Službena stranica Vlade HNŽ/K
DEŽURNE LJEKARNE U MOSTARU OD 1. LIPNJA DO 31. PROSINCA 2022. GODINE
Iz Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko-neretvanske županije priopćili su raspored dežurstva ljekarni u Mostaru od 1. lipnja 2022. godine do 31. prosinca 2022. godine.
Dežurna ljekarna za mjesec lipanj je ljekarna „Mopharm“ u Ul. Gojka Vukovića br. 34, za mjesec srpanj Gradska ljekarna Mostar u Ul. Stjepana Radića br. 76, za mjesec kolovoz ljekarna „Europharm“ u Ul. Mostarskog bataljona bb, za mjesec rujan ljekarna „Lupriv Plus“ u Ul. Stjepana Radića br. 37, za mjesec listopad ljekarna '“Eurovita Pharmacia“ u Ul. Braće Fejića 50, za mjesec studeni ljekarna „Alpha plus“ u Ul. Ante Starčevića 54 i za mjesec prosinac 2022. godine ljekarna „Lupriv Pharm“ u Ul. Kraljice Katarine 25.
Dežurne ljekarne radit će od 00 do 24 sata radnim danima, subotom, nedjeljom i u vrijeme blagdana.
PROJEKT COASTING PLUS: PROMOTIVNI VIDEO
U sklopu MED projekta COASTING PLUS u kojem je jedan od partnera Ured predsjednika Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, a u suradnji s Regionalnom razvojnom agencijom Dubrovačko-neretvanske županije, snimljen je promotivni film.
U filmu se govori o aktivnostima realiziranim u sklopu Projekta, te se promoviraju prirodne ljepote i turistički potencijali Hercegovačko-neretvanske i Dubrovačko-neretvanske županije.
Inače, Projekt je usmjeren na poticanje koordinacije među ključnim dionicima u svrhu unaprjeđenja razvitka održivog i odgovornog obalnog turizma i zaštite okoliša na mediteranskom području.
NASTAVLJA SE POTPORA UČENICIMA IZ SOCIJALNO UGROŽENIH OBITELJI
Vlada Hercegovačko-neretvanske županije je na održanoj sjednici, s ciljem ublažavanja financijskih poteškoća socijalno najugroženijih obitelji s djecom školske dobi, nastavila projekt nabave školskog pribora i torbi. U tom kontekstu donesena je odluka o izdvajanju 50.000,00 KM, a Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi provest će potrebne procedure u svezi s nabavom. Nakon izvršene nabave, kao i ranijih godina, podjela školskih torbi i pribora realizirat će se putem centara za socijalni rad u općinama i gradovima HNŽ.
HNŽ: TREĆI KRUG PRIJAMA VJEŽBENIKA
Temeljem Javnoga poziva za prijam vježbenika u županijska tijela uprave, upravne organizacije i druge službe, tijela i institucije Hercegovačko-neretvanske županije, Vlada HNŽ-a donijela je, na 174. sjednici, Odluku o odabiru kandidata čije će prvo radno iskustvo u cijelosti financirati iz proračunskih sredstava HNŽ-a.
Riječ je o trećem krugu realiziranja spomenutoga Javnog poziva, nakon prethodno provedena dva kruga u suradnji s Federalnim zavodom za zapošljavanje i Službom za zapošljavanje HNŽ.
Odabrani kandidati bit će pravovremeno obaviješteni o nadnevku i mjestu potpisivanja ugovora.
Popis sa šiframa odabranih kandidata u trećem krugu nalazi se u privitku.
HERCEG: ODRŽIVI RAZVITAK TURIZMA JEDAN JE OD NAJBITNIJIH CILJEVA STRATEGIJE RAZVITKA HNŽ
''Potencijal Mostara i HNŽ-a, pa i cijele BiH je zaista izniman, ali traži još veću ozbiljnost i poduzetnost u ponašanju i radu svih odgovornih u turističkomu sektoru, na svim razinama. Turizam se ne ''događa'' tek tako, pukim slučajem, sam od sebe. Bog nam je podario blagodati i rijetko viđene prirodne i svake druge ljepote. Ali, ono što ćemo plasirati svijetu i način na koji ćemo postati globalno vidljiviji, na nama je samima, na našemu radu, na razmjeni iskustava i stvaranju novih vrijednosti, nove ponude i njihova jasno koordiniranog plasmana na tržište. Ukoliko svi zajedno budemo na tomu tragu – očekivani rezultat zasigurno neće izostati!'', kazao je dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije na danas održanoj Međunarodnoj stručnoj konferenciji iz oblasti turizma i zaštite okoliša.
U svom obraćanju, predsjednik Herceg zahvalio je svim članovima Organizacijskoga odbora koji su omogućili uvid u još nepredstavljene, pa i neotkrivene bisere, atraktivne i snažne turističke potencijale koji čekaju na procvat, onaj procvat koji će polučiti novi turistički zamah i našega grada i naše županije.
''No, prije svega, od srca i s neskrivenom radošću čestitam današnje potpisivanje dokumenta kojim je osvjedočeno prijateljstvo Mostara i Osijeka podignuto na razinu bratskih odnosa. Osobite riječi zahvale upućujem županu Ivanu Anušiću i našim prijateljima iz Osječko-baranjske županije koji su, u nebrojeno navrata, posvjedočili svoju iskrenu emociju prema Mostaru i HNŽ-u, premošćujući administrativno-tehničke barijere među nama.
Dragi Osječani, ali ništa manje i naši prijatelji Zadrani i Solinjani, hvala Vam na tomu!'', kazao je predsjednik Herceg.
Također je istaknuo kako je Vlada HNŽ pouzdan i predan partner turističkom sektoru, te kako kontinuirano pruža snažan poticaj razvitku turizma kao strateške gospodarske grane u našoj županiji.
''Održivi razvitak turizma, uz zaštitu okoliša, jedan je od najbitnijih ciljeva sadržanih u multisektorskoj integriranoj Strategiji razvitka HNŽ za razdoblje 2021. – 2027. godine, kao i nedavno usvojenoj Strategiji ruralnoga razvitka za isto razdoblje.
Naša je misija osnažiti proces kojim ćemo Županiju pretvoriti u još privlačniju i gospodarski konkurentniju regiju uravnoteženog i održivog razvitka, privlačne prirodne i kulturne baštine i visoke kvalitete života.
One koji kontinuirano prate rad Vlade HNŽ, naše stalno pružanje maksimalne moguće potpore projektima koji razvijaju turizam, naše davanje vjetra u jedra projektima koji podižu razinu svijesti o nužnosti još snažnijega i još organiziranijega promoviranja naše prekrasne sredine te naš neumoran rad na snažnomu pozicioniranju ovoga podneblja na europskoj i svjetskoj turističkoj mapi, njih neće čuditi to što smo zdušno podržali i ovu ideju koja je potekla od četiri mostarske udruge odnosno iz nevladina sektora, što me posebno raduje'', zaključio je predsjednik Herceg naglasivši kako ne dvoji da će današnja Konferencija ispuniti postavljena očekivanja, te kako će se pronaći najbolja rješenja za aktiviranje i održivi razvitak turističkih potencijala Mostara i cijele naše županije.
Inače, jedan od glavnih ciljeva održavanja Konferencije je da Mostar predstavi neotkrivene prirodne ljepote, pomalo zaboravljenu bogatu kulturnu baštinu, povijesna i arheološka nalazišta te raznolikost gastro i eno ponude. Među dugoročnim ciljevima Konferencije je uspostaviti stalni dijalog za razmjenu informacija i ideja koji će poslužiti kreatorima i donositeljima odluka kao vodič za razvoj i primjenu. U sklopu Konferencije održana je i panel diskusija o temi ''Neiskorišteni turistički potencijali - mogućnosti i realizacija''.
HERCEG I MARTINOVIĆ NA REGIONALNOM SAJMU DOBRIH PRAKSI ZA OSOBE S INVALIDITETOM
U organizaciji Caritasa BiH, a u sklopu Projekta SOCIETIES 2, danas je u Međugorju održan Regionalni sajam dobrih praksi za osobe s invaliditetom koji je okupio više od 100 osoba iz pet zemalja, te predstavnike vladinih i nevladinih institucija koje rade s osobama s invaliditetom.
Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade HNŽ u pozdravnom govoru nazočnima zahvalio je čelnicima Caritasa i predstavnicima Europske unije u BiH koji provode niz aktivnosti kojima se podupire europski put naše zemlje.
„Vlada HNŽ-a u cijelosti i predano dijeli europske vrijednosti integriranja i čvrsto je opredijeljena da se, kroz partnerstvo i suradnju, još snažnije uključi u taj proces i tako doprinese nimalo laganom, ali – želimo vjerovati – ipak u konačnici izvjesnom prijemu BiH u obitelj Europske unije.
Naravno, uz projekte koje provode županijska tijela, zadovoljstvo je svjedočiti kako postoje i ovakvi projekti koji su plod konkretne suradnje vladinoga i nevladinog sektora.
Ovaj je sajam posvećen predstavljanju čak 43 mala projekta SOCIETIES 2 koji će promovirati nove ideje. Također, Sajam je mjesto razmjene iskustava, dijaloga i znanja, a što je najbitnije – okuplja jednu od najranjivijih populacija u našemu društvu – osobe s invaliditetom, pomažući im u važnom procesu integracije koji smo svi u obvezi prepoznati i snažno podržati.
Ovim projektima i konkretnim aktivnostima koje će biti realizirane na terenu znatno će se ojačati djelovanje lokalnih organizacija osoba s invaliditetom i osoba s poteškoćama mentalnoga zdravlja te poduprijeti proces socijalne uključenosti i razvoj socijalnih usluga za osobe s invaliditetom.
Premda smo svjedoci kako se osobe s invaliditetom u svakodnevnom životu susreću s raznoraznim nedaćama i preprekama, od onih arhitektonskih preko informacijsko-komunikacijskih, obrazovnih, socijalno-ekonomskih i poteškoća u zapošljavanju, brojni su primjeri koji pokazuju kako upornost i zalaganje mogu prevladati sve barijere.
Osobno sam se uvjerio kako osobe s invaliditetom mogu i žele raditi, kako su odgovorni i odani članovi kolektiva, ali i kako svojom nazočnošću, iskrenošću i vedrinom često podižu radni moral u organizaciji, motivirajući ostale uposlenike na snažnije zalaganje i pokretanje inicijativa.
Vlada, na čijemu sam čelu, uvijek će biti partner i prijatelj u potpori naših najranjivijih sugrađana. Potvrda mojih riječi je u činjenici kako Vlada podupire brojne aktivnosti vezane za tu populaciju. Istaknut ću potporu Domu za socijalno i zdravstveno zbrinjavanje osoba s invaliditetom i drugih osoba u Stocu i Javnoj ustanovi Edukacijsko-rehabilitacijski centar „Sveti Josip Radnik“ u općini Čitluk, angažiranje 104 asistenta u nastavi, izdvajanje proračunskih sredstava za projekte Caritasa, Udruge Vedri osmijeh, te niza drugih udruga i institucija. Predviđenim izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi na još snažniji način prepoznate su potrebe osoba s invaliditetom. Bitno je reći kako Vlada i resorno ministarstvo podupiru udomiteljstvo i alternativne, odnosno obiteljske oblike zbrinjavanja djece i odraslih. U tom kontekstu nastavit ćemo činiti sve što je u našoj moći kako bismo unaprijedili i poboljšali kvalitetu života i radnoga angažmana osoba s invaliditetom. Bitno je i danas, u ovoj prigodi i na ovomu skupu, ponovno poslati jasnu poruku!,“ zaključio je predsjednik Herceg, izrazivši nadu u to kako će ovaj sajam prerasti u tradiciju, dok je Međugorje i njegova duhovnost idealno mjesto za njegov rast i razvitak.
Inače, cilj Projekta SOCIETIES 2 je jačanje sudjelovanja organizacija civilnog društva u javnom dijalogu i utjecaj na procese donošenja odluka povećanjem njihove stručnosti i kapaciteta u području socijalne uključenosti osoba s invaliditetom i politike deinstitucionalizacije.
- « prva
- ‹ prethodna
- …
- 131
- 132
- 133
- 134
- 135
- 136
- 137
- 138
- 139
- …
- sljedeća ›
- posljednja »
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruge gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Liječničke komore HNŽ-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNŽ-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, naglasivši kako kontinuirana potpora ovakvim projektima za Vladu HNŽ-a nije samo obvezom, već iskrenom željom zajednički graditi zdravstveni sustav temeljen na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro desetljeća i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktualnoga županijskog ministra zdravstva, može me samo činiti dodatno ponosnom i zbog svojega kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost provesti ju u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz područja gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje liječnika, znanstvenika, istraživača i zdravstvenih djelatnika – kazala je Buhač, ocijenivši kako smo svjedocima brzih promjena koje današnje vrijeme sobom nosi, što uključuje i zdravstvene izazove, posebice kada govorimo o pružanju medicinske skrbi.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnoga značaja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je pomoći, razumjeti, liječiti i unaprijediti život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više poimam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekomu će tko vašu pomoć treba značiti itekako puno, možda i sve – dodala je predsjednica Vlade, naglasivši kako u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskoga odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je kako skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovoga znanstveno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stajališta o najnovijim spoznajama na polju upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cjelini. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktualne teme iz kliničke prakse i znanstvenih istraživanja, s naglaskom na suvremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam kako će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unaprjeđenju skrbi za pacijente i daljnjemu razvitku gastroenterologije ovoga našeg podneblja – kazao je Bevanda, dodavši kako su, uz liječnike, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje također nastoje pratiti najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNŽ-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko-neretvanske županije Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjega lista BiH od 7. studenog, dotičući se više aspekata svojega ministarskog i liječničkog djelovanja i karijere u cjelini. Na službenoj mrežnoj stranici Vlade HNŽ-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenoga intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktualno stanje, kada mi iz medijskoga svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih djelatnika u HNŽ-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno kazati, suvremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentirate?
- Sustav funkcionira, ali stanje je daleko od dobroga zbog nagomilanih dugova. S druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših liječnika i njihovih timova. Postavlja se upit treba li, s obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, ući u fazu apatije i ne raditi ništa ili se snalaziti kako se snalazi naš ravnatelj (prof. dr. sc. Ante Kvesić, ravnatelj SKB-a Mostar, nap. a.) s ovim visokim dugovima, otežanim financiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo raditi iskorake, a u hodu rješavati nagomilane dugove.
Zdravstveni djelatnici u HNŽ-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, ne će pristati na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih djelatnika nisu na zavidnoj razini. Nastojimo premostiti te probleme. Zahtjevi naših sindikata enormno su visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Što je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različna kolektivna ugovora. Ugovor s liječnicima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNŽ-a, nego s Neovisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to s reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva utjecaja ni na zapošljavanje, ne može ni davati novac, tako da je to kriva adresa. Ali, s druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plaće ne može davati ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za osobne dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono što Vlada može i što čini jest boriti se za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjoj razini to je osam milijuna KM bolničkomu sustavu i četiri milijuna primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram kazati kako raspodjela nije odgovarajuća. Naša je zadaća to ispraviti. Izračuni su pokazali da naša HNŽ u bolničkomu sustavu glede pacijenata sudjeluje na razini od 64 posto, ZHŽ 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema točnoga postotka, sudjeluje onoliko koliko može na godišnjoj razini. Želim još nešto objasniti, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između liječnika i drugoga sindikata. Primjerice, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na razini od 159 KM. To je neodrživo i s te smo strane imali velike pritiske za odljev naših liječnika u druge zdravstvene sustave, u prvomu redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedostatno koliko je još u drugim županijama. Onda se pojavio ovaj Neovisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i ustrajava u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svake županije koju izaberu. Naravno, do toga nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plaće, kao i liječnici, i to smo htjeli pretvoriti u satnicu te onda razgovarati o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo povećati satnicu. Međutim, oni su uporni u tome da ne žele uopće razgovarati o takvom načinu izmjene Kolektivnoga ugovora. Za nas je u cijelosti neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio cjelokupni zdravstveni sustav i bila bi još jača reakcija liječnika. Smatram kako je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovno vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovno vidjeti naše financijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i kako je u međuvremenu došlo do promjena našega zdravstvenog sustava, mislim na doprinose, što je doneseno na razini FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. lipnja imamo redovito manje punjenje za nešto više od milijun maraka. Nama predstoji borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor s obama sindikatima. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskoga suda, onda će vjerojatno uslijediti žalba na Županijski sud. To može ići do beskraja, što nama ni u kojemu slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tomu kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne skrbi?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvitka sustava socijalne skrbi u HNŽ-u za razdoblje 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo ga provoditi. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj financijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovno od Federacije. Primjerice, zaposlene su trudnice u jednomu trenutku ostale bez potpore, bez plaće. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednoga ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se kako ćemo u budućnosti moći uvrstiti i obitelji s troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnoj i županijskoj razini.
Ministre, moraju li se mijenjati modaliteti financiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono što rade oni oko nas. Kako bi kazao ravnatelj SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svojega BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na razini godine u zdravstveni sustav ubaci milijardu eura. A uvijek, kada je riječ o financijskim dubiozama, postavlja se upit tko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sustav, nego neracionalna raspodjela financijskih sredstava jer u zdravstveni sustav ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno mijenjati modalitete financiranja u zdravstvu kako ne bi došlo do kolapsa sustava.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimist glede kreiranja i provedbe zakona životno važnih za žitelje ove županije? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu skrb.
- Nas su u Ministarstvu u posljednje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvomu redu nerazumijevanje sa zdravstvenim zaposlenicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo financijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti donijeti željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne skrbi. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo pustiti ih u optjecaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar prometa i veza Hercegovačko-neretvanske županije Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne prometnice R428, onu na samomu ulazu u općinsko središte, kako bi se osobno uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj etapi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 milijuna KM. Upravo je Ministarstvo prometa dalo izraditi projekt obnove dijela predmetne ceste, sve od njezina spoja s magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva etapa radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj etapi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće prometnice na puni profil s asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sustav oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne prometne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkoga prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cijelosti završili ovaj projekt, ukupne duljine 3,3 km – komentirao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnoga do Zavale, u duljini od 5,5 km, te od Zavale do granice s RH, u duljini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5

















