• Prvi zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruge gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Liječničke komore HNŽ-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNŽ-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, naglasivši kako kontinuirana potpora ovakvim projektima za Vladu HNŽ-a nije samo obvezom, već iskrenom željom zajednički graditi zdravstveni sustav temeljen na znanju, iskustvu i ljudskosti. - Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro desetljeća i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktualnoga županijskog ministra zdravstva, može me samo činiti dodatno ponosnom i zbog svojega kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost provesti ju u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz područja gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje liječnika, znanstvenika, istraživača i zdravstvenih djelatnika – kazala je Buhač, ocijenivši kako smo svjedocima brzih promjena koje današnje vrijeme sobom nosi, što uključuje i zdravstvene izazove, posebice kada govorimo o pružanju medicinske skrbi. - Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnoga značaja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je pomoći, razumjeti, liječiti i unaprijediti život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više poimam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekomu će tko vašu pomoć treba značiti itekako puno, možda i sve – dodala je predsjednica Vlade, naglasivši kako u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja. Počasni predsjednik Organizacijskoga odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je kako skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije. - Kroz tri dana i niz sesija ovoga znanstveno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stajališta o najnovijim spoznajama na polju upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cjelini. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktualne teme iz kliničke prakse i znanstvenih istraživanja, s naglaskom na suvremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam kako će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unaprjeđenju skrbi za pacijente i daljnjemu razvitku gastroenterologije ovoga našeg podneblja – kazao je Bevanda, dodavši kako su, uz liječnike, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje također nastoje pratiti najnovije spoznaje ove grane medicine.
  • Ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko-neretvanske županije Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjega lista BiH od 7. studenog, dotičući se više aspekata svojega ministarskog i liječničkog djelovanja i karijere u cjelini. Na službenoj mrežnoj stranici Vlade HNŽ-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenoga intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić: Aktualno stanje, kada mi iz medijskoga svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih djelatnika u HNŽ-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno kazati, suvremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentirate? - Sustav funkcionira, ali stanje je daleko od dobroga zbog nagomilanih dugova. S druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših liječnika i njihovih timova. Postavlja se upit treba li, s obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, ući u fazu apatije i ne raditi ništa ili se snalaziti kako se snalazi naš ravnatelj (prof. dr. sc. Ante Kvesić, ravnatelj SKB-a Mostar, nap. a.) s ovim visokim dugovima, otežanim financiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo raditi iskorake, a u hodu rješavati nagomilane dugove. Zdravstveni djelatnici u HNŽ-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, ne će pristati na razgovore bez povećanja koeficijenata. - To je složena problematika. Plaće zdravstvenih djelatnika nisu na zavidnoj razini. Nastojimo premostiti te probleme. Zahtjevi naših sindikata enormno su visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Što je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različna kolektivna ugovora. Ugovor s liječnicima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNŽ-a, nego s Neovisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to s reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva utjecaja ni na zapošljavanje, ne može ni davati novac, tako da je to kriva adresa. Ali, s druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plaće ne može davati ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za osobne dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono što Vlada može i što čini jest boriti se za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjoj razini to je osam milijuna KM bolničkomu sustavu i četiri milijuna primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Izvršavaju li ostali osnivači svoje obveze? - To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram kazati kako raspodjela nije odgovarajuća. Naša je zadaća to ispraviti. Izračuni su pokazali da naša HNŽ u bolničkomu sustavu glede pacijenata sudjeluje na razini od 64 posto, ZHŽ 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema točnoga postotka, sudjeluje onoliko koliko može na godišnjoj razini. Želim još nešto objasniti, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između liječnika i drugoga sindikata. Primjerice, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na razini od 159 KM. To je neodrživo i s te smo strane imali velike pritiske za odljev naših liječnika u druge zdravstvene sustave, u prvomu redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedostatno koliko je još u drugim županijama. Onda se pojavio ovaj Neovisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i ustrajava u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svake županije koju izaberu. Naravno, do toga nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH. Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plaće, kao i liječnici, i to smo htjeli pretvoriti u satnicu te onda razgovarati o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo povećati satnicu. Međutim, oni su uporni u tome da ne žele uopće razgovarati o takvom načinu izmjene Kolektivnoga ugovora. Za nas je u cijelosti neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio cjelokupni zdravstveni sustav i bila bi još jača reakcija liječnika. Smatram kako je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovno vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovno vidjeti naše financijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda. Podsjećam i kako je u međuvremenu došlo do promjena našega zdravstvenog sustava, mislim na doprinose, što je doneseno na razini FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. lipnja imamo redovito manje punjenje za nešto više od milijun maraka. Nama predstoji borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor s obama sindikatima. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskoga suda, onda će vjerojatno uslijediti žalba na Županijski sud. To može ići do beskraja, što nama ni u kojemu slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tomu kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni. Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne skrbi? - Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvitka sustava socijalne skrbi u HNŽ-u za razdoblje 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo ga provoditi. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj financijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovno od Federacije. Primjerice, zaposlene su trudnice u jednomu trenutku ostale bez potpore, bez plaće. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednoga ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se kako ćemo u budućnosti moći uvrstiti i obitelji s troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnoj i županijskoj razini. Ministre, moraju li se mijenjati modaliteti financiranja u zdravstvu? - Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono što rade oni oko nas. Kako bi kazao ravnatelj SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svojega BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na razini godine u zdravstveni sustav ubaci milijardu eura. A uvijek, kada je riječ o financijskim dubiozama, postavlja se upit tko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sustav, nego neracionalna raspodjela financijskih sredstava jer u zdravstveni sustav ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno mijenjati modalitete financiranja u zdravstvu kako ne bi došlo do kolapsa sustava. Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimist glede kreiranja i provedbe zakona životno važnih za žitelje ove županije? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu skrb. - Nas su u Ministarstvu u posljednje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvomu redu nerazumijevanje sa zdravstvenim zaposlenicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo financijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti donijeti željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne skrbi. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo pustiti ih u optjecaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
  • Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač u svojemu se uredu susrela s rukovodstvom Hercegovačke udruge uljara i maslinara (HUUM), predvođenim predsjednikom Božom Mustapićem. Predstavnici Udruge upoznali su predsjednicu s nizom tekućih i planiranih aktivnosti, posebno istaknuvši nastavak promocije maslinarstva kroz projekt Ceste maslinovih ulja Hercegovine, potom finalizaciju postupka zaštite oznake izvornosti Zlatne kapi Hercegovine pri institucijama Europske unije, unaprjeđenje proizvodnih i tržišnih standarda sukladno europskim regulativama te pokretanje sveobuhvatne promidžbene kampanje. Upravo će kroz tu kampanju upoznati domaću i međunarodnu javnost s ovim velikim uspjehom u djelovanju HUUM-a, ali i s dugoročnim potencijalom sektora maslinarstva u BiH. Uključit će digitalne sadržaje, promidžbu na društvenim mrežama, reklamne panoe na strateškim prometnicama i slične aktivnosti, sve s ciljem jačanja prepoznatljivosti domaćih brendova i poticanja potrošnje domaćega ekstra djevičanskog maslinova ulja. Naglasivši važnost povezivanja proizvođača i institucija odnosno osiguranja dugoročne održivosti maslinarstva na našemu podneblju, kao poljoprivredne grane s velikim potencijalom, predsjednica Buhač iskazala je pripravnost podržati inicijative koje doprinose unaprjeđenju domaće poljoprivrede i promidžbi domaćega maslinova ulja na međunarodnomu tržištu.

VLADA HNŽ PODUPRLA UTEMELJENJE POLICIJSKE POSTAJE RAVNO I POLICIJSKE ISPOSTAVE IVANICA

Vlada Hercegovačko-neretvanske županije je na današnjoj sjednici razmotrila i usvojila prijedloge Izvješća o radu Vlade i Izvješća o radu ministarstava, uprava, upravnih organizacija i županijskog javnog pravobraniteljstva za 2021. godinu, koji će biti upućeni u daljnji skupštinski postupak.

U opsežnom dokumentu Izvješća o radu Vlade istaknuto je kako je Vlada u protekloj godini, unatoč teškoćama zbog pandemije COVID-19, nastavila provoditi aktivnosti i projekte u svim područjima djelovanja – gospodarstvu, poljoprivredi, turizmu, prosvjeti, kulturi, športu, skrbi za socijalne kategorije, braniteljskoj populaciji i brojnim drugima.

Također, Vlada je prihvatila  Izvješće o izvršenju Proračuna HNŽ i Izvješće o izvršenju „Tekuće pričuve“ za proteklu godinu.

Usvojen je i Nacrt  Programa rada Vlade za 2022. godinu koji predstavlja sustavan i metodičan prikaz instrumenata i mjera kojim će se nastaviti započete aktivnosti iz prethodnih godina, s ciljem postizanja pravne sigurnosti, gospodarskog rasta i društvene solidarnosti.

Vlada je započela raspravu o Prednacrtu Urbanističkog projekta turističke zone „Karaotok“ u sklopu područja posebnih obilježja za područje od značaja za HNŽ „Park prirode Hutovo blato“, o čemu će se rasprava nastaviti na sljedećoj sjednici.

Vlada je usvojila prijedloge Zakona o termoenergetskoj i Zakona o elektroenergetskoj inspekciji i uputila ih u daljnji skupštinski postupak.

Usvojena je Informacija Ministarstva unutarnjih poslova o potrebi ustrojavanja Policijske postaje Ravno i policijske ispostave Ivanica s ciljem osiguranja povoljnog stanja sigurnosti i dobrobiti građana. Istaknuto je kako sadašnjim ustrojem policije nisu zadovoljni predstavnici lokalnih vlasti kao i građani jer je Ravno jedina općina u FBiH koja nema status policijske postaje. Također, naglašen je poseban zemljopisni položaj Ravnog jer graniči s Republikom Hrvatskom, a jedan dio općine je i minski zagađen.

Iz resora Ministarstva unutarnjih poslova usvojena je i Inicijativa za korištenje objekta na raskrižju ulica Hrvatskih branitelja i Onešćukova u blizini Starog mosta i Franjevačke crkve u Mostaru gdje tijekom cijele godine, a osobito ljetnih mjeseci, boravi veći broj turista. Budući da analize pokazuju kako na tom području, u vrijeme turističke sezone, dolazi do povećanog broja prekršaja iz oblasti javnog reda i mira, sigurnosti prometa, te kaznenih djela krađa i razbojništva, jedan broj policijskih službenika premjestit će se u navedeni objekt kako bi bili što prisutniji i smanjili broj prekršajnih i kaznenih djela.
Za provedbu prethodnih dviju odluka zadužen je MUP HNŽ.

Nastavljajući aktivnosti na jačanju gospodarskog razvitka HNŽ, Vlada je usvojila niz odluka o dodjeli koncesija za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije za više elektroenergetskih objekata na području Mostara, Stoca i Čapljine. Na području Mostara donesene su odluke o dodjeli koncesije za 3 fotonaponske elektrane Građevinar, te 12 fotonaponskih elektrana Mandino u Kruševu. Na području Stoca donesene su odluke o dodjeli koncesije za fotonaponske elektrane MAC ECO OIL, ANAREA i ECO-ENERGY, a na području Čapljine o dodjeli koncesije za 3 fotonaponske elektrane Plavo sunce.

Nastavljajući potporu jedinicama lokalne samouprave Vlada je na današnjoj sjednici usvojila odluku kojom za prijevoz učenika u osnovnim školama u  gradovima i općinama HNŽ, osigurava 1.500.000,00 KM. Sredstva će biti doznačena općinama i gradovima u HNŽ.

Razmotreno je i prihvaćeno Izvješće o radu Inspektorata Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i športa za 2021. godinu i Izvješće o utrošku sredstava Ministarstva gospodarstva s pozicije „Subvencije privatnim poduzećima i poduzetnicima“.

Usvojeno je i Izvješće o provedbi Lokalnog akcijskog plana za rješavanje problema Roma u oblasti stambenog zbrinjavanja, obrazovanja, zdravstvene i socijalne skrbi, jačanja institucionalnih kapaciteta romskih zajednica i nevladinih organizacija, te zapošljavanja u HNŽ 2021.-2024. godina za 2021. godinu.

Vlada je razmotrila Informaciju o tijeku razgovora sa sindikatima proračunskih korisnika o povećanju plaća. Istaknuto je kako Vlada u potpunosti ispunjava sve obveze iz potpisanih granskih kolektivnih ugovora, ali je, također, svjesna aktualne krize, te će do kraja tjedna nastaviti razgovore s ciljem donošenja obostrano prihvatljivih rješenja.

Uz spomenute, Vlada je usvojila i niz drugih odluka, zaključaka i rješenja.

21-03-2022, 16:19

SKUPŠTINA HNŽ: USVOJENI STRATEGIJA RURALNOGA RAZVITKA I ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I UNAPREĐENJU TURIZMA

Na danas održanoj sjednici Skupštine Hercegovačko-neretvanske županije, usvojena je Strategija ruralnoga razvitka HNŽ-a za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Svrha donošenja toga dokumenta jest promoviranje i privlačenje domaćih i stranih investicija u poljoprivredno-prehrambeni sektor i ruralna područja. Strategijom su jasno utvrđeni ciljevi, prioriteti, fokusi, mjere i aktivnosti, financijski i institucionalni okvir za implementaciju, monitoring, evaluaciju i izvješćivanje.

Strategija ruralnoga razvitka temeljena je na odredbama Zakona o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u Federaciji BiH, kao i Uredbe o izradi strateških dokumenata u FBiH. Njome su utvrđena tri strateška smjera (fokusa): stabilnost dohotka i povećanje konkurentnosti u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji, održivo upravljanje prirodnim, prostornim i infrastrukturnim resursima ruralnih područja, uravnoteženi ruralni teritorijalni razvitak i poboljšanje uvjeta života i rada ruralnoga stanovništva i unaprjeđenje gospodarskoga razvitka kroz nepoljoprivredne djelatnosti i ruralni turizam. Temeljem tih smjerova, utvrđena su tri strateška cilja: poticati konkurentnost poljoprivrede, osigurati održivo upravljanje prirodnim resursima i prilagodbu klimatskim promjenama te postići uravnotežen teritorijalni razvitak ruralnih područja, uključujući stvaranje i očuvanje radnih mjesta.

Također je usvojen i Zakon o Izmjenama i dopunama Zakona o turističkim zajednicama i unapređenju turizma u HNŽ, kojim će se omogućiti  reaktiviranje turističkih zajednica u jedinicama lokalne samouprave.

Danas je usvojen i Program rada Skupštine Hercegovačko-neretvanske županije za 2022. godinu kojim su utvrđeni ciljevi i zadaci koje će to tijelo ostvarivati u sklopu svojih ustavnih i zakonskih mjerodavnosti, kao tijelo zakonodavne vlasti. Sadržajem Programa rada obuhvaćeni su najznačajniji propisi i drugi akti koje će Skupština HNŽ-a razmatrati i usvajati tijekom 2022. godine, s ciljem uređenja svih područja života i rada u županijskoj mjerodavnosti, koji su propisani Ustavom FBiH, Ustavom HNŽ-a i zakonima.

Također, usvojeni su i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet nekretnina HNŽ-a, Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o knjižničnoj djelatnosti HNŽ-a,  zaključci o stanju u zdravstvu u HNŽ i realiziranju Zaključaka Skupštine HNŽ od 15.12.2015. godine, te Informacija Ministarstva gospodarstva o realiziranju zaključenih ugovora o koncesijama za 2020. godinu, Informacija Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede o realiziranju dodijeljenih koncesija i ugovora o zakupu za korištenje poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu na području HNŽ zaključno s 31.12.2020. godine i Informacija Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede o realiziranju potpisanih ugovora o koncesijama iz oblasti vodoprivrede zaključno s 31.12.2020. godine.

18-03-2022, 18:42

VLADA HNŽ-A POKROVITELJ HUMANITARNE UTRKE U SKLOPU ''MOSTAR RUN WEEKEND-a''

Uoči održavanja sada već regionalno poznatog Mostarskog polumaratona, zakazanog za 19. ožujka 2022. godine, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije dr. sc. Nevenko Herceg primio je dr. sc. Franju Lovrića, predsjednika Udruge ''Zdrav život – Kinezis'' koja i organizira ''Mostar Run Weekend'' i Ninu Škoro, predsjednicu Udruge za pomoć beskućnicima i socijalno ugroženim osobama na području Mostara ''Minores'' kojoj su namijenjena sva novčana sredstva koja će u subotu biti prikupljena u sklopu prateće Humanitarne utrke.

''Polumaraton dug 21 kilometar i Humanitarna utrka građana u duljini od 4 kilometra imaju zajednički cilj, a to je promocija ljepote našega grada i konkretna potpora nekoj od ciljnih skupina, a ove godine sva prikupljena sredstva darovat ćemo Udruzi ''Minores'' odnosno našim sugrađanima u stanju potrebe. ''Mostar Run Weekend'' zaživio je kao posebna trkačka razglednica Mostara jer sudionici tijekom utrke prijeđu preko gotovo svih gradskih mostova, prođu nekim od najljepših dijelova grada, pokraj naših prirodnih i kulturnih znamenitosti'', komentirao je Lovrić, zahvalivši predsjedniku Hercegu i Vladi HNŽ-a što su preuzeli ulogu pokrovitelja Humanitarne utrke, ali i što pružaju kontinuiranu potporu razvitku Mostarskoga polumaratona.

''To ne treba čuditi jer Vlada HNŽ-a uvijek pruža potporu kvalitetnim projektima, a posebno onima koji okupljaju i na hvale vrijedan način motiviraju naše sugrađane na druženje i zdrav život. K tomu, ova priča ima i snažan humanitarni karakter, a šalje i jednu sjajnu poruku jer je ova športska manifestacija, okupljanjem sudionika iz čak 21 države, s različitih kontinenata, dosegnula visoku međunarodnu razinu, postavši događaj zbog kojega se u ožujku dolazi u Mostar. Osobito me veseli što se toliki broj naših sugrađana aktivirao i želi dati obol humanitarnomu aspektu ovoga događaja. 'Mostar Run Weekend' neka samo nastavi ovim smjerom, a naša potpora na tomu putu neće izostati'', poručio je Herceg.

Čelnica Udruge ''Minores'' također je zahvalila domaćinu na srdačnom prijamu, osobito na potpori koju Vlada HNŽ-a pruža djelovanju njihove udruge, ne samo kroz ovaj projekt, nego i inače.

17-03-2022, 9:52

IZASLANSTVO VLADE U EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOM CENTRU U ČITLUKU

Tijekom radnoga posjeta Općini Čitluk, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije dr. sc. Nevenko Herceg, zajedno s ministrom zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a dr. sc. Goranom Opsenicom, ministrom prometa i veza HNŽ-a Stjepanom Krasićem i ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a Donkom Jovićem, posjetio je Edukacijsko-rehabilitacijski centar ''Sveti Josip radnik'' u Potpolju, javnu ustanovu za obavljanje skrbi, stručnih i drugih poslova za potrebe djece, mladih i odraslih osoba s poteškoćama u razvoju Općine Čitluk i šire zajednice.

Matea Brekalo, v.d. ravnateljice Centra upoznala je Izaslanstvo s njegovim radom istaknuvši kako je nedavno završeno opremanje senzorne sobe, te kabineta za logopeda, edukacijsko-rehabilitacijskoga terapeuta i fizioterapeuta. 

''S mališanima će, u ovom ugodnom i opremljenom prostoru, raditi educirana osoba, a kako bi djeca bila sigurna, zdanje je zaštićeno zidnim oblogama, ali i urešeno šarenim bojama kako bi rehabilitacijsko okruženje poticalo na učenje kroz igru, na kretanje i istraživanje prostora. U senzornu sobu najčešće su uključena djeca s poremećajima iz spektra autizma, cerebralne paralize, ADHD-a, djeca s govorno-jezičnim poteškoćama, poteškoćama u učenju, djeca s oštećenjima vida i sluha te mališani s intelektualnim poteškoćama'', pojasnila je Brekalo izrazivši zahvalnost Vladi koja će sufinancirati rad Centra.

„Vlada kontinuirano podupire brojne udruge i ustanove iz HNŽ koje provode različite projekte vezane za socijalnu skrb. Vidjevši napore i trud ljudi koje je okupio projekt izgradnje i opremanja jednog ovakvog Centra koji skrbi o djeci i mladima s određenim poteškoćama, s radošću smo prihvatili sufinanciranje njegova rada“, kazao je predsjednik Herceg.

Ministar Opsenica kazao je kako Ministarstvo, kojemu je na čelu, s iznimnom pozornošću prati i podupire projekte koji se odnose na skrb za socijalno ugrožene i ranjive kategorije građana, osobito djece s posebnim potrebama. U tom kontekstu, naglasio je kako je Ministarstvo dalo suglasnost na Statut Centra, koji se, uz ostalo, zalaže za kvalitetan  odgoj i obrazovanje djece, mladih i odraslih osoba s poteškoćama u razvoju kroz individualne i grupne rehabilitacijske poticajne mjere, te njihovo dnevno zbrinjavanje i radno osposobljavanje.

16-03-2022, 16:48

PREDSJEDNIK HERCEG S MINISTRIMA U RADNOMU POSJETU OPĆINI ČITLUK

Predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije dr. sc. Nevenko Herceg, zajedno s ministrom prometa i veza HNŽ-a Stjepanom Krasićem, ministrom zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a dr. sc. Goranom Opsenicom i ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a Donkom Jovićem, boravio je danas u radnomu posjetu Općini Čitluk, gdje im je domaćinom bio načelnik Općine Marin Radišić.

U zgradi općinske uprave susreli su se i s predsjednikom Općinskoga vijeća Čitluka Predragom Smoljanom, kao i ravnateljem komunalnoga poduzeća ''Broćanac'' Željkom Dugandžićem, a razgovarali su o aktualnom stanju na području općine, s posebnim naglaskom na brojne aktivnosti koje su usmjerene na poboljšanje uvjeta za život na području Brotnja u cjelini. Istaknuta je izvrsna suradnja sa Županijom, poglavito u području obrazovanja i različitih infrastrukturnih projekata.

S obzirom na aktualno stanje s primitkom ukrajinskih izbjeglica na prostoru Međugorja koji administrativno pripada Općini Čitluk, sudionici sastanka bili su i ravnateljica čitlučkoga Doma zdravlja dr. Ozana Medić te tajnik Crvenoga križa Čitluk Andrija Stojić koji su izvijestili županijsko izaslanstvo o zdravstvenoj i drugoj skrbi tih nesretnih ljudi. Istaknuto je kako volonteri i profesionalci na terenu rade s više stotina izbjeglica kojima čitlučki Dom zdravlja pruža nužnu osnovnu zdravstvenu skrb. Izbjeglice su smještene u dvadesetak objekata u Međugorju, hotelima i drugim prostorima, a i četrdesetak privatnih iznajmljivača ponudilo je svoje smještajne kapacitete za primanje novoga vala Ukrajinaca koji bježe pred ratnim strahotama. Zahvalivši Vladi HNŽ-a na pruženoj pomoći, čelnici Općine Čitluk izrazili su očekivanje konkretne potpore i od drugih razina vlasti u entitetu i državi, jer skrb za izbjegle, uz humanitarni aspekt, iziskuje značajna materijalna sredstva.

Herceg i tri ministra, zajedno s domaćinima, obišli su radove na izgradnji dvorane Srednje škole fra Slavka Barbarića, gdje ih je dočekala i ravnateljica škole Adela Škutor, posebno zahvalivši Vladi i predsjedniku Hercegu za uloženi trud u rješavanje pitanja prijema u stalni radni odnos 22 prosvjetna djelatnika u čitlučkim školama, od kojih 10 u Srednjoj školi, što je riješilo dugogodišnje vitalne probleme niza čitlučkih obitelji u smislu životne i financijske stabilnosti. U tijeku su radovi na prvoj etapi izgradnje športske dvorane. Ukupna je vrijednost 936.000,00 KM, a Čitluk je u tu svrhu iz Proračuna HNŽ-a dosad dobio 350.000,00 KM.

''U sklopu Vladina projekta energetske učinkovitosti na području Čitluka obnovljeni su brojni objekti, počevši od OŠ fra Didaka Buntića s dvoranom i OŠ Biletić Polje, preko dvorane OŠ Čerin, OŠ Služanj, dvorane OŠ Bijakovići, do zgrade Općinskoga suda, Policijske uprave i Doma zdravlja Čitluk. Raduje me vidjeti napredak i ovih radova u ovoj bitnoj srednjoškolskoj dvorani, a i u ovoj prigodi ističem kako ćemo nastaviti i s izravnom potporom razvitku i općemu boljitku Čitluka i cijeloga Brotnja, tako i s našim projektom obnove, rekonstrukcije, izgradnje i ''utopljavanja“ javnih objekata u cijeloj Županiji'', poručio je predsjednik Herceg.

Načelnik Radišić naveo je nekoliko infrastrukturnih projekata u kojima su izdašnu pomoć primili upravo od Vlade HNŽ-a.

''Ove godine dodijeljeno nam je i dodatnih 50 tisuća KM za rekonstrukciju područne škole fra Didaka Buntića u Gradnićima. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede nastavlja pružati potporu za projekte iz vodoprivrede, a radit ćemo i na projektu navodnjavanja poljoprivrednih površina. Od projekata iz cestovne infrastrukture treba istaknuti radove na obnovi ceste Zvirovići – Tromeđa i nastavak radova na obnovi regionalnih cesta Biletići – Čitluk i Tromeđa – Hamzići. Dobili smo i 50 tisuća KM za postavljanje LED rasvjete u javnomu prostoru'', naveo je Radišić, izrazivši pak opravdanu zabrinutost za ovogodišnju turističku sezonu na koju će, nakon pandemije, sada osjetno utjecati i ratna kriza u Ukrajini.

''Koristim prigodu zahvaliti Vladi na prepoznavanju značaja turističkih, vinogradarskih i drugih gospodarskih potencijala naše općine, konkretno na značajnim sredstvima koja su čitlučkim gospodarstvenicima kroz protekle dvije godine pristigla i kroz tzv. ''korona-zakon'' i kroz redovite transfere iz resora turizma, gospodarstva i poljoprivrede'', kazao je čitlučki načelnik.

Uslijedio je obilazak radova na obnovi i uređenju prometnice koja se pruža od Srednje škole do prostora Bara, za što je sredstva u iznosu od 235.000,00 KM odobrila Vlada HNŽ-a putem županijskoga Ministarstva prometa i veza.

Na kraju posjeta, Izaslanstvo je boravilo u Edukacijsko-rehabilitacijskom centru ''Sveti Josip radnik'' u Potpolju.

 

16-03-2022, 15:44

VLADA HNŽ: SNAŽNE NOVČANE POTPORE SAJMU GOSPODARSTVA, ZRINJSKOMU, VELEŽU, RTV HERCEG-BOSNE

Kontinuirano, kroz cijelo vrijeme njegova postojanja, pomažući organiziranje i rad mostarskoga Sajma gospodarstva, Vlada Hercegovačko-neretvanske županije proglasila je Međunarodni sajam gospodarstva Mostar sajmom od posebnoga značaja za HNŽ u 2022. godini jer ''sveobuhvatno predstavlja i promovira gospodarsku djelatnost te poljoprivredu kao osnovnu granu gospodarstva, kao i autohtone vrijednosti HNŽ-a i utječe na stvaranje povoljnoga okružja i mogućnosti za razvitak i poticaj poljoprivrede.'' Na tomu je tragu donesena Odluka kojom je za organizacijske potrebe Sajma gospodarstva ''Mostar 2022.'' izdvojeno 60.000,00 KM proračunskih sredstava.

Također, Zavodu za školstvo Mostar odobreno je 30.000,00 KM za nastavak provedbe započetoga procesa kurikularne reforme, konkretno za angažiranje voditelja i članova radnih skupina za izradbu predmetnih kurikuluma za osnovne škole, gimnazije i općeobrazovne predmete u srednjim strukovnim školama. Pedagoškomu je zavodu Mostar odobren isti iznos, 30.000,00 KM, za početne aktivnosti na provedbi kurikularne reforme, konkretno za angažiranje vanjskih suradnika zbog nedostatka zaposlenika, kao i za izradbu prijedloga nastavnoga plana i programa na županijskoj razini.

Vlada je prihvatila Informaciju Ureda predsjednika Vlade HNŽ-a o raspoloživosti financijskih sredstava iz provedbe projekata energetske učinkovitosti u Županiji te, pripadajućom odlukom, sredstva u iznosu od 496.187,00 KM rasporedila za poboljšanje energetske učinkovitosti Županijskoga suda Mostar, Doma zdravlja Čitluk i Doma kulture Konjic.

Donesena je i Odluka o načinu utroška dijela novčanih sredstava utvrđenih Proračunom HNŽ-a za 2022. godinu u iznosu od 500.000,00 KM, namijenjena za subvencioniranje športskih organizacija. Tih pola milijuna KM bit će raspoređeno na način da će po 240.000,00 KM biti uplaćeno na račune HŠK Zrinjski Mostar i FK Velež Mostar, a preostalih 20.000,00 KM biti prebačeno Županijskomu nogometnom savezu.

Vlada je utvrdila i način utroška novčanih sredstava utvrđenih Proračunom HNŽ-a za 2022. godinu u iznosu od 350.000,00 KM za uspješne pojedince u športu. Također, i način utroška novčanih sredstava utvrđenih Proračunom HNŽ-a za 2022. godinu u iznosu od 300.000,00 KM, predviđenih za projekte iz kulture. Raspodjela sredstava za šport i kulturu bit će realizirana putem javnih natječaja. Posebnom Odlukom, sredstvima u iznosu od 220.000,00 KM Vlada HNŽ-a pomaže rad medijske kuće Radiotelevizija Herceg-Bosne d.o.o. Mostar.

15-03-2022, 16:06

U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ

Prvi zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruge gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Liječničke komore HNŽ-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNŽ-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, naglasivši kako kontinuirana potpora ovakvim projektima za Vladu HNŽ-a nije samo obvezom, već iskrenom željom zajednički graditi zdravstveni sustav temeljen na znanju, iskustvu i ljudskosti.

- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro desetljeća i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktualnoga županijskog ministra zdravstva, može me samo činiti dodatno ponosnom i zbog svojega kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost provesti ju u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz područja gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje liječnika, znanstvenika, istraživača i zdravstvenih djelatnika – kazala je Buhač, ocijenivši kako smo svjedocima brzih promjena koje današnje vrijeme sobom nosi, što uključuje i zdravstvene izazove, posebice kada govorimo o pružanju medicinske skrbi.

- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnoga značaja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je pomoći, razumjeti, liječiti i unaprijediti život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više poimam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekomu će tko vašu pomoć treba značiti itekako puno, možda i sve – dodala je predsjednica Vlade, naglasivši kako u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.

Počasni predsjednik Organizacijskoga odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je kako skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.

- Kroz tri dana i niz sesija ovoga znanstveno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stajališta o najnovijim spoznajama na polju upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cjelini. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktualne teme iz kliničke prakse i znanstvenih istraživanja, s naglaskom na suvremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam kako će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unaprjeđenju skrbi za pacijente i daljnjemu razvitku gastroenterologije ovoga našeg podneblja – kazao je Bevanda, dodavši kako su, uz liječnike, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje također nastoje pratiti najnovije spoznaje ove grane medicine.

07-11-2025 17:41

INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNŽ-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST

Ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko-neretvanske županije Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjega lista BiH od 7. studenog, dotičući se više aspekata svojega ministarskog i liječničkog djelovanja i karijere u cjelini. Na službenoj mrežnoj stranici Vlade HNŽ-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenoga intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:

Aktualno stanje, kada mi iz medijskoga svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih djelatnika u HNŽ-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno kazati, suvremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentirate?

- Sustav funkcionira, ali stanje je daleko od dobroga zbog nagomilanih dugova. S druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših liječnika i njihovih timova. Postavlja se upit treba li, s obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, ući u fazu apatije i ne raditi ništa ili se snalaziti kako se snalazi naš ravnatelj (prof. dr. sc. Ante Kvesić, ravnatelj SKB-a Mostar, nap. a.) s ovim visokim dugovima, otežanim financiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo raditi iskorake, a u hodu rješavati nagomilane dugove.

Zdravstveni djelatnici u HNŽ-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, ne će pristati na razgovore bez povećanja koeficijenata.

- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih djelatnika nisu na zavidnoj razini. Nastojimo premostiti te probleme. Zahtjevi naših sindikata enormno su visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Što je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različna kolektivna ugovora. Ugovor s liječnicima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNŽ-a, nego s Neovisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to s reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva utjecaja ni na zapošljavanje, ne može ni davati novac, tako da je to kriva adresa. Ali, s druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plaće ne može davati ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za osobne dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono što Vlada može i što čini jest boriti se za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjoj razini to je osam milijuna KM bolničkomu sustavu i četiri milijuna primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Izvršavaju li ostali osnivači svoje obveze?

- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram kazati kako raspodjela nije odgovarajuća. Naša je zadaća to ispraviti. Izračuni su pokazali da naša HNŽ u bolničkomu sustavu glede pacijenata sudjeluje na razini od 64 posto, ZHŽ 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema točnoga postotka, sudjeluje onoliko koliko može na godišnjoj razini. Želim još nešto objasniti, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između liječnika i drugoga sindikata. Primjerice, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na razini od 159 KM. To je neodrživo i s te smo strane imali velike pritiske za odljev naših liječnika u druge zdravstvene sustave, u prvomu redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedostatno koliko je još u drugim županijama. Onda se pojavio ovaj Neovisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i ustrajava u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svake županije koju izaberu. Naravno, do toga nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.

Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plaće, kao i liječnici, i to smo htjeli pretvoriti u satnicu te onda razgovarati o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo povećati satnicu. Međutim, oni su uporni u tome da ne žele uopće razgovarati o takvom načinu izmjene Kolektivnoga ugovora. Za nas je u cijelosti neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio cjelokupni zdravstveni sustav i bila bi još jača reakcija liječnika. Smatram kako je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovno vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovno vidjeti naše financijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.

Podsjećam i kako je u međuvremenu došlo do promjena našega zdravstvenog sustava, mislim na doprinose, što je doneseno na razini FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. lipnja imamo redovito manje punjenje za nešto više od milijun maraka. Nama predstoji borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor s obama sindikatima. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskoga suda, onda će vjerojatno uslijediti žalba na Županijski sud. To može ići do beskraja, što nama ni u kojemu slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tomu kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.

Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne skrbi?

- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvitka sustava socijalne skrbi u HNŽ-u za razdoblje 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo ga provoditi. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj financijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovno od Federacije. Primjerice, zaposlene su trudnice u jednomu trenutku ostale bez potpore, bez plaće. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednoga ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se kako ćemo u budućnosti moći uvrstiti i obitelji s troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnoj i županijskoj razini.

Ministre, moraju li se mijenjati modaliteti financiranja u zdravstvu?

- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono što rade oni oko nas. Kako bi kazao ravnatelj SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svojega BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na razini godine u zdravstveni sustav ubaci milijardu eura. A uvijek, kada je riječ o financijskim dubiozama, postavlja se upit tko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sustav, nego neracionalna raspodjela financijskih sredstava jer u zdravstveni sustav ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno mijenjati modalitete financiranja u zdravstvu kako ne bi došlo do kolapsa sustava.

Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimist glede kreiranja i provedbe zakona životno važnih za žitelje ove županije? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu skrb.

- Nas su u Ministarstvu u posljednje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvomu redu nerazumijevanje sa zdravstvenim zaposlenicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo financijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti donijeti željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne skrbi. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo pustiti ih u optjecaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.

07-11-2025 16:00

ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO

Ministar prometa i veza Hercegovačko-neretvanske županije Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne prometnice R428, onu na samomu ulazu u općinsko središte, kako bi se osobno uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj etapi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 milijuna KM. Upravo je Ministarstvo prometa dalo izraditi projekt obnove dijela predmetne ceste, sve od njezina spoja s magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva etapa radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj etapi.

- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće prometnice na puni profil s asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sustav oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne prometne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkoga prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cijelosti završili ovaj projekt, ukupne duljine 3,3 km – komentirao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnoga do Zavale, u duljini od 5,5 km, te od Zavale do granice s RH, u duljini od 10 km.

07-11-2025 15:11
13-03-2025 11:45
11-06-2024 10:00