Službena stranica Vlade HNŽ/K
PREDSJEDNIK HERCEG IZRAZIO SUĆUT OBITELJI ELMIRE SEFO I OBEĆAO POMOĆ VLADE U SANIRANJU ŠTETA
Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije u izjavi za FENU uputio je iskrenu sućut obitelji smrtno stradale Elmire Sefo, ustvrdivši kako će Vlada učiniti sve što je u njezinoj moći da pomogne u saniranju šteta koje su nastale u potresima koji su sinoć pogodili Hercegovinu.
"Iako se život, nažalost, ne može nadoknaditi, uputio sam sućut obitelji Sefo i mi ćemo koliko god možemo, pomoći toj obitelj“, kazao je predsjednik Herceg.
Ponovio je kako će se materijalne štete nadoknaditi, no, nažalost, jedan mladi život se ne može nadoknaditi.
„Ja sam izrazio spremnost i Vlade i naših županijskih službi da se uključimo u saniranje materijalne štete i pomoći ćemo nastradale obitelji“ naveo je predsjednik županijske Vlade koji je razgovarao sa svim načelnicima i gradonačelnicima u županiji.
„Više puta sam razgovarao sa stolačkim gradonačelnikom Stjepanom Boškovćem jer su u Stocu počinjene najveće materijalne štete na području županije, prije svega, na obiteljskim objektima, javnim objektima i prometnicama i gdje je, nažalost, stradala mlada osoba, djevojka Elmira“, naglasio je Herceg.
Spomenuo je i velike štete koje su nastale na obiteljskim i javnim objektima u Čapljini.
Predsjednik Vlade je, također, pohvalio i rad svih županijskih službi čiji su djelatnici, kako kaže, bili budni i na terenu od pojave potresa pa sve do sada.
Predsjednik Herceg kazao je da je, prema informacijama koje on ima, sinoćnji potres bio jedan od pet najjačih potresa u BiH u posljednjih 50 godina.
PREDSJEDNIK HERCEG ČESTITAO USKRS PO JULIJANSKOM KALENDARU
Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, u povodu Uskrsa po julijanskom kalendaru građanima Hercegovačko-neretvanske županije koji proslavljaju taj blagdan, uputio je, osobno i u ime Vlade HNŽ, čestitku u kojoj stoji:
"U osobno i u ime Vlade HNŽ vjernicima pravoslavne vjeroispovijesti upućujem iskrene čestitke povodom nadolazećeg blagdana pravoslavnog Uskrsa.
Neka Vam ovaj veliki vjerski blagdan protekne u miru, radosti, blagostanju i neka nas uvijek i iznova potiče na još snažnije međusobno razumijevanje, toleranciju i suradnju.
Hristos vaskrse!''
172. SJEDNICA VLADE: SNAŽNA POTPORA BROJNIM PODRUČJIMA
Na današnjoj, 172. sjednici Vlada Hercegovačko-neretvanske županije je razmotrila i usvojila Program utroška sredstva za Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede utvrđenih Proračunom HNŽ za 2022. godinu s pozicije „Namjenska sredstva vodnih naknada“ u iznosu od 7.368.199,52 KM. Sredstva će biti utrošena za sufinanciranje izgradnje i održavanja vodnih infrastrukturnih objekata u jedinicama lokalne samouprave HNŽ.
Vlada je usvojila i Program utroška sredstava za novčane potpore u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambeno-prerađivačkoj proizvodnji za 2022. godinu u iznosu od 2.500.000,00 KM. Svrha Programa je oživjeti i unaprijediti poljoprivrednu proizvodnju na području HNŽ kroz različite vrste potpora kako bi se poljoprivredna proizvodnja učinila što konkurentnijom na tržištu. Cilj donošenja Programa je podizanje razine proizvodnje na razinu samoodrživosti, povećanje kapaciteta poljoprivredne proizvodnje, zadržavanje stanovništva u ruralnim područjima i razvoj poljoprivrede koja je od značaja za turizmu i ekologiju.
Razmotrena je i usvojena Odluka kojom se Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede odobrava 94.802,05 KM za nabavu potrebne opreme Upravi za šume.
Na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ, usvojena je Odluka o utvrđivanju visine uplate doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje korisnika prava iz socijalne skrbi, djece od rođenja do polaska u osnovnu školu, trudnica i osoba nakon navršenih 65 godina, te osoba sa smetnjama u tjelesnom ili psihičkom razvoju za koje je izvršena kategorizacija, koje nisu zdravstveno osigurane po drugom temelju, te postupku priznavanja statusa osigurane osobe.
Usvojena je i Odluka o odobravanju i načinu utroška 110.000,00 KM za financiranje DDD mjera.
Također, izdvojeno je po 50.000,00 KM za potporu Sigurnoj kući u Mostaru, Projekt zaštite obitelji-Caritas i Dobrovoljno društvo „Merhamet“
Na današnjoj sjednici usvojena je i Odluka o utvrđivanju visine naknade za podmirivanje troškova pokopa u iznosu od 60.000,00 KM.
Usvojena je i Odluka o odobravanju i utrošku novčanih sredstava za sufinanciranje jačanja rada higijensko-epidemioloških službi domova zdravlja kojom su osigurana sredstva u iznosu od 50.000,00 KM.
Nastavljajući provedbu preventivnih programa u zdravstvu, Vlada je danas razmotrila Informaciju Ministarstva zdravstva, rada i socijale skrbi vezanu za provedbu Programa prevencije i ranog otkrivanja bubrežnih bolesti. Iznova je istaknuta opredijeljenost Vlade i Ministarstva da ovakvim i sličnim programima omoguće sustav zdravstva koji će se temeljiti na ranom otkrivanju bolesti i pravovremenom liječenju čime se spašavaju životi i uvelike doprinosi smanjenju troškova liječenja, kako bi se ta sredstva mogla usmjeriti na daljnje preventivne programe i proširenje prava osiguranika.
Nastavljajući daljnje materijalno-tehničko opremanje policije, na prijedlog Ministarstva unutarnjih poslova, Vlada je usvojila Odluku o usvajanju Programa utroška novčanih sredstava utvrđenih Proračunom HNŽ za 2022. godinu s pozicije „Rekonstrukcija i investicijsko održavanje“ u iznosu od 450.000,00 KM od čega će se najznačajniji dio sredstava izdvojiti za izgradnju prostorija u PU Čapljina namijenjenih za izdavanje osobnih dokumenata, a preostali dio za infrastrukturne radove na objektima MUP-a u Mostaru i Konjicu. Također, usvojen je Program kojim se omogućava nabava policijskih odora u iznosu od 517.400,00 KM, nabava uređaja za nadzor i kontrolu vozila u prometu i druge potrebne opreme u iznosu 395.500,00 KM, te nabava policijskih vozila u iznosu od 200.000,00 KM.
Vlada je usvojila Izvješće o radu za proteklu i Program rada Agencije za privatizaciju u HNŽ za 2022. godinu, te dala suglasnost na Financijski plan u iznosu od 842.624,00 KM. Program predstavlja sustavan prikaz instrumenata i mjera kojim će se nastaviti započete aktivnosti s ciljem postizanja djelotvorne i racionalne provedbe iz djelokruga ovlasti Agencije. Također, Programom se planiraju aktivnosti vezane za privatizaciju preostalog državnog kapitala i državne imovine na prostoru HNŽ kroz postupak velike i male privatizacije.
Vlada je usvojila Odluku kojom je izdvojeno 120.000,00 KM za prijevoz učenika osnovnih škola iz Stoca i Jablanice.
Dana je suglasnost Ministarstvu prosvjete, znanosti, kulture i športa za raspisivanje dva javna poziva: za predlaganje projekata iz područja kulture i projekata iz područja športa radi sufinanciranja iz sredstava utvrđenih Proračunom za 2022. godinu.
Na prijedlog Uprave za prognanike i izbjeglice, Vlada je odobrila utrošak sredstava u ukupnom iznosu od 410.000,00 KM za potporu raseljenim osobama i povratnicima, zaštitu raseljenih osoba i povratnika i potporu održivom povratku. Usvojena je i Odluka o plaćanju troškova održavanja 4 kolektivna centra u HNŽ u iznosu od 31.800,00 KM, Odluka o utvrđivanju visine iznosa uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje raseljenih osoba i povratnika i Odluka o utvrđivanju visine naknade za podmirenje troškova pokopa raseljenih osoba i povratnika za 2022. godinu.
Razmotrene su i prihvaćene informacije Ministarstva gospodarstva o realiziranju elektroenergetske bilance i prometa naftnih derivata za 2021. godinu, te Plan proizvodnje i potrošnje električne energije i Plan prometa naftnih derivata za 2022. godinu, kao i Izvješće o realiziranju Godišnjeg plana provedbe Programa razvitka malog gospodarstva za 2021. godinu.
Uz navedene, Vlada je usvojila i niz drugih odluka, zaključaka i rješenja.
VLADA HNŽ S RAZVOJNOM BANKOM F BiH O OTVARANJU NOVE KREDITNE LINIJE ZA POTPORU GOSPODARSTVU
Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade, Adnan Faladžić, ministar financija, Željko Laketić, ministar gospodarstva, Donko Jović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Marko Arapović, predstojnik Ureda predsjednika Vlade i Damir Jerković, predsjednik Povjerenstva za nadzor kreditnih sredstava Hercegovačko-neretvanske županije susreli su se danas u sjedištu Vlade HNŽ s predstavnicima Razvojne banke F BiH Mersihom Slipičević, v.d. predsjednice Uprave, Lukom Čelanom, v.d. potpredsjednika Uprave i Daliborom Milinkovićem, v.d. izvršnog direktora za projekte i razvoj.
Tijekom sastanka istaknuta je dosadašnja uspješna suradnja, te je razgovarano o budućim zajedničkim aktivnostima usmjerenim na potporu gospodarstvenicima i obrtnicima za ublažavanje posljedica izazvanih pandemijom COVID-19.
„Hercegovačko-neretvanska županija je bila prva Županija u F BiH koja je sklopila Protokol o suradnji s Razvojnom bankom F BiH u svezi s kreditnom linijom za likvidnost gospodarstvenicima i obrtnicima za ublažavanje posljedica izazvanih pandemijom virusnog oboljenja COVID-19. Tim Protokolom omogućili smo pojedinačne kredite u iznosu do 500.000,00 KM uz rok otplate do 36 mjeseci, te grace razdoblje do 12 mjeseci za što se Vlada HNŽ obvezala plaćati fiksnu kamatu od 2% godišnje dok se Razvojna banka odrekla naknade za obradu kredita.
Ovim Protokolom smo nastojali da gospodarstvenicima pomognemo da prežive COVID krizu koju nitko nije mogao predvidjeti. Također, na sjednici Vlade razmotrili smo Izvješće o radu Povjerenstva za nadzor kreditnih sredstava u kome je istaknuto kako je proveden javni poziv za dodjelu kredita na koji se javio 81 poslovni subjekt, a do sada je odobreno kreditiranje njih 24 za koje će Vlada u cijelosti subvencionirati kamate“, kazao je predsjednik Herceg naglasivši i to kako je zanimanje gospodarstvenika za takve vrlo povoljne aranžmane bilo iznimno.
''Kao rezultat dobre suradnje, Vlada HNŽ s Razvojnom bankom F BiH želi usuglasiti nove modele pomoći koji će potaknuti gospodarske aktivnosti u HNŽ, posebice u sektorima turizma, poljoprivrede, izvozno orijentiranim poduzećima te potaknuti nova upošljavanja, a što su strateške odrednice Vlade HNŽ sukladno usvojenim strateškim dokumentima, odnosno integralnoj Strategiji razvitka HNŽ i Strategiji ruralnog razvitka HNŽ koje traju do 2027. godine. U tu svrhu, Vlada HNŽ je zadužila Povjerenstvo za nadzor kreditnih sredstava da poduzmu aktivnosti oko potpisivanja novog Protokola s Razvojnom bankom F BiH za subvencioniranje kamata kroz određene kreditne linije u cilju potpora poslovnim subjektima s područja HNŽ'', zaključio je predsjednik Herceg.
''Mi smo već obavili razgovore s vašim Povjerenstvom i dali smo svoj prijedlog za novi Protokol o suradnji s operativnim kreditnim linijama i uvjetima kreditiranja. Naime, radi se o 14 operativnih kreditnih linija Razvojne banke F BiH koje su na raspolaganju gospodarstvu'', kazala je v.d. predsjednice Uprave Mersiha Slipičević.
U tom kontekstu, izražena je obostrana spremnost da se nastave potrebne aktivnosti oko potpisivanja novog Protokola kako bi se što većem broju poslovnih subjekata omogućilo kreditiranje po povoljnim uvjetima.
SKUPŠTINA HNŽ USVOJILA IZVJEŠĆE O RADU ZA 2021. GODINU I PROGRAM RADA VLADE ZA 2022. GODINU
Na danas održanoj osamnaestoj sjednici, Skupština Hercegovačko-neretvanske županije razmatrala je Izvješće o radu za proteklu i Program rada Vlade za tekuću godinu.
Izvješće o radu i Program rada Vlade skupštinskim zastupnicima prezentirao je dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije.
Obrazlažući Izvješće o radu, predsjednik Herceg je kazao:
''Ispred vas je Izvješće o radu Vlade u 2021. godini – godini koja je bila, rekao bih, vrlo zahtjevna. Rad Vlade i u protekloj godini obilježila je pandemija koronavirusa, ali unatoč nedaćama i izazovima Vlada je učinkovito i primjereno odgovorila na krizu.
U prilog tomu govori činjenica da smo u traženju odgovora i odgovornom odnosu prema svim izazovima, sjednice Vlade održavali gotovo na tjednomu osnovu. Utvrđeno je, između ostaloga, pet prijedloga zakona, a usvojeni su i zaključci u svezi s predloženim federalnim propisima iz podijeljene mjerodavnosti Federacije BiH i županija.
U sklopu analitičko-informativne aktivnosti, Vlada je tijekom 2021. godine razmotrila i usvojila više izvješća, informacija i analiza o stanju na područjima iz svoje mjerodavnosti te donijela niz odluka, rješenja i zaključaka.
Na osobit način naša pozornost bila je usmjerena na opravak gospodarstva.
Podsjetit ću na sve aktivnosti koje smo poduzimali u sklopu Korona zakona, ali i druge mjere kojima smo na najadekvatniji način odgovarali na krizu koja je zadesila cijeli svijet.
U tom kontekstu, bitno je naglasiti kako smo bili prva županija u Federaciji BiH koja je potpisala Protokol o suradnji s Razvojnom bankom FBiH u svezi s kreditnom linijom za likvidnost gospodarstvenicima i obrtnicima za ublažavanje posljedica izazvanih pandemijom COVID-19. Tim su Protokolom omogućeni pojedinačni krediti u iznosu do 500.000,00 KM uz rok otplate do 36 mjeseci te grace razdoblje do 12 mjeseci za što fiksnu kamatu od 2% godišnje plaća Vlada dok se Razvojna banka odrekla naknade za obradu kredita.
Za subvencije privatnim poduzećima i poduzetnicima odobreno je 1.300.000,00 KM kao bespovratna sredstva i kao pomoć u saniranju posljedica pandemije COVID-19.
Za poticanje održivog razvoja poljoprivrede, vodoprivrede, šumarstva i ruralnog razvitka u 2021. godini isplaćeno je 2.850.000,00 KM.
Također, za podizanje kvalitete i konkurentnosti turističkog proizvoda HNŽ, odobreno je 1.400.000,00 KM. Sredstva su usmjerena za potporu poslovnim subjektima iz djelatnosti smještaja, te pripreme i usluživanja hrane i pića čija je gospodarska aktivnost u 2021. godini narušena zbog pandemije korona virusa.
Tijekom 2021. realizirano je niz mjera s ciljem poboljšanja kvalitete osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja kroz projekte obnove javnih objekata u HNŽ (osnovnih i srednjih škola i drugih javnih objekata). Nastavili smo i „Projekt energetske učinkovitosti“ i napravili veliki iskorak ka ostvarenju zacrtanog cilja, obnove svih javnih objekata u Županiji.
Ukupno smo izdvojili 2.396.000,00 KM na ime potpore razvitku športske infrastrukture i kulture športa, dok je na ime potpore razvitku kulture odobreno 1.466.000,00 KM.
Radili smo na tomu da još više unaprijedimo prometnu infrastrukturu, te smo na ime rekonstrukcije i investicijskog održavanja putnih komunikacija izdvojili 1.563.308,40 KM.
Nastavljajući strateško promišljanje, nakon usvojene Strategije razvitka, donijeli smo Strategiju ruralnoga razvitka Hercegovačko-neretvanske županije za razdoblje 2021. – 2027. godina. Svrha donošenja dokumenta je promoviranje i privlačenje domaćih i stranih investicija u poljoprivredno-prehrambeni sektor i ruralna područja.
Nastavljajući proaktivnu politiku usmjerenu na poboljšanje studentskoga standarda, svim studentima koji su aplicirali na javni poziv, a imali su urednu dokumentaciju, dodijeljena je stipendija ili subvencija smještaja u studentski dom. Vlada ukupno stipendira 2.663 studenata mjesečnim iznosom od 120 KM, dok se za potrebe smještaja u studentske domove isplaćuje mjesečna subvencija za njih 90 u mjesečnomu iznosu od 189 KM.
Ulaganje u znanost u vrhu je prioriteta Vlade te je prvi put objavljen i proveden Javni poziv za pomoć mladim znanstvenicima-istraživačima na području HNŽ za što je odobreno 337.000,00 KM kao pomoć u radu i napredovanju za 92 znanstvenika-doktoranta.
Nastavljen je i projekt zapošljavanja vježbenika u sklopu kojega je, u ovomu mandatu Vlade primljeno više od 600 mladih visokoobrazovanih osoba.
U dijalogu sa socijalnim partnerima doneseni su kolektivni ugovori za djelatnost srednjega obrazovanja i djelatnost osnovnoga odgoja i obrazovanja.
Konstruktivan dijalog Vlade sa sindikatima osnovnoga odgoja i obrazovanja rezultirao je i rješavanjem dugogodišnjega problema neujednačenosti primanja uposlenika s visokom stručnom spremom u osnovnim i srednjim školama. Koeficijenti uposlenih u osnovnim školama su od 1.1.2022. godine uvećani za 50 %, a od 1.1.2023. će se oni potpuno izjednačiti s koeficijentima uposlenih u srednjim školama.
U duhu socijalnoga dijaloga sa sindikatima s područja zdravstva, Vlada je zaključila i granski Kolektivni ugovor o pravima i obvezama poslodavaca i radnika s polja zdravstva na području HNŽ.
Rješavanje problema izvršnih sudskih rješenja po tužbama proračunskih korisnika, zbog kršenja odredbi radnoga zakonodavstva i kolektivnih ugovora, bilo je među ključnim aktivnostima koje je Vlada nastavila i prošle godine s ciljem fiskalne konsolidacije i smanjenja proračunskoga duga. Do sada smo za tu namjenu izdvojili oko 25 milijuna KM.
Želio bih istaknuti kako je Vlada svoje aktivnosti u 2021. godini provodila timski, koordinirano i u suradnji sa socijalnim partnerima, promovirajući kulturu međusobnoga uvažavanja i dijaloga.
Cijeneći vaše vrijeme, a budući da cjelovite materijale imate, istaknuo sam samo jedan mali dio rada Vlade HNŽ u 2021. godini. Naše aktivnosti su bile daleko veće i opsežnije. O njima možemo, ukoliko imate pitanja dodatno govoriti ministri i ja'', zaključio je predsjednik Herceg.
Zastupnici u Skupštini su razmotrili Prijedlog programa rada Vlade u 2022. godini o kojem je također uvodno govorio predsjednik Herceg:
''Pred Vama je Prijedlog programa rada Vlade u 2022. godini u kojem su sažete temeljne smjernice i ciljevi rada svih županijskih tijela uprave.
Program se, uz ostalo, temelji na nizu strateških dokumenata koje smo u proteklom razdoblju donijeli i koji su ključni preduvjet bilo kakvog razmišljanja razvitka. Osobito su nam značajna dva strateška dokumenta: Strategija razvitka HNŽ za razdoblje 2021. – 2027. te Strategija ruralnog razvitka HNŽ za isto razdoblje.
U protekloj godini, HNŽ je, kao i cijela Europa i svijet, prošla kroz izrazito zahtjevno razdoblje koje se odnosilo na nastavak provedbe epidemioloških mjera s vrlo nepovoljnim utjecajem na gospodarsku aktivnost koja je bila obustavljena ili smanjena u gotovo svim područjima.
U tom kontekstu, a budući da borba s koronavirusom nije u cijelosti okončana, kao ključne izazove u 2022. godini identificirali smo: daljnje jačanje zdravstvenog sustava, socijalne sigurnosti i oporavak gospodarske aktivnosti uz očuvanje radnih mjesta.
Također, u Programu koji je pred vama, utvrdili smo prioritetne ciljeve kako bismo nastavili naš zacrtani put ka viziji Hercegovačko-neretvanske županije kao gospodarski i društveno najrazvijenije regije u BiH – regije ugodnog življenja i visokog životnog standarda, s jakim poduzetništvom koje se temelji na malim i srednjim poduzećima, poljoprivredi i turizmu.
Jedan od najvažnijih prioriteta jeste održivost javnih financija, s ciljem realiziranja naših planiranih aktivnosti u svezi s potporom gospodarstvu, obrazovanju, mladima, športu, kulturi i projektima od značaja za lokalne sredine.
Vezano za poboljšanje kvalitete života građana, uz niz aktivnosti koje se odnose na djelotvoran sustav zdravstva i učinkovitu socijalnu zaštitu, osobito ističem kako smo odlučni nastaviti s aktivnostima na poboljšanju materijalnog položaja korisnika braniteljsko-invalidske skrbi na temelju novoga Zakona o dopunskim pravima branitelja i članova njihovih obitelji, ali i potporom njihove reintegracije na tržište rada kroz programe doškolovanja, prekvalifikacije i samozapošljavanja.
Ovdje je važno istaknuti kako nastavljamo i s potporom mladima kroz obavljanje vježbeničkoga staža u institucijama HNŽ, dodjelu stipendija i subvencija, potporu mladim znanstvenicima i dr.
Kada su u pitanju javne financije, držim bitnim istaknuti da su konačno naša dugogodišnja inzistiranja i napori urodili plodom, te je početkom godine usvojen Zakon o izmjeni Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH, čime se stvaraju bolji financijski preduvjeti za snažniju potporu brojnim segmentima našega društva.
U ovom složenom i izazovnom vremenu od nas se očekuje da adekvatno odgovorimo i na sigurnosne izazove. Stoga moramo voditi računa o podizanju razine osobne i imovinske sigurnosti građana u čemu je iznimno bitna uloga Ministarstva unutarnjih poslova. Činjenica je kako u MUP-u nedostaje značajan broj policijskih službenika, te je naša obveza da učinimo sve kako bi se osigurala njegova kadrovska popunjenost i materijalno-tehnička opremljenost što je preduvjet održavanja javnog reda i mira te sigurnosti građana i imovine.
Naravno, uz sigurnost, našu pozornost posvetit ćemo unaprjeđenju poslovnoga okruženja, održivom gospodarskom rastu i razvitku, energetskoj učinkovitosti i razvijanju okolišne infrastrukture.
Također, poduzet ćemo sve raspoložive mjere kako bi se stvorilo povoljno okruženje za razvitak malih i srednjih poduzeća te uvjeta za privlačenje investicija, s ciljem poboljšanja sposobnosti gospodarstva Županije da odgovori potrebama tržišta.
Na tom tragu, podsjetit ću na suradnju s Razvojnom bankom FBiH kroz koju smo izradili uspješan model subvencioniranja kamata na kreditne plasmane, što planiramo nastaviti i dalje.
Kada je u pitanju suradnja s drugim institucijama osobito uspješnom smatram našu suradnju s Federalnim ministarstvom prostornog uređenja, u sklopu Projekta Energetska učinkovitost u BiH, kojega financira Svjetska banka, a vezano za obnovu i utopljavanje javnih objekata u Županiji. Do sada smo, kreditnim i vlastitim proračunskim sredstvima, obnovili brojne objekte u obrazovanju, zdravstvu i drugim područjima u svim našim jedinicama lokalne samouprave.
Također, Vlada će i u 2022. godini nastaviti aktivno sudjelovati u radu regionalnih organizacija čija je članica osobito Jadransko-jonske euroregije s ciljem poboljšanja gospodarskih aktivnosti i promocije potencijala Županije. Ujedno, nastavit ćemo i s aktivnostima na jačanju institucionalnih kapaciteta te stvaranju uvjeta za kvalitetno apliciranje na različite, osobito IPA fondove.
U Programu rada Vlade detaljno su navedene i pobrojane sve aktivnosti koje planiramo u ovoj godini. Premda smo objektivno suočeni s brojnim izazovima, učinit ćemo sve da zacrtani plan u cijelosti ostvarimo i odgovorimo postavljenim zadaćama, sve u cilju boljitka naše Županije i njenih građana'', kazao je predsjednik Herceg.
Nakon rasprave, zastupnici u Skupštini usvojili su Izvješće o radu za proteklu i Program rada Vlade za tekuću godinu.
PREDSJEDNIK HERCEG S PREDSTAVNICIMA SVJETSKE BANKE O PROJEKTU UNAPREĐENJA KVALITETE ZRAKA
Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije primio je danas tim Ureda Svjetske banke u BiH kojega je predvodio Rome Chavapricha, voditelj tima.
Na sastanku je prezentiran novi projekt Svjetske banke pod nazivom ''Projekt unapređenja kvalitete zraka u Bosni i Hercegovini'', koji ima za cilj unaprjeđenje upravljanja kvalitetom zraka, te smanjenje emisije zagađivača zraka iz grijanja u stambenom sektoru i prometa. Implementator projekta, koji će trajati od 2023. do 2028. godine bit će Federalno ministarstvo okoliša i turizma uz aktivno sudjelovanje županija.
''Zagađenost zraka predstavlja jedan od ključnih izazova razvitka Bosne i Hercegovine zbog negativnog utjecaja na ljudsko zdravlje, dobrobit građana i gospodarstvo. Izvješće Svjetske banke o upravljanju kvalitetom zraka u BiH ističe kako loša kvaliteta zraka odnosi ljudske živote, negativno utječe na ekonomiju i doprinosi gubitku ljudskog kapitala budući da utječe na odluku nekih obitelji da se isele. Kvaliteta zraka je multisektorski, dugoročni izazov u BiH koji će zahtijevati usklađene aktivnosti raznih aktera na različitim razinama vlasti tijekom više godina'', kazao je gosp. Chavapricha.
Predsjednik Herceg izrazio je zainteresiranost za sudjelovanjem u projektu, poglavito jer su predložene aktivnosti u skladu sa Strategijom razvitka HNŽ za razdoblje od 2021. do 2027. godine.
''Jedan od najvažnijih projekata Vlade u koji smo se uključili od početka jeste Projekt energetske učinkovitosti koji je po vrlo povoljnim uvjetima kreditirala upravo Svjetska banka. Uz proračunska i donatorska sredstva obnovili smo brojne javne objekte u oblasti zdravstva, obrazovanja, pravosuđa i unutarnjih poslova. Tim Projektom na najbrži, najučinkovitiji i najisplativiji način, Vlada je, uz zaštitu okoliša, zgrade javnih institucija učinila funkcionalnijim i ugodnijim mjestima za boravak i rad. Držim kako ćemo realiziranjem aktivnosti iz ovoga projekta o kojemu smo danas razgovarali napraviti još snažniji iskorak u zaštiti okoliša i naše životne sredine'', zaključio je predsjednik Herceg.
Zaključeno je kako će ključne aktivnosti Projekta biti prezentirane na jednoj od sljedećih sjednica Vlade što će biti podloga za konačnu odluku Vlade o mogućem sudjelovanju u Projektu.
Uz predsjednika Hercega i voditelja Chavaprichu, na sastanku su bili nazočni Marko Arapović, predstojnik Ureda predsjednika Vlade, Veselko Luburić, savjetnik predsjednika, Manuel Jose Millan Sanchez, zamjenik voditelja i članovi tima Mustafa Čopelj i Claudio Protano.
- « prva
- ‹ prethodna
- …
- 135
- 136
- 137
- 138
- 139
- 140
- 141
- 142
- 143
- …
- sljedeća ›
- posljednja »
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruge gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Liječničke komore HNŽ-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNŽ-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, naglasivši kako kontinuirana potpora ovakvim projektima za Vladu HNŽ-a nije samo obvezom, već iskrenom željom zajednički graditi zdravstveni sustav temeljen na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro desetljeća i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktualnoga županijskog ministra zdravstva, može me samo činiti dodatno ponosnom i zbog svojega kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost provesti ju u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz područja gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje liječnika, znanstvenika, istraživača i zdravstvenih djelatnika – kazala je Buhač, ocijenivši kako smo svjedocima brzih promjena koje današnje vrijeme sobom nosi, što uključuje i zdravstvene izazove, posebice kada govorimo o pružanju medicinske skrbi.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnoga značaja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je pomoći, razumjeti, liječiti i unaprijediti život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više poimam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekomu će tko vašu pomoć treba značiti itekako puno, možda i sve – dodala je predsjednica Vlade, naglasivši kako u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskoga odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je kako skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovoga znanstveno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stajališta o najnovijim spoznajama na polju upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cjelini. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktualne teme iz kliničke prakse i znanstvenih istraživanja, s naglaskom na suvremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam kako će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unaprjeđenju skrbi za pacijente i daljnjemu razvitku gastroenterologije ovoga našeg podneblja – kazao je Bevanda, dodavši kako su, uz liječnike, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje također nastoje pratiti najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNŽ-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko-neretvanske županije Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjega lista BiH od 7. studenog, dotičući se više aspekata svojega ministarskog i liječničkog djelovanja i karijere u cjelini. Na službenoj mrežnoj stranici Vlade HNŽ-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenoga intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktualno stanje, kada mi iz medijskoga svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih djelatnika u HNŽ-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno kazati, suvremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentirate?
- Sustav funkcionira, ali stanje je daleko od dobroga zbog nagomilanih dugova. S druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših liječnika i njihovih timova. Postavlja se upit treba li, s obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, ući u fazu apatije i ne raditi ništa ili se snalaziti kako se snalazi naš ravnatelj (prof. dr. sc. Ante Kvesić, ravnatelj SKB-a Mostar, nap. a.) s ovim visokim dugovima, otežanim financiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo raditi iskorake, a u hodu rješavati nagomilane dugove.
Zdravstveni djelatnici u HNŽ-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, ne će pristati na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih djelatnika nisu na zavidnoj razini. Nastojimo premostiti te probleme. Zahtjevi naših sindikata enormno su visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Što je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različna kolektivna ugovora. Ugovor s liječnicima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNŽ-a, nego s Neovisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to s reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva utjecaja ni na zapošljavanje, ne može ni davati novac, tako da je to kriva adresa. Ali, s druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plaće ne može davati ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za osobne dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono što Vlada može i što čini jest boriti se za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjoj razini to je osam milijuna KM bolničkomu sustavu i četiri milijuna primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram kazati kako raspodjela nije odgovarajuća. Naša je zadaća to ispraviti. Izračuni su pokazali da naša HNŽ u bolničkomu sustavu glede pacijenata sudjeluje na razini od 64 posto, ZHŽ 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema točnoga postotka, sudjeluje onoliko koliko može na godišnjoj razini. Želim još nešto objasniti, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između liječnika i drugoga sindikata. Primjerice, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na razini od 159 KM. To je neodrživo i s te smo strane imali velike pritiske za odljev naših liječnika u druge zdravstvene sustave, u prvomu redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedostatno koliko je još u drugim županijama. Onda se pojavio ovaj Neovisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i ustrajava u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svake županije koju izaberu. Naravno, do toga nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plaće, kao i liječnici, i to smo htjeli pretvoriti u satnicu te onda razgovarati o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo povećati satnicu. Međutim, oni su uporni u tome da ne žele uopće razgovarati o takvom načinu izmjene Kolektivnoga ugovora. Za nas je u cijelosti neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio cjelokupni zdravstveni sustav i bila bi još jača reakcija liječnika. Smatram kako je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovno vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovno vidjeti naše financijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i kako je u međuvremenu došlo do promjena našega zdravstvenog sustava, mislim na doprinose, što je doneseno na razini FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. lipnja imamo redovito manje punjenje za nešto više od milijun maraka. Nama predstoji borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor s obama sindikatima. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskoga suda, onda će vjerojatno uslijediti žalba na Županijski sud. To može ići do beskraja, što nama ni u kojemu slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tomu kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne skrbi?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvitka sustava socijalne skrbi u HNŽ-u za razdoblje 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo ga provoditi. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj financijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovno od Federacije. Primjerice, zaposlene su trudnice u jednomu trenutku ostale bez potpore, bez plaće. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednoga ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se kako ćemo u budućnosti moći uvrstiti i obitelji s troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnoj i županijskoj razini.
Ministre, moraju li se mijenjati modaliteti financiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono što rade oni oko nas. Kako bi kazao ravnatelj SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svojega BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na razini godine u zdravstveni sustav ubaci milijardu eura. A uvijek, kada je riječ o financijskim dubiozama, postavlja se upit tko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sustav, nego neracionalna raspodjela financijskih sredstava jer u zdravstveni sustav ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno mijenjati modalitete financiranja u zdravstvu kako ne bi došlo do kolapsa sustava.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimist glede kreiranja i provedbe zakona životno važnih za žitelje ove županije? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu skrb.
- Nas su u Ministarstvu u posljednje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvomu redu nerazumijevanje sa zdravstvenim zaposlenicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo financijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti donijeti željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne skrbi. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo pustiti ih u optjecaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar prometa i veza Hercegovačko-neretvanske županije Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne prometnice R428, onu na samomu ulazu u općinsko središte, kako bi se osobno uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj etapi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 milijuna KM. Upravo je Ministarstvo prometa dalo izraditi projekt obnove dijela predmetne ceste, sve od njezina spoja s magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva etapa radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj etapi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće prometnice na puni profil s asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sustav oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne prometne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkoga prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cijelosti završili ovaj projekt, ukupne duljine 3,3 km – komentirao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnoga do Zavale, u duljini od 5,5 km, te od Zavale do granice s RH, u duljini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5
