Službena stranica Vlade HNŽ/K
USKRSNA ČESTITKA PREDSJEDNIKA HERCEGA
U povodu nadolazećih uskrsnih blagdana, dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije uputio je čestitku u kojoj stoji:
“Vjernicima katoličke vjeroispovijedi od srca čestitam Uskrs, najveći kršćanski blagdan, blagdan Kristova uskrsnuća i blagdan proslave života, vjere i nade.
Neka naše misli i molitve u ovo blagdansko vrijeme na osobit način budu uz one koji Uskrslog Krista dočekuju izloženi strahotama rata, oplakujući svoje mrtve i prognane.
U nadi kako će Uskrs biti poticaj za činjenje dobra, te promicanje općeljudskih vrijednosti mira, zajedništva i razumijevanja, još jedanput sretan vam i blagoslovljen Uskrs.“
HNŽ PRVA U PRIMJENI NOVOG SUSTAVA PROCJENE, PRAĆENJA I UPUĆIVANJA DJECE S TEŠKOĆAMA IINVALIDITETOM
U sklopu procesa reforme procjene djece sa teškoćama u HNŽ, multisektorska radna skupina Vlade Hercegovačko – neretvanske županije, u suradnji s UNICEF-om, danas je u hotelu „Mostar“ organizirala edukaciju za 100 koordinatora koji će biti uključeni u novi sustav procjene djece.
Vlada Hercegovačko-neretvanske županije je uvidjela važnost projekta, te je u prosincu 2021. godine utvrdila Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi kojeg je potom usvojila i Skupština HNŽ. Ključni razlog za donošenje tog Zakona bio je usklađivanje sustava procjene, praćenja i upućivanja djece s teškoćama u razvoju ili invaliditetom s Međunarodnom klasifikacijom zdravlja, invaliditeta i funkcioniranja (MKF) kojeg je razvila Svjetska zdravstvena organizacija.
Na taj način HNŽ je postala prva u BiH u kojoj će biti provedeno pilotiranje novog sustava procjene, praćenja i upućivanja djece s teškoćama i invaliditetom.
Na današnjoj edukaciji, u ime UNICEF-a, nazočili su: predstavnica UNICEF-a za Bosnu i Hercegovinu, dr. Rownak Khan, te konzultant Darko Kobetić.
Istaknuto je kako prema Međunarodnoj klasifikaciji funkcioniranja, invaliditeta i zdravlja, proces planiranja, provođenja i evaluacija potpore djeci predstavlja kompleksan i kontinuiran proces praćenja djeteta. Sustav potpore podrazumijeva aktivno uključivanje obitelji, te obrazovnih institucija. Dijete i obitelj trebaju osjetiti konkretne preporuke koje pozitivno utječu na kvalitetu njihovog života. Cilj ove reforme jeste podići kvalitetu prakse planiranja potpore za djecu s teškoćama i invaliditetom, ujednačavanje prakse na razini HNŽ, te naposljetku na razini cijele Bosne i Hercegovine.
PLAĆA POVEĆANA S MJESECOM TRAVNJEM; 11 MILIJUNA KM BOLNICAMA I DOMOVIMA ZDRAVLJA
Na današnjoj sjednici, Vlada Hercegovačko-neretvanske županije usvojila je Odluku o izmjenama Odluke o visini osnovice za obračun plaće svim korisnicima Proračuna HNŽ za 2022. godinu. Time je Vlada potvrdila postignuti dogovor sa čelnicima šest sindikata proračunskih korisnika o ukupnom povećanju plaća proračunskim korisnicima za 15 %. Rast osobnih dohodaka bit će ostvaren u dvije etape odnosno kroz dvije godine, u visinama od 8 u prvoj odnosno dodatnih 7 % u drugoj godini, a obuhvatit će otprilike 5500 proračunskih korisnika - osnovnih i srednjih škola, policije, pravosuđa, državnih službenika i namještenika.
Vlada je usvojila Odluku o mjerilima i odobravanju novčanih sredstava za osiguranje elemenata standarda za investicijsko ulaganje i investicijsko tekuće održavanje te informatizaciju zdravstvene djelatnosti kao i za vršenje osnivačkih prava nad bolničkim zdravstvenim ustanovama čiji je osnivač/suosnivač HNŽ za 2022. godinu. Tom Odlukom zdravstvenim ustanovama dodijeljeno je 8.000.000,00 KM i to: Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar 4.700.000,00 KM, Kantonalnoj bolnici ''Dr. Safet Mujić'' Mostar 2.136.000,00 KM i Općoj bolnici Konjic 1.164.000,00 KM. Također je usvojila Odluku kojom se domovima zdravlja u gradovima i općinama HNŽ dodjeljuje ukupno 3.000.000,00 KM.
Na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi, Vlada je usvojila i Odluku o odobravanju utroška novčanih sredstava za nabavu metadona. Naime, Vlada i Ministarstvo, u suradnji s Centrom za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Mostar i UNDP-om BiH, osigurali su sufinanciranje projekta usmjerenog na smanjenje ovisnosti o opijatima u HNŽ-u.
U tu svrhu izdvojit će se 100.000 KM za nabavu metadona za potrebe ovisnika registriranih u Centru.
Vlada je dala suglasnost na Izvješće o radu i Financijsko izvješće Ustanove „Dom za socijalno i zdravstveno zbrinjavanje osoba s invaliditetom i drugih osoba“ Stolac za razdoblje od 1.1. do 31.12. 2021. godine, te suglasnost na Plan rada Ustanove za razdoblje od 01.01. do 31.12.2022. godine.
DOLINA NERETVE I JUŽNI JADRAN JEDINSTVENI TURISTIČKI BISERI
Vlada Hercegovačko-neretvanske županije, Ministarstvo turizma i športa Republike Hrvatske i Turistički klaster Hercegovine danas su u sklopu Mostarskoga ekonomskog foruma (MEF) održali veliku konferenciju pod nazivom ''Brendiranje turističke destinacije 'Južni Jadran – Dolina Neretve' i regionalno povezivanje''.
Pozdravnim govorima nazočnima se obratio predsjednik Vlade HNŽ-a dr. sc. Nevenko Herceg iskazavši zadovoljstvo što je Vlada Hercegovačko-neretvanske županije uspjela upriličiti još jedan događaj koji će označiti prekretnicu i pokrenuti kotač promjena.
''Naravno, duboko sam svjestan činjenice da danas promišljamo, zapravo postavljamo temelj nekim budućim kretanjima - snažan temelj i snažan zamašnjak jer svjedočimo jedno – rekao bih – moćno zajedništvo. To zajedništvo naših institucija ima znanje, volju i snagu iznijeti taj preokret i osigurati našem podneblju bolju i prosperitetniju sutrašnjicu.
Samo kao digresiju – i kao konkretan primjer zajedništva kao stvarne snage – vraćam se nakratko mišlju na prošlotjedni Sajam turizma u izraelskom Tel Avivu. Tamo smo se, nas tri susjedne županije i Turistički klaster Hercegovine, predstavili zajedničkim štandom i, mogu kazati, ostavili vrhunski dojam. Naš je štand, ma koliko pretenciozno ovo moglo zvučati, bio hit – mjesto koje je okupljalo svjetske dužnosnike, turističke djelatnike, medije. Ovo ističem kao jedan dobar pokazatelj što sve povezivanje može iznjedriti.
Javnosti je dobro poznato kako smo u HNŽ-u pozicionirali turizam kao jednu od naših strateških gospodarskih grana, ali također smo jednako svjesni činjenice da je turizam podložan udarcima velikih mijena. Pomogli smo i kontinuirano pomažemo turistički sektor, boreći se za njegov oporavak. To nije i ne će biti sporno. Ali, ovdje promišljamo razvoj, budućnost, suvremeni turizam kakav traži turist 21. stoljeća!
Osjetljivost ove grane, nažalost, itekako je posvjedočena aktualnom dvogodišnjom pandemijom, a sada i opasnim izazovima s kojim se suočava ukupna europska sigurnosna situacija. Naravno, referiram se na rat u Ukrajini. Upravo zbog tih izloženosti, rizika, opasnosti i izazova, nužno je gledati ''izvan okvira'', gledati preko administrativnih barijera i promišljati regionalna povezivanja, projekte prekogranične suradnje – stvaranje novog, jedinstvenog turističkog proizvoda koji ne će biti skučen unutar ovih ili onih međa i granica.
Radostan sam i ohrabren što smo u Ministarstvu turizma i športa Republike Hrvatske, u osobi poštovane ministrice Brnjac, pronašli osobu otvorenu za ova promišljanja, spremnu za iskorake, spremnu nesebično podijeliti iskustva i znanja, i – što je najbitnije – svjesnu kako je regija koju danas tematiziramo (Južni Jadran i dolina Neretve) prirodna cjelina koju trebamo predočiti svijetu kao novi turistički biser, što ona u stvarnosti i jest.
Vlada HNŽ-a ostaje snažno na tragu pružanja pune potpore našem turizmu, obnovi i razvitku naših lokalnih turističkih organizacija, za što je nedavno usvojen i zakonski okvir. Na poseban način, ostajemo na tragu snažnoga povezivanja s našim prijateljima izvan državnih granica, prije svih s gradovima, općinama i županijama iz Republike Hrvatske, osobito onima s kojima smo susjedski povezani.
Dijeljenje znanja, kreiranje projekata, privlačenje europskih fondova, ulaganje u turistički razvita. Danas ćemo čuti značajnih poruka o tomu. Iznimno se radujem čuti promišljanja stručnjaka, međunarodno priznatih eksperata koji će danas govoriti na ovomu panelu – gospode Juge, Krešića, Jerkovića i Jovića. Tema im je koliko zahvalna, toliko i teška'', kazao je predsjednik Herceg, istaknuvši kako imamo bogatu povijest, vrijednu baštinu, bogomdane prirodne ljepote, more, rijeke, jezera, šume, planine, arheološku, geološku, gastronomsku, tradicijsku, športsku, pustolovnu i svaku drugu jedinstvenost koji trebamo jasno pozicionirati, brendirati, ispričati njezinu (ne)ispričanu priču.
Nazočnima se obratila i ministrica turizma i športa RH dr. sc. Nikolina Brnjac, kazavši kako joj je drago kako se upravo u Mostaru - prekrasnom gradu divnih domaćina može razgovarati o povezivanju, razvoju, jednom riječju suradnji.
"Suvremenim turistima važan je zaokružen doživljaj destinacije i zato me raduje što je u sklopu ovog sajma organizirana i konferencija koja se bavi regionalnim povezivanjem odnosno brendiranjem destinacije Južni Jadran – Dolina Neretve. Vjerujem da se kroz bilateralnu suradnju, kao i kroz razne Europske fondove namijenjene prekograničnoj i transnacionalnoj suradnji može doprinijeti boljoj vidljivosti ove regije, ne samo na europskoj nego i globalnoj razini. Pri tom je važno znati da je temelj svega kontinuirani rad i usvajanje održivih praksi u turizmu, a Ministarstvo turizma i sporta Republike Hrvatske je u tom pogledu otvoreno za suradnju, dijeljenje iskustava i najboljih praksi“, istaknula je ministrica Brnjac, osvrnuvši se i na važne procese koji se trenutačno odvijaju u Hrvatskoj vezani za Nacionalni plan oporavka i otpornosti u kojem je za oporavak i razvoj održivog turizma osigurano 2,2 milijarde kuna te za programiranje novog europskog višegodišnjeg financijskog okvira. Kroz VFO želimo osigurati sredstva za razvoj proizvoda više dodane vrijednosti i cjelogodišnjeg turizma, a osobito lječilišnog, wellness i aktivnog turizma. Pri kraju je i priprema Strategije razvoja održivog turizma koja će biti okvir za reforme, ali i buduća ulaganja u turizam iz europskih i nacionalnih sredstava“, istaknula je Brnjac.
Ministrica okoliša i turizma FBiH dr. sc. Edita Đapo, istaknuvši turističke znamenitosti koje HNŽ ima, kazala je kako današnji događaj nije mogao doći u bolje vrijeme.
„Zemlje se otvaraju, putovanja se ponovno vraćaju punom snagom i ljudi traže destinacije s kojima mogu imati dublju povezanost – sa njihovim ljudima, kulturom i prirodom. Turisti traže nešto drugačije, nešto što nudi više od obilaska mjesta, posjeta plaži ili dobre hrane u restoranu. Oni traže mnoštvo iskustava koja su impresivna i koja im mogu ostaviti dugotrajna sjećanja. Razvijanje brenda za Jadransko more i dolinu Neretve važno je kako bi se istaknula prepoznatljiva i privlačna turistička svojstva i ponuda ove regije. Važni su popularnost i prepoznatljivost, nabrojali smo šta nudi čarobna Hercegovina, a sunčana Hrvatska sa svojim morem i Dubrovnikom, sigurno jesu destinacija koja svakom posjetiocu može ponuditi ono za što je zainteresiran“, kazala je ministrica Đapo.
Panel raspravom moderirao je savjetnik predsjednika Vlade HNŽ-a Darko Juka, dok su o konkretnoj temi više govorili ugledni panelisti.
Dekan ''Edward Bernays'' Visoke škole za komunikacijski menadžment dr. sc. Damir Jugo, uz ostalo, istaknuo je kako je nužno potrebno zajedničko nastupanje dionika u turizmu s prostora Južnog Jadrana i Doline Neretve jer samo na taj način turistička destinacija može postati prepoznatljiva u širim okvirima.
Govoreći o turističkom proizvodu kojeg područje Južnog Jadrana i Doline Neretve nudi, ravnatelj Instituta za turizam RH dr. sc. Damir Krešić podsjetio je kako već postoji suradnja između Hercegovačko-neretvanske, te Dubrovačko-neretvanske i Splitsko-dalmatinske županije u Republici Hrvatskoj. Međutim, naglasio je kako je tu suradnju potrebno osnažiti brendirajući turističku destinaciju na kvalitetan način.
Ističući značaj povezivanja turizma i poljoprivrede ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a Donko Jović kazao je kako Hercegovačko-neretvanska županija ima već prepoznatljive, kvalitetne poljoprivredne proizvode koji su iznimno značajni za razvitak turističke ponude. U tom kontekstu govorio je i o bitnoj ulozi nedavno donesene Strategije ruralnog razvitka HNŽ za razdoblje od 2021. do 2027. godine u kojoj je naglasak stavljen na privlačenje domaćih i stranih investicija u poljoprivredno-prehrambeni sektor i ruralna područja.
Predsjednik Županijskoga odbora za razvitak HNŽ-a dr. sc. Damir Jerković predstavio je najbitnije strateške dokumente Hercegovačko-neretvanske županije osobito Strategiju razvitka za razdoblje od 2021. do 2027. godine koja je urađena u participativnom procesu, otvorenom za sve zainteresirane strane. Naglasio je kako su Strategijom planirane konkretne aktivnosti, instrumenti i mjere, uz ostalo, i na planu turizma, koji su usmjereni na stvaranje prepoznatljive, poduzetne i privlačne Županije.
Na Konferenciji je sudjelovao predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine dr. Dragan Čović, značajan broj uglednika iz političkog i gospodarskog života, te turistički djelatnici iz BiH, Hrvatske i zemalja okruženja.
VLADA HNŽ: UNAPRJEĐENJE SUSTAVA RANOG OTKRIVANJA, DIJAGNOSTIKE I LIJEČENJA MOŽDANOG UDARA
Na današnjoj, 171. sjednici Vlada Hercegovačko-neretvanske županije je, na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi, usvojila Program automatizirane platforme za dijagnostiku pacijenata s moždanim udarom za čiju provedbu je planirano 300.000 KM. Implementiranjem Programa unaprijedit će se sustav zdravstvene skrbi radi ranog otkrivanja, dijagnostike i liječenja bolesnika s moždanim udarom što bi u konačnici dovelo do značajnog smanjenja smrtnosti i invaliditeta oboljelih. Istaknuto je kako moždani udar predstavlja hitno stanje koje zahtijeva urgentni medicinski tretman, te će se iskorištavanjem vodeće tehnologije umjetne inteligencije postići brzina i točnost potrebna za pružanje odgovarajućeg liječenja koje pacijenti zahtijevaju.
Na prijedlog Ministarstva prometa i veza, Vlada je utvrdila Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestovnom prijevozu na području HNŽ i uputila ga u daljnju skupštinsku proceduru.
Također, usvojila je Odluku o usvajanju Plana i programa Uprave za ceste Ministarstva prometa i veza za 2022. godinu kojim se planira održavanje, zaštita, rekonstrukcija i izgradnja s ciljem očuvanja postojeće cestovne infrastrukture i sigurnosti na cestama u iznosu od 8.652.000 KM, Odluku o stavljanju na raspolaganje i odobravanju utroška razgraničenih prihoda iz 2021. godine Upravi za ceste u iznosu od 5.298.017,12 KM, te Odluku o produljenju važenja godišnjih ugovora o izvođenju radova redovitog, zimskog i pojačanog održavanja regionalnih i priključnih cesta u HNŽ.
Usvojen je i Prijedlog Programa rada Vlade HNŽ za 2022. godinu u kojem je težište programskih aktivnosti usmjereno na realiziranje strateških i prioritetnih ciljeva definiranih Strategijom razvitka HNŽ i Akcijskim planom za njezino implementiranje, te usvojenim sektorskim strateškim dokumentima i godišnjim planovima rada županijskih ministarstava, samostalnih županijskih uprava i županijskih upravnih organizacija. Kao prioritetni ciljevi Vlade istaknuti su: podizanje razine sigurnosti građana - preventivno djelovanje u suzbijanju sigurnosnih izazova, održiva fiskalna politika i unaprjeđenje upravljanja Proračunom, poboljšanje kvalitete života građana - djelotvoran sustav zdravstva, učinkovita socijalna skrb i braniteljsko-invalidska skrb, podizanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, poljoprivrede i turizma, održivo gospodarenje okolišem, prostorom, prirodnim i infrastrukturnim resursima i posvećenost procesu europskih integriranja i regionalne suradnje uz bolje korištenje predpristupnih fondova EU.
Vlada je usvojila Knjigu grafičkih standarda Vlade HNŽ kojom se u vizualnom smislu želi osigurati kako prepoznatljivost Vlade kada je u pitanju nastup prema internoj i eksternoj javnosti, tako i precizno utvrđivanje i zaštita vizualnoga identiteta i ukupnoga znakovlja Vlade.
Na današnjoj sjednici razmotren je radni materijal Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju HNŽ, te je zaduženo resorno ministarstvo da ga uputi lokalnim zajednicama, dionicima obrazovnog sustava i svim zainteresiranim za to područje kako bi se prikupilo mišljenje šire javnosti o ovom iznimno značajnom zakonu.
Vlada je usvojila Nacrt Urbanističkog projekta turističke zone „Karaotok“ u sklopu područja posebnih obilježja za područje od značaja za HNŽ „Park prirode Hutovo blato“ koji će biti upućen u daljnju skupštinsku proceduru.
Nakon postignutog dogovora Vlade i sindikata proračunskih korisnika o povećanju plaća za 15%, Vlada je danas zadužila Ministarstvo financija da za sljedeću sjednicu pripremi odluku koja će biti temelj za realiziranje dogovora.
S ciljem ublažavanja posljedica poskupljenja u poljoprivredi, Vlada je zadužila Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da provede sve potrebne radnje, te Vladi Federacije dostavi popis poljoprivrednih proizvođača iz HNŽ koji su ostvarili pravo na potporu u gorivu.
Na prijedlog Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša usvojena je Informacija o radu i učincima inspekcije za 2021. godinu koja obuhvaća podatke o izvršenim inspekcijskim pregledima, poduzetim mjerama i aktivnostima koje bi trebalo poduzeti za otklanjanje utvrđenog nezakonitog ponašanja. Vlada je ocijenila kako je u izvještajnom razdoblju nastavljen intenzivan inspekcijski nadzor čime je značajno unaprijeđen pravni okvir i poslovanje subjekata nadzora.
Iz resora Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, Vlada je dala suglasnost na Program utroška novčanih sredstava – transfere drugim razinama vlasti s ciljem poboljšanja implementiranja odredbi Zakona o državnoj službi u HNŽ.
Uz spomenute, Vlada je donijela i niz drugih odluka, zaključaka i rješenja.
PREDSJEDNIK HERCEG PRIMIO PREDSTAVNIKE JUDO I SAMBO KLUBA ''NERETVA''
Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije primio je danas kolektiv Judo i Sambo kluba ''Neretva'', predvođene trenerom Majom Ćeškom. Tijekom razgovora športaši su predstavili rad i aktivnosti Klubova, a posebno su se osvrnuli na ostvarene iznimne rezultate, s čitavim nizom medalja koje su stigle u Mostar u prošloj godini.
''Naš Judo klub postoji od 2014., a Sambo klub od 2018. godine. Mi smo jedini sambo klub u državi. Tijekom protekle 2021. godine nastupili smo na dva turnira i ostvarili veoma zapažene rezultate. Budući da se radilo o nastupima na Svjetskom sambo prvenstvu za juniore i mlađe juniore, koje se održalo u grčkom Thessalonikiju, te o državnom prvenstvu Republike Hrvatske za kadete, juniore i seniore koje je održano u Zagrebu, više smo nego zadovoljni. Ostvarili smo povijesne rezultate kako za Klub i grad Mostar, tako i za Županiju i Bosnu i Hercegovinu uopće, dok smo u judo natjecanjima osvojili 20 državnih medalja'', kazao je trener Ćeško naglasivši kako je za najuspješnijega juniora športaša Grada Mostara za 2021. godinu izabran njihov član Srđan Ajvaz koji je ujedno i odličan student što dokazuje Rektorova i Dekanova nagrada.
Predsjednik Herceg poručio je kako uspješni športaši zaslužuju potporu i kako uvijek rado podupire njihove napore usmjerene ka postizanju što boljih rezultata, na radost i izvrsnu promociju našeg podneblja. Podsjetio je na činjenicu da Vlada, sukladno mogućnostima, godinama kontinuirano podupire rad brojnih športskih kolektiva, pojedinaca, organizacija i natjecanja na području HNŽ-a.
''Naši športaši, među njima judaši i sambisti iz ''Neretve'', na najbolji mogući način predstavljaju Hercegovačko-neretvansku županiju u cijelom svijetu i stoga zaslužuju našu punu potporu“, zaključio je Herceg.
- « prva
- ‹ prethodna
- …
- 136
- 137
- 138
- 139
- 140
- 141
- 142
- 143
- 144
- …
- sljedeća ›
- posljednja »
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruge gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Liječničke komore HNŽ-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNŽ-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, naglasivši kako kontinuirana potpora ovakvim projektima za Vladu HNŽ-a nije samo obvezom, već iskrenom željom zajednički graditi zdravstveni sustav temeljen na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro desetljeća i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktualnoga županijskog ministra zdravstva, može me samo činiti dodatno ponosnom i zbog svojega kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost provesti ju u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz područja gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje liječnika, znanstvenika, istraživača i zdravstvenih djelatnika – kazala je Buhač, ocijenivši kako smo svjedocima brzih promjena koje današnje vrijeme sobom nosi, što uključuje i zdravstvene izazove, posebice kada govorimo o pružanju medicinske skrbi.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnoga značaja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je pomoći, razumjeti, liječiti i unaprijediti život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više poimam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekomu će tko vašu pomoć treba značiti itekako puno, možda i sve – dodala je predsjednica Vlade, naglasivši kako u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskoga odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je kako skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovoga znanstveno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stajališta o najnovijim spoznajama na polju upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cjelini. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktualne teme iz kliničke prakse i znanstvenih istraživanja, s naglaskom na suvremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam kako će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unaprjeđenju skrbi za pacijente i daljnjemu razvitku gastroenterologije ovoga našeg podneblja – kazao je Bevanda, dodavši kako su, uz liječnike, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje također nastoje pratiti najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNŽ-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko-neretvanske županije Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjega lista BiH od 7. studenog, dotičući se više aspekata svojega ministarskog i liječničkog djelovanja i karijere u cjelini. Na službenoj mrežnoj stranici Vlade HNŽ-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenoga intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktualno stanje, kada mi iz medijskoga svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih djelatnika u HNŽ-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno kazati, suvremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentirate?
- Sustav funkcionira, ali stanje je daleko od dobroga zbog nagomilanih dugova. S druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših liječnika i njihovih timova. Postavlja se upit treba li, s obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, ući u fazu apatije i ne raditi ništa ili se snalaziti kako se snalazi naš ravnatelj (prof. dr. sc. Ante Kvesić, ravnatelj SKB-a Mostar, nap. a.) s ovim visokim dugovima, otežanim financiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo raditi iskorake, a u hodu rješavati nagomilane dugove.
Zdravstveni djelatnici u HNŽ-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, ne će pristati na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih djelatnika nisu na zavidnoj razini. Nastojimo premostiti te probleme. Zahtjevi naših sindikata enormno su visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Što je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različna kolektivna ugovora. Ugovor s liječnicima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNŽ-a, nego s Neovisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to s reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva utjecaja ni na zapošljavanje, ne može ni davati novac, tako da je to kriva adresa. Ali, s druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plaće ne može davati ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za osobne dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono što Vlada može i što čini jest boriti se za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjoj razini to je osam milijuna KM bolničkomu sustavu i četiri milijuna primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram kazati kako raspodjela nije odgovarajuća. Naša je zadaća to ispraviti. Izračuni su pokazali da naša HNŽ u bolničkomu sustavu glede pacijenata sudjeluje na razini od 64 posto, ZHŽ 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema točnoga postotka, sudjeluje onoliko koliko može na godišnjoj razini. Želim još nešto objasniti, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između liječnika i drugoga sindikata. Primjerice, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na razini od 159 KM. To je neodrživo i s te smo strane imali velike pritiske za odljev naših liječnika u druge zdravstvene sustave, u prvomu redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedostatno koliko je još u drugim županijama. Onda se pojavio ovaj Neovisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i ustrajava u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svake županije koju izaberu. Naravno, do toga nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plaće, kao i liječnici, i to smo htjeli pretvoriti u satnicu te onda razgovarati o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo povećati satnicu. Međutim, oni su uporni u tome da ne žele uopće razgovarati o takvom načinu izmjene Kolektivnoga ugovora. Za nas je u cijelosti neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio cjelokupni zdravstveni sustav i bila bi još jača reakcija liječnika. Smatram kako je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovno vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovno vidjeti naše financijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i kako je u međuvremenu došlo do promjena našega zdravstvenog sustava, mislim na doprinose, što je doneseno na razini FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. lipnja imamo redovito manje punjenje za nešto više od milijun maraka. Nama predstoji borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor s obama sindikatima. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskoga suda, onda će vjerojatno uslijediti žalba na Županijski sud. To može ići do beskraja, što nama ni u kojemu slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tomu kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne skrbi?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvitka sustava socijalne skrbi u HNŽ-u za razdoblje 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo ga provoditi. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj financijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovno od Federacije. Primjerice, zaposlene su trudnice u jednomu trenutku ostale bez potpore, bez plaće. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednoga ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se kako ćemo u budućnosti moći uvrstiti i obitelji s troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnoj i županijskoj razini.
Ministre, moraju li se mijenjati modaliteti financiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono što rade oni oko nas. Kako bi kazao ravnatelj SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svojega BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na razini godine u zdravstveni sustav ubaci milijardu eura. A uvijek, kada je riječ o financijskim dubiozama, postavlja se upit tko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sustav, nego neracionalna raspodjela financijskih sredstava jer u zdravstveni sustav ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno mijenjati modalitete financiranja u zdravstvu kako ne bi došlo do kolapsa sustava.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimist glede kreiranja i provedbe zakona životno važnih za žitelje ove županije? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu skrb.
- Nas su u Ministarstvu u posljednje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvomu redu nerazumijevanje sa zdravstvenim zaposlenicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo financijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti donijeti željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne skrbi. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo pustiti ih u optjecaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar prometa i veza Hercegovačko-neretvanske županije Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne prometnice R428, onu na samomu ulazu u općinsko središte, kako bi se osobno uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj etapi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 milijuna KM. Upravo je Ministarstvo prometa dalo izraditi projekt obnove dijela predmetne ceste, sve od njezina spoja s magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva etapa radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj etapi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće prometnice na puni profil s asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sustav oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne prometne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkoga prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cijelosti završili ovaj projekt, ukupne duljine 3,3 km – komentirao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnoga do Zavale, u duljini od 5,5 km, te od Zavale do granice s RH, u duljini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5
