Službena stranica Vlade HNŽ/K

OTVOREN STRUČNO-ZNANSTVENI SKUP ''ŠKOLSTVO – STANJE, PROBLEMI, PERSPEKTIVA, VIZIJA“
Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije i dopisni član otvorio je danas Stručno-znanstveni skup „Školstvo-stanje, problemi, perspektiva, vizija“ koji je organizirala Hrvatska akademija za znanost i umjetnost u BiH.
U pozdravnom obraćanju je kazao:
„Poštovani predsjedniče HAZU-a,
poštovani kolege profesori, znanstvenici,
čelnici prosvjetnih, kulturnih i društvenih institucija,
sudionici Skupa, dame i gospodo,
iskreno sam počašćen pozivom obratiti Vam se s nekoliko pozdravnih riječi i otvoriti ovaj Skup. To, prije svega, iz razloga što je tema izraz prepoznavanja aktualnoga trenutka, prepoznavanja nužnosti objektivnoga sagledavanja ukupnoga stanja u našemu školstvu i, na koncu, prepoznavanja nužnosti djelovanja u smjeru otklanjanja nedostataka, korigiranja manjkavosti i pravljenja iskoraka koji se od sviju nas očekuje – iskoraka koji će značiti hvatanje koraka s onim što će sutrašnjica od naših mladih tražiti.
Mi smo, kao Vlada Hercegovačko-neretvanske županije, učinili i činimo čitav niz koraka kojim smo osjetno unaprijedili životni i radni standard naših prosvjetnih djelatnika, značajno poboljšali razinu i uvjete školovanja za naše učenike i studente, tehnički obnovili škole, podigli primanja nastavnicima i profesorima, upravo rješavamo zapošljavanje više od 200 djelatnika u školstvu, stalno podupiremo rad našega Sveučilišta…
Učinili smo sve što je u našoj moći kako bismo stvorili nužne preduvjete i za one suštinske izmjene kada govorimo o kakvoći našega obrazovno-odgojnog sustava. Čak, i na tomu tragu, financijski i kadrovski podržavamo započeti proces koordinacijskih međužupanijskih priprema za provedbu nužne kurikularne reforme kada govorimo o hrvatskomu nastavnom planu i programu za osnovno i srednje obrazovanje.
Međutim, duboko smo svjesni realnosti, svjesni stvarnih nedostataka, rekao bih zastarjelosti ili neadekvatnosti u odnosu onoga što naš prosvjetni sustav nudi i onoga što društvo odnosno tržište rada pa i život danas traži.
Rezultati provedenih međunarodnih istraživanja kada govorimo o učeničkim postignućima u smislu primjene usvojenih znanja učenika u BiH, objavljivani u rasponu od 2018. do 2020. godina, nisu zadovoljavajući. Oni su poziv na buđenje koje svi mi, kao društvo, politika i vlast, moramo prepoznati!
Raduje me, stoga, što je u ovomu trenutku došao ovakav skup te koristim prigodu uputiti iskrenu čestitu organizatoru – Hrvatskoj akademiji za znanost i umjetnost u BiH – i njezinu predsjedniku, akademiku Mladenu Bevandi, a svima vama, poštovani kolege, zaželjeti produktivnu razmjenu znanja i iskustava, za našu opću društvenu dobrobit koja će se iz ovoga izroditi.
Ovim Stručno-znanstveni skup ''Školstvo – stanje, problemi, perspektiva, vizija budućnosti'' proglašavam otvorenim“.
Inače, program rada skupa obuhvaća izlaganja uglednih akademika, profesora, pedagoga i psihologa, a dotiče se svih stanja i problema u školstvu ali i vizija kojim bi se moglo poboljšati školstvo na našem području.

SKUPŠTINA USVOJILA STRATEGIJU RAZVITKA HNŽ-A 2021. – 2027.
Na današnjoj, 16. sjednici Skupština Hercegovačko-neretvanske županije usvojila je Strategiju razvitka HNŽ-a za razdoblje 2021. – 2027. godina. Komentirajući usvajanje toga vitalnog strateškog dokumenta, predsjednik Vlade dr. sc. Nevenko Herceg, podsjetio je na to kako je županijska vlada stavila naglasak na donošenje strateških dokumenata.
„Donijeli smo prvu multidisciplinarnu i multisektorsku krovnu Strategiju razvitka HNŽ-a, a u veljači i prvi županijski Prostorni plan koji je temelj za snažnije privlačenje investitora, jačanje gospodarstva i apliciranje projekata na natječaje financirane iz EU fondova. Prvi korak ka donošenju Strategije razvitka HNŽ-a učinjen je potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju između Vlade i UNDP-a, nakon čega su izrađeni socio-ekonomska analiza i strateška platforma te utvrđen programski okvir odnosno prioriteti, mjere i projekti. Nakon izrade prednacrta i javne rasprave, dokument su usvojili Županijski odbor za razvitak, potom Vijeće za razvojno planiranje i upravljanje razvitkom HNŽ-a koje čine gradonačelnici i načelnici svih naših gradova i općina, te predstavnici znanstvene, gospodarske i obrazovne zajednice, a potom i Vlada.
Strategija je, uistinu, prošla najširu stručnu i javnu raspravu, niz konzultiranja i konstruktivnih dorada. U njezinu tekstu zadržana su vodeća načela na kojima je temeljena i prva Strategija razvitka HNŽ-a: gospodarska i okolišna održivost i socijalna uključenost te veza s ostalim planskim dokumentima, od onih na županijskoj razini do Strategije Europa 2020 i nove EU strategije. Danas je, dakle, usvojen ključni dokument za strateško planiranje razvitka Županije kroz sljedećih šest godina. Strategija razvitka osnova je odnosno temelj daljnje razrade svih sektorskih strategija HNŽ-a, vitalni dokument na kojega ćemo se stalno vraćati u planiranju i realizaciji strateških razvojnih projekata u predstojećem razdoblju“, kazao je Herceg.
Uzimajući u obzir činjenicu da HNŽ ima nekoliko izrazitih prednosti, kreiranje Strategije razvitka vođeno je osnovnom idejom da te komparativne ciljano prerastu u jedinstvene konkurentske prednosti. Strateški fokusi su: digitalizacija; gospodarski razvitak poticanjem MSP-a, izvoz, razvitak poljoprivrede i turizma; razvitak suvremene, odgovorne i prosperitetne društvene zajednice; očuvan okoliš, razvijeno kružno gospodarstvo, mobilnost. Realizacija je planirana kroz 3 strateška cilja, razrađena u 11 prioriteta i 44 mjere. Ta tri cilja su: Dinamičan ekonomski razvitak uz održivo korištenje resursa; Podizanje kvalitete i suvremenog razvitka društvenog sektora; Upravljanje resursima i uslugama ekosustava u skladu s postojećim kapacitetima okoliša.
„Strategijom je predviđen i novi zamah vezan za projekte prekogranične suradnje. Kao utemeljiteljica i stalna članica Jadransko-jonske euroregije, kroz proteklih nekoliko godina etablirali smo se kao poželjan i pouzdan partner. Uspješno smo realizirali više prekograničnih projekata u različitim područjima djelovanja, infrastrukturi, obrazovanju, turizmu, poljoprivredi, gospodarstvu i zaštiti okoliša. Ostajemo do kraja opredijeljeni realizaciji prekograničnih i transnacionalnih projekata, što shvaćam i kao jednu od najsnažnijih potvrda predanosti Vlade HNŽ-a europskom putu ove zemlje i zadržavanju mladih na ovim prostorima'', dodao je predsjednik Vlade.
Skupština HNŽ-a danas je usvojila i Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu HNŽ-a, potom Nacrt Zakona o termoenergetskoj inspekciji i Nacrt Zakona o elektroenergetskoj inspekciji.

UKUPNO 520.000,00 KM KULTURNIM I ŠPORTSKIM KOLEKTIVIMA I USPJEŠNIM POJEDINCIMA
Vlada Hercegovačko-neretvanske županije donijela je, na 157. sjednici, a na prijedlog Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i športa, odluke o odabiru korisnika po stavkama ''Ostali izdaci za kulturu'' i ''Ostali izdaci za šport + uspješnim pojedincima''. Odabrani su gotovo svi kandidati koji su ispunili tražene formalno-tehničke uvjete javnih natječaja.
Tim je odlukama izdvojeno ukupno 520.000,00 KM proračunskih sredstava za izravnu potporu djelovanju i projektima kulturnih i športskih kolektiva, kao i uspješnih pojedinaca, s prostora cijele Županije, i to 280.000,00 KM za šport i 240.000,00 KM za kulturu. To je samo jedna od niza aktivnosti županijske vlade odnosno dio značajnih sredstava kojima kroz cijelu godinu pomaže razvitak športa i kulture.
Na tragu pune transparentnosti, u privitku su dostupne preslike popisa odabranih korisnika po spomenutim stavkama iz pripadajućih odluka Vlade.

ČESTITKA MINISTRA FINANCIJA ADNANA FALADŽIĆA
Adnan Faladžić, ministar financija u Vladi HNŽ uputio je čestitku, u kojoj stoji:
''Istaknuta volja svih naroda i građana Bosne i Hercegovine najljepši je pokazatelj važnosti i značaja 25. studenoga kojega obilježavamo kao Dan državnosti Bosne i Hercegovine. Te noći, u studenom 1943. godine, na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a, odlučeno je da zemlja bude nedjeljiva i jedinstvena država u kojoj će svi narodi i građani imati jednaka i zagarantirana prava.
Na tim temeljima je građena i današnja Bosna i Hercegovina, naša jedina država s tisućljetnom tradicijom, koja će usprkos raznim destabilizirajućim faktorima i dalje napredovati i odvažno koračati ka zajednici modernih europskih zemalja. Naša je dužnost da to omogućimo.
Obilježavanje Dana državnosti prigoda je i da se sjetimo onih koji kroz desetljeća iza nas nisu žalili položiti svoje živote u borbi za izgradnju suverene, demokratske i u svijetu priznate Bosne i Hercegovine.
Njihova žrtva neka nam bude podsjetnik na obvezu da nikada ne posustanemo na putu izgradnje uspješne i moderne države, po mjeri svih njezinih naroda i građana.
Drage sugrađanke i sugrađani u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, diljem Bosne i Hercegovine i u dijaspori, uz iskrene želje da ustrajemo u zajedničkoj borbi izgradnje i napretka države, želim vam sretan 25. studenoga – Dan državnosti Bosne i Hercegovine.''

VLADA HNŽ: VIŠE OD 3,3 MILIJUNA KM ZA SUDSKE PRESUDE
Na današnjoj sjednici, Vlada je usvojila Odluku o pokretanju postupka zaključenja Ugovora o izvansudskim nagodbama i isplati potraživanja po zaključenim ugovorima. Istaknuto je kako je obuhvaćeno 465 tražitelja potraživanja u iznosu od ukupno 2.368.940 KM. Također, naglašeno je kako će, kroz Izmjene i dopune Proračuna, biti isplaćeno i dodatnih milijun KM za redovita potraživanja što je ukupno 3.368.940 KM za tu namjenu.
Na taj način, nakon realiziranja određenih zaključaka vezanih za prosvjetu, ispunjavaju se i zaključci vezani za ostale zahtjeve o kojima je postignuta suglasnost sa sindikatima proračunskih korisnika. U raspravi je iznova ponovljeno kako je Vlada od 2016. do danas iz Proračuna HNŽ-a, kroz redovito izvršenje sudskih presuda i u postupku izvansudskih nagodbi, tražiteljima isplatila oko 20 milijuna KM.
Vlada je danas započela raspravu o izradi Izmjena i dopuna Proračuna za 2021. godinu, Nacrta Proračuna HNŽ-a za 2022. godinu te financijskih planova izvanproračunskih fondova. Temeljem rasprava utvrđene su smjernice za izradu nacrta tih najbitnijih županijskih financijskih dokumenata o kojima će se izjasniti Vlada, a potom i Skupština. Naglašeno je kako su, u mandatu ove vlade, financijski dokumenti uvijek donošeni u tekućoj za sljedeću godinu, te će biti poduzete sve potrebne aktivnosti kako bi i 2022. godina otpočela s usvojenim financijskim dokumentima. Također, razmotrena su i prihvaćena izvješća o izvršenju Proračuna HNŽ-a i Tekuće pričuve za razdoblje od 1.1. do 30.9.2021. godine.
Nastavajući dugogodišnji projekt potpore mladima i studentima, Vlada je usvojila Zaključak o raspisivanju natječaja za stipendije za akademsku 2021./2022. godinu.

INTERVJU PREDSJEDNIKA NEVENKA HERCEGA ZA VEČERNJI LIST
U današnjemu izdanju Večernjega lista objavljen je opsežan intervju s predsjednikom Vlade Hercegovačko-neretvanske županije dr. sc. Nevenkom Hercegom, po nizu aktualnih tema iz HNŽ-a.
Intervju, objavljen pod naslovom ''Vladu HNŽ-a etablirali smo kao pouzdanog i poželjnog partnera'', u podnaslovu ''Kroz aktivnosti Vlade snažno afirmiramo mlade i odgovornost prema budućnosti'', prenosimo u cijelosti:
S dr. sc. Nevenkom Hercegom, predsjednikom Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, razgovarali smo o nekoliko aktualnih tema, počevši od izražene brige županijskih vlasti za mlade, preko sindikalnih aktivnosti i poboljšanja kolektivnih ugovora, do stalne borbe za održavanje Proračuna stabilnim, usprkos izazovima pandemijskog slabljenja gospodarstva, ali i globalnih financijsko-ekonomskih kriza čije posljedice intenzivno osjećamo.
Nedavno ste napravili iskorak i osigurali sredstva za pomoć mladim znanstvenicima, što je vjerojatno zasad jedinstven slučaj u BiH. Ustrajavate u primanju vježbenika i dodjeli stipendija, a najavljujete i zapošljavanja u školama?
Za nas su mladi prioritet i ta ideja nas vodi u svim aktivnostima. Uz stalna stipendiranja studenata, krenuli smo ranije sa stotinjak, a sada smo već na više od 2600 stipendista godišnje. Ustrajavamo i u primanju vježbenika, a s ovogodišnjih stotinu za koliko smo raspisali Javni poziv, Vlada doseže brojku od 800 mladih koliko smo ih u ovom sazivu pomogli s prvim radnim iskustvom, na što sam osobito ponosan. Naglašavam, ma koliko to puta ponovio, i ovom ću prigodom jasno kazati kako ovaj način pružanja izravne potpore mladim visokoobrazovanim ljudima koje želimo zadržati ovdje, trebaju slijediti sve ostale razine vlasti i ne smije biti samo ''teret'' Županije. U ovaj projekt moraju se uključiti sve naše općine i gradovi i za to, na isti način, planirati namjenska sredstva kako se ne bismo zadržali na tih 100 odnosno 800 nego udvostručili pa i utrostručili ove brojke. I neće to biti problem ako i drugi prepoznaju važnost ovoga projekta.
Odluka Vlade o izdvajanju pola milijuna KM za potporu znanosti i mladim znanstvenicima koji su nažalost u osobito podcijenjenom i složenom položaju u cjelokupnom sustavu obrazovanja nešto je čime se jako ponosim. Radi se o prvoj takvoj odluci, a izrodila se na moju izravnu inicijativu, kao dio kontinuiranih aktivnosti Vlade na planu razvitka znanosti u HNŽ-u te potpore mladim znanstvenicima. Mogu samo kazati da se nadamo kako ćemo ovim uspostaviti standard koji će i druge županije slijediti. To je izravno ulaganje u bolju budućnost.
Najavili ste rješavanje radno-pravnih statusa za 200 zaposlenika u sustavu obrazovanja?
Da, točnije njih 215 za koliko ćemo ovih dana raspisati natječaj. Nažalost stanje koje je ova vlada zatekla nije bilo pravedno regulirano pa i ovime nastavljamo ispravljati jednu veliku nepravdu iz ranijih razdoblja i rješavati pitanje zaposlenja na neodređeno vrijeme za te ljude koji po pet i više, neki čak i više od deset godina, nažalost rade s ugovorima na određeno, prije svega zbog manjka sati u nastavnim normama. Svi mi znademo što znači takav jedan iskorak za svakog zaposlenika, ugovor na neodređeno vrijeme podiže razinu životne sigurnosti i standarda uopće. Tijekom ovoga procesa vodit ćemo se kriterijima i prioritetima koje su postavili ravnatelji osnovnih i srednjih škola iz cijele HNŽ, a kada završimo proceduru dosegnut ćemo brojku od 500 stalno zaposlenih u prosvjetnomu sustavu HNŽ-a čije je radno-pravne statuse regulirala ova vlada.
Treba spomenuti i to da smo nedavno riješili zapošljavanje 60 državnih namještenika, a u procesu su pripreme za zapošljavanje državnih službenika i rukovodećih kadrova u županijskim tijelima vlasti. Sve navedeno su aktivnosti vlade koji su najizravnije povezane sa životima naših ljudi, cijele naše zajednice. Sada se dokazalo da smo ispravno punih šest godina držali na snazi ograničeni moratorij kojim smo značajno racionalizirali državnu službu koju sada pomlađujemo i dajemo joj ciljani zamah, postavljajući temelje za još učinkovitiji i djelotvorniji rad.
Ipak, i ovu godinu obilježavaju sindikalne aktivnosti? Krajem listopada održali ste sastanak sa sindikatima korisnika proračuna HNŽ-a na kojem ste dogovorili dinamiku rješavanja drugih otvorenih pitanja.
Tako je, odmah na početku smo postigli visoku razinu suglasja i već na sljedećoj sjednici Vlade usvojili Uredbu o dopuni Uredbe o naknadama i drugim materijalnim pravima koji nemaju karakter plaće, a to uopće nije bila obveza iz kolektivnih ugovora. Tako smo učinili prvi korak ka ispunjavanju dogovorenog i iznova potvrdili da smo, unatoč brojnim izazovima s kojima smo suočeni, spremni iznaći održiva i prihvatljiva rješenja koja će odražavati stvarnost vremena i okolnosti u kojima živimo.
Održavamo stalan, korektan i konstruktivan dijalog sa svim našim socijalnim partnerima. Ako ćemo se vratiti nešto dalje unatrag, prisjetit ćemo se da smo značajno poboljšali radne i materijalne statuse našim prosvjetarima, liječnicima, kao i drugomu medicinskom osoblju. Nadalje, radimo kontinuirano na poboljšanju uvjeta i drugima, policajcima, zaposlenicima u državnim službama i pravosudnim tijelima, kao i svim drugim korisnicima proračuna kojima smo osigurali tri uzastopna povećanja plaća od po 5 posto godišnje, a u zdravstvu još i više. Uz povećanja osobnih dohodaka, tu su i poboljšanja u drugim primanjima, opremanju, unaprjeđenju radnih prostora, što se jasno vidi po proračunskim stavkama.
Unatoč tomu što kažete da u potpunosti ispunjavate obveze po kolektivnim ugovorima, pa i izvan njih, zašto je policijski sindikat uopće održao štrajk upozorenja?
Kolektivnim ugovorom s policijskim sindikatom, potpisanim u ožujku ove godine, dodatno je poboljšan već ranije značajno unaprijeđen materijalno-pravni status djelatnika MUP-a, a tada je sindikalni čelnik zahvalio Vladi na ''razumijevanju i korektnom dijalogu''. Premda nikada nismo osporavali pravo sindikatima na njihove sindikalne aktivnosti izvan kolektivnog ugovora, ovaj potez Sindikata policije neugodno me iznenadio. Ne znam što je stvarna pozadina jer smo prethodno, u vrlo otvorenom razgovoru, usuglasili korake koje će Vlada učiniti po novim sindikalnim traženjima, od čega smo dio već i uradili. Zato niti razumijem niti nalazim opravdanja za ovakve postupke.
Što je posrijedi s tim isplatama po pravomoćnim presudama koje Vaša vlada zapravo zatekla kao obvezu u milijunskim iznosima?
Ponavljam, sindikalna traženja naći će se na dnevnomu redu kod pripreme i razmatranja ključnih financijskih dokumenata već za ovu kao i za sljedeću proračunsku godinu. Sindikat policije u prvi plan stavlja naslijeđene obveze od ranije po pravomoćnim presudama, bez onih prioritetnih izvansudskih nagodbi. Ne mogu se oteti dojmu da se iza ove cijele priče krije nešto drugo, premda i dalje ne želim vjerovati kako neke interesne skupine nastoje iskoristiti opravdanu zabrinutost i egzistencijalne strahove naših sugrađana uoči kalendarskoga ulaska u izbornu godinu ili kako postoje pojedinci koji potiču nemire, računaju na svoje naknade u postotcima po iznosima predmetnih tužbi.
Vlada je, od 2015. na ovamo, na ime tih presuda, isplatila blizu 20 milijuna KM i, kako sam i obećao, naši proračunski korisnici mogu do kraja godine očekivati uplatu još jednoga značajnog iznosa po toj stavci. No, sve u skladu s realnim okolnostima, utvrđenim prioritetima i proračunskim mogućnostima. Duboko sam uvjeren kako je u interesu ove Županije voditi računa o svim proračunskim korisnicima i nikada neću pristati na ucjene i proračunske ugroze zarad nekih interesnih skupina i njihova ekstra profita. To ne dolazi u obzir!
Hoćete li, uza sve te izazove, moći osigurati potrebna sredstva i održati Proračun stabilnim?
Posljednji mjeseci kalendarske godine uvijek su posvećeni razmatranju i donošenju ključnih županijskih financijskih dokumenata. Ova vlada ih je uvijek usvajala u tekućoj za iduću godinu, tako planiramo i sada. Unatoč svim financijskim poteškoćama, pandemijskim izazovima i slabijemu punjenju Proračuna, neće biti dovedena u pitanje redovitost isplata povećanih plaća i drugih naknada za više od 5500 proračunskih korisnika, i još toliko njih koji su na proračunskom i financiranju naših izvanproračunskih fondova. Najavio sam maloprije i otvaranje procesa novih zapošljavanja, angažirali smo dosad više od 100 asistenata u nastavi, iskazali spremnost za uvođenje psihologa u prosvjetni sustav, tu su i značajno veće obveze koje proističu iz kolektivnih ugovora, prije svega važno pitanje izjednačavanja primanja visokoj stručnoj spremi u osnovnim školama s njihovim kolegama koji rade u srednjim školama u HNŽ-u. O svemu tomu također moramo voditi računa pri izradi financijskih dokumenata.
Ostalo Vam je potpisati još samo Kolektivni sa sindikatima osnovnoga obrazovanja?
Uvjeren sam da ćemo kroz sljedećih tjedan dana potpisati ponovo i taj kolektivni ugovor kojim ćemo na kvalitetan, zadovoljavajući i održiv način riješiti opravdane zahtjeve sindikata osnovnoga obrazovanja, s kojim će otprilike 2000 zaposlenika u osnovnim školama HNŽ-a biti više nego zadovoljno.
U kontekstu proračunskih sredstava, ključne su i izmjene Zakona o pripadnosti javnih prihoda na što ste Vi godinama, čini mi se, poprilično usamljeno upozoravali?
Da budem do kraja izravan, raduje me što su i kolege iz drugih županija konačno otvorili oči i javno progovorili. Izmjene i dopune toga zakona u parlamentarnoj su proceduri jer više nijedna županija, osim one privilegirane, ne pristaje na ovako diskriminirajuće zakonske odrednice. HNŽ je, u razdoblju primjene ovoga zakona, dosad izgubila čitav jedan godišnji proračun. To je novac kojim smo, kroz proteklih petnaest godina, mogli pokrenuti čitav niz dodatnih razvojnih projekata, još i snažnije poboljšati materijalne statuse naših proračunskih korisnika, dodatno uložiti u javnu infrastrukturu, gospodarske zone, prometno povezivanje, potom u prosvjetu, znanost, kulturu i šport. Očekujem da se na tomu planu stvari neodgodivo promjene jer raspodjela javnoga novca ne smije više biti diskriminatorna i u korist samo jednog administrativnog prostora u FBiH, što je bila odlika i bivšeg sustava odnosno bivše države.
Vi i dalje ustrajavate u očuvanju i razvojne dimenzije Proračuna?
Naravno! Unatoč svim izazovima, siguran sam kako ćemo u Proračunu osigurati sredstva za znanost, kulturu i šport te za socijalna davanja. Nastavit ćemo pomagati mlade znanstvenike, omogućavati mladima prvo radno iskustvo, realizirati studentske stipendije te značajno pomagati stavljanje Zračne luke Mostar u funkciju, kao i provedbu niza strateških projekata iz svih naših općina i gradova. I dalje ćemo, još snažnije, financirati zajedničke institucije, od sveučilišta, bolnica, kazališta do parkova prirode, te poticati gospodarstvo kako bismo iz ove krize izašli sa što je moguće manje posljedica.
Kada se govori o potpori gospodarstvu, tu smo napravili niz aktivnosti, a protekle godine smo, prvi u FBiH, potpisali Protokol o suradnji s Razvojnom bankom u svezi s kreditnom linijom za likvidnost gospodarstvenicima i obrtnicima u HNŽ-u. Time smo omogućili pojedinačne kredite u iznosu do pola milijuna KM uz rok otplate do 36 mjeseci te grace razdoblje do 12 mjeseci za što fiksnu kamatu od 2 % godišnje plaća Vlada dok se Razvojna banka odrekla naknade za obradu kredita. Pokrenuli smo sada pripremne radnje za potpisivanja novoga protokola kako bismo nastavili i na ovaj način pomagati poslovne subjekte, s dodatnim proširenjem kreditnih linija, o čemu sam ovih dana postigao suglasje s novom upravom Razvojne banke. Gospodarstvenici pokazuju izniman interes na ovu mogućnost.
Ovih dana Vlada je prihvatila i Prijedlog Strategije razvitka HNŽ-a koji je upućen u Skupštinu. Koliko je takav strateški dokument bitan za buduće djelovanje i aktivnosti Vlade?
Vlada HNŽ-a stavila je naglasak na donošenje strateških dokumenata. Donijeli smo prvu multidisciplinarnu i multisektorsku krovnu Strategiju razvitka HNŽ-a, a u veljači i prvi županijski Prostorni plan koji je temelj za snažnije privlačenje investitora, jačanje gospodarstva i apliciranje projekata na natječaje financirane iz EU fondova. Nakon dosta složenoga rada na izradi Strategije, u koji smo uključili brojne stručnjake i dionike iz različitih područja vlasti i šire društvene zajednice, prije nekoliko dana utvrdili smo i Prijedlog Strategije razvitka HNŽ-a za razdoblje 2021. – 2027. Utvrdili smo ciljeve i prioritete razvitka Županije te je Strategija razvitka osnovni dokument za izradu sektorskih strategija, dokumenta okvirnog proračuna, proračuna i programa naših javnih investicija. Temeljna strategijska načela su gospodarska i okolišna održivost i socijalna uključenost te veza s ostalim planskim dokumentima, od onih na županijskoj razini do Strategije Europa 2020 i nove EU strategije. Također, planirane su konkretne aktivnosti, instrumenti i mjere usmjereni na stvaranje prepoznatljive, poduzetne i privlačne županije. Od skupštinskih zastupnika očekujem ekspeditivnost i neodgodivo usvajanje ovoga vitalnog dokumenta koji je prošao uistinu najširu javnu raspravu.
Strategijom je predviđen novi zamah vezan za projekte prekogranične suradnje gdje Vlada već ima ostvarene zapažene rezultate?
Opredijeljenost Vlade HNŽ-a za pripremu i realizaciju prekograničnih projekata je neupitna. Kao utemeljiteljica i stalna članica Jadransko-jonske euroregije, kroz proteklih nekoliko godina etablirali smo se kao poželjan i pouzdan partner. Uspješno smo realizirali više prekograničnih projekata u različitim područjima djelovanja, infrastrukturi, obrazovanju, turizmu, poljoprivredi, gospodarstvu i zaštiti okoliša. Ilustracije radi, ovih dana sam s Nikolom Dobroslavićem, županom Dubrovačko-neretvanske županije, potpisao ugovore za projekt "Zaštita i valorizacija zaštićene prirodne baštine Neretve u svrhu održivog razvoja lokalnih zajednica u prekograničnom području RH i BiH" koji je odobren za sufinanciranje u sklopu Programa poticanja prekogranične suradnje između Hrvatske i BiH. Ostajemo do kraja opredijeljeni realizaciji prekograničnih i transnacionalnih projekata, što poimam i kao jednu od najsnažnijih potvrda predanosti Vlade HNŽ-a i mene kao njezina prvog čovjeka europskom putu ove zemlje i zadržavanju mladih na ovim prostorima.
- « prva
- ‹ prethodna
- …
- 134
- 135
- 136
- 137
- 138
- 139
- 140
- 141
- 142
- …
- sljedeća ›
- posljednja »

IZASLANSTVO VLADE HNŽ-A U RADNOMU POSJETU PARKU PRIRODE HUTOVO BLATO
Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a Mario Jurica i ministar unutarnjih poslova Marijo Marić boravili su danas u službenomu posjetu Parku prirode Hutovo blato gdje ih je ugostila ravnateljica Irena Rozić sa suradnicima, a radnomu je sastanku nazočila i gradonačelnica Grada Čapljine Iva Raguž.
Temom sastanka bila je sveobuhvatna analiza trenutačnoga stanja u Parku, predstavljanje izvješća o radu te razmatranje ključnih izazova i razvojnih potencijala. Poseban naglasak stavljen je na očuvanje prirodnih vrijednosti, učinkovito upravljanje zaštićenim područjem i provedbu planova održivoga razvitka.
Upoznavši predsjednicu Vlade i ministre s postojećim stanjem, provedenim aktivnostima i aktualnim projektima, ravnateljica Rozić naglasila je važnost potpore županijskih institucija u ostvarivanju strateških ciljeva Parka. Posebno je istaknula potrebu jačanja kapaciteta, infrastrukturnih ulaganja i međuresorne suradnje, napose u segmentima zaštite okoliša, turizma i edukacije.
Predsjednica Marija Buhač potvrdila je neupitnu opredijeljenost Vlade i dalje aktivno podupirati rad Parka prirode, prepoznajući njegov izniman prirodni, biološki, turistički i svaki drugi značaj.
- Ovo iznimno važno stanište za brojne biljne i životinjske vrste i jedno od najvećih ptičjih zimovališta na europskomu kontinentu uopće naša je bogomdana ljepota koju smo dužni strateški pozicionirati, trajno štititi i njome održivo gospodariti. To se posebno odnosi na razvitak turističkoga aspekta koji iz godine u godinu raste, ali sobom nosi nove izazove. Činjenica da je Hutovo blato prepoznato na najvišoj međunarodnoj razini služi nam na ponos, ali nas i dodatno obvezuje. Upravi Parka čestitam na njihovu zalaganju, a posebno me raduju uspješne prekogranične suradnje sa susjednim državama u kojima je izravno sudjelovala Vlada HNŽ-a, a koje su provedene kroz P.P. Hutovo blato – kazala je predsjednica Buhač, poručivši kako će Vlada nastaviti pružati institucionalnu potporu, poglavito kroz unaprjeđenje zakonodavnoga okvira s ciljem daljnjega razvitka Hutova i, prije svega, očuvanja njegovih iznimnih prirodnih dobara.
Ravnateljica Rozić ocijenila je kako je službeni posjet izaslanstva Vlade Parku snažnom potvrdom važnosti Hutova za cjelokupno podneblje.
- Suočeni smo s izazovima u očuvanju bioraznolikosti i održivom upravljanju, ali vjerujemo kako zajedničkim djelovanjem, po uzoru na europske primjere, Hutovo blato možemo razviti u prostor koji na najbolji mogući način spaja prirodu, znanost, turizam i održivi razvitak – izjavila je Rozić.
Treba podsjetiti kako je još 1998. Međunarodno vijeće za zaštitu ptica uvrstilo Hutovo na popis međunarodno važnih ptičjih staništa, dok je Park 2001. poslije upisan i na popis močvara od međunarodne važnosti po metodologiji Ramsarske konvencije, čime je registriran pri UNESCO-vu direktoratu u Parizu.

VLADA HNŽ-A: DALJNJA POTPORA MLADIMA, UKLJUČENJE U PREKOGRANIČNE PROJEKTE I PRIMANJE NOVIH POLICIJSKIH KADETA
Vlada Hercegovačko-neretvanske županije na današnjoj je, 47. sjednici usvojila Smjernice ekonomske i fiskalne politike HNŽ-a za razdoblje od 2026. do 2028. godine te Dokument okvirnoga proračuna HNŽ-a za isto razdoblje. Smjernicama su utvrđeni smjer i ciljevi ekonomske i fiskalne politike na temelju osnovnih makroekonomskih pokazatelja i pretpostavki društvenoga i gospodarskoga razvitka. Njima se procjenjuju proračunski prihodi i tako određuje financijski okvir za izradbu Dokumenta okvirnoga proračuna za trogodišnje razdoblje, kao i stanje zaduženosti Županije u tekućoj, kao i u sljedeće tri godine.
Nastavljajući aktivnosti potpore mladim obiteljima, Vlada je usvojila Odluku o odobravanju novčanih sredstava iz Proračuna HNŽ-a za 2025. godinu s pozicije Ureda predsjednice Vlade ''Subvencije mladima za porez na promet nekretnina i rente'' za četiri nova korisnika, u iznosu od 21.066,85 KM.
Odobreno je sklapanje Sporazuma o suradnji između Varaždinske i Hercegovačko-neretvanske županije. Polazeći od istih temeljnih vrijednosti, istaknutih kroz povijest i tradiciju naroda ovih dvaju županija, iskazan je interes za uspostavu i jačanje suradnje na području gospodarstva, prosvjete, poljoprivrede, turizma, kulture, športa, mladih i sl., sve u svrhu ostvarivanja zajedničkoga napretka.
Uredu predsjednice Vlade dana je suglasnost za uključivanje u program ''Horizon Europe'' pod nazivom ''MEDCONNECT'' te, ukoliko prijava bude prihvaćena, za provedbu programom predviđenih aktivnosti. Cilj je uspostaviti snažnu koordinaciju i potporu za provedbu ''lighthouse'' aktivnosti na prostoru cjelokupnoga Sredozemlja, uključujući i jačanje nacionalnih/regionalnih centara, razvoj digitalne infrastrukture za podatke o moru, demonstraciju inovativnih rješenja putem ''Living Labova'', jačanje svjesnosti o očuvanju mora i voda te sudjelovanja građana. Projektom će biti obuhvaćene aktivnosti na polju upravljanja morskim otpadom, obnove ekosustava, održivoga ribarstva i digitalizacije.
Ministarstvu unutarnjih poslova odobreno je sudjelovanje u projektu ''IPA INTERREG ADRION-ADRIARISKHUB4RISK'' za projekt ''Digitalne platforme za klimatsku otpornost na Jadranske zajednice''. Osim MUP-a HNŽ-a, projektnim partnerima su Gradsko poglavarstvo Staroga grada Hvar, Gradsko poglavarstvo Mostara, Fakultet elektrotehnike i primijenjenoga računarstva Sveučilišta u Dubrovniku, Ustanova za obrazovanje odraslih Crne Gore i NGO Slovenija. Obvezom MUP-a HNŽ-a jest nabava kamera i opreme za Operativni centar Uprave policije s naprednim nadzorno-komunikacijskim sustavom, dizajniranim za rano otkrivanje požara na udaljenim i nepristupačnim lokacijama, ali i nadzor nad nepristupačnim lokacijama s ciljem zaštite šuma, poljoprivrednih površina, ljudskih života i imovine. Sustav je namijenjen MUP-u te vatrogasnim, sigurnosnim i civilnim službama koje upravljaju kriznim situacijama.
S ciljem što učinkovitijeg obavljanja poslova iz djelokruga MUP-a HNŽ-a i dodatnoga poboljšanja razine sigurnosti, Vlada je Ministarstvu unutarnjih poslova dala suglasnost za raspisivanje Javnoga oglasa za prijam i školovanje 200 kadeta za čin policajac.
Na sjednici je prihvaćena Informacija Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi o tromjesečnomu izvješću o provedbi Programa financijske konsolidacije i restrukturiranja Opće bolnice Konjic za treće i četvrto tromjesečje 2024. godine.
Usvojena je i Odluka o utvrđivanju visine novčane naknade za udomljenika za 2025. godinu, u iznosu od 549 KM te za udomitelja na specijaliziranom udomiteljstvu, u iznosu od 686 KM. Sredstva za ostvarivanje prava po toj odluci, u iznosu od 120.000,00 KM, osigurana su u Proračunu HNŽ-a za 2025. godinu.
Također, iz resora zdravstva, rada i socijalne skrbi, Vlada je usvojila rješenja o imenovanju privremenih upravnih vijeća za Odgojni centar HNŽ-a, potom Dom za socijalno i zdravstveno zbrinjavanje osoba s invaliditetom i drugih osoba Stolac te Zavod za javno zdravstvo HNŽ-a, na razdoblje od tri mjeseca.
Na prijedlog Ministarstva gospodarstva usvojen je niz odluka kojima se dodjeljuju koncesije za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribuiranja električne energije za elektroenergetske objekte solarnih fotonaponskih elektrana na području HNŽ-a, te je prihvaćena Informacija o provedbi ugovora o koncesijama za 2024. godinu.
Nastavljajući započete aktivnosti u svezi s rješavanjem pravomoćnih sudskih rješenja, na prijedlog Županijskoga javnog pravobraniteljstva, donesena je Odluka o pokretanju postupka zaključenja ugovora o izvansudskoj nagodbi i isplati potraživanja po zaključenim ugovorima, u vrijednosti od 220.000,00 KM. Odlukom je obuhvaćeno oko 50 tražitelja po zaprimljenim prijavama i zahtjevima koji se odnose na umirovljenja, bolesti tražitelja potraživanja ili bolesti tražiteljeva člana obitelji, kao i zaprimljene prijave po kojima je uzeta u obzir pravomoćnost presude i duljina trajanja sudskog postupka.
Zaključno s današnjom Odlukom, na temelju izvansudskih nagodbi, do sada je u 2025. godini zaključeno 50 ugovora i obuhvaćeno 520 tražitelja, kojima je iz Proračuna HNŽ-a za 2025. godinu isplaćeno ukupno cca 3.040.000,00 KM.
Pozivaju se svi tražitelji koji su zainteresirani, ovo pitanje riješiti kroz institut izvansudske nagodbe, da se prijave Županijskom javnom pravobraniteljstvu, jer su svi do sada zaprimljeni zahtjevi riješeni.
Inače, do sada je na ovaj način kroz 522 ugovora, a koji su obuhvatili 6216 tražitelja ukupno isplaćeno 32.402.715,00 KM.

PREDSJEDNICI BUHAČ URUČENA ZAHVALNICA SINDIKATA SIPE
Predstavnici Sindikata Državne agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) Hrvoje Ćorić i Fikret Maksumić danas su predsjednici Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Mariji Buhač uručili zahvalnicu za pruženu potporu organiziranju Međunarodne konferencije policijskih sindikata, održane u Neumu.
Konferencija pod nazivom ''Turistički potencijali Bosne i Hercegovine s aspekta sigurnosti'' organizirana je u suradnji Sindikata djelatnika SIPA-e i Vanjskotrgovinske komore BiH. U njezinu je radu sudjelovalo oko 60 izaslanika više policijskih i drugih sindikalnih organizacija sigurnosnih tijela iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije, kao i izaslanika Saveza sindikata policije EU-a i CESP-a. Prateći program Konferencije čiji je značaj prepoznala i Vlada HNŽ-a bili su sindikalni športski susreti s otprilike 260 sudionika iz više međunarodnih policijskih tijela.
- ‹ prethodna
- 9 of 9
- ‹ prethodna
- 4 of 4