Službena stranica Vlade HNŽ/K
U PUNOMU ZAMAHU NIZ INFRASTRUKTURNIH PROJEKATA U STOCU I NEUMU
U nastavku radnih posjeta općinama i gradovima Hercegovačko-neretvanske županije, Izaslanstvo županijske Vlade, predvođeno predsjednikom dr. sc. Nevenkom Hercegom, boravilo je danas u posjetu Gradu Stocu i Općini Neum, gdje su ih ugostili gradonačelnik Stjepan Bošković odnosno načelnik Dragan Jurković, sa suradnicima.
Očekivanom temom razgovora bilo je aktualno stanje u ove dvije sredine hercegovačkoga juga, a tijekom susreta osobito su istaknuti projekti koji su od vitalnoga značaja za napredak i razvitak Stoca i Neuma, a koje je Vlada HNŽ-a u cijelosti financirala ili sufinancirala u sklopu većih aranžmana. Gradonačelnik Bošković i načelnik Jurković iskoristili su prigodu zahvaliti Vladi i njezinu predsjedniku na punom razumijevanju za potrebe njihovih sredina i kontinuiranoj potpori koju pružaju razvitku i napretku kroz brojne socijalne, razvojne i infrastrukturne projekte, time i poboljšanju ukupnoga životnog standarda njihovih žitelja.
Vlada je nedavno donijela Odluku kojom je izdvojila 300.000,00 KM sredstava za potrebe saniranja šteta uzrokovanih potresom koji je ove godine pogodio južni hercegovački prostor s posebnim razornim posljedicama po Grad Stolac, a stolački je gradonačelnik goste danas izvijestio o pomacima koji su dosad urađeni po tomu pitanju.
Kako su i Stolac i Neum, nedavnim otvaranjem suvremene prometnice koja ih povezuje, dobili potpuno novu viziju gospodarskoga i svakog drugog razvitka, i danas je ocijenjeno kako je Stolac, i kroz ovu i kroz druge prometne infrastrukturne investicije, izrastao u značajno prometno središte. Bilo je riječi i o izgradnji vodoopskrbnoga sustava ''Dubravska visoravan'', kao i o projektima ''utopljavanja'', izgradnje i obnove školskih, športskih, zdravstvenih i drugih objekata.
Neum je, bez dvojbe, mjesto osobite važnosti i za HNŽ i za cijelu državu, kao jedina općina s izlaskom na more, čiji turistički potencijali dodatno obvezuju sve razine vlasti da učine dodatne napore kako bi ova općina prerasla okvire prepoznatljivosti i poželjnoga odredišta samo za domaće turiste. Vlada HNŽ-a je zato značajno pomogla izgradnju tamošnje šetnice koja je osjetno poboljšala mjesnu infrastrukturu, potom izgradnju Pogona za preradu maslina, ''utopljavanje'' školskih i drugih objekata, ali i uvezivanje Neuma u produktivne prekogranične projekte koji će ojačati turističku ponudu, kao i sigurnost, zaštitu okoliša i sl.
Današnji su posjeti bili prigodom za zajednički obilazak nekoliko lokacija na kojima su u zamahu važni razvojni, infrastrukturni projekti koje financira ili sufinancira Vlada HNŽ-a na prostoru Stoca i Neuma.
NAJAVLJENE DONACIJE VOZILA HITNE POMOĆI ČAPLJINI I ČITLUKU
Izaslanstvo Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, predvođeno predsjednikom dr. sc. Nevenkom Hercegom, boravilo je danas u radnomu posjetu Gradu Čapljini i Općini Čitluk, gdje su im domaćinima, sa svojim suradnicima, bili gradonačelnik dr. Smiljan Vidić i načelnik Općine Marin Radišić. Razgovarali su o aktualnomu stanju i izazovima s kojima se ovi južni predjeli HNŽ-a susreću, a čelnici dvaju jedinica lokalne samouprave iskoristili su prigodu istaknuti iznimnu suradnju sa županijskom Vladom, napose na tragu razumijevanja za potrebe i kontinuirane potpore u realiziranju niza projekata koji se zajednički implementiraju na području Čapljine i Čitluka.
Osobito je istaknut projekt energetske učinkovitosti kroz koji su obnovljeni brojni javni objekti, u prvomu redu školske zgrade, domovi zdravlja, športske dvorane, sudske i policijske ispostave, javna rasvjeta i sl. Osim što su osjetno unaprijedili životni standard te radno i boravišno okruženje žitelja ovih prostora, kao i uopće dostupnost javnih usluga, ti su projekti značajno pomogli gradskim odnosno općinskim administracijama lakše financiranje troškova grijanja i hlađenja obnovljenih zdanja.
Danas su, na tomu tragu, u Čapljini zajednički obišli zgrade vrtića, policijske postaje i Doma zdravlja, a u Čitluku također Doma zdravlja te područne ispostave OŠ fra Didaka Buntića u Gradnićima, objekte koji su obuhvaćeni tekućim projektima obnove i ''utopljavanja'' koje financira ili sufinancira Vlada HNŽ-a. Obišli su i dvije mjesne prometnice čiju izgradnju i uređenje financira županijska Vlada, a Vidić i Radišić su aktualni saziv županijske vlasti ocijenili najkvalitetnijim ikada, s obzirom na brojnost podržanih infrastrukturnih i razvojno-socijalnih projekata te pružene financijske potpore na polju obrazovanja, kulture, športa, turizma i promocije. Ovom je prigodom istaknuto i kako je u tijeku Javni natječaj za nabavu novih sanitetskih odnosno vozila hitne pomoći čijim će okončanjem Vlada ta vozila donirati Domu zdravlja Čitluk i Domu zdravlja Čapljina.
VLADA IZDVOJILA 400.000 KM ZA POTRESOM POGOĐENA PODRUČJA I 2 MILIJUNA KM ZA IZVANSUDSKE NAGODBE
Vlada Hercegovačko-neretvanske županije na današnjoj je sjednici, između ostaloga, usvojila Odluku kojom je osigurala 400.000,00 KM za potresom pogođena područja. Iznos od 300.000,00 KM bit će proslijeđen Gradu Stocu, a 100.000,00 KM Gradu Čapljini u svrhu saniranja posljedica potresa koji je u travnju pogodio južne predjele Hercegovine, s posebno razornim posljedicama na području upravo Stoca i Čapljine.
Usvajanjem ove Odluke, Vlada HNŽ-a još je jedanput potvrdila svoju neupitnu spremnost da pomognu svoje prostore pogođene elementarnom nepogodom. Članovi Vlade su istaknuli i uvjerenje kako će u što skorije vrijeme, zajedničkim naporima svih razina vlasti, biti sanirane sve štete uzrokovane potresom, sve s ciljem dobrobiti žitelja pogođenih gradova i općina.
Također, Vlada je usvojila i Odluku o pokretanju postupka za zaključenje ugovora o izvansudskim nagodbama i isplati potraživanja po zaključenim ugovorima u iznosu od 2.000.000,00 KM. Odlukom je zaduženo Županijsko javno pravobraniteljstvo da usuglasi potraživanja s drugom ugovornom stranom te pripremi ugovore o izvansudskim nagodbama za potpisivanje.
NEUPITNA POTPORA ZAVRŠETKU ZAPOČETIH PROJEKATA BOLNIČKIH USTANOVA U HNŽ-U
Predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije dr. sc. Nevenko Herceg, ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi dr. sc. Goran Opsenica i ministar financija Adnan Faladžić održali su danas u zgradi Vlade HNŽ-a sastanak s ravnateljima triju bolničkih ustanova iz HNŽ-a: ravnateljem Sveučilišne kliničke bolnice Mostar dr. Antom Kvesićem, ravnateljem Kantonalne bolnice dr. Safeta Mujića dr. Zlatkom Guzinom i ravnateljem Opće bolnice Konjic dr. Dženanom Leparom.
Ravnatelji zdravstvenih ustanova informirali su članove Vlade o tijeku realiziranja projekata koji se financiraju kreditom Saudijskoga fonda za razvitak, ali i o poteškoćama s kojima se susreću zbog snažnih poremećaja na tržištu i drastičnoga porasta cijena.
Predsjednik Herceg i ministri Opsenica i Faladžić i u ovoj su prigodi potvrdili kako su izgradnja i opremanje Klinike za dječje bolesti – Pedijatrije SKB-a Mostar, potom izgradnja, obnova i opremanje više odjela u Kantonalnoj bolnici dr. Safeta Mujića te dogradnja i opremanje novih odjela u Općoj bolnici Konjic projekti od iznimnoga značaja za sve građane županije te iskazali neupitnu potporu i spremnost da se zajedničkim naporima premoste sve poteškoće kako bi svi uspješno bili dovedeni do kraja.
''Poznato je kako je Vlada HNŽ-a u cijelosti na sebe preuzela kredit Saudijskoga fonda za razvitak u iznosu od 32 milijuna KM za izgradnju i obnovu svih triju bolnica u našoj županiji. Također, u lipnju smo javno iskazali spremnost za preuzimanje obveza oko dodatnoga kreditnog zaduženja u iznosu od 12 milijuna KM kako ne bih došlo do zastoja u izgradnji novih i opremanju postojećih kapaciteta u ove tri zdravstvene ustanove. Budući da su ključne procedure za realiziranje ovoga kredita u mjerodavnosti viših razina vlasti, zaključili smo kako je potrebno učiniti dodatni napor i zatražiti povratnu informaciju hoćemo li te kada i u kojemu roku dobiti ova sredstva ili ćemo za završetak započetih objekata biti primorani iznalaziti alternativna rješenja'', istaknuo je nakon sastanka predsjednik Herceg.
Ravnatelji Kvesić, Guzin i Lepara zahvalili su predstavnicima Vlade na razumijevanju i snažnoj potpori koju pružaju kako ovim konkretnim vitalnim projektima tako i unaprjeđenju i razvitku zdravstva u HNŽ-u uopće, istaknuvši da vjeruju kako će, unatoč svim poteškoćama i poremećajima na tržištu, uspješno završiti sve što je planirano, a od životne je važnosti za cjelokupno pučanstvo ne samo HNŽ-a nego svih prostora koji gravitiraju ovim zdravstvenim ustanovama.
PREDSJEDNIK HERCEG OTVORIO FESTIVAL ''BLAŽ ENOLOGY 2022.''
U svojstvu dugogodišnjega pokrovitelja, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije dr. sc. Nevenko Herceg sinoć je, u Športskom centru Međugorje, svečano otvorio šesti po redu Festival vrhunskih vina ''BLAŽ Enology 2022.''. Čestitajući organizatorima, vinarima i vinogradarima okupljenim u strukovnoj udruzi, predsjednik je iskazao zadovoljstvo što je ''BLAŽ'', pobijedivši izazove pandemijskih ograničenja, izrastao u tradiciju koja opet okuplja i na koju se čeka.
''Ovaj enološki performans, u spoju svih ponuđenih podražaja za nepce, i gastroloških i enoloških, a onda opet u opuštajućemu glazbenom ugođaju, Vlada HNŽ-a prepoznala je kao ozbiljan turistički i promocijski potencijal za naše podneblje i zato, iz godine u godinu, predano podržavamo organizaciju ovoga spektakla koji promovira Hercegovinu kao vinsku regiju. BLAŽ se značajno razlikuje od drugih zbivanja koji njeguju brend naših vrhunskih vina koja sazrijevaju iz grožđanih kapljica naših autohtonih sorti. Diči se našom poviješću i baštinom, a slavi ih posve moderno, urbano. Zato ne treba čuditi da ovaj događaj u naše Međugorje privlači ljubitelje sjajnih vina iz brojnih krajeva ne samo BiH i susjedstva, nego i udaljenijih zemalja'', poručio je Herceg kojemu je, u ime organizatora, posebno priznanje za potporu i doprinos festivalu uručio teniski as Ivan Dodig.
Inače, promovirajući kulturu pijenja vina kroz promicanje znanja o vinu ''BLAŽ enology'' educirao je proteklih godina oko 300 someliera 1. stupnja, a i ove su godine, u suradnji sa Sveučilištem u Mostaru, organizirali tečaj 1. stupnja somelierstva s Draženom Šunjićem WSET na kojem je sudjelovalo pedesetak polaznika. Sinoćnji događaj okupio je zavidnu brojku od 32 izlagača iz svih krajeva Hercegovine i više od tisuću posjetitelja.
BIH POSTALA PUNOPRAVNOM ČLANICOM MEHANIZMA EU-A ZA CIVILNU ZAŠTITU
Potpisom na Sporazum između Ministarstva sigurnosti BiH i povjerenika Europske unije za upravljanje krizama, Bosna i Hercegovina postala je punopravnom članicom Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu, čime civilna zaštita u zemlji postaje još jednim segmentom državnoga sigurnosnog sustava koji ulazi u europske saveze.
Cilj Mehanizma jest unaprjeđenje suradnje članica EU-a i država koje sudjeluju u tomu procesu na planu sprječavanja odnosno preventivnoga djelovanja i jačanja pripravnosti u odgovoru na katastrofe. Osim država članica EU-a, u Mehanizam su, uz BiH, uključeni i Crna Gora, Island, Norveška, Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska.
Potpisivanje predmetnoga sporazuma ishod je dugogodišnjeg niza aktivnosti i održanih sastanaka s mjerodavnim kontrolno-inspekcijskim tijelima u kojima je i Uprava za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNŽ-a aktivno sudjelovala i ispunila sve svoje pristupne obveze. Naime, još 2018. u prostorijama Uprave održan je sastanak sa stručnjacima Europske unije za civilnu zaštitu koji su tom prigodom upoznati sa stanjem i aktivnostima Uprave po pitanju organizacije i opremljenosti sustava Civilne zaštite u HNŽ-u. Bitan događaj u nizu priprema pristupanja BiH Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu (UCPM) bila je i splitska Konferencija o temi ''Mehanizam Unije za civilnu zaštitu'' iz iste godine, održana u organizaciji eurozastupnice Željane Zovko, a u čijemu su radu sudjelovali i predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije dr. sc. Nevenko Herceg i v.d. ravnatelja Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNŽ-a Eugen Ćubela.
Mehanizam europske civilne zaštite simbol je solidarnosti i uzajamne pomoći između država sudionica. Njime se, na razini EU-a, koordinira odgovor na prirodne katastrofe i one prouzročene ljudskim djelovanjem. Cilj Mehanizma jest poticati suradnju među nacionalnim tijelima civilne zaštite, povećati razinu javne svijesti o katastrofama i pripravnost na njih te omogućiti brzu, djelotvornu i koordiniranu pomoć pogođenom pučanstvu.
Koordinacijsko središte za odgovor na žurne situacije (ERCC) operativno je središte Mehanizma za civilnu zaštitu gdje se neprekidno prati događaje u svijetu i koordinira napore EU-a u pogledu odgovora na katastrofe. Operacije civilne zaštite podupire se i satelitskim kartama koje se izrađuju u sklopu usluga upravljanja kriznim situacijama programa ''Copernicus''. Pravodobne i precizne geoprostorne informacije iz toga programa korisne su za utvrđivanje pogođenih područja i planiranje operacija pružanja pomoći u slučaju katastrofe.
Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu uključuje europska udružena sredstva za civilnu zaštitu, a riječ je o prethodno namijenjenim dobrovoljno udruženim sredstvima država članica za žurno razmještanje u EU ili izvan nje. Godine 2019. uspostavljena je pričuva sustava ''rescEU'' koja obuhvaća: flotu zrakoplova i helikoptera za gašenje požara, zrakoplove za medicinsku evakuaciju, zdravstvene timove za žurne slučajeve i poljske bolnice, zalihe medicinske opreme i mobilne laboratorijske kapacitete, kapacitete za otkrivanje, dekontaminaciju i stvaranje zaliha za odgovor na kemijske, biološke, radiološke i nuklearne nesreće, privremena skloništa, prijevoz i logistiku. Kako bi se osigurao bolji odgovor na buduće izazove, u svibnju 2021. donesena je Uredba o jačanju Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu kojom su osigurani dodatni kapaciteti u sustavu ''rescEU''.
Stjecanjem statusa punopravne članice Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu, BiH su dostupni svi benefiti članica EU, između ostalih i da prima potporu i pomoć u smislu edukacije, opremanja i školovanja, ali i otklanjanja posljedica elementarnih i drugih nepogoda i katastrofa, uključujući i obvezu da pomaže drugima u potrebi.
- « prva
- ‹ prethodna
- …
- 133
- 134
- 135
- 136
- 137
- 138
- 139
- 140
- 141
- …
- sljedeća ›
- posljednja »
BUHAČ U DNEVNIKU RTV HB O PRORAČUNU, ŠTRAJKU, DEMOGRAFSKIM MJERAMA
Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač gostovala je u petak, 30. siječnja 2026. godine, u središnjemu Dnevniku Radiotelevizije Herceg-Bosne, kod novinara i voditelja Tihomira Šutala. Razgovarali su o ključnim odrednicama jučer usvojenoga Proračuna HNŽ-a za 2026. godinu, potom o temi aktualnoga štrajka zdravstvenih djelatnika, kao i o demografskim mjerama koje provodi županijska Vlada.
POPIS DOBITNIKA DODATAKA NA STIPENDIJU ZA DVIJE KATEGORIJE
Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa Hercegovačko-neretvanske županije izvršilo je, sukladno Pravilniku o dodjeli stipendija u HNŽ-u, odabir korisnika za dvije kategorije dodataka na stipendiju (smještaj u studentski dom i deficitarnost zanimanja), dok će popis dobitnika dodatka za preostale dvije kategorije (uspjeh u školovanju odnosno studiju i socijalno-materijalni status) biti objavljen naknadno.
Objavljeni je popis dostupan na službenoj mrežnoj stranici resornoga ministarstva: https://www.monkshnk.gov.ba/hr/vijesti/spisak-dobitnika-dodatka-na-stipe...
SKUPŠTINA HNŽ-A POZVALA SINDIKATE ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA DA PRIHVATE VLADINU PONUDU
Skupština Hercegovačko-neretvanske županije na jučerašnjemu je zasjedanju, nakon rasprave koja se odnosila na aktualni štrajk zdravstvenih djelatnika u Županiji, usvojila Zaključak kojim je pružila punu potporu Pregovaračkomu timu Vlade HNŽ-a. Ujedno je i izravno pozvala sindikalne predstavnike da prihvate Vladinu ponudu, ocijenivši ju kao trenutačno jedinu moguću u sklopu raspoloživih sredstava Zavoda zdravstvenoga osiguranja HNŽ-a, sve s ciljem zaštite osiguranika.
Izlaganje predsjednice Vlade HNŽ-a Marije Buhač na temu aktualnoga štrajka i njezino obrazloženje onoga što Vlada sindikalnim predstavnicima nudi te iščitavanje teksta Zaključka od strane predsjedatelja Skupštine Džafera Alića, kao i rezultate glasovanja, donosimo u obliku video zapisa.
Kako je riječ o video zapisu isječka s jučerašnje sjednice, u privitku također donosimo i snimak cjelokupne sjednice, sa svim izlaganjima i raspravom.
- ‹ prethodna
- 19 of 19
- ‹ prethodna
- 6 of 6
