šteta.
Predstavnici nekoliko resornih ministarstava, na čelu s predsjednikom Vlade dr. sc. Nevenkom Hercegom, ranije su i obišli potresom pogođena područja.
POTPISANI MEMORANDUM I SPORAZUM U SKLOPU PROJEKTA COASTING PLUS
Na lokalnoj završnoj konferenciji MED projekta Prijenos integralnoga upravljanja obalnim područjem za održivi turizam - COASTING PLUS danas su u Neumu dr.sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije i Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko-neretvanske županije potpisali Memorandum o razumijevanju „Obalno integrirano upravljanje za održivi turizam“.
Također, predsjednik Herceg potpisao je Sporazum o suradnji s dionicima koji su sudjelovali u realiziranju projekta: Donkom Jovićem, ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ, Nikolom Zovkom, ravnateljem Parka prirode Hutovo blato, Damirom Mrđenom, ravnateljem Agencije za vodno područje Jadranskoga mora, prof. dr. Marinom Ćorlukom, dekanom Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, Draganom Jurkovićem, načelnikom Neuma i dr. Smiljanom Vidićem, gradonačelnikom Čapljine.
U pozdravnom govoru nazočnima, predsjednik Herceg istaknuo je zadovoljstvo zbog uspješnog realiziranja projekta COASTING PLUS, te zahvalio svima koji su pridonijeli provedbi zacrtanih aktivnosti, osobito predstavnicima Dubrovačko-neretvanske županije i razvojne agencije DUNEA.
„Mogao bih dugo govoriti o svim onim projektima na kojima je osvjedočena uspješna, istinski živa, prijateljska i profesionalna suradnja naše dvije županije koja nadilazi i naše administrativne granice. Uzet ću sebi za pravo kazati kako je puno lakše biti produktivan i učinkovit kada surađuješ s prijateljima, s dobronamjernim ljudima. Kao kolega, i u ovoj ću prigodi pozdraviti istaknuto liderstvo župana Nikole, kako u uspješnomu razvojnom putu Dubrovačko-neretvanske županije, tako i njegovih iskoraka kada je riječ o prekograničnoj suradnji, osobito u djelovanju Jadransko-jonske euroregije kojoj zajednički pripadamo“, kazao je predsjednik Herceg dodavši i to kako je prijateljstvo i suradnja dviju županija potvrđeno današnjim potpisivanjem Memoranduma.
Istaknuo je da je uloga COASTING PLUS-a značajna kako u razvitku suradnje s projektnim partnerima iz zemalja Europske unije, tako i u učvršćivanju interne suradnje unutar županije između parkova prirode, znanstvene zajednice, lokalne i županijske vlasti te institucija na drugim razinama. U tom kontekstu, zahvalio je dionicima iz HNŽ-a koji su dali značajan doprinos uspješnoj provedbi projekta.
„Za Vladu HNŽ, pozitivni učinci uključenosti u projekt COASTING PLUS daleko su veći od onih formalno sadržanih u samomu projektu. Naime, održivi razvitak turizma, uz zaštitu okoliša, jedan je od najbitnijih ciljeva sadržanih u multisektorskoj integriranoj Strategiji razvitka HNŽ-a za razdoblje 2021. – 2027. godine, kao i nedavno usvojenoj Strategiji ruralnoga razvitka za isto razdoblje, koje su, uz ostale strateške dokumente koje imamo, dobra podloga za snažnije sudjelovanje u programima i projektima EU-a. Ne želimo stati na tomu, odnosno cilj nam je još snažnije poticati sva tijela županijske uprave da se još intenzivnije uključuju u europske projekte, promovirajući ujedno naše gospodarske, kulturne, prirodne i druge resurse“ zaključio je predsjednik Herceg.
Sudionicima konferencije obratili su se, također, župan Dobroslavić, načelnik Jurković i Melanija Milić, ravnateljica Razvojne agencije Dubrovačko-neretvanske županije (DUNEA), a o projektnim aktivnostima govorile su dr. sc. Svjetlana Stanić Koštroman s Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru i Antonija Odak iz Agencije DUNEA.
Inače, u projektu COASTING PLUS, uz HNŽ, sudjeluju partneri iz Španjolske, Hrvatske, Grčke i Italije, a usmjeren je na poticanje koordinacije među ključnim dionicima u svrhu unaprjeđenja razvitka održivoga i odgovornog obalnog turizma i zaštite okoliša na mediteranskom području. Jedan od najbitnijih ciljeva projekta jest prenošenje COASTING metodologije na lokalnu razinu.
U provedbi projekta za HNŽ je od velike važnosti bila suradnja s Agencijom DUNEA koja je, u koordinaciji s vodećim partnerom – Savezom gradova i općina Andaluzije iz Španjolske, iskoristila iskustvo stečeno u završenom projektu COASTING kao i drugim EU projektima, te HNŽ-u prenijela znanje o metodologiji integralnoga upravljanja obalom za održivi turizam.
VLADA HNŽ: PROGLAŠENO STANJE PRIRODNE NEPOGODE
Na današnjoj, 174. sjednici Vlada Hercegovačko-neretvanske županije je, na prijedlog Županijskog stožera civilne zaštite, donijela Odluku o proglašenju stanja prirodne nepogode na području HNŽ nastale uslijed djelovanja potresa. Istaknuto je kako su dvije jedinice lokalne samouprave Stolac i Čapljina proglasile stanje prirodne nepogode, čime su se stekli zakonski uvjeti za proglašenje stanja prirodne nepogode na području Županije. Ujedno, zaduženo je Povjerenstvo za procjenu šteta koje nastanu na materijalnim i drugim dobrima izazvanim djelovanjem prirodnih i drugih nepogoda da, u suradnji s nadležnim povjerenstvima za procjenu šteta jedinica lokalne samouprave, izvrši procjenu s ciljem predlaganja pružanja pomoći za saniranje nastalih šteta. Također, zadužena je Uprava za civilnu zaštitu i vatrogastvo da kontinuirano prati stanje na terenu s ciljem ispunjavanja propisanih uvjeta za dodjelu pomoći u saniranju šteta.
Usvojeno je i Izvješće o radu Županijskog stožera civilne zaštite, te Izvješće o prikupljanju i korištenju sredstava ostvarenih na temelju posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda za proteklu godinu.
Na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, usvojen je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slatkovodnom ribarstvu HNŽ koji će biti upućen u daljnju skupštinsku proceduru.
Vlada je prihvatila Informaciju Ministarstva unutarnjih poslova HNŽ o stanju objekta-zgrade Policijske postaje Prozor-Rama i potrebe izgradnje nove zgrade. Resorni ministar Slađan Bevanda istaknuo je kako je objekt Policijske postaje Prozor-Rama izgrađen krajem četrdesetih godina prošlog stoljeća te je više puta popravljan za što su utrošena značajna sredstva, ali se funkcionalnost i kvaliteta objekta nisu bitno popravili. Tijekom rasprave iskazana je neupitna spremnost MUP-a i Vlade da se pristupi izgradnji novoga objekta, te je zadužen resorni ministar da s općinskim načelnikom obavi potrebne razgovore s ciljem postizanja dogovora o načinu i modalitetima realiziranja ovog iznimno značajnog i financijski zahtjevnog projekta.
Nastavljajući aktivnosti na jačanju gospodarskog razvitka HNŽ, Vlada je usvojila odluke o dodjeli koncesija za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije za četiri elektroenergetska objekta smještena na području Grada Čapljine i Grada Stoca. Također, usvojene su i odluke o dodjeli koncesija za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije fotonaponskih elektrana smještenih na području Grada Stoca.
Na prijedlog Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i športa HNŽ Vlada je usvojila Odluku kojom se izdvaja 220.000,00 KM za rekonstrukciju športske dvorane u OŠ „Bijelo Polje“.
Usvojena je i Odluka o izdvajanju 121.000,00 KM za OŠ Ivana Gundulića i Treću OŠ u Mostaru. Istaknuto je kako je 100.000,00 KM namijenjeno za rekonstrukciju Područnog odjela OŠ Ivana Gundulića u Vojnu, a 21.000,00 KM za obnovu školske dvorane u Područnom odjelu Treće OŠ u Pologu.
S ciljem snažnije potpore socijalno ugroženim kategorijama stanovništva, a s obzirom na poskupljenje troškova života, Vlada je donijela odluku kojom se povećava visina stalne novčane pomoći za jednočlano kućanstvo. U tekućoj godini za ovu namjenu izdvojit će se više od 500.000,00 KM.
Na danas održanoj sjednici, Vlada je razmotrila i prihvatila Informaciju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ o stanju u veterinarstvu za 2021. godinu i Informaciju o stanju zaraznih bolesti u HNŽ.
Uz niz drugih odluka, zaključaka i rješenja usvojeni su Izvješće o izvršenju Financijskog plana i Izvješće o ostvarenju Programa rada Fonda za zaštitu okoliša HNŽ za 2021. godinu.
POTPORA PROJEKTIMA FEDERALNE I ŽUPANIJSKE UPRAVE ZA GEODETSKE I IMOVINSKO-PRAVNE POSLOVE
Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije primio je danas Željka Obradovića, ravnatelja Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove i njegove pomoćnike Denisa Tabučića i Seada Hadžića koji su ga, zajedno s Ivanom Leskom, ravnateljem Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove HNŽ-a upoznali o aktualnim projektima i aktivnostima koje federalna i županijska Uprava zajedno s jedinicama lokalne samouprave provode na području HNŽ-a.
Posebno su istaknute aktivnosti na Projektu usuglašavanja katastra i zemljišnih knjiga u Mostaru ističući kako će realiziranje ovoga projekta biti od iznimne koristi, kako za građane, tako i za sve potencijalne investitore na području grada Mostara.
Projektom, čija će realizacija započeti do kraja mjeseca, planirano je usklađivanje podataka za oko 15 000 parcela i prijenos podataka iz knjige položenih ugovora u zemljišne knjige za oko 25 000 stambenih etažnih jedinica. Predstavnici Uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove kazali su kako je ovaj projekt podržan od Svjetske banke, te kako je za njegovo realiziranje osigurano oko milijun KM.
Projekt usklađivanja podataka katastra i zemljišnih knjiga uz potporu Svjetske banke provodi se od 2013. godine. Na području HNŽ kroz njegovu realizaciju postignuti su značajni rezultati u većini jedinica lokalne samouprave.
Na tomu tragu, istaknuli su kako će danas u Gradu Mostaru biti otvoren zemljišnoknjižni ured Općinskog suda u Mostaru obnovljen sredstvima Svjetske banke.
Uz ovaj, kontinuirano se radi i na projektima uspostave adresnog registra, katastra nekretnina, digitalnog arhiva i katastra komunalnih uređaja.
„Jedan od ključnih preduvjeta za promišljanje ozbiljnog gospodarskog razvitka nekog područja svakako je uređena oblast katastarskih i zemljišnoknjižnih podataka. Napori koje na tomu području kontinuirano zajednički čine naša županijska i federalna Uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove daju dobre i mjerljive rezultate te me raduje činjenica da smo u ovoj oblasti napravili ogroman iskorak“, kazao je predsjednik Herceg ističući kako Vlada ima i imat će razumijevanje za sve projekte iz ove oblasti.
HERCEG OBEĆAO POTPORU LUTKARSKOM KAZALIŠTU MOSTAR ZA OBILJEŽAVANJE 70. OBLJETNICE POSTOJANJA
Predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije dr. sc. Nevenko Herceg razgovarao je danas s v.d. ravnatelja Lutkarskoga kazališta Mostar Tiborom Orečom koji se i ovom prigodom zahvalio prvom čovjeku županijske izvršne vlasti na pruženoj financijskoj potpori koju su uglavnom usmjerili u unaprjeđenje uvjeta rada, prije svega u uređenje garderobnoga prostora, potom arhiva za kostime i druge rekvizite, arhiva za stare plakate te ugradnju tzv. kazališnih dimera za kontrolu rasvjete na pozornici.
''Vi ste uvijek imali iznimno razumijevanje za našu kulturnu ustanovu i dosad ste na bezbroj načina dokazali kako ste veliki prijatelj Lutkarskog kazališta Mostar'', kazao je Oreč.
''Ponosan sam na naš rad kada je u pitanju kultura uopće. Vlada HNŽ kontinuirano izdvaja proračunska sredstva za potrebe i pojedinaca i kulturnih institucija, tako i za djelovanje Lutkarskog kazališta Mostar. Osobito me raduje što su vaši rezultati tako uočljivi, jer opravdavaju našu potporu. I kada govorimo o infrastrukturi odnosno obnovi i unaprjeđenju pozornice i pomoćnih prostorija, i kada govorimo o iznimnoj kvaliteti rada s našim mališanima, što i jest svrha vašega postojanja. Upravo u tomu je i sva težina odnosno važnost Lutkarskog kazališta Mostar, potpuno okrenutog i posvećenog kulturnom rastu i oplemenjivanju naše djece'', poručio je Herceg.
Ravnatelj Lutkarskoga kazališta upoznao je danas predsjednika Vlade s činjenicom da ove godine obilježavaju respektabilnu 70. godinu neprekinutoga umjetničkog djelovanja.
''Lutkarsko kazalište Mostar baštini umjetničku trajnost dugu 70 godina, naša prva predstava 'Snježana i sedam patuljaka' premijerno je izvedena davne 1952. godine. Ono što planiramo u sklopu ove velike obljetnice jest revija lutkarskoga kazališta čija je realizacija planirana kroz cijeli mjesec studeni i u sklopu koje dogovaramo gostovanja više kazališnih kuća iz svih susjednih zemalja, potom izrada plakata i statue na temu 70. obljetnice, kao i izložba i promocija Monografije. U suradnji s Hrvatskom poštom Mostar, tiskali smo i jubilarnu poštansku marku s motivom predstave 'Tvrdoglavko', istaknuo je ravnatelj jedinoga lutkarskog kazališta u BiH čiji repertoar čine predstave za mališane na hrvatskomu jeziku, što ga čini jednom od vitalnih institucija za hrvatski narod u BiH.
''Lutkarsko kazalište Mostar izvanredna je ustanova. Svojim bogatim radom prepoznatljivi ste u svijetu lutkarstva što potvrđuju brojna priznanja s mnogih lutkarskih festivala. Time ste postali jednim od značajnijih promotora Grada Mostara i naše županije. Koliko je publika zadovoljna vašim radom govori i sama činjenica da za neke od vaših predstava postoji lista čekanja, a iznimno me raduje što ustrajavate u gostujućim nastupima po prostorima Posavine, Središnje Bosne i i ostatka zemlje, s ukupno više od 300 predstava koje uprizorite kroz godinu.
Proslava 70. obljetnice neprekinutoga rada prigoda je prisjetiti se i svih onih koji su u tih sedam desetljeća u Kazalište ugradili svoje umijeće i darovitost kako bi pomogli one najmlađe podučiti da postoje granice između dobra i zla te oblikovali novu kazališnu publiku. Premda HNŽ nije osnivačem Lutkarskoga kazališta Mostar, Vlada će nastaviti podupirati vaš vrijedan rad, kao i program obilježavanja velikog jubileja'', poručio je Herceg, naglasivši kako će uvijek pomoći ulaganje u djecu i mlade.
U MOSTARU ODRŽANA KONFERENCIJA O BUDUĆNOSTI EUROPE
U organizaciji Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Sveučilišta u Mostaru danas je u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače održana panel rasprava u sklopu Konferencije o budućnosti Europe pod nazivom „Pripremajući se za sutrašnjicu: Globalna i regionalna uloga Europe u odgovoru na transnacionalne izazove“.
Domaćin Konferencije bio je dr. sc. Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, uz sudjelovanje Josipa Brkića, zamjenika ministrice vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, doc. dr. Dražena Barbarića, profesora sa Sveučilišta u Mostaru i Željane Zovko, zastupnice u Europskom parlamentu.
Sudionike Konferencije, na poziv ministra Grlića Radmana, pozdravio je dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije naglasivši kako se panel rasprava održava u osobito važnom političkom, pa čak i sudbonosnom trenutku za Hrvate u Bosni i Hercegovini.
„Jasno je da se referiram na predstojeće izbore, na ukupnu situaciju s kojom se već predugo nosimo, na nužnost ali – nažalost – sada već na potpunu neizvjesnost reforme izbornog zakonodavstva u BiH. U svemu tomu, posebno snažan naglasak je na opasnosti i prijetnji za konstitutivnost, ravnopravnost i suverenost hrvatskog naroda unutar ove državne zajednice tri ustavno ravnopravna naroda. Da budem do kraja izravan – prijetnje našoj sutrašnjici! A danas – danas pogledavamo našu sutrašnjicu, promišljamo o njoj u svjetlu zajedničke europske budućnosti.
Hrvati u BiH najsnažniji su, zapravo jedini most Bosne i Hercegovine koji ju spaja s Europskom unijom. To je i tehnički i vrijednosno nepobitan argument. I ono što mi politički tražimo i čemu težimo zapravo su temeljne vrijednosti i političko naslijeđe zapadnoeuropske civilizacije“, kazao je predsjednik Herceg čestitajući organizatorima na organiziranju Konferencije, te zaželjevši svima zajedničku europsku budućnost, koja podrazumijeva poštivanje temeljnih civilizacijskih postulata.
Predsjednik Herceg iskoristio je prigodu te se zahvalio Vladi Republike Hrvatske, kao i drugim hrvatskim dužnosnicima.
''Ovo je trenutak i da cjelokupnoj Vladi Republike Hrvatske i drugim hrvatskim dužnosnicima iskažem iskrenu zahvalu za ukupne napore koje neumorno ulažu u traženju trajnoga rješenja i za naš narod s ove strane granice, tako i za BiH u cjelini'', zaključio je predsjednik Herceg.
Inače, Konferencija o budućnosti Europe je demokratski poduhvat koji obuhvaća čitavu Europu, stavljajući građane u srce rasprave o pitanjima koja su bitna za njih, s ciljem da Europska unija što bolje odgovori na njihove potrebe i interese u nadolazećim godinama.
- « prva
- ‹ prethodna
- …
- 133
- 134
- 135
- 136
- 137
- 138
- 139
- 140
- 141
- …
- sljedeća ›
- posljednja »
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruge gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Liječničke komore HNŽ-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNŽ-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, naglasivši kako kontinuirana potpora ovakvim projektima za Vladu HNŽ-a nije samo obvezom, već iskrenom željom zajednički graditi zdravstveni sustav temeljen na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro desetljeća i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktualnoga županijskog ministra zdravstva, može me samo činiti dodatno ponosnom i zbog svojega kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost provesti ju u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz područja gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje liječnika, znanstvenika, istraživača i zdravstvenih djelatnika – kazala je Buhač, ocijenivši kako smo svjedocima brzih promjena koje današnje vrijeme sobom nosi, što uključuje i zdravstvene izazove, posebice kada govorimo o pružanju medicinske skrbi.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnoga značaja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je pomoći, razumjeti, liječiti i unaprijediti život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više poimam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekomu će tko vašu pomoć treba značiti itekako puno, možda i sve – dodala je predsjednica Vlade, naglasivši kako u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskoga odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je kako skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovoga znanstveno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stajališta o najnovijim spoznajama na polju upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cjelini. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktualne teme iz kliničke prakse i znanstvenih istraživanja, s naglaskom na suvremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam kako će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unaprjeđenju skrbi za pacijente i daljnjemu razvitku gastroenterologije ovoga našeg podneblja – kazao je Bevanda, dodavši kako su, uz liječnike, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje također nastoje pratiti najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNŽ-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko-neretvanske županije Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjega lista BiH od 7. studenog, dotičući se više aspekata svojega ministarskog i liječničkog djelovanja i karijere u cjelini. Na službenoj mrežnoj stranici Vlade HNŽ-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenoga intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktualno stanje, kada mi iz medijskoga svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih djelatnika u HNŽ-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno kazati, suvremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentirate?
- Sustav funkcionira, ali stanje je daleko od dobroga zbog nagomilanih dugova. S druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših liječnika i njihovih timova. Postavlja se upit treba li, s obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, ući u fazu apatije i ne raditi ništa ili se snalaziti kako se snalazi naš ravnatelj (prof. dr. sc. Ante Kvesić, ravnatelj SKB-a Mostar, nap. a.) s ovim visokim dugovima, otežanim financiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo raditi iskorake, a u hodu rješavati nagomilane dugove.
Zdravstveni djelatnici u HNŽ-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, ne će pristati na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih djelatnika nisu na zavidnoj razini. Nastojimo premostiti te probleme. Zahtjevi naših sindikata enormno su visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Što je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različna kolektivna ugovora. Ugovor s liječnicima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNŽ-a, nego s Neovisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to s reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva utjecaja ni na zapošljavanje, ne može ni davati novac, tako da je to kriva adresa. Ali, s druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plaće ne može davati ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za osobne dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono što Vlada može i što čini jest boriti se za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjoj razini to je osam milijuna KM bolničkomu sustavu i četiri milijuna primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram kazati kako raspodjela nije odgovarajuća. Naša je zadaća to ispraviti. Izračuni su pokazali da naša HNŽ u bolničkomu sustavu glede pacijenata sudjeluje na razini od 64 posto, ZHŽ 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema točnoga postotka, sudjeluje onoliko koliko može na godišnjoj razini. Želim još nešto objasniti, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između liječnika i drugoga sindikata. Primjerice, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na razini od 159 KM. To je neodrživo i s te smo strane imali velike pritiske za odljev naših liječnika u druge zdravstvene sustave, u prvomu redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedostatno koliko je još u drugim županijama. Onda se pojavio ovaj Neovisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i ustrajava u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svake županije koju izaberu. Naravno, do toga nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plaće, kao i liječnici, i to smo htjeli pretvoriti u satnicu te onda razgovarati o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo povećati satnicu. Međutim, oni su uporni u tome da ne žele uopće razgovarati o takvom načinu izmjene Kolektivnoga ugovora. Za nas je u cijelosti neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio cjelokupni zdravstveni sustav i bila bi još jača reakcija liječnika. Smatram kako je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovno vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovno vidjeti naše financijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i kako je u međuvremenu došlo do promjena našega zdravstvenog sustava, mislim na doprinose, što je doneseno na razini FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. lipnja imamo redovito manje punjenje za nešto više od milijun maraka. Nama predstoji borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor s obama sindikatima. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskoga suda, onda će vjerojatno uslijediti žalba na Županijski sud. To može ići do beskraja, što nama ni u kojemu slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tomu kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne skrbi?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvitka sustava socijalne skrbi u HNŽ-u za razdoblje 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo ga provoditi. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj financijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovno od Federacije. Primjerice, zaposlene su trudnice u jednomu trenutku ostale bez potpore, bez plaće. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednoga ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se kako ćemo u budućnosti moći uvrstiti i obitelji s troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnoj i županijskoj razini.
Ministre, moraju li se mijenjati modaliteti financiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono što rade oni oko nas. Kako bi kazao ravnatelj SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svojega BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na razini godine u zdravstveni sustav ubaci milijardu eura. A uvijek, kada je riječ o financijskim dubiozama, postavlja se upit tko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sustav, nego neracionalna raspodjela financijskih sredstava jer u zdravstveni sustav ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno mijenjati modalitete financiranja u zdravstvu kako ne bi došlo do kolapsa sustava.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimist glede kreiranja i provedbe zakona životno važnih za žitelje ove županije? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu skrb.
- Nas su u Ministarstvu u posljednje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvomu redu nerazumijevanje sa zdravstvenim zaposlenicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo financijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti donijeti željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne skrbi. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo pustiti ih u optjecaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar prometa i veza Hercegovačko-neretvanske županije Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne prometnice R428, onu na samomu ulazu u općinsko središte, kako bi se osobno uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj etapi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 milijuna KM. Upravo je Ministarstvo prometa dalo izraditi projekt obnove dijela predmetne ceste, sve od njezina spoja s magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva etapa radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj etapi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće prometnice na puni profil s asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sustav oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne prometne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkoga prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cijelosti završili ovaj projekt, ukupne duljine 3,3 km – komentirao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnoga do Zavale, u duljini od 5,5 km, te od Zavale do granice s RH, u duljini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5
